Mesele Vezane Za Kufr U Taguta

Mesele vezane za kufr u tgta Eb Muhammed
1

M E S'E L E
vezane za
KUFR U TGTA

Eb Muhammed

Plav, Sandak
muharrem 1432. hidretske
decembar 2010. godine


2

Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetul-haqq.com
www.kelimetul-haqq.org
kelimetul_haqq@hotmail.com

Autor:
Eb Muhammed

Unos teksta:
Eb Hafsa

Prelom i lektura teksta:
Eb Ahmed

Dizajn korice:
Eb Merjem

tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela
bez odobrenja izdavaa je veoma
pohvaljeno i preporuljivo


3

Rekao je Allhov Poslanik
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim
vladarem.''
1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe
nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar
ubije.''
2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu
kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee
pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''
3

1
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima''
od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija
2
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha
3
hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija


4


5

S A D R A J

PREDGOVOR IZDAVAA......7

UVOD.........................9

PRAVAC EHLIS-SUNNETA WEL DEMATA
U PRIHVATANJU DOKAZ....12

GOVOR O DVA EHDETA,
VANOSTI, ARTOVIMA I RUKNOVIMA............................17

KRAI GOVOR O ZNAENJU POJMA TGT
I O NAINU INJENJA NEVJERSTVA U NJEGA..............................29

Gurbetluk islma danas i neispravnost miljenja
o obaveznosti borbe, jer je to odbrana irka i murik....................43

Napomene vezane za pretjerivanje u tekfru...................78

DEFINICIJA POJMA TGT I FETWE ULEME O TOME.....81

KUFR U TGTA........................................................................................................99

GOVOR O PET GLAVEIN TGT.................................................155
Glaveina tgt broj jedan...................................................................155
Glaveina tgt broj dva........................................................................167
Trei glaveina tgt.................................................................................193
Ispravne fetwe saudijske, dravne 'uleme o znaenju
pojma tgt, propisivanju zakona mimo Allha,
suenju pred tgtom......................................................................217
etvrti glaveina tgt.............................................................................243
Peti glaveina tgt....................................................................................247


6

OVJEK NEE BITI MUSLIMAN, OSIM KUFROM U
KATEGORIJU TGTA UOPTENO I SVAKOG TGTA
ZA IJE STANJE (TGTIJJETA) ZNA..................................................259

BER'ET (ODRICANJE) OD MURIK
JE ART ZA ISPRAVNOST TEWHDA...................................................335

TEKFR TGTA I NJEGOVE PARTIJE
JE ART ZA ISPRAVNOST ISLMA.......................................................343

Netekfrenje murik ili sumnja u njihov kufr
za sobom povlai obaveznost dihda
protiv onoga ko to radi.....363

ovjek nee biti musliman
(sve) dok ne uini kufr u tgta......................................................................394

RAZUMNI TGT..................................................................................................425
Nain injenja kufra u razumnog tgta.......................................449
Stvari vezane za smog tgta................................................449
Uvjerenje u neispravnost 'ibdeta tgtu............450
Klonjenje tog 'ibdeta........................................................466
Mrnja prema tom 'ibdetu............................................478
Neprijateljstvo.........................................................................503
Tekfr tgta..............................................................................514
Stvari vezane za one koji ine 'ibdet tgtu...............534

PRATILJE VELIKOG IRKA.............................................................................539

NERAZUMNI TGT..........................................................................................550
Nain injenja kufra u nerazumnog tgta.................................553

DOSADANJA IZDANJA KELIMETUL-HAQQ..............559


7

PREDGOVOR IZDAVAA
.`. < ..-,l .,>,l
U ime Allha, Milostivog, Samilosnog. Hvala Allhu i neka
je salawt i selm na Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, na njegovu porodicu, na njegove ashbe i na sve koji ih
slijede do Sudnjeg Dana. mn.
Knjiga koja je pred vama je, zapravo, nastala ukucavanjem
audio-predavanja koja je odrao brat Eb Muhammed krajem
2006. i poetkom 2007. godine u mesdidu musliman u Beu.
Na posao je predstavljen u ukucavanju tih audio-
predavanja, ali i kasnijem reanju ispredavane materije na taj
nain da ona bude predstavljena po naslovima i temama, a ne po
rednim brojevima predavanja. Takoer, na poetku svakog
predavanja je predava u kraim crtama ponavljao materiju sa
prijanjih (ili samo prethodnog) predavanja, da bi neinformisane
upoznao, a upoznate podsjetio. Smatramo da bi u ovakvoj,
pisanoj verziji ovih predavanja taj dio bio malo zamoran, pa smo
poradili smo na skraivanju nekih od tih uvoda, jer bi u
suprotnom knjiga imala itavih 650 stranica.
Molimo Allha, subhneh we te'l, da nam Istinu prikae
Istinom i da nam pomogne da je slijedimo, a da nam btil (la)
prikae btilom i da nam pomogne da ga se klonimo. Molimo
Allha da nagradi svakog koji svojim vremenom, trudom i
novcem pomogne da se ova knjiga distribuira meu Allhovim
robovima. mn.
KELIMETUL-HAQQ


8

M E S'E L E
vezane za
KUFR U TGTA

Eb Muhammed


9

U V O D
Sva hvala pripada Allhu. Njemu zahvaljujemo, Njemu se
utjeemo, od Njega oprosta i uputu traimo. Allhu se utjeemo
od zla naih du i od zla naih loih djel. Koga Allh uputi za
njega nema zablude, a koga On u zabludi ostavi za njega nema
upuivaa. Svjedoim da nema boga osim Allha, Jedinog, Koji
nema erka (sudruga), i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i
Njegov poslanik, neka su na njega Allhovi salawti i Njegov
selm.
Rekao je Allh, delle we 'ala, u Svojoj Plemenitoj Knjizi:
!..!.. _.I .`... .1. < _> ..!1. N. _.. N| .... _..l`..
''O vi koji vjerujete, bojte se Allha istinskom bogobojaznou
i ne umirite (nikako drugaije), osim kao muslimani!''
4

I rekao je Uzvieni:
!..!.. '!.l .1. `.>`. _.I >1l> . . :.>. _l>. !... !>. ..
!.... Nl> .. .!.. .1.. < _.I _.l.!.. .. l>N . _| < _l
.>.l. !.,
''O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka
stvara, a od njega je i enu njegovu stvorio, i od njih dvoje
mnoge mukarce i ene rasijao. I Allha se bojte s ijim

4
sra lu 'Imrn, 102. jet.


10

imenom jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer
Allh, zaista, stalno nad vama bdi.''
5

I rekao je Uzvieni:
!..!.. _.I .`... .1. < .l.. N. .... ~l`.`. .>l >l..s ,-..
.>l .>...: .. L`. < .Ì... .1 ! . !.,Ls
''O vjernici, bojte se Allha i govorite samo istinu, pa e vas On
za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A
onaj ko se Allhu i Poslaniku Njegovom bude pokoravao
postii e ono to bude elio.''
6

Zaista je najistinitiji govor Allhova Knjiga, a najbolja uputa
je uputa Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem. Najgora stvar su
uvedene stvari. Zaista je svaka uvedena stvar bid'at (novotarija),
svaki bid'at je zabluda, a svaka zabluda vodi u vatru, sauvao
Allh mene i vas od nje.
A potom: Probaemo, inAllhu tel, da se osvrnemo na
jednu temu iju osnovu znamo i ne smijemo je ne poznavati, a ta
tema, brao, u isto vrijeme biva razlog pojave velikih problema na
polju islmskog rada i pozivanju Uzvienom Allhu. Vi znate,
brao, da mi stalno pukuavamo i trudimo se i nema sumnje da
je to najvanije, a ljudi jo to nisu dobro shvatili, odnosno
poreali da pozivamo u ispravno vjerovanje u Uzvienog
Allha i ispravnu aqdu, u ostvarivanje dva ehdeta, u
ostvarivanje ruknov islma, u smislu negacije i u smislu potvrde.
Ja se ovde, brao, prije svega sada obraam ovim rijeima i elim
da neto kaem brai koja su ve dugo vremena u ovom

5
sra en-Nis', 1. jet.
6
sra el-Ahzb, 70. i 71. jet.


11

dematu: Ne elim da u ovom dematu postoji, ni da se desi da bilo
ko koji ne dao Allh, delle we 'al dolazi ve dugo vremena ovdje, a
da nije nauio ove stvari.
Tako mi Allha, delle we 'al, sramota je da ima neko da
dolazi redovno kod nas na predavanja, a da nije nauio ove stvari
bez kojih nema vjerovanja u Allha, tebreke we tel. Ta sramota
nee biti samo njegova, ako se to sazna i pokae, ve e biti
njegova sramota i sramota demata u koji dolazi i sramota
ovjeka koji dri predavanje; ovjeka koji taj demat poduava i
prenosi mu ono to je Allh, delle we' al, naredio da se prenosi. I
zato nemojte, brao, da se desi da neko od vas u ovim stvarima
uhvati sebe da je bio labav i da su mu temelji bili neispravni.
Takoer, brao, znam da jedan obini musliman ne razmilja isto
kao to razmilja dija, ovjek koji se stalno bavi tim stvarima,
koji to ita, koji se bavi problematikom muslimana, a to nije
dobro, jer svaki musliman treba da se bavi problematikom
muslimana, pogotovo ovim stvarima za koje znamo da su
aktuelne i da bivaju razlogom razdora meu omladinom.


12

PRAVAC EHLIS-SUNNETA WEL DEMATA U
PRIHVATANJU DOKAZ I POSTUPANJU PO NJIMA
Prije svega, brao, pravac ehlis-sunneta wel demata u bilo
kojem pitanju jeste da, prije nego to pone da veruje u to, trai
sve dokaze u Allhovoj, tebreke we' tel, Knjizi i sunnetu
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Sve te dokaze na
odreenu temu i po odreenom pitanju ehlis-sunnet skupi i tek
onda donese ili objasni Allhov, tebreke we tel, propis,
nasuprot sljedbenicima strasti, koji najee prvo razmiljaju
svojim pukim razumom, to znai slijede svoje strasti, a zatim
postave neku svoju postavku ili reci: dogmu a nakon toga
otvore Allhovu Knjigu i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, traei u njima ono to njima odgovara, mada
najee ono to su oni uzeli sebi za dokaz ne koristi kao dokaz i
ne moe biti dokaz u er'atu. Znai, to je prva osnova, osnovno
pravilo kod ehlis-sunneta wel demata, kod iskrenih vjernika u
Uzvienog Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
i u tome se ugleda njihova pokornost: Nema vjerovanja osim nakon
saznanja i u skladu sa Allhovom odredbom i odredbom Njegovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i sa vijeu Allha i Njegovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i to je nam je nareeno. To je
nae robovanje Allhu, tebreke we tel, i ne smije se desiti da se
strast i razum ovjeka suprotavljaju onome na to jasno ukazuje
Qurn i sunnet.
U tom smislu, brao, kada jedan islamski uenjak, 'lim,
mudtehid ehlis-sunneta wel dem'ata nae jedan eratski tekst
neogranienog, otvorenog znaenja, nee ga odmah uzeti za
dokaz, dok u Allhovoj Knjizi i u sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, ne potrai mogui argument koji suava
ili ograniava ovo neogranieno znaenje. Tj., postoji mutlaq
(neogranieni) i postoji muqajjed (ogranieni) tekst. Tek kada sve


13

pree, itav erat, sve njegove izvore, Qurn i sunnet, pogleda u
konsenzus, pogleda ispravan qijs (analogiju) e onda, svi ti
tekstovi kod njega predstavljaju dell (dokaz), oni predstavljaju
dokaz po odreenom pitanju. Shvatate li me, brao? Primjer
neogranicenog teksta: Uzvieni Allh nareuje da se kradljivcu i
kradljivici odsjee ruka. Jedan mudtehid nee odmah uzeti
znaenje ruke u jezikom znaenju ve e potrait u Qurnu i
sunnetu znaenje ruke ovdje u eratskom smislu, pa e onda tako,
sa tim hadthom ili sa tim jetom, protumaiti neogranieno
znaenje rijei ''Ruka'' u jetu Allhove Knjige, pa e mu ta dva,
tri ili etiri argumenta biti jedan argument. U protivnom, ako
ovjek bude samo ostao kod neogranienoga teksta, ne traei
dalje, iako je tekst sam po sebi jasan, kod njega samog e se
stvoriti nejasnoa i onda e doi u situaciju da slijedi i uzme
znaenje koje Allh, delle we 'al, nije htio i to je osobina onih o
kojima Allh, delle we 'al, govori u Knjizi:
!.! _.I _ `...l . _.`-.., !. ..:. .. .!-.. ..l .!-... .\..!.
"to se tie onih u ijim je srcima bolest oni slijede one (jete)
koji su manje jasni, elei smutnju i elei da ga tumae po
svojem nahoenju."
7

Tj. slijede neogranieni tekst u njegovom neogranienom
znaenju, ostavljajui onaj tekst i argument, koji mu suava
(ograniava) znaenje. Isto tako je i sa tekstom opteg
(sveobuhvatnog) znaenja, gdje iskreni mudtehid, lim odan
Allhu trai u Qurnu i sunnetu, u idm'u ili u qijsu neto to
mu suava sveobuhvatnost koja je spomenuta.
Isto tako, brao, kada lim uzme jedan tekst, dokaz, on pazi
na to je li on derogiran, nije li derogiran itd., ako je on opteg

7
sra lu Imrn, 7. jet.


14

(neobjanjenog) znaenja, kao Allhova naredba u Qurnu da se
obavlja namz, on nee na osnovu svojeg htijenja, prohtjeva i
zamisli odreivati kako se namz obavlja, nego e se vratiti
drugim qurnskim jetima i sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, pa e onda sa tim jetom i drugim jetima
i hadthima sklopiti jednu itavu cjelinu koja je sada argument,
koja se zove dell i tek nakon tog argumenta, on e rei: ''Uzvieni
Allh je ovako naredio, u ovo moramo da vjerujemo, ovo moramo da
radimo i ovako nam je naredio Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem, to moramo da radimo i u to moramo da vjerujemo.''
U svakom sluaju, brao, hou da kaem da se moraju u
obzir uzeti svi dokazi, a islamski uenjak, normalno, poznaje
metodologiju koje se mora pridravati u svatanju dokaza, u
svatanju rijei Allha, delle we' al, i rijei Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, na osnovu koje on svakom hukmu
(propisu), svakoj stvari odredi njenu pravu kategoriju.
Da navedem primjer: Ili se radi, na primer, o neemu to je
rukn u neemu, da li se radi o neemu to je wdib u neemu a
nije rukn, da li se radi o neemu to je mustehabb, da li se radi o
neemu to je mekrh, da li se radi o neemu to je harm, u smislu
da, ako se uini taj harm opet ne kvari cjelinu. To je, brao, posao
islmskog lima, on sve te stvari mora da uzme u obzir i da tek
nakon toga vjeruje u to. Ovo je, ukratko, kao pravilo, brao, kao
to kae Uzvieni Allh:
.> _.I _,. i.ls ...>l .. ... ..>>: > ...>l `,>. ...:.`.
"On je taj koji je tebi spustio Knjigu, u njoj ima jet koji su
jasni, oni su glavnica (majka) Knjige, a ima drugih koji su
manje jasni".
8

8


15

Pa smo rekli da je put onih koji imaju znanje, put onih koji se
Allha boje i put ehlis-sunneta wel demata koji? Da se jeti koji
su manje jasni vrate glavnici Knjige, uopeno reeno, ili detaljno
objanjeno na nain koji smo prethodno spomenuli, da se
neogranieni tekst protumai ogranienim, sveobuhvatni onim
koji suava njegovo znaenje, onaj koji objanjava sa onim koji
nije objanjen, onaj koji derogira sa onim tekstom koji je
derogiran, itd.


16


17

GOVOR O DVA EHDETA, NJIHOVOJ VANOSTI, TE
NJIHOVIM ARTOVIMA I RUKNOVIMA
Kada, brao, govorimo o dva ehdeta, znamo da Uzvieni
Allh nije naredio izgovaranje dva ehdeta radi smog njihovog
izgovaranja, je l tako? Allh, delle we 'al, nije naredio da se ta
dva ehdeta samo izgovaraju i da time sve bude gotovo, ve je
Allh naredio da se ta dva ehdeta izgovaraju da budu iret
(ukazivanje) na znaenje koje e onaj koji ih izgovara ostvariti, a
koje ta dva ehdeta obuhvataju. Je l tako? Zato kaemo: Dva
ehdeta su potrebna zbog njih smih i zbog djela prema (shodno) njima,
a ne samo zbog njihovog izgovaranja, a da ovjek ne dao Allh
radi sve one stvari koje su suprotne i koje rue dva ehdeta u
njihovoj osnovi.
U tom smislu, kada prvi put vidimo ovjeka kako izgovara
dva ehdeta, mi emo na poetku njemu posvedoiti da je on
musliman, je l tako? Zato to je doao sa prvim ruknom islma,
ima kod sebe jedno od obiljeja koja ukazuju na duh islma koji
se treba kod njega ostvariti u vanjtini (da bi mu mi posvedoili
da je u vanjtini musliman, a mi smo poeli sa njegovim
ehdetom), i ostvariti se u sutini, tj. u srcu, da bi uao kod Allha
u dennet, jer u dennet nee ui osim musliman, kao to kae
Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem. A ko je musliman?
Onaj koji je ostvario ova dva ehdeta, u smislu negacije i u smislu
potvrde.
to znai: Ako mi njemu potvrdimo osobinu islma, nakon
to smo ga vidjeli i uli da izgovara ta dva ehdeta, a nakon toga
vidimo da taj ovjek oboava nekog drugog mimo Allha ili mu
daje i usmjerava ibdet, bilo koji ibdet nekom drugom mimo
Allha, hoemo li mi njemu jo uvjek svedoiti da je on musliman
i hoe li ona njegova dva ehdeta imati za njega ikakve koristi? U


18

pravnom (vanjtinskom) smislu na dunjluku i u sutinskom
(hiretskom) smislu kod Allha, delle we' al. Hoe li? Nee imati.
Zbog ega? Zato to smo rekli da nije dovoljno samo da ih
izgovara. Na poetku da, kada ga vidimo da izgovara ehdet, ali
ako vidimo da je uradio neto to rui njihovu sutinu, da je
uradio veliki irk, bilo u pitanjima rububijjeta (gospodarstva), u
pitanjima uluhijjeta (boanstva) ili u pitanjima (Allhovih) imen i
svojstava. Znai da je nekog oboavao mimo Uzvienog Allha,
bilo da se radi o meleku, bilo vjerovjesniku ili o dobrom ovjeku,
ili se radi o loem ovjeku, o tgtu, ivom tgtu, mrtvom tgtu,
ili o idolima, kipovima, itd. Takav ovjek vie nije musliman, ve
je murik (mnogoboac, politeist), i zato mi imamo nae opte
pravilo, staro pravilo koje smo objasnili, ovo je ope pravilo da
ovjeku, kada uini veliki irk svaki musliman je duan da
posvjedoi da je takav murik, a da nije musliman, pa makar bio
ta? Pa makar bio neznalica. U tom smislu, sjeate se izgovora
nae uleme, da su rekli da:
smo izgovaranje ehdeta bez spoznavanja njegovog znaenja,
vjerovanja u njegovo znaenje i rada prema njegovom znaenju ne
koristi onome koji ga kae, po konsenzusu uleme.
Znai, ako ovjek ne zna ne dao Allh on je murik-dhil,
u to ne vjeruje. A moe biti da zna, to je munfiq, i po tome ne
radi, ne dao Allh. delle we'ala. A (mimo murika) moe biti i
ta? Moe biti onaj koji se oholi, koji nee da oboava Allha,
delle we' al. Dakle, postoji konsenzus za onog koji to tako radi,
da ne smije niko da mu posvedoi da je musliman. Obaveza
svakom muslimanu je da za njega posvjedoi da je kfir i zato
podsjeamo na rijei Ibnul-Qajjima, znai da posvjedoi prije
svega da taj nije musliman, pa onda da je murik ili da je kfir na
nain kojeg smo objanjavali u prolom predavanju. Sjeamo se
rijei Ibnul-Qajjima kada kae:
Naprotiv, obaveza je svakome robu da bude uvjeren da svaki koji ne


19

doe sa ovim nije musliman.
To kae nakon toga to je objasnio ta je to islm,
komentariui L ilhe illAllh Muhammedun Reslullah, pa kae:
''Obaveza je svakom robu da bude ubijeen da onaj koji ne doe sa ovim
da nije musliman''.
Dakle, to je obaveza svakom robu, to je ope pravilo. I mi
ovako irimo ispravnu aqdu; ti, kada vidi ovjeka na ovoj
Zemljinoj kugli da izgovara dva ehdeta, moe ak i da klanja
namz i sl., ali ga vidi da je uradio veliki irk ili da se on oboava
mimo Uzvienog Allha, a da je time zadovoljan, a ko je to?
Kako se u eratu naziva taj koji je oboavan mimo Uzvienog
Allha, a time je zadovoljan? Zove se tgt. Obaveza ti je da mu
negira ime islma i da mu da koje ime? Da mu da ime kufra i
da mu da ime tgta i to je ona aqda (vjerovanje) za koju elimo
da se proiri, a nema sumnje da je to iz poetka ispravno i to nam
je Allh, delle we' al, naredio. Dakle, kao to znamo, da bi dva
ehdeta koristila na ovome svijetu i kod Allha, delle we' al, ona
imaju svoje artove (preduslove) i imaju svoje ruknove (stvari koje
su unutar njihovog znaenja, koje ih sainjavaju, a bez kojih nee
biti prihvaene ni ispravne).
Zbog ega ulema spominje artove ehdeta? Imamo artove
namza. Moe l namz da bude ovjeku ispravan i primljen kod
Allha, ako nema ispunjene artove? ovjek nema abdest i klanja
namz. Je li primljen taj namz? Kako moe da mu bude primljen
ehdet, ako nema artova? Ako ovjek klanja namz i mogao je da
uini ruk, a nije ga uinio, je li mu taj namz ispravan? Nije mu
namz ispravan. Zato? Zato to je ostavio rukn od njegovih
ruknov, koji sainjava njegovu cjelinu. Zato, kada je uao onaj
beduin u damiju Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
i kada je klanjao namz ostavljajui njegov rukn (smirenost u
namzu), Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, mu je svaki


20

put negirao ta? Negirao mu je sutinu namza, pa mu je
govorio: Idi, vrati se, pa ponovo klanjaj, jer ti nisi klanjao.
Znai, takav ovjek, koji nije ispunio ruknove namza, ta se
za njega kae? Nije klanjao. ovjek koji nije ispunio ruknove
islma ta? Nije u islmu! ovjek koji nije ispunio artove
ehdeta ta? Nije musliman I kad su ove stvari ovako jasne,
postavlja se pitanje: Zbog ega onda tolika borba, toliko
raspravljanje i tolike diskusije? S time to se ovdje mora ukazati i
skrenuti panja na jednu stvar, a to je da u artovima i ruknovima
ehdeta postoje dvije dimenzije:
Dimenzija koja se tie prihvatanja ta dva ehdeta u vanjtini,
za koju se veu propisi na ovome svijetu i ona se tie vanjtinskih
stvari. Da li je znanje vanjtinska ili unutranja stvar, ko e mi
rei? Prvi art: znanje, je l to vanjtinska stvar ili unutranja stvar?
Znanje je jedan art od artov prihvaenosti ehdeta, ispravnosti
islma. Ali, kojeg islma vanjtinskog ili sutinskog? Sutinskog.
to znai da, ako mi vidimo ovjeka koji pokazuje dva ehdeta i
pokazuje islm, ali ne ini irk, teoretski, i ne oboava nikog
mimo Allha, delle we' al, ali on ne zna ono to je potrebno za
ostvarenje osnove islma u pogledu ova dva ehdeta, takav
ovjek je ta? Takav ovjek je u vanjtini musliman, ali je u
sutini kfir, dhil. Ili, preciznije reeno, u eratskoj terminologiji
se za njega moe rei da je munfiq. Zbog ega? Zato to u
vanjtini pokazuje islm, a u sebi krije kufr. I sjeamo se rijei
Sulejmna ibn Abdullha koji nam je prenio da se ulema sloila
da, ako bi ovjek odrastao u jednom drutvu i tradicionalno
nauio da izgovara dva ehdeta, da klanja namz, da posti
ramadn i obavlja hadd, ali ne zna ta znae ta dva ehdeta (ne
zna nita, samo radi ono to njegov narod radi) da on nije
musliman, da mu to nee koristiti kod Uzvienog Allha, tj. kada,
gdje? Na Sudnjem Danu kod Allha, a na dunjluku propisi idu
kako? Prema vanjtini.


21

El-jeqn (vrsto ubjeenje), vanjtinski ili sutinski art? Da li
je to art vanjtinskog islma ili sutinskog islma? Sutinskog
islma, zato to je u srcu, je li tako? Zato to je u srcu. Jeqn koji
stoji nasuprot sumnji. To znai ako ovjek bude sumnjao u dva
ehdeta, a u vanjtini pokazivao i izgovarao dva ehdeta i ne
radio veliki irk i nikog ne oboavao mimo Uzvienog Allha on
je u vanjtini musliman kod nas, zato to mi ne znamo ta mu je u
srcu i ne sudimo po srcu. Ko e mu suditi po srcu? Allh, delle we
'ala, jer to je znaenje rijei Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi
we sellem: ''a obraun e polagati pred Allhom Uzvienim''.
Isti takav se moe nazvati u vanjtini muslimanom, a u
sutini kfirom; preciznije reeno to je munfiq. To je od onih
munfiq koji e biti:
_ .I _`.N . !.l
na smom dnu vatre (dehennema).
9

Es-Sidq (Vjerovanje, 'aqda u dva ehdeta), koji stoji nasuprot
lai, tj. nasuprot tome da ovjek kae jezikom neto to ne vjeruje,
kao to su to radili munfici, koji su dolazili Allhovom Poslaniku,
sallallhu alejhi we sellem, pa su govorili: Svjedoimo ti si uistinu
Allhov Poslanik.
Pa Allh, delle we' al, kae:
<. `.l-. i.| .Ì..,l
"Allh zna ti si uistinu Njegov Poslanik."
10

Tj. njihov ehdet ne treba Allhu, delle we' al, zato to nije

9
sra en-Nis, 145. jet.
10
sra el-Munfiqn, 1. jet.


22

ibdet, zato to nije reeno iskreno, nije reeno kao ibdet, nego
je reeno samo jezikom, pa im ga je Allh, delle we 'al, vratio.
<. `.l-. i.| .Ì..,l <. ..:. _| _.1...l _....>l
"Allh zna ti si uistinu Njegov Poslanik, a Allh svjedoi da su
munfici sigurno laovi".
11

U emu su munfici laovi? Oni su rekli istinu svojim
jezicima, je li tako? Rekli su istinu, nisu u tome slagali;
Muhammed je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, ali u
emu su laovi? Zato to ne vjeruju u ono to kau, to znai da
su imali u vanjtini ta? Vae za njih propisi islma, a u sutini
su bili kfiri, pa su, preciznije reeno, munfici. S tim to mi
moemo da kaemo, ponekad dhil moe biti opravdan svojim
neznanjem, je li tako? I mi znamo ta to znai, u oba sluaja u
sutini. Recimo u sutini, jer ovdje govorimo o sutini.
Uglavnom, brao, ovjek ne moze ivjeti meu
muslimanima, a da bude neznalica u ehdetu. Da ne idemo dalje i
da se ne upetljamo, imamo znanje, imamo vrsto ubjeenje i imamo
vjerovanje, itd. I poslije imamo ostale artove ehdeta: el-qabl
(prihvatanje), el-inqijd (pokornost), el-ihls (iskrenost), el-mehabbe
(ljubav). Kod svih ovih sedam artova koje je ulema spomenula, a
uzela ih je iz Knjige Allha, delle we' al, i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, od nas se, kad o ovim
stvarima govorimo, trai da znamo koje od ovih stvari imaju koju
dimenziju, vanjtinsku i sranu, tj. koja je potrebna za vanjtinski
islm, a koja za sutinski islm, da li je mogue ponekad da jedna
osobina ima vie dimenzij, tj. da jedan art da ima vie stepeni,
kao na primer inqijd (pokoravanje), nema sumnje da on ima vie
stepeni, je l tako da ima vie stepeni? Prvi stepen je onaj koji

11
sra el-Munfiqn, 1. jet.


23

potreban za osnovu mna, drugi stepen koji je potreban za wdib
mna i trei stepen koji je potreban za mustehabb mna.
U svakom sluaju, to se mora proiriti, to morate svi iriti,
kod svakog onoga koji misli za sebe da je musliman. Mora da zna
ta oni znae i ta on svjedoi, mora da zna, pa onda mora da
bude vrsto ubijeen u to, da vjeruje u to to kae, mora da
prihvati svojim srcem to to kae i da svojim jezikom izgovori,
mora da se svojim srcem i svojim tijelom pokori znaenju
ehdeta, mora da ima ihls i u srcu, i govoru, i djelu, to znai da
ne oboava nikog mimo Uzvienog Allha, da svo oboavanje
(ibdeti) bude samo za Allha, delle we 'al, mora da voli Allha,
delle we 'al, i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i da
samo u ime Allha voli i samo u ime Allha mrzi. Sve ove stvari
ovjek mora ostvariti da bi bio musliman. Kaemo: Da bi bio
musliman u sutini, meutim za vanjtinu i za vanjtinski propis
vae (uzimaju se u obzir) vanjtinske stvari, ispravnost njegove
vanjtine koja se manifestuje u rijeima i djelima, za koje se veu
eratski propisi na ovome svijetu, tj. ne smije kod njega biti
velikog irka u rijeima i djelima, ne smije oboavati nikoga mimo
Allha u rijeima i u djelima, a ne dao Allh da on bude
oboavan mimo Allha, delle we 'al, tj. da je on tgt, a da uti i
da je time zadovoljan, itd.
Znai, to je onaj islm sa kojim je Allh, delle we' al, poslao
Svoga Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i zbog kojeg mu je
naredio da se bori protiv ljudi sve dok ne uu u njega (islm),
osim protiv onih grup kojima je Allh dao dozvolu da ive u
islamskoj dravi pod uslovom plaanja poreza ponienih (da
plaaju dizju). Ali, svi mimo njih, mimo kitbij (idova i
krana), mimo medusij, moraju ili ui u islm, ili e se protiv
njih boriti, a to je znaenje rijei Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, da je on ''poslat sa sabljom pred Sudnji dan, sve
dok se ne bude oboavao samo Allh, delle we 'al, Jedan i


24

Jedini, i ovo je puni potrebno da se shvati.
U redu, rekli smo da dva ehdeta imaju neto to im se mora
potvrditi, da znaenja koja ulaze unutar ehdeta predstavljaju
njegove ruknove, kao to poetni tekbr, uenje el-Ftihe, stajanje,
ruk, sedda unutar namza prestavljaju njegove ruknove, a
nastupanje namaskog vremena, uzimanje abdesta, okretanje qibli,
istoa od one materijalne prljavtine to su stvari prije namza i
van namza, to su njegovi artovi, pa su artovi prije neega, a
ruknovi su u neemu. Imamo, brao, sada ova dva ehdeta. Kada
musliman posvjedoi: Ehedu en l ilhe ovo je negacija,
ehedu en l ilhe.
Stajemo kod prvog djela nema boga. ta ovo ''L ilhe...''
(''nema boga...'') znai u arapskom jeziku? Koje je jeziko znaenje
ehdeta i eratsko znaenje ehdeta? To znai: ''Svjedoim da nema
nikog koji zasluuje da bude oboavan mimo Allha, svjedoim da nema
nikog koji zasluuje da bude oboavan, tj. da mu se usmjeri ibdet
mimo Allha delle we'ala, nema nikoga koji to zasluuje. Pa je ovaj
prvi dio l ilhe negirao ta? Negirao je sva boanstva mimo
Allha, delle we 'ala, a sva su boanstva mimo Allha, delle we'
al, lana. Ovaj prvi dio, zovemo ga rukn negacije, ta on u sebi
obuhvata? On obuhvata odbacivanje i odricanje od velikog irka i od
oboavanja bilo koga mimo Allha, delle we' al, bilo koga, bilo da se
radi o meleku, vjerovesniku, dobrom ovjeku, ivom ili mrtvom,
ili o tgtu. Shvatate, brao? To je prvi dio negacije. Kaemo kao
to smo malo prije rekli: Ovaj prvi dio negacije moe imati svoje
dvije dimenzije. Moe ovjek u vanjtini govoriti dva ehdeta i ne
pokazivati irk, ali srcem initi irk; npr. doe ovjek, uzme ovcu i
kae Bismillh, Allhu ekber!, a u srcu ima nijjet da ga zakolje
ejtnu, nekom tgtu ili da je zakolje nekom mrtvacu. Moe li to
da se desi? Moe. Kae: Bismillh, Allhu ekber!, ti misli da je
on to zaklao u ime Allha, ali je on imao nijjet da je zakolje nekom
mimo Allha, delle we 'al, pa je ovo veliki nifq u djelu. Meutim,


25

ja i ti to ne znamo, mi smo vidjeli vanjtinu i za nas je hall da
pojedemo ono to je on zaklao. Meutim, kod Allha, delle we
'ala, to je veliki irk. Znai, opet ovdje imamo ta? Vanjtinsku
dimenziju i sutinsku dimenziju. Nas se tie vanjtinska, a Allh,
delle we 'al, e presuditi prema sutini.
''...illAllh (osim Allha), tj. da Allhu, delle we 'al,
pripadaju svi ibdeti, samo se Njemu usmjeravaju svi ibdeti, tj.
da je Allh, delle we 'al Jedan Jedini. ta to znai Jedan Jedini?
Jedan Jedini u Njegovom Biu, u gospodarstvu, u boanstvu, u
imenima i svojstvima. ta znaci Jedan Jedini u Biu? Kad kaemo:
_ .> < .>
Reci: On je Allh, Jedan.''
12

Jedan Jedini u Biu, ta to znai? Odnosi se striktno na
negaciju inkarnacije (utjelovljavanja) Allha, delle we 'al, u
stvorenja, kao to kazu krani da se Allh, delle we 'al, utjelovio
u Is, alejhis-selm, ili negacija sjedinjenja Allha, delle we 'al, sa
stvorenjima, utjelovljenja koja se tie Vjerovjesnika, obinog
ovjeka ili svih stvorenja, kao to kae Ibn Areb, kao to kae
Reid Hafizovi i kao to kae Sulejmn Bugari, itd. Znai Allh,
delle we 'al, je Jedan u Biu.
ta znai: Jedan u Gospodarstvu? Jedan Jedini u svojim
djelima, u Njegovim djelima. On jedini stvara iz niega,
opskrbljuje iz niega, oivljava, umrtvljuje, Jedini ima pravo da
propisuje zakone, nareuje I ovo je vano: Jedini Allh
nareuje, Jedini Allh zabranjuje. Znai, samo Njegovo je
propisivanje zakona.
ta znai: Jedini u Boanstvu? Samo se On, delle we 'al,

12
sra el-Ihls, 1. jet.


26

Jedini oboava, i srcem, i govorom, i djelima.
U svakom sluaju, ovaj ehdet se sastoji od negacije i potvrde; i
negacija i potvrda je, ustvari, tewhd. Sma potvrda nije tewhd,
kao to ni sma negacija nije tewhd. Kad bi ovjek rekao: Nema
nikog ko zasluuje da bude oboavan..., ta je to? To je kufr. Kad bi
ovjek oboavao Allha, delle we 'al, i mimo Allha oboavao
druge, ta bi to bilo? Opet bi to bio kufr i irk. Meutim, ako hoe
da bude musliman, onda mora doi sa negacijom i sa potvrdom, pa
nakon to je saznao i vrsto se ubijedio i povjerovao, mora
posvjedoiti i ostvariti: En L ilhe illAllh Muhamedun abdullhi we
reslullh. Dakle, brao, tewhd mora da ima negaciju, a mora da
ima i potvrdu.
Dau vam primjer: Imamo razred uenik i jedan momak od
njih se zove Esad. Ako kae: Niko ne pie, nisi potvrdio da
Esad pie. Ako kae: Esad pie, nisi mu potvrdio da samo on
pie. Jesi li ti time iskljuio mogunost da neko drugi pie mimo
njega? Nisi, samo si nas obavestio da on pie. Ako hoe da kae
ili da objasni da je Esad jedini u pisanju, da jedini on pie u
razredu, kae: ''Niko ne pie, osim Esada. U jezikom smislu,
uinio si tewhd Esadu. U emu? U pisanju. Dakle, ako kae:
Niko ne pie na tabli, osim Esada, to znai da si ti njemu sada u
jezikom smislu potvrdio tewhd (jednou) u pisanju.
U eratskom smislu, Allhu, delle we 'al, se potvruje
tewhd na nain koji smo objasnili, da ovjek kae: Ehedu en L
ilahe illAllh we ehedu enne Muhammeden abduhu we resluh, ali
mora ostvariti artove ehdeta i ruknove ehdeta da bi bio
musliman. Vanjtinski radi nas, da bi mu posvjedoili da je
musliman, sutinski radi njega i radi Gospodara svjetova, da bi
uao u dennet i da bi se sauvao dehennema. U tom smislu, za
svakog ko nije doao sa sutinom, odnosno ko nije doao sa
islmom u vanjtini, kaemo: Ne smijemo da mu posvjedoimo
da je musliman. To je ispravna aqda. Moramo da mu


27

posvjedoimo da je on murik, tgt ili kfir.
Zato vas ovdje upozoravam na jednu stvar: Da izbacite iz
svakodnevne upotrebe izraz: ''ovi nai muslimani.'' Ne smijete to
raditi. Ako znate da ovjek o kome vi govorite nije musliman, ne
smijete vi za njega da kaete da je musliman. To mora da se
izbaci, brao, zato to su, rekli smo, islm i musliman eratska
imena, eratski pojmovi. Ne smije ti njega nazivati
muslimanom. Nazvat njega muslimanom ti je kod Allha isto kao
da nazove Bua muslimanom. Nikakve razlike tu nema, zato to
smo mi saznali da islm nije izgovaranje ehdeta, ve je
izgovaranje ehdeta samo iaret na islm u koji ulazi (izmeu
ostalog) izgovaranje ehdeta. Ovo znai da ovjek nee biti
musliman po idmu uleme prijanjih i potonjih generacija sve
dok ne ostavi veliki irk, ne odrekne se njega i njegovih poinilaca
(murik) i dok se u potpunosti ne preda Allhu, delle we 'al, u
skladu sa onim sa ime je doao Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem. Zato kaemo: ...u skladu sa onim sa ime je doao
Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem?
Navodili smo primjer: Muslimani su na poetku klanjali
namz prema Jerusalimu, prema Bejtul-Maqdisu. Kad je Allh,
delle we 'al, naredio da se okrenu prema Mekki, da je neko ostao
da klanja prema Jerusalimu, a da kae: Kod mene je Allh Jedan
Jedini bog, bi li on bio musliman ili bi bio kfir? ta bi bio? Bio bi
kfir. Vidite, on kae da jo uvijek oboava Allha, delle we 'al,
Jednog Jedinog, meutim, nee da Ga oboava u skladu sa onim
sa ime je doao Muhammed, sallallhu alejhi we sellem, u ovom
jednom pitanju, a tvrdi da on svjedoi da je Muhammed,
sallallhu alejhi we sellem, Allhov Poslanik, pa ovdje vidimo da je
u ovom pitanju izaao iz islma, da vie nije musliman, da li zbog
toga to u potpunosti nije prihvatio novu qiblu i odbija, ili zbog
toga to to znai da je ostavio namz, a ostavljanje namza kod
ehlus-sunneta wel-demata kaemo kod ashba, po idmu je


28

kufr u Allha, delle we 'al, i to emo nai u knjigama svih
muhaddith.
Znate ta nas, brao, ovdje interesuje, poslije svega ovoga,
posle uvoda sa kojim smo se podsjetili? Kad govorimo o kufru u
tgta koji ulazi u negaciju, u L ilhe spada kufr u tgta, o
kojemu Allh, delle we 'al, govori:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !.. !>
"Ko zanevjeruje u tgta, a vjeruje u Allha prihvatio se za
najvru vezu, koja se nee prekinuti.."
13

Koja je to najvra veza u komentaru uenjaka? ''L ilhe
illAllh''. Znai, ko uini kufr u tgta i povjeruje u Allha, delle
we 'al negacija, pa povjeruje u Allha, delle we 'al potvrda.

13
sra el-Beqare, 256. jet.


29

GOVOR O ZNAENJU POJMA TGT I O NAINU
INJENJA NEVJERSTVA U NJEGA
Ko e, brao, na brzinu navesti ta je to tgt? To svaki
musliman mora znati! Tgt je sve to se oboava mimo Allha
delle we 'al, a time je zadovoljno, na bilo koji nain, pa makar
jednim jedinim ibdetom. Ko e mi navesti neke vrste tgta, neke
primere za tgte? Ko je prvi tgt? ejtn. Koji je drugi tgt,
kojeg ulema spominje? Onaj koji propisuje zakone mimo Allha,
delle we 'al. Pazite, onaj koji propisuje zakone mimo Allha, to je
tgt. Koji je trei kojeg ulema spominje? Onaj koji sudi
promjenjenim zakonom, znai qadija (sudija) koji sudi
izmjenjenim zakonom, to je tgt. etvrti je onaj koji tvrdi da zna
apsolutno skriveno (gajb), ono koje samo Allh delle we 'al, zna, i
peti je svaki onaj koji se oboava mimo Allha delle we 'al, i sa
time je zadovoljan.
E sada, normalno, brao, istina je da nema ovjeku islma,
sutinskog niti vanjtinskog, sve dok ne uini kufr u tgta, sa
uzimanjem u obzir one dvije dimenzije, sutinske i vanjtinske.
Nas ovdje interesuje vanjtina, a bolje je ovjeku da bude
iskren Allhu, delle we 'al. Najvanije u Allhovoj vjeri je
Njegovo pravo, najvanije u islmu je ovaj tewhd i Allh ga je
objasnio. Najvei dio misije Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi
we sellem, odnosno svakog poslanika, svakog vjerovjesnika od
dema, 'alejhis-selm, pa do Muhammeda, sallallhu alejhi we
sellem, je bio da se objasni Allhovo pravo i tu nema nista nejasno,
oko toga su se slozili svi vjerovjesnici i sve Allhove Objave sa
kojima je poslao Svoje vjerovjesnike, 'alejhimus-saltu wes-selm.
Kada nam je Allh naredio da uinimo kufr u tgta, On nam je to
objasnio, to nam je objasnio Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem, itav svoj ivot, a prenijeli nam ashbi, a zatim na sebe


30

uzela ulema da nam to objasni.
E, sad vas pitam: Kako se ini kufr u tgta? Nain na koji se
ini kufr u tgta? Znai, postoje stvari koje ovjek mora ostvariti
da bi se raunao onim koji je uinio kufr u tgta, inae nee biti
musliman, nije ostvario prvi rukn, rukn negacije. Ko e mi
objasniti? Ne mora da zna napamet, ali ga mora ostvariti, mora
znati kako se ostvaruje. Pet onih stvari koje ovjek mora da uradi
da bi ostvario kufr u tgta, rijei Muhammeda ibn
AbdulWehhba, kad je u pitanju kufr u tgta?
Rekao je ejh Muhammed bin AbdulWehhab:
''Nain injenja kufra u tgta jeste:
1. Da si uvjeren u zabranjenost i neispravnost oboavanja tgta.''
Ima za to dokaz u Qurnu, pa ga spominje.
2. Da ga napusti.
Zato to ti je Allh, delle we 'al naredio da ga napusti, da ga
se kloni. Meutim, ta znai ovo ''da ga napusti''? Da napusti
oboavanje tgta, da ga napusti u onome u emu je postao tgt:
i srcem, i govorom, i djelima. Dalje spominje:
3.Da ga mrzi,
4.Da si mu neprijatelj, i
5.Da ga proglasi nevjernikom.''
Ovako se ini kufr u tgta.
Dakle, broj jedan: Uvjerenost u zabranjenost i neispravnost
oboavanja njega, jer aqda dolazi prije djela, to je znanje.
Pa zatim drugo: ostavljanje i klonjenje tgta, tj. klonjenje
oboavanja njega.
Trea stvar: da ga mrzi.


31

etvrta stvar: da mu se suprotstavi, da si neprijatelj prema
njemu.
I peta stvar: da ga protekfri.
Vidite sada ovih pet stvari, koje je spomenuo ejh
Muhammed ibn AbdulWehhab. Za svaku stvar ima dokaz iz
Allhove Knjige i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi
we sellem. Ovo je haqq, ovo svaki musliman treba da iri, da
priamo ovako i da se trudimo da se ovo iri i svaki musliman
treba da zna. im vidimo tgta, odmah ovih pet treba da
primeni na njemu. Zato to si uo haqq, im ga vidi mora ovo
da primjeni.
Meutim, ovdje te na jednu stvar upozoravam, pa ti kaem:
Ovih pet stvari u ovoj ljestvici naina injenja kufra u tgta, nisu
svaka na istom stepenu. Ima onih bez kojih nikako nema kufra u
tgta, ima onih uz koje ima kufra u tgta uz grijeh i ima onih koje se
daju raslaniti, kao to je neprijateljstvo prema njemu, koje mora
imati osnovu i dodatak, obavezni i pohvalni. Ljudi znaju djelimino
jednu stvar, a ne znaju idue eratsko pitanje. ta je ovdje nama
potrebno? Nama je potrebna sredina, a to je cilj ovih predavanja
inAllhu tel, koja e da dou i za koja se treba potruditi da
budu detaljna.
Danas mi imamo problem sa ovima koji nas napadaju kada
uju ta mi govorimo za nekog tgta. Tako me jedan pita preko
telefona: Reci ti meni, Eb Muhammede, je l istina da si ti reko za
toga ovjeka to i to?, kao da sam ja rekao neki grijeh, kao da sam
uradio neto ogromno to sam rekao za tog covjeka da je tgt,
zato to je na njega pao Allhov zakon, nema druge A mi smo
rekli da se ime tgt dobija i kad je ovjek neznalica, isto kao
murik, ak i kad je opravdan u svome neznanju, a kamoli kad je
imao ansu da sazna i mogao da sazna. Ja ga onda pitam: Reci mi
ti, ta ti kae za onoga to psuje Allha, delle we 'al, jer sam znao


32

da taj opravdava psovaa Allha neznanjem, a on uti i smjeka
se. A onaj, brao, koji opravdava psovaa Allha neznanjem je
kfir u Allha, tebreke, nema sumnje. Pazite, kae: Ko psuje
Allha iz neznanja, ne moe za njega da kazes da je kfir. ta to
znai? Koje je to neznanje kojim on opravdava psovaa Allha?
ta je to to taj psova ne zna? Ima li ovjek na svijetu da ne zna da
Uzvieni Allh ne smije da se psuje? Ima li ovjek na svijetu koji ne
zna da Allh ne mora da se velia, da nam nije obaveza da Ga
veliamo? Iz toga proizilazi da kod ovoga ovjeka koji opravdava
psovaa neznanjem u mn ne ulazi obaveza velianja Allha, delle
we 'al, da je kod njega mn ispod obaveze velianja Allha, delle
we'al. A osnova mna je velianje Allha, delle we 'al.
Zato kaemo i pribliavamo se Allhu delle we 'al, time:
Nevjernik je svaki onaj koji opravdava psovaa Allha neznanjem. Zato
emo rei da je u tom smislu ulema protekfrila jedno od velikih
svjetskih imena danas u svijetu islmskog znanja.
Haqq je da trebamo doi do Allhovog propisa. Osnova u
Bosni i Sandaku je da je dolje kufr i da su dolje ljudi kfiri, jer
svako ide na biranje, svako ide da glasa, dolje nema tewhda vie.
Osnova je kufr. Trebali bismo drati i predavanja o teritorijama:
Teritorija islma, teritorija nevjerstva, teritorija otpadnitva,
teritorija rata i propise koji se veu za te teritorije i kakav odraz to
ima. Na primjer, osvane jedno jutro i nae bebu na putu u
takvoj zemlji, nae mrtvog ovjeka na putu. Je li musliman ili je
kfir? Nae izgubljenu stvar. Je li to izgubljena stvar muslimana
ili izgubljena stvar murika, to ima veze sa propisom teritorije i to
su propisi koje moraju da znaju oni koji ue Allhov tewhd.
Poslije toga emo govoriti o propisima ljud. Kada svjedoimo
pojedincu da je musliman kad ga vidimo? ta emo sa osobi koju
vidimo, a ne znamo kakav je i za to je vezan propis njegovog
mesa? ta da radimo s tim? Hoemo li jesti to meso, a znamo da
ivi u sredini gdje skoro svi rade irk, idu na glasanje i biraju


33

predsjednike, itd. Shvatate li, brao?
To su pitanja koja su vana, svakodnevna i aktuelna, jer
murteddu (otpadniku od vjere) ne smije nita da se d. Znate li ko
je otpadnik od vjere? Otpadnik od vjere je onaj koji je nekada bio
musliman, pa se ili rijeju ili djelom, vjerovanjem ili sumnjom,
otkinuo od vjere. Ili onaj kome je babo bio musliman pa onda
kada je on postao punoljetan, tj. kada je napunio petnaest godina,
otkinuo se od vjere; to je murtedd i takvom ne treba nita da se d.
Meutim, ako mu je babo bio nevjernik, ako mu je babo bio
murtedd, a on odrastao u takvoj porodici onda on ima propis
kfira u osnovi i onda nema smetnje da mu se daje i da se
pridobija s Allhovom dozvolom, da mu dobije naklonost za
islm, jer je 'ulema dozvoljavala da se daje meso od kurbana
dhimijama, tj. idovima i kranima, tj. komijama koji nisu
ratnici.
Moje rijei: ''...na nain kojeg neko poput njih shvata'' znae da
ja ne uslovljavam da on to shvati, jer ima razlike izmeu uspostave
argumenta i shvatanja argumenta. Ima puno ljudi do kojih je doao
argument, nad kojima se uspostavio argument, a koji ga nisu
shvatili. Zato ja kaem: ''...na nain na koji neko poput njega
shvata''. Do njega je doao dokaz, a ako ga on nije shvatio radi
jednog ili drugog razloga mene se to ne tie. Allh, delle we al,
govori o muricima, da im je na srca stavio koprenu i da ne mogu
nikada da shvate Istinu i da se nje prihvate. Naprotiv, otvoreno se
kae da nisu shvatali, osim samo malo. Nisu nita shvatali, ali je
argument nad njima uspostavljen. Zato sam rekao: ''...na nain
kojeg neko poput njega shvata'', a ne: ''...dok on ne shvati'', jer je to
zatvaranje puta er'atskim propisima, zatvaranje puta da oni
uzmu svoj tok.
Tekfr je er'atski propis koji ima svoje uzroke, koji ima svoja
pravila. Ponekada on nije teak, a ponekada je teak u smislu da
ga ne moe svako uraditi, obzirom na kategoriju pitanja u kojima


34

je osoba napravila prekraj. U jasnim pitanjima, poput psovanja
Allha, negacije Sudnjeg Dana, melek, nekog poznatog
poslanika, injenja velikog irka, pitanja tgt, tu svaki musliman
moe da protekfri ovjeka i obaveza mu je. Meutim, neka pitanja
poput nekih pitanja o Allhovim svojstvima tu tekfr ne moe
svako da radi, niti se to trai od svakog da radi, ako za to nema
znanje. Ali, u jasnim stvarima, poput psovanja Allha, ti ne smije
da se suzdrava, poput pitanja da se ovjek oboava mimo
Allha, ti ne smije da se suzdrava, ve mora da zna i vjeruje
(a nekada je obaveza i da kae) da je on tgt.
Nemoj da mi neko postavi pitanje, na primjer: ''Zbog ega je
sada to vano to si ti rekao za nekog ovjeka, tj. konkretnog tgta da je
takav?'' ta mislite, zbog ega je to vano? Da nije vano, ne bi
nam Allh to ni propisao. Svaki propis u er'atu mora da se
izvrava shodno naim mogunostima i na to ukazuju rijei
Uzvienog Allha:
.1.! < !. ..-L.`.
''Bojte se Allha koliko moete.''
14

Ako mogu da ga proglasim nevjernikom, a ne mogu da ga
dovedem pred islmsku pravdu ja u uraditi ono to mogu, a
ono to ne mogu, to e mi Allh oprostiti i na to se nadovezuju
mnogi propisi. Na pripisivanje propisa islma ili kufra pojedincu
se nadovezuje itav er'at, a dovoljno ti je pitanje enidbe, mesa,
namza za njim, namza njemu kada umre, vlasti, ne smije biti
kadija, ne smije biti muftija i mnogi drugi propisi.
Vraamo se na govor o nainu injenja kufra u tgta. Ukratko
reeno, brao, ovo je ono to je spomenuo ejh Muhammed bin
AbdulWehhab, rahmetullhi tel alejhi, uzeto iz Qurna i

14
sra et-Tegbun, 16. jet.


35

sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a to e se
ponavljati, gde on kae: Nain kufra u tgta jeste: Da si ubjeen u
zabranjenost i neispravnost oboavanja njega (inenja ibdeta njemu),
da ostavi inenje ibdeta tgtu i da mrzi inenje ibdeta tgtu,
neprijateljstvo prema njemu i da smatra nevjernikom tgta i onoga
koji ga oboavaju.
Normalno, pored mrnje prema ibdetu tgta (uz nju)
dolazi mrnja smog tgta. Neki ljudi su uzeli ove rijei, ove
osobine i sve su ih uinili i stavili na isti stepen. Nema sumnje da
ako ovjek ne bi bio ubijeen u zabranjenost oboavanja tgta, pa ak i
da govori L ilhe ilAllh takav ovjek nije musliman. To je onaj
prvi stepen: Da smatra i da vjeruje u zabranjenost i
neispravnost oboavanje tgta.
Pa, ako bi ovjek govorio L ilhe illAllh, pa makar
klanjao, radio sta god hoe posle toga, ali ne bude vrsto vjerovao
da je to zabranjeno, da je to neispravno nema sumnje da nije
uradio kufr u tgta i ova je prva stvar, koja se ovdje ogleda u
aqdi i ubjeenju, duh i sr samog nevjerstva u tgta.
Druga stvar koju spominje ejh Muhammed je: Da ostavi
injenje ibdeta tgtu. Tj. da ga ostavi, da mu ne ini ibdet,
bilo da se njemu ini ibdet srcem, rijeima ili djelom. Pa ako
odreenom tgtu ljudi ine ibdet srcem, na primer ti mu ga
nee initi srcem, ako mu ine ibdet rijeima ti mu ga nee
initi rijeima, ako mu ine ibdet djelima ti mu ga nee initi
djelima. Tj. ako bi ovjek govorio L ilhe illAllh, pa makar
klanjao namze i makar se borio na Allhovom putu, a ne bude
ostavio ibdet tgta na bilo koji nain, pa makar i vjerovao da je
to zabranjeno takav ovjek je slagao i ne prihvata mu se L
ilhe illAllh zato to nije ispunio ono na ta ukazuje rukn
negacije, pa vidimo da su prva i druga osobina duh i sr kufra u
tgta, bez kojih zaista nema kufra u tgta. Zatim dolazi: Da
mrzi inenje ibdeta tgtu.


36

Tj. ako se njemu klanjaju mimo Allha, delle we al, ako se
njemu zavjetuju mimo Allha, delle we al, ako se njemu prinosi
rtva mimo Allha, delle we al, ako se njemu daje pravo na
propisivanje zakona mimo Allha, delle we al sve te stvari ti
mora da mrzi. Kasnije emo objasniti jo neke stvari koje e ti
ovo dobliiti i ovo mora mrziti, jer tvoja ljubav prema ibdetu
Allhu, delle we al, Jednom Jedinom, iziskuje neminovno
mrnju prema suprotnom, jer ne moe u svom srcu sastaviti ljubav
prema Allhu, delle we al, i ljubav prema ejtnu, ljubav prema
inenju ibdeta Allhu, delle we al, Jednom Jedinom i ljubav
prema inenju ibdeta tgtu pored Allha, delle we al. Ovo
ukazuje da je mrnja prema inenju ibdeta tgtu takoer od stvari
bez kojih nema sutinskog islma, a ovde vam posebno skreem
panju na potrebu razlikovanja izmeu osobina koje sainjavaju
sutinski islm i koje sainjavaju vanjtinski islm. Mrnja prema
inenju ibdeta tgtu je prirodna svar; ko god je povjerovao u
Allha, delle we al, Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, i Sudnji Dan njega srce ne pita kad je u pitanju mrnja
prema inenju ibdeta tgtu. Zato, kad bi musliman video da se
neko klanja drugom mimo Allha, delle we al, i da je taj
zadovoljan tim namzom u muslimanu se automatski pojavljuje
mrnja prema tom djelu i mrnja prema onome koji to radi i jo
vea mrnja prema onome koji to odobrava, koji to trai ili je time
zadovoljan; to su prirodne stvari.
etvrta stvar je: Da mu se suprotstavi (neprijateljstvo).
Ali, kada je ovdje u pitanju neprijateljstvo prema tgtu, moemo
ga ovdje podijeliti na: neprijateljstvo prema inenju ibdeta tgtu i
neprijateljstvo prema tgtu, a to moe biti srcem i moe biti
rijeima i djelima.
Znaj, dragi brate, da 'ulema, kada govori o neprijateljstvu
prema tgtu i pokazivanju (ispoljavanju) neprijateljstva, ne misli
samo na mehaniko neprijateljstvo. Shvatate li me ta znai


37

mehaniko? Da ti sad doe i da se potue sa ovjekom, da ga
ubije, da ratuje sa njim. Ne misli samo to, ve prije svega misle
na ono to je u srcu od tvog vjerovanja u obavezu suprostavljanja
njemu, to je osnova, da si ubjeen u obavezu suprostavljanja
inenju ibdeta nekom drugom mimo Allha, delle we 'ala (ovdje:
tgtu). Mora u srcu imati vjerovanje u obavezu suprostavljanja
tome, a to kada si u mogunosti mora, shodno svojim
mogunostima, shodno svojoj snazi i sposobnosti, uiniti rijeima
i djelima; to je poricanje. U to ulazi tvoje poricanje, tj. da, nakon
toga to si vrsto vjerovao sve ove stvari koje smo spomenuli i
obavezu zabranivanja irka i pozivanja u tewhd, kae ovjeku:
Ti ne smije, o ovjee, oboavati kipove mimo Allha, delle we 'al.
I kad kae ovjeku koji oboava kipove: Ti ne smije, o
ovjee, oboavati kipove mimo Allha, ti ne smije da se klanja nekome
mimo Allha, ti ne smije davati pravo na zakonodavstvo nikome mimo
Allha! ti si mu se ve suprostavio. I naao sam kako ulema
tewhda spominje primjer o Nediji za kojeg su neki govorili da
nije smjeo pokazivati (ispoljavati) svoju vjeru. Kae 'ulema:
Nije tano da Nedija nije smjeo ispoljavati svoju vjeru. Naprotiv,
Nedija je pokazao svoju vjeru i uinio kufr u irk njegovoga naroda.
Kada su mu ashbi ispriali sa ime je doao Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, i kad ih je upitao ta
muslimani vjeruju kad je u pitanju Is, alejhis-selm, te kada je od
ashb dobio odgovor, tada su se njegovi patrijarsi, koji su bili
okolo, uzrujali, ustuknuli, a on je rekao: Wallhi, Is ne prelazi
nita od ovoga,
15
pa makar vama bilo krivo. Pa ta je uradio
Nedija ovdje? Javno je uunio kufr u njihovog tgta. Ko je
njihov tgt? Njihov tgt nije Is, alejhis-selm, zato to kaemo
da Is, alejhis-selm, nije bio zadovoljan time da bude oboavan

15
Tj. od onoga u to vjeruju muslimani, a to su mu ashbi tu iznijeli i u to je
on povjerovao, Allh bio zadovoljan njime (napomena izdavaa).


38

mimo Uzvienog Allha. Pa ta je njihov tgt? Njihov tgt je
ideologija kufra, ideologija irka iza koje stoji, u stvari ejtn. Zato
oni ne vjeruju u Allha, delle we 'al, i Isa, alejhis-selm, ve
veruju u ejtna, pa je Nedija ovdje i te kako njemu ispoljio
neprijateljstvo, to znai da, kada bi se naao u nekoj takvoj
situaciji i tako rekao nekom ti si ve pokazao neprijateljstvo
prema njemu. Takoer, u to ulazi, kao to je rekao Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, shodno mogunostima,
ruenje kipova, u to ulazi i borba na Allhovom, tebreke we tel,
putu. Shvatate li me?
Sve ove stvari, brao, pogotovo ovo neprijateljstvo (obzirom
da u sebi obuhvata osnovu i potpunost, ponekad obaveznu,
ponekad pohvalnu potpunost koja se ugleda u rijeima i djelima) ne
moemo sve staviti na isti stepen. Tj. ako ovjek nema
neprijateljstva u rijeima, na primjer, ne moemo rei da on to
nije porekao i da time nije uinio kufr u tgta, pogotovo ako nije
to mogao. Ili, na primjer, ovjek nije otiao u borbu protiv tgta i
ideologije tgta, koja je kufr i irk ne moemo rei da taj ovjek
nije uinio kufr u tgta, pa je zbog toga kfir i nije musliman.
Zato, onaj ovjek koji priznaje da mu je Allh, delle we 'al,
obavezao borbu i ostavio je, a bio je u stanju i priznaje da je
grijean kod Allha, delle we 'al nema sumnje i svi mi znamo
da takav ovjek nije kfir, ve je musliman, ima propis njemu
slinih grijenik.
Meutim, pogledajte jednu stvar, obratite panju kada nam
Allh, delle we 'ala, u sri en-Nis govori:
.. _,. ..l. _ ...>l _ :| ..-.- ... < `,>`. !.. ,..`.. !.. *
..`-1. `.-. _.> ...> _ ..> .:.s >.| :| `.l:. _| < .l>
_.1...l _,.>l. _ ..> !-,.-


39

''On vam je u Knjizi objavio da, kada ujete Allhove jete da
se u njih ini nevjerstvo i da se njima ruga, ne sjedite sa njima
sve dok ne ponu govoriti o drugoj temi; u protivnom vi ste
isti. A Allh e sakupiti nevjernike i munfike u dehennemu.''
16

Allh, delle we 'al, nam ovdje u jetu otkriva da ovjek koji
sjedi na mestu gde se ini kufr u Uzvienog Allha i gdje se ruga
Allhovim jetima, koji tu tako sjedi sa ljudima koji to rade, a nije
im porekao, a mogao je porei, ili nije ustao sa sijela, a mogo je
ustati da ode odatle, ako im ve nije to mogo porei da takav
ovjek nije vie musliman, jer je rekao Allh, delle we 'al:
>.| :| `.l:.
''Vi ste onda isti kao oni.''
Ovdje vidi jednu dimenziju arta, rukna negacije kufra u
tgta. Ako moe da pria rei e im: Ljudi, to je kufr, a ako
ne moe da pria, ako te je strah da te neko ne ubije, da ti ne
uzme imetak, da ti ne ukalja ast, enu, djecu pokupie se
odatle, otii e sa tog sijela i tvoj ustanak bie dokaz da ti ne
vjeruje u ono to oni priaju.
Zato ete nai da se poslije smrti Allhovog Poslanika
sallallhu alejhi we sellem. dogodio sluaj u podruju Irqa da je
grupa ljudi, sljedbenik Musejleme, od kojih je prethodno bila
primljena tewba zbog njihovog nevjerstva, jer su slijedili tgta
Musejlemu el-Kedhdhba, vjerujui u njega ili pak pomaui ga
samo, a bez vjerovanja u njega, kao to su neki radili. Dakle,
desilo se da su neki od njih, uei edhn, izgovorili: I
(svjedoim) da je Musejlema Allhov Poslanik. Samo su to
izgovorili. Bilo je nekih ljudi koji to nisu ni izgovorili, samo su bili
tu u tom mesdidu, sjedili tu, ostali tu. Prisustvovali su kad se to

16


40

izgovorilo, nisu to porekli, niti su ustali. Ashbi i tabini koji su
bili ivi se nisu razili po pitanju tekfra onoga koji je to rekao i
tekfra onih koji su tu bili i utali kada se to dogodilo, ve su se
(samo) razili da li da prime tewbu od onih koji su utali, a to nisu
bili rekli. Ali, sloili su se da su se oni svojom utnjom i sjedenjem
na tom mjestu a bili su, i te kako, u stanju da, u najmanju ruku,
odu odatle postali nevjernici u Allha, tebreke we tel.
Ovo nam pokazuje da mn nije samo kao to neki ljudi
govore: da samo kae jezikom, ve da mn ima svoj ivot i svoju
sutinu, kako u vjerovanju, isto tako i u jeziku i djelima. I nema
sumnje da ovo to smo ovdje vidjeli, a to se pokazuje u jetu iz
sre en-Nis, nalazimo i u hadthu Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, koji govori izmeu ostalog o zlu koje e se
pojaviti i o ljudima, pa kae Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem: Ko se bude borio protiv njih svojom rukom on je
mu'min, ko se protiv njih bude borio svjim jezikom (govorom)
on je mu'min, i ko se bude protiv njih borio svojim srcem on je
mu'min, a nakon toga vie nema mna ni koliko je zrno
goruice.
To znai da ovjek, ako se nae na mjestu gde se ini kufr,
gde se vjeruje, na primjer, u tgta, a ne moe da govori treba
ustati. Ako ne moe ustati, ne moe otii, mora da ostvari ta?
Vjerovanje u zabranjenost (neispravnost) oboavanja tgta, da ostavi
oboavanje tgta, da mrzi inenje ibdeta tgtu, da mrzi tgta,
da vjeruje u obaveznost suprostavljanja njima (ali on ovdje ne moe
da im se suprotstavi) i da mrzi to to se dogaa.
U protivnom, ako ne bude imao ovu mrnju u srcu, je li on
mu'min ili nije? Ne, on vie nije musliman, nije vie vjernik u
Allha, delle we 'al, zbog toga to nije uradio ono to je mogao, a
to je srce, a niko ga ne moe natjerati da svojim srcem vjeruje ili ne
vjeruje. Zato je Allh, delle we 'al, opravdao ovjeka koji je pod
prisilom, pod uslovom da mu je srce smireno u mnu. To znai


41

da su njega natjerali da neto kae ili da uradi, ali ga niko ne
moe natjerati da svojim srcem neto vjeruje ili da svojim srcem
nekog drugog oboava mimo Allha, tebreke we tel. Zato je
Allh uslovio:
..l. _..L`. ...N!.
A srce mu smireno u imanu.
17

Vidite, brao, iz ovih stvari, a to e vam se pokazati u govoru
'uleme, spominjanje vrijeanja tgta jezikom, uklanjanje tgta
rukom. Oni spominju te stvari, ali nisu sve te stvari na istom
stepenu, u smislu da, ako ovjek ne uradi neku od njih, da kae:
''Ovaj ovjek nije uradio ono to ulazi u kufr u tgta, a im nije uradio
to to ulazi u kufr u tgta, nije nevjernik u tgta, e onda nije ni
vjernik u Allha'', itd.
Zadnja stvar je: ''Da tgta proglasi nevjernikom''. Tj.
onoga koji je zadovoljan da mu se d neto to je samo Allhov
haqq i onoga koji njega oboava mimo Allha, tebreke we tel.
Ovo je haqq i obaveza. Obaveza je da vjerujemo i da, prema
mogunosti, proglasimo nevjernikom svakog onoga kojeg je Allh,
delle we 'al, i Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem,
proglasio nevjernikom.
_ !..!.. _.`,.l
''Reci: O vi nevjernici...''
18

I nema sumnje da je tgt onaj kome se d Allhov haqq, onaj
kojem se pripisuje Allhov haqq i on je time zadovoljan, nema

17
sra en-Nahl, 106. jet.
18
sra el-Kfirn, 1. jet.


42

sumnje da je on jedan od najveih nevjernik meu Allhovim,
delle we 'al, stvorenjima. Nema nikakve sumnje da je jedan od
najveih nevjernik meu Allhovim stvorenjima onaj ko je
zadovoljan da mu se daju Allhova, delle we 'al, prava, Allhovi
haqqovi. To je haqq, pravilo i propis Allha, delle we 'al, da se
takva osoba proglasi nevjernikom. Ona se mora proglasiti
nevjernikom zato to su je proglasili nevjernikom Allh i Njegov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem.
Tgt moe biti onaj koji se pripisuje kranstvu, tgt moe
biti osoba koja se pripisuje judaizmu, tgt moe biti osoba koja
se pripisuje hinduizmu, budizmu, komunizmu,... Niko ko njih ne
smatra nevjernicima nema nikakvog opravdanja.
Mi s tim nemamo problema i hoemo da se to iri i ko god to
ima kod sebe mi emo ga proglasiti tgtom, jer je er'at doao da
se sprovodi, ne smije se kriti i mora se sprovoditi, pogotovo kada
se za ovo veu najvanija pitanja. Ova tema iziskuje da joj se
postave ispravni temelji zato to se na temelje nadovezuju
ogranci. Pa, ako temelj ne bude ispravan onda nee biti ispravni
ni ogranci.
Moe se, brao, desiti da ovjek zna Allhov propis o tgtu, ali
ne zna da je taj ovjek to uradio. Na primjer, taj, po imenu tom i
tom, ovaj ne zna da je on takav, on ne zna tog ovjeka, ne zna
uopte da je taj ovjek to uradio i ja ne trebam doi da ga
ispitujem: ''ta kae za ovoga, ta kae za ovoga?'', koji je nepoznat
u osnovi, ovaj ne zna njegova djela. Takav ovjek ima ispravnu
'aqdu u smislu da zna Allhov propis; kada bi znao ta je taj ovjek
uradio on ne bi imao nikakvih problema.


43

Govor o gurbetluku (usamljenosti) islma danas i o
neispravnosti miljenja o obaveznosti borbe, jer to nije odbrana
islma i musliman, ve irka i murik
U tom smislu ima puno ovih mes'el, pa smo uli uopteno
nevjerstvo u tgta ili uopteno nevjerstvo u kategoriju tgta, a i za
nepoznavanje nekih pojedinaca tgta, tj. da ne zna za njihovo
postojanje u vanjskom svijetu ili da nije razluio njihove rijei. Sve ove
stvari treba poreati na svoje mjesto. Veinu ovih stvari sam
naao u fetwama 'uleme Nedda i uopte u govoru 'uleme selef,
Ibn Tejmijje, Ibnul-Qajjima i 'uleme uopteno. Obzirom da smo mi
neke stvari ovdje uili, ne znam kolko je potrebno da ponemo iz
poetka sa nekim stvarima po pitanju definicije ''pojam tgta'' ili
emo to raditi na brzinu, da bi imali kompletnu materiju pred
sobom, da imamo itav predmet pred sobom. Potrudiemo se da
to bude sa saburom, dostojanstvom i prisutnou. Treba ova
'aqda da se proiri, jer ete vi kasnije vidjeti da su neki ljudi doli
do nevjerstva u Allha, delle we 'al. Neki ljudi su est-sedam
godina stalno na granicama nevjerstva u Allha delle we 'al,
stalno u ubuhatima, nedomicama u dilemama i nema sumnje da
to koi i to je musbet.
I vi ete uti rijei ejha Muhameda bin AbdulWehaba: ''Na
Allha vas podsjeam, na Allha vas podsjeam...'' pa do kraja, gdje
kae: ''...jer moda tek tako sretnete svog Gospodara ne inei Mu
nikog ravnim.''
Ovo je prvo i zadnje pitanje u vjeri, sa njim si stvoren, sa njim
ulazi u islm, sa njim umire i sa njim ulazi u dennet. Ovo je
prvo i zadnje pitanje i poslije ovog pitanja su djela ili ispravna ili
neispravna. Kada nema ovog pitanja i ove osnove nema ni
adesta, nema namza, a kamoli da ima dihda.


44

I zato emo se ponekada osvrnuti na te stvari, da bi se
povratili i ponovno razmislili da li je bilo ispravno sputanje
rijei uenjaka: ''Kada napadne neprijatelj i upadne u zemlju
muslimana dihd postaje obaveza svakom pojedincu...'' do kraja
fetwe, na primjer, za zemlje za koje znamo da u njima skoro svi
vie nemaju tewhda ni islma. Ovo je neispravno sprovoenje i
shvatanje rijei pravnik u potpunosti, zato to ti ljudi nisu vie
muslimani, ve su murici. Ako su im roditelji bili muslimani,
onda kaemo da su murteddi, a ako su im roditelji nisu bili
muslimani, onda kaemo za njih da su murici, jer su odrasli u
tom kufru. Kako onda ovjek moe rijei pravnik sprovoditi na
ove prostore, osim ako nije usmrdjeli murdija koji to pitanje jo
nije shvatio.
Nas interesuje uspostavljanje ovoga pitanja na ispravnu
teoretsku osnovu, da bi znali da baratamo rijeima uenjaka. Ja
ovdje ovim govorom mislim na Bosnu i na sve ''nae'' prostore za
vrijeme rata. U Bosni nije bilo islma za kojeg se veu rijei
uenjak, u Bosni nije bilo islma, niti je bilo muslimana. Ja to
otvoreno kaem i ko god hoe neka doe da razgovara sa mnom.
I ne samo Bosna, ve sve one zemlje na Balkanu. Gdje je tamo bio
tewhd i gdje je tamo bio kufr u tgta? Naprotiv, za vrijeme rata i
kada je haqq doao, vjera u tgta je bila vjera naroda. To je istina i
to se nikada nije trebalo sakriti. To se ne smije kriti zato to to nije
put vjerovjesnika, 'alejhimus-saltu wes-selm, da se krije poziv u
da'wu. Narod je tada imao predsjednika i imao vojsku koja se nije
borila za islm, koja se nije borila za er'at. Borili su se za
uspostavu demokratske, sekularistike, multinacionalne,
multikulturalne, pluralistike drave. On e se opradavati kao to
su se opravdavali Qurejije:
.l!. _| ... _.> i-. .L>.. . !..


45

''Rekoe: 'Ako bismo s tobom slijedili uputu, mi bismo bili
smaknuti sa zemlje'.''
19

Svako e se pravdati time; neko e rei da ima dobru
namjeru; sve emo to mi uti u rijeima. Meutim, Allhov zakon
s kojim je On poslao Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, je
iznad svakog osjeaja, svake emocije, on je iznad svega, zato ete
uti kasnije ejha Muhammeda kako kae: ''...pa makar mu bio babo
ili brat.''
A prije njega je rekao Allhovog Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem: ''Niko od vas nee vjerovati sve dok mu ne budem bio
voljeniji (drai) od roditelja, od djece i od svih ljudi.''
Kada shvatite ove teme, vidjeete koliko je velika zabluda,
koliko su velike greke i koliko su se opasne stvari radile i rade se
i prijete da se jo uvijek rade, a Allhova, delle we 'al, vjera je
iznad svega ovoga. Da se sada desi da neko napadne neku zemlju
za koju znamo da je u njoj vjera u tgta... SubhnAllh, zar bih ja
mogao doi i sprovesti nad njom rijei pravnik: ''Kada upadne
neprijatelj u zemlju muslimana...''? Jer, islm i muslimani su
er'atski pojmovi, kao to ete kasnije vidjeti. Uvoenje ovjeka u
islm, izbacivanje ovjeka iz islma, nevjerstvo, to su Allhovi
propisi. Nema ti pravo to raditi po svom hru, ve rijei pravnik
koji su shvatili Qurn i sunnet mora shvatiti i sprovesti u smislu
znaenja koja su u Qurnu i sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem.
Tom narodu treba ono s ime je Allh, delle we 'al, poslao
svakog poslanika, a to je da'wa; treba im da'wa, treba im da im
pojasni i da ih pozove u L ilhe illAllh. Rei e: ''Mi to ve
govorimo'', a mi emo im kazati: ''To nije dovoljno.'' Opte poznato
u vjeri musliman je da nije to dovoljno rei, pogotovo ne, Allhu

19
sra el-Qasas, 57. jet.


46

moj, ako u to ovjek ne vjeruje zato to ne zna ta to znai, ili zna
ta to znai pa u to ne vjeruje, ili zna ta to znai i teoretski u to
vjeruje, ali ga svojim djelima kri.
Sve smo mi ove stvari objasnili i u tom smislu rijei pravnika
nemaju ovdje mjesto. Ali, tom narodu treba da'wa, a da bi dihd
doao, kao sekundarni propis, treba imati onu osnovu, onaj uzrok
za kojeg se on vee, a to je odbrana islma i muslimana, tj. kada
se pojavi islm i kada se pojave muslimani onda e se pojaviti
obaveza odbrane islma i muslimana. to znai, ako nema islma i
muslimana ne moe biti dihda, ali moe biti da'wa. Ali, ako
Allh, delle we al, poasti pa se pone iriti broj muwehhid,
onda treba vidjeti kako e taj broj muwehhid, muslimana, taj novi
demat, koji je poeo da sprovodi ''L ilhe illAllh Muhammedun
reslullh'', izai na kraj sa svim izazovima; izazovima da'we,
izazovima neprijateljstva u ljudima koji se pripisuju islmu, a koji
su murteddi, izazovima napada kfir u osnovi, bilo da se radi o
kfirima sa istoka ili zapada, a esto se mora uzeti u obzir
sposobnost toga demata da ue u borbu protiv nevjernik.
Mekka je nekada bila majka dijrul-islma, najdrae mjesto
Allhu, delle we 'al, drul-islm, ali onoga momenta kada su je
nadvladali i kada su poeli njom da vladaju propisi nevjerstva i
kada su stanovnici njeni postali murici, Mekka je postala drul-
kufr, tj. murici su uzeli drul-islm, pa je postao drul-kufr. Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, je bio u Mekki kada je ona bila
drul-kufr. Je li mu Allh, delle we 'al, odmah naredio borbu i
kada je bilo nekoliko ashb na poetku? Naredio mu je borbu tek
kada je otiao u Mednu, kada je postojao dr i kada se odvojila
grupa muwehhid, muslimana u jednom mjestu Zato mi ne
kaemo da smo mi sada u mekkanskom periodu, ovo moe da
kae samo ovjek koji je malo luckast. Nismo mi u mekkanskom
periodu; takvo utemeljenje je neispravno, zato to je erat
upotpunjen. Kada ovo kaemo, mi ne kaemo kao to neki kau:


47

Ovo ti je sada kao u mekkanskom periodu. Ne! Mi kaemo: erat
je potpun, ali ili nema onoga osnovnog propisa, one osnovne osobine
islma i muslimana, za koju se vee dihd, ili ima nje, ali nema arta
teklfa za dihd, a to je qudret (snaga i sposobnost).
Sposobnost da se uhvati ukotac sa svim tim izazovima.
Ovo pitanje je, sa teoretske strane, puno lahko. Meutim, kada
doemo do realnosti i ocjene snaga, to je pitanje koje zahtijeva
mnogo vie razmatranja, ali je nama vano utemeljenje. Ne
kaemo da smo u mekkanskom periodu, ve kaemo da je erat
potpun i kada o ovima stvarima govorimo moemo samo
govoriti o nestanku arta qudreta (snage i sposobnosti) kao uslova
eratske obaveznosti borbe na Allhovom, tebreke we tel, putu
svakom pojedincu. Ima neprijatelje islma u razliitim oblicima,
poevi od onih koji se pripisuju muslimanima i njih e prve da
upotrijebi Amerika protiv tebe. Zato je da'wa na cilj. Nakon toga,
ima skoro sav dunjluk i zato je ovo teoretsko utemeljavanje
pitanja, ali praksa zahtijeva velikog uenjaka, a zatim velikog
poznavaoca, ovjeka koji ima iskustvo u razmjerama dunjlukih
stvari, u omjerima snage i slino.
Ja u vam rei iskreno: Ovo nije, sa Allhovom dozvolom,
munfiki govor, ovo nije odvraanje od Allhovog, delle we al,
propisa. Nadam se da ovaj govor pored toga to itekako ima
ispravne teoretske temelje, obzirom na uzimanje u obzir ove
stvari ima svoju mudrost, zbog svoje veze sa eratom, a i
praksa pokazuje odreene stvari i ukazuje na njih.
Mi smo govorili o dravama musliman. Gdje je taj islm i
muslimani? Ja ne kaem da su to sve kfiri, neu da me neko
pogreno shvati, ali hou da vam govorim o postotku,
procentualnosti tih ljudi u tom itavom drutvu. Najboljim u tim
drutvima se rauna mladi koji se u vanjtini dri propisa, koji
klanja i koji ide na glasanje, koji u najmanju ruku glasa za
predsjednitvo, za predsjednike, za parlamente, koji onu vojsku


48

naziva Naa vojska, ministarstva naziva Naa ministarstva i
koji se tebi i meni suprotstavlja zbog ovoga to govorimo. To je
najbolji u tom narodu i kojem nije teko nikada da ode u sudnice,
da ode i da se tamo svaa i parnii, a ne pada mu na pamet da
spusti druge propise na neki opis, zato to to kod njega nita
nema. ta mislite ako je taj najbolji? I kau: MaAllh, ima ih
puno. E, kaem: Ne dao Allh, delle we al, da se povea taj broj!
ta je onda sa drugim narodom, sa drugim ljudima koji u osnovi
vjeruju, svjesno ili nesvjesno, u sve puteve mimo puta
Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, u pitanjima smog
tewhda i islma u njegovoj osnovi, to je njegov duh.
Isti takav je arapski svijet, ima momaka sa bradama koji
sebe nazivaju selefijama, ali su u stvari musbet; i oni su najbolji u
svome drutvu. Oni su ti koji zbog svojih zabluda rade sa svojim
vladama protiv mene i tebe, na primjer, protiv ovoga to ja i ti
priamo zato to su u zabludi i oni se raunaju najboljim u tim
drutvima. Da ti ne govorim, onda, o drugima koji idu na
glasanje, itd. To je veina tih drutava. Pita me: Ima li dobrih
ljudi, muslimana? Ima. Ali ja te pitam: Smije li taj da pokae javno
svoju vjeru, smije li on javno da govori sve stvari i da govori protiv svih
vidova kufra koji su poznati u njegovoj okolini? Nama ulema, da bi
nam bilo dozvoljeno da ivimo meu nevjernicima, kae: pod
uslovom da moe da istie svoju vjeru.
Pa onda, objanjavajui ta znai isticanje svoje vjere, kau:
Da bude poznat da si protiv svake zablude koja je poznata.
Pa, ako ima sekularizam ti i tvoja grupa ste poznati u
isticanju da je sekularizam kufr i da je zabluda; ako ima
demokratija vi ste poznati u isticanju da je to kufr; ako ima
nacionalizam vi ste poznati u isticanju da je to kufr; ako ima
biranje vi ste poznati u isticanju da je to kufr; ako ima ustav i
ustavne reforme vi ste poznati u isticanju da je to kufr. Poznati
ste protiv svake zablude i tek u ovom smislu ovjek moe ivjeti


49

meu nevjernicima, a kamoli kada govorimo o zemljama u
kojima ive muslimani.
Rekao sam da je naa aqda da svaki ovjek koga vidimo na
poetku da izgovara dva ehdeta, ispoljio nam je dn tewhda (kufr
u tgta), klanja namz ili ga vidimo da ui edhn i iqmet, ili ga
vidimo na haddu, u poetku je on kod nas musliman, sve dok
nam se ne dokae i pokae neto koje ga izvodi iz vjere, bilo da je
to rije ili djelo. Vidimo ga da govori ehdet, a nastupilo je
vrijeme namza, nema ga da klanja namz, ili ga vidi da radi irk
ili radi neku od stvari koja izvodi iz vjere onaj vanjtinski opis
islma koji smo u dali, sada mu ga oduzimamo.
Ako bi zanemario ovo, doao bi u situaciju da eratske
propise, kao to je borba na Allhovom putu u odbrani ovih ljudi,
vee za pojmove koji iza sebe nemaju znaenje, a erat nije
takav. Zato u jednom eratskom, fiqskom pravilu, uenjaci kau:
Pouka i osnova u pitanjima propisa se daje znaenjima, a ne imenima i
smim pukim kalupima.
Mora imati znaenje. Ovo teoretski znai da bih ja mogao
doi i rei: Dobro, hajde, sada u ja tebe braniti, ili: Ti se treba
braniti, ili: Ti nastavi to i to, a u osnovi ti zna da on nema
sutinu onoga to je osnova svega toga, a trai od njega da to
radi, to znai, bukvalno, da si mu nepravdu uinio kada mu nisi
objasnio ono to mu je potrebno da bude Allhov rob i da ue u
dennet, ve e moda ui u dehennem, pa si time zapostavio
najveu obavezu vjerovjesnik, alejhimus-saltu wes-selm, i
najveu stvar kod Allha, delle we al, koju je htio da Njegovi
robovi znaju, pa ju je dobro objasnio. Sve su ove stvari puno
vane. Govor o tewhdu i stvarima koje se od njega odvajaju i na
njega nadovezuju je zaista beskrajan u svojoj vanosti, zato to se
tie najogromnije i najvanije stvari.


50

Hou da vam spomenem primjer Hamasa; stalno navodim
primjer Hamasa i primjer naroda u Palestni. Ja i ti nemamo
sumnje da su Arafat i Abbs, Feth kfiri. Mi u to ne sumnjamo,
zato to je Arafat tgt koji je sudio tgtskim zakonom, nije imao
osnovu islma kod sebe, a isto tako i njegov narod koji ga bira i koji
glasa za njega. Moda oni klanjaju, ali mi znamo da abdest ne
koristi kada ovjek pusti vjetar zato to ga je vjetar ponitio;
znamo da ne koristi namz kada ovjek ini irk zato to irk niti
sva djela i to je alfabet nae aqde. Ali jo uvijek, izgleda, mi,
naalost, moramo da se borimo sa nekim ljudima i da se za
vratove hvatamo da im objasnimo da ovjek koji je pustio vjetar
nema abdest. Jo uvijek moramo mi sa njima da se muimo.
Vidjeli smo da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem,
onom beduinu rekao: Vrati se i klanjaj, jer ti nisi klanjao.
Zato mu je rekao da nije klanjao? Zato to nije klanjao, nije
ispravno klanjao. Ne moe ga nazvati klanjaem kada on nije
ispravno klanjao, kada nije ispunio ruknove namza. Hoe li biti
kanjen? Nee biti kanjen za ono to je prije radio zato to je
opravdan neznanjem. Zato smo rekli: U osnovi jeste murik i
tgt. Je li opravdan kod Allha, delle we al, ili nije to je kod
Allha, delle we al, u jednom uem smislu, mada mi znamo da
nije opravdan neznanjem zato to je mogao saznati, ali znanje i
neznanje nikakve veze nema sa imenom. Nije klanja, nema
abdest, nije musliman, murik i kfir je, ali pitanje kazne je sasvim
drugo pitanje.
Meni je i prije ovih izbora bilo jasno ko je Hamas, ko su oni.
Sm Ahmed Jsn je govorio da njemu nije cilj eratska drava,
on je to govorio jasno, njemu nije cilj da se u Palestni napravi
islmska drava, ve je njemu cilj da se napravi jedna
multinacionalna drava u kojoj e Palestinci biti jedna
komponenta, a ako hoe da ive idovi i krani nema nikakve
smetnje. tavie, on je govorio: Ako bi moj narod na izborima


51

izabrao komunizam ja se protiv toga ne bih bunio. To je bilo
poznato o Hamasu i to da e ii demokratskim putem i ihwnska
petljancija. Taj demat i ta grupa u smoj osnovi, i prije nego je
ula i poela da sainjava tgtsku vladu, ona je kod sebe imala
irk i kufr nevjerstvo u Allha, delle we al, a sada je njihovim
ulaskom u vladu dokazano to nevjerstvo, pa je njihov ovjek
postao premijer ministara pod imenom Ismil Hanije. Uzeli su
neke vane pozicije u drutvu i sada u dravi otvoreno sude
tgtom, ustavima koje je ostavio Jaser Arafat i zakonima koje je
propisao njegov parlament, a tu je i njegova vojska, odnosno oni
mladi momci sa bradama, koje je nama ao i koji su sigurno i
hrabri i dobri borci i imaju sigurno neke ogranke mna, ali im to
ne pomae zato to pri sebi imaju irk ili kufr, odnosno pomaganje
tgta, stajanje iza njega, vjerovanje u tgta i neodricanje od njega.
Nema sumnje da je ovo kufr u Allha, delle we al, i traili su od
naroda da uestvuje i da bira na predsjednikim izborima, itd.
Hajde mi kai sada: U Palestini ima muslimana sigurno, ali
ega ima vie, koliko kojih ima vie? Hou da ti kaem da nije
ispravno, ko god da je to rekao, da se govori Hamasu da nastavi
sa borbom na Allhovom putu, to nije ispravno. Zbog ega? Jer,
ta njima koristi vie borba na Allhovom putu? To vie nije
borba na Allhovom putu zato to ona nema svoju osnovu
uopte, nema tu vie borbe za islm. Pree je bilo da im se kae:
To je bio irk i kufr, i vaa je dunost da ostavite to i uee u vladi, jer
ste postali nevjernici u Allha, delle we al, i dali ste Allhov haqq
tgtu; to nije put vjerovjesnik, alejhimus-saltu wes-selm, niti
Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, i ne smijete pozivati narod u
glasanje i da im objasni, ako je poziva u tewhd, ako je dija, a
da'wa u tewhd ide prije da'we u dihd.
Islm i njegove propise je zahvatio gurbet, nepoznavanje. Ti
ljudi su htjeli da maknu gurbet sa propisa dihda, tj. da se oivi taj
propis. On jeste zamro, ali ne smije se zaboraviti ova najvanija


52

stvar, a to je oivljavanje tewhda i oivljavanje islma. Pa ne mogu ja
govoriti o oivljavanju dihda tamo gdje nema tewhda i islma;
ne moe se to dogoditi. Da ne govorim ta ako recimo, Rusi
napadnu Kirgistan, gdje e neko rei: Napali su muslimane;
nema toga vie. Ne znam kakvo je stanje tamo, ali ti navodim
primjer gdje stvarno nema islma, ali zato ima da'we ako hoe da
ide tamo kao dija.
Nasiruddn el-Albn, koji je napravio katastrofalne,
ogromne greke, greke izlaska iz Allhove vjere, je na poetku u
Bosni rekao da nema dihda. Hou da kaem: Rekao je rijei
istine, ali ih nije izgradio na ispravnoj osnovi. Na smom
poetku, zamislite kada je to poelo, kada nije bilo islma nikako,
nije bilo muslimana jer nije bilo islma, rekao je da nema dihda i
ovo je bila istina, ali je kod njega izgraeno na neispravnoj
osnovi. Ne znam kakva je njemu bila osnova, jer je poznato da
mu je osnova u pitanjima mna bila osnova od murdij, a u
pitanjima kufra i tekfra od dehmij i da nije tekfrio psovaa
Uzvienog Allha, pravdajui ga neznanjem. Zbog toga su ga
uenjaci islma proglasili nevjernikom zato to ti, sa tolikim
znanjem i tolikim uvidom u knjige ne smije da sumnja u kufr
psovaa Allha, delle we al, i da govori da je neznalica i da je
imao lo odgoj, kao to kae el-Albn na kaseti Dvije su vrste
kufra.
Ali kasnije, kada je dola da'wa i kada su doli ljudi, ovdje se
moe govoriti o neemu, ali je ta grupa trebala da pazi i da istjera
do kraja. Govorimo o grekama i o stvarima koje se ne smiju
nikada dogoditi. Ta grupa koja se pojavila je trebala da d panju
na da'wu, na islm, na tewhd, na ostvarenje tewhda prije svih
ostalih stvari. Ja ne sumnjam u to da je bilo jedne velike doze
murdiluka i ja nikada ne bih poeo sa narodom o pitanjima
tespha i nekim stvarima, kad narod nema osnovu islma, narod
se nije odrekao od tgta, od demokratije, od bonjatva, od


53

nacionalizma, Narod ti kae da se nee on za islm i erat
boriti, a da ti njemu govori: Ti treba dizati ruke u namzu? Ja ne
bih sa time poeo, ve ne bih narod ostavio na miru dok otvoreno
ne bude pokazivao L ilhe illAllh, pa makar on imao kod sebe
nekih grijeha, ali takav je bolji nego onaj koji u vanjtini izgleda
lijepo, a u srcu je murik i kfir u Allha, delle we al.
ta znai da se to trebalo istjerati do kraja? Meni je runo i
neprihvatljivo bilo i ja ne bih mogao podnijeti da sjedim sa vama
ovako u jednoj grupi (a molim Allha delle we al da nas uputi i
da nas uvrsti i da preko nas pomogne Njegovu vjeru), a da tamo
preko puta nas sjedi grupa koja nema isti cilj, koja ima drugog
vou i koja mu pokazuje lojalnost i vjernost zbog nevjernikog
cilja, i ja da budem tu, a niti sam porekao, niti sam se odatle
pokupio? Zbog toga treba da shvatimo da je pitanje dihda puno
vezano za ovo pitanje tewhda i pitanje islma i njegove istoe i
da je to najvanija stvar u svakome dematu, u svakom narodu.
Ne bih ja narod muio, zato ja da se sa narodom otimam
oko tespha, ako jo znamo da nisu svi rekli da je tesph novotarija.
Zato da se ja sa njim svaam oko tespha, a nisam mu objasnio
L ilhe illAllh, ta je tewhd, ta je vjera u Allha, delle we al,
u Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Ne moe biti
musliman onaj koga vidimo da neprestano radi irk Allhu delle
we al: ustav, referendum, a on klanja. Kada sam poeo da
klanjam, nisam jo bio uao u islm. Nije to islm bio, Allh delle
we al zna kada si ti uao u pravi islm. Kao to kae ejh Ibn
Tejmijje: Ako to bude od srca onda je uao u sutinu mna, a ako to
bude jezikom bez srca onda je uao u vanjtinu islma.
Kada nije od srca? Kada ne zna, jer ne moe ovjek u neto
vjerovati ako ne zna da treba u to da vjeruje. Ja sam doao bio
meu ljude koji govore o glasanju i ujem ja jednog Indijanca
kako govori: Bio je negdje sastanak predstavnika islamskih zemalja i


54

svi su se sloili da, kada bi bila islamska drava, da je taj i taj
najzasluniji da bude predsjednik.
i spomenu mu ime, da mu ja ne spominjem ime, preselio je
ovjek iz naih zemalja. Ja to uh, pa se zaudih: SubhnAllh, to
ba on? ta je to toliko dobro na njemu? Veze ja o ivotu nisam
imao, ali sam se udio kako neko moe za tog ovjeka da kae da
je on neto toliko posebno, pa da bude predsjednik svih
muslimana u svijetu. Dokle moe da doe ovo neznanje, zadrtost,
nacionalizam i ove gluposti koje nikakve veze nemaju sa
islmom! Hou da kaem da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem, dok je bio u Mekki, ovo od naroda traio i svata
podnio i nije ih ostavljao na miru, dostavio do njih argument ali
nije prestao da ih poziva.
Nh, alejhis-selm, je pozivao devet stotina i pedeset godina.
Doao je argument; im je poeo da poziva argument je tu, ali
ipak poziva tolike godine, jer je pitanje spaavanje od vatre. A
Nhu moda nije bio propisan dihd protiv njih, nije mu ga
Allh, delle we al, propisao. Zato se kae: Svaki je vjerovjesnik
doao sa da'wom, ali nije svaki vjerovjesnik doao sa dihdom. I
kaemo da nismo u mekkanskom periodu, ve je erat
upotpunjen, ali imamo eratsko utemeljenje na nain koji ste uli
i zbog toga bavljenje ovim pitanjima zahtijeva preciznost i
detaljnost.
Ja se bojim da stajanje rame uz rame onih koji su ispoljavali
lojalnost onom tgtu ne bude isto kao sluaj onih ljudi koji su
sjedeli u mesdidu u kojem se govorilo da je Musejlema
Reslullh, a koji su utali; bojim se da to nije ista stvar.
Danas smo drugaiji nego to smo bili juer, nakon pet
godina emo biti drugaiji zato to itav ivot ovjek saznaje i ui,
trai znanje. I na kraju e umrijeti, a neke stvari nisi shvatio ili si
u nekim stvarima pogrijeio. Vidite stanje Palestne. Nema


55

sumnje da kada su Rusi napali eeniju prvi put, tamo nije bilo
islma. Dudajev je bio nacionalista, a najbolji meu njima su tada
bili murici sfije koji oboavaju mrtvace. Ljudi oboavaju
mrtvace i dan-danas; desi mu se neto on zove i moli mrtvace
mimo Allha, delle we al. Rodio se ovjek, a babo mu bio murik.
Gdje je tu islm, gdje je tu odbrana islma i muslimana? Kaem:
Nije bilo dihda, niti su mogle tako da se tumae rijei pravnik,
ali je imalo razloga za da'wu.
Maloprije spomenuh Bosnu Samo sam htio da kaem gdje
je greka. Moda su neki od njih doli, stali rame uz rame, da
kau: Ovo je tewhd i mi smo doli kao dije i moda je veliki dio
njih znao da zbog situacije u svijetu to ne moe izai na ono emu
se ti nada, jer je veliko neprijateljstvo, puno je neprijatelj.
Nadali su se da e nauiti, da e ostaviti sjeme, da e preseliti na
Allhovom putu, a ja hou da kaem i da upozorim da je to
krenulo nizbrdo jo prvih dana, a sada je u potpunosti uzelo
maha i nema preeg vremena i mjesta od ovoga dananjeg u
kojem se treba govoriti o ovim stvarima. Kada budete imali
teoretsku osnovu i kada ujete sve ovo to e moda trajati
mjesecima shvatiete moda neke stvari.
Tako uvidim da ovo to ja priam nije bio pravac Ibn Bza i
Ibn Uthejmna zato to oni nisu pozivali kako treba u tewhd, zato
to su Ibn Bz i Ibn Uthejmn, kao to je svima poznato,
saudijsku vladu i tgte (za koje su znali ta su i ko su) nazivali
muslimanima i pozivali muslimane da im daju prisegu na
vjernost, a one koji ustaju protiv njih nazivali kfirima; ak su
nekima, da bi prihvatili njihovu tewbu da ne bi bili ubijeni,
uslovljavali da one koji su ustali protiv njihovih vladara proglase
nevjernicima, iako su oni govorili: Nemojte jo, nije vrijeme, treba
da se iri znanje, treba odgoj, treba islm, treba tewhd,.. ali ga nisu
sproveli u svojoj zemlji. Tako ovo to ja govorim nije menhed
Ibn Bza, niti Ibn Uthejmna, niti Albnija, a svako ko eli da


56

razgovara sa nama moe to da uradi, jer se nismo sakrili, a ovo su
teoretske osnove.
Da su ovi proglasili onog njihovog tgta murikom i da su
narodu rekli da je murik dosta bi bilo. Ne mora rei narodu:
Hajde izaite protiv njega, ako su ve vidjeli da narod to ne
moe. Ne mora rei: Narode, borite se protiv njega, ako stvarno
vidi da narod ne moe Ali, nije smio govoriti da je taj tgt
musliman i nije smio pozivati da mu se d prisega i govoriti: Ja
sam bio prvi koji mu je dao prisegu, da ga poredi sa Alijom ibn Eb
Tlibom i da one koji su izali protiv tgta poredi sa onima koji
su ubili Aliju ibn Eb Tliba i da onda izdaje fetwe da se ubijaju
oni koji ustaju protiv njih,
Ubijeen sam da u Bosni, Sandaku, na Kosovu, u
Makedoniji, Albaniji uglavnom nema onih koje treba braniti, tj.
nema muwehhid, nema musliman. Tamo nema drul-islma i
nema musliman, a ono to ima muwehhid musliman koji su na
pravom putu, oni su u malom broju. U tom smislu shvatate ta
znae moje rijei da nisam volio da oni ovako zavre, jer oni nisu
imali koga da brane. Onaj koji psuje Allha, delle we 'al, ja njega
nikada neu braniti, neka ga gazi etnik i murted, nemam ja ta
njega da branim. Onaj koji ini irk Allhu, delle we 'al, koga je
Allh nazvao nedesom (prljavtinom); kako njega ja da branim?
Onaj koji prijateljuje sa tgtima i muricima; kako njega ja da
branim? Onaj koji kae da je tgtima i muricima isti dn kao i
njegov; zar njega ja da branim? Zar je to ono to je Allh naredio?
Onaj koji mrzi muwehhide, a klanja i ima bradu i za sebe tvrdi da
je selefija, a koji napada muwehhide zato to su se odrekli
Allhovih neprijatelj; zar njega ja da branim? Tewhd je vie nego
to sam ja mislio da jeste, a kamoli drugi koji ne znaju ta je
osnova tewhda koje nemaju kod sebe. Na ovo e se nadovezati
konstatacija i sud da ona stvar koju mnogi ljudi ele (tj. dihd)
nema svoje uslove, od kojih su drul-islm, ili ako je osvojen drul-


57

islm od kfir i ostali su tu muslimani, da su tu muslimani
muwehhidi koji se nisu pokorili irku i kfirskim zakonima i koji su
jo uvijek u stanju da se bore i koji, ako ne mogu, dunost je
muslimanima da dou da im pomognu. Meutim, situacija nije
takva, drul-islma nema ve par stotina godina, eto kakav je hl
(stanje). Zar se narod nije bacio na stomak kada je bila Kraljevina
Srbija? A kad su vladali Turci, zar nije bilo oboavanja kaburova i
evropskih zakon i oboavana mrtvac. Gdje je taj tewhd i drul-
islm i gdje su ti muslimani? A kamoli danas, nakon to je
protutnjala svaka zabluda, od komunizma, demokratije i
nacionalizma po naim zemljama.
Nije Allh, delle we 'al, naredio da se po svaku cijenu izgubi
ivot, ve je Allh naredio ono zbog ega te je stvorio, a stvorio te
je da zaista proivi i ivi i umre sa znaenjem ''L ilhe
illAllh'', i da to ispoljava, da ini idhhrud-dn (da ispoljava
vjeru).
Idhhrud-dn je da si poznat kako parira (suprotstavlja se,
prkosi) svakoj zabludi koja je u tvom drutvu, da ti niko ne smije
to ometati i, kada si kadar, da ini idhrud-dn, da se odrie
irkova i kufrova i tgta i da se pribliava Allhu, delle we 'al,
njihovim tekfrom, to jeste nain pribliavanja Allhu; da te niko
ne dira, iako je drul-kufr. Onda ti je pohvalno da napusti drul-
kufr, samo pohvalno, a ne wdib (obaveza). Meutim, ta raditi i
ta rei kada uopte nema dna, kada nema tewhda, a kamoli da
nema idhhrut-tewhda (ispoljavanja tewhda)?
A nije isti onaj koji vidi i onaj koji uje, kao to kae Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Jedno je voljeti i prieljkivati, a
drugo je gledati u emu je hajr i u emu je haqq. Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, je ivio u Mekki, u najdraem mjestu
Uzvienom Gospodaru, meu narodom koji se pripisivao vjeri
Ibrhma, odnosno tewhdu, ali koji je iz njega (tewhda) iziao.
Zbog ega su izili iz tewhda? Zbog neznanja, zbog pogrenog


58

shvatanja i zbog slijepog slijeenja. Pa je Mekka tada, nakon to je
bila drul-islm, postala drul-kufr jer je nad njom vladao zakon
'Amra ibnu Luhajja a ne Uzvienog Gospodara, onaj zakon kojeg
je objavio Ibrhmu, 'alejhis-saltu wes-selm. Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, je bio u tom mjestu, u tom vremenu,
dok su vjernici bili potlaeni, dok ih je bilo malo i dok je
najvaniji 'ibdet bio tewhd, ispoljavanje tewhda i odricanje od
murik. tavie, murici su poeli da se suprotstavljaju
Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, samo zbog i
nakon ispoljavanja tewhda, odricanja od njih i tekfra njih.
Na poetku da'we, dok je bilo malo musliman, Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije radio javno odricanje, pa
su ga ostavili na miru. Nakon toga mu je Allh, delle we 'al,
naredio da se javno odrekne od njih, pa je on poeo da se odrie
od njih i da im govori da su nevjernici, da je njihov put i put
njihovih oeva pogrean i da vodi u dehennem, pa su se oni (tek
tad) uzbunili. Tako je tada to bio jedan od najveih 'ibdet,
upravo ta da'wa u tewhd, ak prije propisivanja namza (namz je
kasnije propisan, pet vakata, a na poetku su bila propisana samo
dva vakta). Pa je ispoljavanje tewhda, odricanje od murik, tekfr
murik i jasno pravljenje granice izmeu muwehhid i murik bilo
vanije od svega onoga to je dolo nakon toga. To je bio najvei
'ibdet, prije borbe na Allhovom, delle we 'al, putu, koju je
Allh propisao tek nakon osnivanja drul-islma i hidre
musliman u drul-islm, ostvarivanja arta (uslova) snage i koji je
sredstvo za tewhd, a ne cilj sm po sebi, i koji nije temelj na
osnovu kojeg se ljudi ocjenjuju, u smislu: ''Ko je sa nama, ko je u
dihdu on je od nas, pa makar bio i sekularista, i nacionalista, i
demokrata, i murik, a ko je muwehhid, ako nije u dihadu i ako ne
smatra da je na dihd ispravan on je munfiq, a tewhd mu je samo
na rijeima.'' Ne, ne, ne, to je btil. Prva osnova je tewhd. Ako
doe sa njim musliman si, a ako ne doe sa njim murik si.
Ako murike ne smatra nevjernicima (nemuslimanima) sa njima


59

si, idi sa njima; kad naui ''L ilhe illAllh'' nauie da oni
nisu muslimani, a kada to naui onda se vrati u dem'at
muslimana.
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prolazio pored
Jsira, 'Ammarovog oca i njegove majke i vidio je da su mueni...
I ta im je govorio? Govorio im je: ''Strpite se, porodico Jsirova,
obean vam je dennet.''
U vremenu mekkanske da'we je doao Habb ibn el-Eret,
radijallhu 'anhu, Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,
dok su muslimani trpili ta su trpili, pa mu je rekao: ''Zar nee
initi Allhu dovu za nas? Zar nee traiti pomo za nas?'' Pa je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, naveo primjere kako
su ranije ljudi saburili u takvim situacijama, primjer ovjeka koga
bi zakopali u zemlju do vrata, a zatim bi se donijela pla (testera),
pa bi mu se glava raspolovila, te primjer ovjeka kome su meso sa
ruku elinim etkama upali do kostiju, ali ih to ne bi odvratilo
od vjere, ''...ali vi pourujete''. Govorio je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''Jo mi nije nareeno da se borim. Jo mi to
nije nareeno.'' Kada mu je to bilo nareeno? Kada je imao drul-
islm i kada je imao snagu.
ta su morali prvi muslimani da urade? ta im je bio glavni
'ibdet? Najvaniji 'ibdet im je bio tewhd i ispoljavanje tewhda, pa
je i prije dihda postojala hidra, iako ne u Medinu, ve u
Abesniju onima koji nisu mogli da ispoljavaju tewhd, koji su bili
potlaeni, koji u Mekki nisu imali zatitu. Pa su otili u Abesniju
da bi mogli ispoljavati tewhd i da bi mogli jasno kazati ta misle i
ta vjeruju, da bi mogli da pozivaju u dn, a nije im nareeno da
se (po svaku cijenu) bore i tuku sa Qurejijama, iako su mnogi od
ashb pitali Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, zato
da se ne bore.


60

A rijei uenjaka koji kau: ''Kada neprijatelj ue u zemlju
muslimana...'' se ne upotrebljavaju niti se odnose na ''nae'' zemlje,
na zemlje u kojima mi ivimo, jer to vie nisu zemlje musliman,
to vie nisu dijrul-islm (a rijei uenjaka se odnose na drul-islm
i tiu se njega), niti su oni koji ive u ovim ''naim'' zemljama
muslimani u onom broju u kojem sam ja mislio i greka koja se
meni provukla u jednom 'aqdetskom pitanju provukla se i onima
od kojih sam ja to prenosio i koji jo uvijek stoje na tome i koji ne
dijele i ne klasificiraju ljude po tewhdu, ve preskau tewhd,
ispoljavanje vjere, da'wu u tewhd i el-wel' wel-ber' u ime Allha,
delle we 'al, i uskau u stvar za koju nije vrijeme (borbu), inei
to osnovom za pravljenje razlike meu ljudima. Pa iako su
murici iz Hamasa sekularisti (prema ovim ljudima) nema
problema to su ovi murici. Takoer, Izetbegovi i bosanska
vojska, koja se borila za demokratski poredak (prema ovim
ljudima) nema problema, sve dok se puca. Tako je i sa situacijom
na svakom drugom mjestu u svijetu. Meutim, stvar nije takva i
to se nee desiti (drugome), osim ovjeku koji je ovima (Hamasu,
BiH vojsci i slinima) posvjedoio da su muslimani.
A ovdje imamo dvije derede (stepena):
ovjeka koji tgta i murika naziva muslimanom, a tgt je
gori od murika. Taj ovjek (koji ih naziva muslimanima) nije
musliman. U tome nema opravdanja niko, osim onaj koji je
prisiljen, pa tgta i murika opravdava, a prisiljen je, lud ili
sl. Ali, ako on tgta i murika opravdava neznanjem,
pogrenim tumaenjem, slijeenjem 'uleme, idtihdom takav
ovjek nije musliman.
ovjeka koji ne opravdava tgta i murika i tekfri ih, ali je
upao u drugu greku, a to je da iz islma ne izbacuje onog koji
optepoznate tgte i murike ne izbacuje iz islma,
opravdavajui ga (tog sumnjaa) neznanjem, te'wilom i slino.
ta znae rijei Allha, delle a'nuhu:


61

. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!.
''Ko zanevjeruje u tgta, a vjeruje u Allha...'',
20
pa do kraja
jeta?
ta znae te rijei, a taj tgt ivi tu i oigledno je njegovo
stanje (tgtijjeta)? Oteo je Gospodarstvo Uzvienog Allha, uzeo
Mu potpuno Gospodarstvo u zakonodavstvu i (time kao da je)
rekao: ''Ja sam gospodar sada''! Uzeo Mu je Boanstvo, nareujui
ljudima da mu se pokore, pa nametnuo svoje zakone, pa
Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, uzeo njegovo
vjerovjesnitvo i (time kao da je) rekao: ''Ja sam slijeeni (onaj koji
se slijedi''! Uzeo je Allhu dn, pa je (time) rekao: ''Moj dn nije
islm, ve je moj dn laiki zakon i demokratija''! Onaj koji vjeruje da
je ovakav ovjek musliman taj nije uinio kufr u tgta (niti je
musliman).
Allh, delle we 'al, je dao da se objelodane mnoge stvari, da
se kod nas poredaju. Kada ovo shvati i kada ovo vidi
shvatie gdje je tewhd i gdje su muslimani. Jedina stvar koja
spreava da onaj ko sumnja u kufr sumnjaa (tj. ko sumnja u kufr
osobe koja ne tekfri murike) izae iz vjere jeste uspostavljanje
argumenta nad njim. Sutina takve osobe je da sumnja u irk
murika, a kamoli kada ga naziva muslimanom i to je trea stvar
koja izvodi iz vjere, a koju spominje ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb. Kada 'ulema Nedda govori o muricima, o sumnji
u kufr murik, o prijateljevanju sa muricima, o neodricanju od
murik i o pomaganju murik protiv musliman, (sve vrijeme)
govori o muricima na Arapskom poluostrvu, koji oboavaju
emsna, 'AbdulQdira Dejlnija, Hasana i Husejna i 'Aliju,
radijallhu 'anhum, i Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

20


62

sellem, i ''ewlije'', i one koji imaju evropske zakone i koji se sude i
pokoravaju tim zakonima, a svi spomenuti izgovaraju ''L ilhe
illAllh'' i sebe smatraju muslimanima.
Zato su beduine izbacili iz vjere? Zato to su se beduini
sudili pred zakonima svojih djedova, i sjeate se rijei ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, kada govori o onom beduinu
koji je kod njega doao, te mu je ejh Muhammed objasnio ta je to
islm. Pa kae ejh Muhammed: ''Kako je samo lijepo ono to je rekao
onaj beduin: 'Svjedoim da su svi beduini kfiri i da je onaj bradonja
meu vama koji ih naziva muslimanima, da je i on kfir'.'' I ovo je
naa osnova. Ovo je osnova i niko od prijanjih uenjaka, od
ashb, tabi'in i onih kasnijih velikih imena, kao to su Ibn
Tejmijje i Ibnul-Qajjim, nije oklijevao po pitanju nevjerstva onoga koji
sumnja u nevjerstvo murik, opravdavajui ga ne dao Allh, delle
we 'al neznanjem, te'wlom, taqldom i slino.
Naprotiv, 'ulema se sloila da je onaj koji oboava 'Aliju,
radijallhu 'anhu, kfir i da je onaj ko sumnja u njegovo nevjerstvo
kfir. Detalje ovog pitanja danas ne shvataju mnogi, a Allh je
Svojom dobrotom dao da mi shvatimo. 'Ulema se sloila da je
onaj koji oboava 'Aliju kfir i da je onaj ko sumnja u njegov kufr -
kfir. Pa kae ejh Muhammed:
''Pa kako onda treba da bude sa onim koji se raspravlja u korist murik,
koji ih brani?'' A tgt je gori od murika.
''Kakav onda treba da bude propis o onima koji se raspravljaju u korist
murik ili govori (tvrdi) da su oni muslimani?''
Zato emo ukazati na neke greke koje postoje, zato to
smatramo da je to haqq i da je to Allhovo pravo i osnova koja
treba da se iri. Kada su u pitanju pitanja irka i tewhda (sa
izuzetkom Allhovih imen i svojstav) tu nema detalja koje su
ljudi umislili. Na to se nadovezuju mnoga pitanja koja se tiu
menheda i globalnih problema musliman. Onaj koji nee da radi


63

na irenju tewhda nije iskren u svojoj elji, a ljudima je danas pola
vjere dni islm, a pola vjere mu je njegova lina korist, pa rade
irk iz svoje line koristi. Nije to put ka Allhu, delle we 'al, niti je
to put Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Stvari su
toliko jasne, ali kada Allh, delle we 'al, hoe da nekog u
zabludu odvede, niko ga od toga ne moe sauvati. Kakva je fajda
(korist) od kufra u tgta ako ovjek ne zna da je opte poznati tgt
kfir? Allh je u Qur'nu rekao:
. ,>. ..-.Ll!.
''Ko zanevjeruje u tgta...''
21

A doe ti d'ija i 'lim, pa kae: ''Vidi, ovaj tgt ovdje, on je
musliman.'' Je li ovo pametno? Allh je rekao: ''Ko uini kufr u
tgta...'' Ko je tgt? Tgt je onaj pri kome se ostvarila sutina
opisa tgt. I Allh nije rekao: ''Ko uini kufr u tgta koji se ne
pripisuje muslimanima...'', niti je Allh rekao: ''Ko uini kufr u
tgta koji se pripisuje muslimanima pod uslovom da je argument nad
njim uspostavio Bin Bz ili Safet Kuduzovi i slini'', niti je Allh,
delle we 'al, u qur'nskim jetima, a ni Njegov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, u hadthima iz ovoga izuzeo dhila (neznalicu)
niti mute'ewwila (onoga koji je pogreno protumaio). Narod,
veina naroda ne skree u irk (zbog neega drugog), osim zbog
neznanja. Ko su ''dlln'' u jetu sre el-Ftiha? To su neznalice
koje su upale u irk, veina njih ne zna. Zbog ega je Nhov
narod, prije nego to im je Nh doao, upao u irk, zbog znanja ili
zbog neznanja? Pa to se ti ljudi nisu zvali muslimani, neznalice
koji ine irk?
ovjek je ili mrtav ili iv, ili gladan ili sit, ili veliki ili mali. Moe
li ovjek da bude mrtav i iv u isto vrijeme? Moe li da bude

21


64

gladan i sit u isto vrijeme? Moe li da bude pametan i glup u isto
vrijeme? U mozgovima naih ljudi (a pazite o kakvim
mozgovima govorimo, ovo je abnormalan mozak) danas mogu
da se sastave dvije suprotnosti, pa ovjek moe da bude i iv i
mrtav; odnosno, on je murik-musliman (!), tj. ovjek radi veliki irk,
ali je musliman-neznalica. Ma, nemoj mi rei...
Ovo je manifestacija kulminacije i mutacije jedne novotarije
nastale prije etiri stotine godina; danas u ovom dobu je dolo do
sastavljanja izmeu dvije suprotnosti a 'ulema govori da su islm i
irk dvije suprotnosti, ne mogu se sastaviti, i to su dvije stvari koja
jedna drugu iskljuuju, pa jedna mora ostati. Tako, ko uradi veliki
irk ostavio je tewhd, a ko ostvari tewhd ostavio je veliki irk.
Allh, delle we 'al, je rekao: ''Ko uini kufr u tgta...'' i kad
vidi osobu koja takvog tgta naziva muslimanom, a njegovo
stanje (tgtijjeta) je oito, onda ta osoba ne zna ''L ilhe illAllh''
pa ga naziva muslimanom i to je ono o emu mi govorimo. Onaj
koji tgta naziva muslimanom taj ne zna ''L ilhe illAllh''.
Zato kae ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan:
''Ko zna znaenje 'L ilhe illAllh' i nakon toga sumnja i oklijeva u
pogledu nevjerstva onoga koji Allhu uini druga takav nije uinio
kufr u tgta.''
U drugim tekstovima 'uleme Nedda o onome koji naziva
murike muslimanima se kae da je...: ''...sutina tog ovjeka takva
da on ne zna sutinu onoga sa ime su poslati poslanici i sputene
Knjige, pa zato neka se takav preispita prije nego bude za to kasno, neka
preispita svoj dn.''
Kakva je korist ovih jet i hadth Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, kada danas ne samo da se murik i tgt
opravdava i da se naziva muslimanom, nego se on jo i brani,
ulazi se u njegovu vojsku, on se voli, njega pomau protiv
muslimana, daje mu se bej'a, njega (tgta) porede sa 'Alijom ibn
Eb Tlibom, a oni koji se protiv njega bune porede sa haridijama


65

koji su ubili 'Aliju ibn Eb Tliba. Kada ''uenjaka'' upita ta misli
o onima koji vrijeaju tog i tog kralja, kae: ''O njima kaemo kao
to je rekao Uzvieni Allh:
!. `_!1`. il N| !. . _. _.,ll . il.
''Ne govore ti (nita drugo), osim ono to je govoreno
poslanicima prije tebe.''
22

Shvatiete da oni koji nisu doli da ue od 'uleme tewhda nije
shvatio i nauio tewhd. Za vrijeme ivota 'uleme tewhda, ko god
nije itao te knjige bio je u zabludi, kakvi su bili Dwd ibn
Dirds el 'Irq, iji menhed zastupaju danas vama poznati ljudi,
potom 'Uthmn ibn Mensr, nakibendije i sfije koji murike nisu
proglaavali muricima nego su ih proglaavali muslimanima, a
kufr tgta je ei nego kufr murika. Tgt je kod Allha gori
nego kranin.
Sljedbenici Vjerovjesnika, koji vjerujete u Allha i Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i Njegov zakon i vjerujete da
je Allh, delle we 'al, na to nadovezao dennet i spaavanje od
dehennema, pitam vas: Zato je gori tgt koji se pripisuje islmu od
bilo kog murika? Zato to murik nekom drugom daje Allhovo pravo
koje je posebno za Njega, izjednauje drugog sa Allhom, a tgt
sebe izjednauje sa Allhom, sav taj narod ga oboava i on je time
zadovoljan; i onda ga ti nazove muslimanom i treba da ja tebe
nazovem muslimanom?
Ne zna ''L ilhe illAllh'' i na ovu temu mogu donijeti
stotine fetwi. To treba onima koji ne vjeruju u Qur'n i sunnet, ve
vjeruju u bogove sa titulama, u kumire i sl. Meutim, problem je
ejtnska da'wa iji naslov glasi:

22
sra Fussilet, 43. jet.


66

....N. _.-`,l _l> <
''Nareivau im, pa e mijenjati Allhovo stvaranje.''
23

Tj. Allhovu fitru na kojoj je stvorio ljude, a koja se izmeu
ostalog manifestuje na rijeima ''Lekum dnukum we lije dn''
(''Vama vaa, a meni moja vjera'').
Tj. ''Ti ima svoj dn, a ja imam svoj dn. O tgtu, dn nam nije
isti, jer sam ja spoznao kobnost i odvratnost irka i znam da ga je Allh
zbog toga zabranio i na to nadovezao vjenost u dehennemu. Pa,
obzirom da je irk ruan i zabranjen nikada ga ne bih uradio, gadi mi
se i irk i onaj koji ga uradi, zato to je on izjednaio stvorenja sa
Gospodarom, ivim i Vjenim, opisanim osobinama savrenstva. I
znam ta znai ''...illAllh'' (...osim Allha) i to je najvei haqq, i da ga
je (ehdet, odricanje i tekfr) Allh propisao zato to je lijepo, ispravno i
najkorisnije i na to je nadovezao ulazak u dennet, pa sam zavolio to i
one koji su to ostvarili. Pa kada sam to nauio shvatio sam da onaj koji
radi irk ne zna ono to ja znam, pa nije mog dna; nismo istog dna.''
Meutim, problem je kada kae da ste ti i tgt istog dna.
Onda ti ne zna ''L ilhe illAllh'', pa si zaista njegovog dna.
Hajde sada da proe ulicom i da vidi ovjeka po vanjtini i da
vidi da nosi ''piroanke'' (srpske opanke), ta misli: je li Bonjak
ili je Srbijanac? Npr. ovjek kolje rtvu kipu, prinosi rtvu,
oboava kumire i uzima Allhov rububijet i uluhijet; je li on
musliman ili nije? Vi znate ta je on (tj. da nije musliman ve
murik), ali zato ga nisu mogli prepoznati drugi, ako su isti ti u
stanju da naprave razliku izmeu Piroanca i Bonjaka? Zato to
ga nisu imali ime prepoznati. Oni ga nisu imali oni ime
prepoznati, a to je najvei musbet. Zato kada je upitan ejh
'Abdullh bin 'AbdulLatf o grupi ljudi koji oklijevaju po pitanju

23


67

tekfra turske drave; neki ih smatraju samo nasilnicima (i dalje
muslimanima), ali ih nikada ne bi pomogli protiv musliman. Pa
kae: ''Ko ne zna za nevjerstvo turske drave taj ne zna znaenje 'L
ilhe illAllh'...''
Puna drava oboavalaca mrtvaca i kaburova, po 'Irqu sve
kuburije (oboavaoci grobova), plus jo evropski zakoni i niko to
ne uklanja; i da ovjek ne zna da oni nisu muslimani? Pa, da su
muslimani, makli bi sve te stvari, pa zbog toga kae ejh:
''Ko ne zna za kufr te drave ne zna znaenje ''L ilahe illAllh'. A ko
ih pomogne protiv muslimana, pa makar ih i ne smatrao
nemuslimanima to je jasno otpadnitvo.''
Tewhd, ''L ilhe illAllh'' i osnova vjere ispadoe (po njima)
slova bez taaka na sebi, ime bez znaenja, kao to kae 'ulema:
''Ljudi su poeli da barataju imenima koja vie nemaju nikakvog
znaenja i preskoili su ovo, a preli su skroz u neto drugo; nisu
shvatili osnovu vjere. ''
Za Piroanca kae da nije njegov, a za tgta, Allhovog
neprijatelja koji je rekao: ''Ja sam gospodar i bog'' kae da je njegov.
Ko sumnja u kufr murika, mimo prisile, a ako ima pri sebi jo
pravila koja su oni postavili taj nije musliman. A kako je tek sa
onim koji sumnja u kufr tgta ije je stanje opte poznato? Kada u
takvim dravama vidimo osobu koju ne znamo, a na njoj vidimo
neke znakove islma, kakvi su edhn, namz, islmska brada ne
svjedoimo da je to musliman zbog nepoznavanja znaenja rijei
''L ilhe illAllh'', a kada vidimo mn u tgta, neodricanje od
tgt, nazivanje tgt muslimanima, nazivanje murik
muslimanima, pomaganje i branjenje tgta, napadanje muwehhida
zbog toga to se odriu od tgta mi znamo da taj ovjek nije
musliman, a kamoli kada bi on lino uradio veliki irk ili opsovao
Uzvienog Gospodara ili Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i dn.


68

Kada se naljuti nekome koji opsuje Allha ili vjerovjesnika
ili neto od vjere, kada se naljuti i kada takvom neto kae,
narod kae: ''Nemoj mu ti nita govoriti. ta mu ima ti govoriti?
Allh je jak, ako On hoe On e ga kazniti''. Znai, zadovoljan je sa
psovkom; a da ne govorimo o irku i kufru, to vie niko i ne zna.
Kada vidimo pojedinca u tim podrujima (drovima kufra), ne
svjedoimo mu da je musliman zato to je osnova u takvim
podrujima kufr i nepoznavanje tewhda, nepoznavanje osnove vjere i
znaenja rijei ''L ilhe illAllh''. Da li se er'atski propis borbe na
Allhovom putu vee za vanjtinu ili za sutinu? Da li se er'atski
propis veze za vanjtinu ili za sutinu? Vee se za sutinu.
ovjek, na primjer, nazove vino vodom; hoe li se tada propis
vezati za vodu ili za osobinu opijanja? Nee. Dihd na
Allhovom, tebreke we te'l, putu nije propisan da bi se branili
murici koji se pripisuju islmu. A na cilj nije samo uspostava
argumenta, to znai samo sputanje imena i propisa iako se
time pribliavamo Allhu, s tim to je to itekako bila misija
Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem ve je na cilj, kao to je i
njegov bio, da'wa ljudima i nakon to se nad njima uspostavio
argument, i to je najvei cilj. Tewhd, ispoljavanje vjere, el-wel' wel-
ber' i pozivanje ljudi u to to je 'ibdet Allhu, delle we 'al, i
svaki vjerovjesnik je poslat sa ovim, ali nije svaki poslat sa
detaljnim propisima; a tu, izmeu ostalog, spada i borba na
Allhovom, delle we 'al, putu.
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je otiao u Tif
nakon toga to je doivio da mu se zatvore vrata da'we u Mekki,
nakon to mu je umro amida Eb Tlib koji mu je pruao zatitu
i Hadda koja mu je takoer bila od pomoi i pomagala
Allhovu, delle we 'al, vjeru. Otiao je kod stanovnika Tifa iako
se nad njima uspostavio argument. Zbog ega je otiao kod njih?
Gdje je taj ahlq? Otiao je kod njih da ih poziva u dn, Allhovom
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, je bilo nareeno da poziva u
dn i da trai ko e mu od ljudi priiti zatitu i ko e povjerovati u


69

njega. Ko e povjerovati u njega, prihvatiti 'aslud-dn i pruiti mu
zatitu?
To i tebi treba biti cilj: da poziva ljude, prije svega, da ih
spasi i da se spasu, da nae grupu ljudi koji e ti dati utoite, a
da zatim napravi drul-islm u kome e se sprovoditi 'aslud-dn, u
kome e moi da se ispoljava 'aslud-dn, odricanje od irka i od
murik, u kome e moi da se tekfre tgti i murici, da se
sprovodi er'at, haqq Allha, delle we 'al, i zbog toga mora da
postoji drul-islm. ta je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, doivio u Tifu? Znamo da su ga pljuvali radi Allha, da
su ga gaali kamenjem i vrijeali ga, nazivali ga svakakvim
imenima radi Allha i da su mu bile pune papue krvi radi
Allha. Nije mu se smilovao (drugi), osim djeak nasrnija
(kranin), pa mu je donio jedan grozd, a Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, ga je upitao: ''Jesi li ti iz grada tog i tog
vjerovjesnika?'', pa mu djeak poe ljubiti noge i govoriti: ''Tako mi
Allha, to ne zna (neko drugi), osim vjerovjesnik.'' Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, krvav, ispljuvan u ime Allha, delle we
'al, nakon to je nad stanovnicima Tifa ve uspostavljen
argument, ide da ih poziva u ''L ilhe illAllh'', da ih poziva da
Allha oboavaju, a da se klone tgta. Tada mu Allh, delle we
'al, alje meleka brda, koji mu nudi da, ako on hoe, ovaj srui
dva brda na ehlu Tif (stanovnike Tifa). Uspostavio se argument,
da su umrli svi bi uli u dehennem, jer oni vie nisu ehlul-fetra
(opravdani neznanjem, koji su ivjeli u nedostatku znanja i
nemogunosti saznanja). Ali, ta kae plemeniti Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem? Kae: ''Ne, jer moda Allh iz njihovih
kimi (tj. iz njihovog potomstva) izvede narod koji e oboavati
samo Allha i nikoga Mu nee ravnim initi.''
Nad njima se uspostavio argument, ali gdje je ova milost,
gdje je ova vjera i elja da se ljudi upute?


70

il-l >.. i.. _ls .>,... _| `.l .`..`. ... ..>l !.
''Umalo da sm sebe ne ubije zbog toga to ljudi nee da
vjeruju u ovaj Govor...''
24

To je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Nije samo
pitanje uspostave argumenta i nije samo pitanje ubijanja,
pogotovo kada ne treba, ve je pitanje osnove vjere i irenje vjere i
vjerovjesnikog ahlqa i pozivanje u dn, u vjeru.
A onaj dihd u kojem se ne smije priati o tewhdu to nije
dihd; onaj dihd u kojem ima irka to nije dihd; onaj dihd u
kom se tgti nazivaju muslimanima to nije dihd; onaj dihd u
kome se prijateljuje sa tgtima protiv musliman to nije dihd;
onaj dihd u kome se muslimani po est mjeseci kriju po sobama
i po kuama da ih ne otkriju plemena u Pakistnu to nije dihd,
zato to tu nema ispoljavanja vjere, tu nema nita... Onaj dihd u
kom se ne smije priati o vjeri i krije se od naroda, kakav je to
dihd i iz ega je proizilo sve ovo? Iz davanja prednosti
ograncima nad osnovom, ili da preciznije kaem: Iz neznanja ''L
ilhe illAllh'' i nepoznavanja osnove vjere. Kada se mi koji stalno
govorimo o ovim stvarima, iz straha da ne budemo optueni za
pretjerivanje (jer su navalili na nas, ne moemo glavu podii)
previe usiljeno moramo odnositi prema tekstovima Qur'na,
sunneta i govora 'uleme, a poslije toga i prijanje 'uleme i 'uleme
Nedda posebno; ta mislite o ovim drugima koji nisu s ovim
stvarima? Onaj koji danas ivi i u tim drutvima se tako ponaa i
ne osjea da tgt i murik koji se pripisuju vjeri nisu na njegovom
dnu taj nee umrijeti kao musliman. Da li e ga Allh kazniti za
to smatranje murik muslimanima to ne znam, ali ako bude
radio irk hoe, u to sam ubijeen, zato to se uspostavio

24
sra el-Kehf, 6. jet.


71

argument. Danas je osnova da se nad ljudima uspostavio
argument u vjerovjesnitvu i pitanjima irka, ali da li e ga Allh
kazniti zbog toga to nije izbacio murika iz vjere, to ne znam.
Naa dunost je da uspostavimo argument i da pozivamo ljude u
tewhd, to znai da u svakom dem'atu i na Zemljinoj kugli, i na
nebesima i na Zemlji ne smije biti ova greka, ne smije da bude
ova greka.
.- .: < _.-.. .Ì. .l`. . _ .....l _N. !s.L
!>,.
''Zar oni drugi dn mimo Allhovog ele?! A Njemu su se
pokorili svi koji su na nebesima i koji su na Zemlji, milom ili
silom.''
25

.l _l !... >. N| < !...l .>.. < . ,-l !.s _...
''Kada bi na njima (tj. na nebesima i Zemlji) postojali drugi
bogovi mimo Njega (ili se oboavali drugi mimo Njega), oni bi
se pokvarili (propali bi, nered bi ih zahvatio).''
26

Naprotiv, svaki dem'at i svaka skupina koja bude radila irk
i ne bude ostvarila 'aslud-dn, ne bude se odrekla irka i murik i
ne bude izbacila murika i tgta iz vjere, koja ne bude ostvarila
osnovu dna prema njemu, tj. odricanje, neprijateljstvo, mrnju i tekfr
srcem, a po mogunosti vanjtinsko neprijateljstvo, vanjtinski
tekfr, vanjtinsko odricanje i hidru takvima e se desiti ono to
je Allh rekao:

25
26
sra el-Enbij', 22. jet.


72

.l!. .> ..-,l .I. .1l ...> !:.: :| ' :l. .....l _,L..
.. _:... `N ,>. `_!.>' .> ' _ .s: ..-,ll .I. ' !.. _-...
..-,ll _ .>`.. .I. '' _| _ . _ .....l N. N| _.. ..-,l
..s
''Rekoe: 'Milostivi je Sebi uzeo dijete.' Doista ste neto veliko
uradili. Umalo da se nebesa ne rascijepe i Zemlja ne raspukne i
da se planine u prah ne zdrobe zbog toga to govore da
Milostivi ima dijete. Milostivom ne prilii da uzme dijete! Svi
koji su na nebesima i na Zemlji doi e Milostivom kao
robovi.''
27

To bi se desilo svakom dem'atu i zato je od znakova
vjerovjesnike da'we da im Allh, tebreke we te'l, daje uspjeh i
snagu, pa makar nakon izvjesnog vremena. Svaka da'wa koja nije
izgraena na tewhdu i na odricanju od irka i od murik na
nain koji mi uimo za koji vjerujemo da je vjerovjesniki
osuena je na ovo:
!.! ..,l .>., .!`> !.. !. .. !.l >.. _ N
''to se tie prljavtine i pjene to e otii i nestati. A ono to
koristi ljudima, to e ostati na Zemlji.''
28

I to je ispravna da'wa. Ja i ti, i ovaj dem'at, svaki dem'at i
narod, sve e to propasti ako mu jedini bog ne bude Allh; ako ne
bude imao 'aslud-dn sve e propasti.

27
sra Merjem, 88.-93. jet.
28
sra er-Ra'd, 17. jet.


73

Sve e propasti na dunjluku prije hireta, i zato stalno treba
da pazimo na ove stvari i da stalno uimo i da se stalno istimo.
Kada ove stvari uje, dobie basret (vienje i jasnu svijest) i nr
(svjetlost) i moi e prepoznati ko ti je prijatelj, a ko ti je
neprijatelj. Onaj primjer sa piroanskim opancima je smijean,
banalan, sarkastian i alostan, ali otkriva sutinu i to da ljudi ne
znaju ta im je dn.
Znate li kako se ulazi u islm? U islm se ne ulazi samo da bi
se ovjek sauvao od velikih grijeha i da bi se ugledao na
usklaenost ivot onih koji klanjaju. Pametan ovjek doe i sebi
kae: ''Ovi ljudi oko mene oboavaju nekog drugog mimo Allha Koji
me je stvorio, savrenog Gospodara, izjednaavaju stvorenja sa
Allhom.'' Jedan oboava mrtvace, drugi kolje pijetla kipovima,
onaj se moli Bdi, onaj propisuje zakone mimo Allha, otima Mu
Gospodarstvo i vie: ''Ljudi, doite kod mene, a ne kod Allha.'' Pa
ovaj ovjek kae: ''Wallhi, sve je ovo pogreno. Sve ovo je btil i
runo, izjednaavaju Gospodara sa stvorenjima. L ilhe illAllh,
Muhammedun reslullh ovo je moj ivot i ja ne idem do Allha
(drukije), osim preko sunneta.''
Jesi li ti tako uao u dn? Ja sam ubijeen da veina ljudi nije,
ve u smislu: ''etnici i Hrvati nas stalno kolju i biju, a dedo mi je
klanjao i nana mi je nosila feredu, pa eto, moram i ja da pustim bradu i
da klanjam.'' Dobro, a jesi li ti skontao ta o tewhdu? Tvrdim ti da
si ''uao'', a da nisi nita znao i zato je mogue da si tek prije neki
dan postao musliman. Kome za to zahvaliti? Uzvienom
Gospodaru koji ti je omoguio da do tebe doe haqq i koji te je
uputio Sebi. Tvrdim da je mali broj ljudi uao u vjeru sa pameu.
Pita Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ovjeka: ''Koliko
oboava bogova?'' Kae mu ovaj: ''Wallhi, oboavam etvoricu na
Zemlji i jednog iznad nebes.''
Murici su otvoreno priali. Znali su murici, oni su bili bolji
nego komunisti-negatori, zato to murik oboava Allha i druge,


74

nije mu teko da se kloni irka i onda oboava samo Allha, delle
we 'al. Meutim, dok komunistu natjera da spusti kimu pred
Allhom, delle we 'al, nije se navikao da se poniava, zato to je
mu'atil (negator), negira Allhovo postojanje, i Gospodarstvo, i
Boanstvo, i vjerovjesnitvo, sve, i nee da se spusti. Njemu treba
da doe munja, da mu ga slomi, da ue u njega:
:l>. .l .L> .>,...
''Umalo da im munja vid ne uzme...''
29

Kae Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Hoe li da
te nauim dovi kojom e te Allh pomoi?'' Murik mu kae: ''Hou.''
Pa kae Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Reci:
'Gospodaru moj, nadahni me i uputi me pravom putu i sauvaj
me zla moje due'.'' Ree mu na ovo murik: ''Dobro, Poslanie,
neispravno je da oboavam nekog osim Stvoritelja. Samo u Allha
oboavati.''
Sa muricima nije bilo problema; znali su ta znai ''L ilhe
illAllh'' i nisu htjeli to rei, ali kad bi ga murik rekao, ostvario bi
ga i uao bi time u islm zato to zna ta je to. Kod nas i kod ljudi
''L ilhe illAllh'' je samo ovdje, a iza lea etnici, ustae, nigdje
tewhda nema. Ovaj ovdje grad je propao ako ne bude imao ovu
da'wu, nae zemlje su propale ako ne budu imale ovo. Ko voli u
ime ovoga i ko mrzi u ime ovoga? Jesi li ikada uo za ovjeka
kome je Allh jedini bog, pa da ga sretne, da ga voli? Jesi li uo
za ovjeka koji nee da se sudi pred tgtom radi para? Jesi li uo
za ovjeka koji je spreman da uini hidru zbog toga to ne moe
da uspostavi i ispoljava vjeru? Jesi li uo za ovjeka koji se bori i
poziva da Allh bude jedini bog, a da ga ne zna? Zahvaljujem
Allhu, jer sam ja uo za takvog ovjeka i uzimam Allha za

29


75

svjedoka da ne volim (nikog drugog), osim Njegovog prijatelja, a
da mrzim Njegovog neprijatelja, a onog muslimana koji kod sebe
ima grijeha mrzim ga prema grijehu, a volim ga prema
pokornosti i prema mnu.
Onaj ko je murik gadi mi se i nimalo ga ne volim. I vie mi
se gade dehmijje murdije nego ovi drugi, zato to su dehmijje
postale pomagai tgta. Nisu vie dehmijje sekta kojoj treba
uspostaviti argument, ve su oni postali pomagai tgt, gade mi
kada ih vidim, vie oni nego bilo ko drugi. Zar te nije umorio onaj
prizor: da vidi prizor ashba u vanjtini, a da vidi rupu i da
vidi da je tu sve prazno, da tu nema ''L ilhe illAllh''? Zar te
nije umorio taj prizor, zato to je neispravan, ili se moda desilo
ono to se desilo, pa nisi mogao prepoznati gdje je greka, jer sam
ne zna gdje je haqq i zato se kae: ''Istina se ne prepoznaje po
ljudima i ne saznaje na osnovu ljudi...'', tj. na osnovu njihovog broja,
titul i imen, ''...ve se ljudi prepoznaju prema Istini i kada zna
Istinu zna ko je na njoj, a ko nije na njoj.''
Gdje je taj tewhd kod dananjih ''musliman''? Ashbi su se
sloili da je Musejlema el-Kedhdhb nevjernik i da je onaj koji
sumnja u njegovo nevjerstvo i sm nevjernik, pa makar bio i
neznalica. Sloili su se (oko kufra ovog sumnjaa u kufr Musejleme)
iako je Musejlema slagao svom narodu, izmiljajui hadth
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a zatim zaduio
dvojicu ljudi, naredio im da slau na Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. Tako su ova dvojica rekli da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, Musejlemi dao uee u
vjerovjesnitvu, rekavi: ''Musejlema ima udio u mom
vjerovjesnitvu (u vjerovjesnitvu sa mnom)'' i narod je uo taj
hadth. Pisar koji je bio kod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, a koji se otkinuo, prenosi taj hadth koji je izmiljen i
ljudi su zbog pogrenog dokaza inili kufr Allhu, delle we 'al, i
irk vjerovjesniku, pa uzeli drugog vjerovjesnika mimo


76

Vjerovjesnika, a kod Musejleme se klanjalo i uio se edhn, samo
to je imao dodatak: ''...we enne Musejlema reslullh''. Pa su se
ashbi, i pored svega toga, sloili da je Musejlema nevjernik i da je
onaj ko je sa njim nevjernik. Naprotiv, bilo je ljudi koji uopte
nisu vjerovali u Musejlemino vjerovjesnitvo, nego su govorili:
''Laov iz plemena Reb'a nam je drai nego iskreni iz plemena
Mudar'', dakle, plemenska pristrasnost. Hlid ibn Weld je
Mud'u koji je tu ostao i nije se bunio, rekao: ''Ti si promijenio
svoju vjeru, ti nisi vie musliman.'' Nakon to mu je Mud'a rekao:
''Ti zna da sam ja musliman. Tako mi Allha, ja nisam promijenio
svoju vjeru'' Hlid mu je rekao: ''Promijenio si (vjeru). Promijenio si,
jer se nisi bunio, nisi priao, nisi mi poslao pismo kao to su drugi
poslali, niti si doao kod mene, ve si ostao tu sve vrijeme.''
Ne smijemo dozvoliti da se pokvari osnova vjere radi neega
to nije od vjere i ovo mora da nam bude temelj i mora da se
oisti ljam, a d'ija i pripadnik ove da'we mora da je nosi, pa
makar ostao sm. I molim Allha, delle we 'al, da nam pomogne,
pa makar ostali sami, i ne planiramo, in'Allhu te'l, da je
pustimo nikada. Sjetih se rijei Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem: ''Vidio sam vjerovjesnika, a sa njim ne bijae
nikog...''
Ovo je haqq, Istina, i nikada je neemo ostaviti, svialo se
kome se svialo, a ne svialo se kome se ne svialo. Ko hoe da
se okupi oko ovoga, oko Allhovog ueta bujrum, a ko nee da
se okupi oko ovoga nema ta da trai, taj samo sebe mui. Cilj
nam je da prenesemo Allhovu rije i da se svako vrati. Nee se
vratiti tebi i meni ve e se vratiti Allhu Gospodaru svjetova, a u
korist sebi, a nema puta do Allha i spasa, osim preko Njegovog
Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, tewhdom i poslanistvom.
''Ko ti je Gospodar? Ko ti je vjerovjesnik? Koji ti je dn?'' Tri
fundamentalne (osnovne) stvari oko kojih se okree sva vjera i
sav jeqn i sutina ove vjere, sutina ivota, to je danas sve


77

pokidano. Ljudi su ''pobrkali lonie''. Tewhd ne smijemo da
preskoimo, pa makar nam glave popadale i u njemu moramo
biti jasni, nema mijeanja. Ponekad ovjek moe da se skriva, da
ne kae haqq, ali ne smije da uradi i da pokae kufr. Ashbi su bili
u Mekki, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je doao da
oslobodi Mekku u kojoj je bilo nekoliko muslimana, a niko nije
znao da su muslimani, ali oni nisu pokazivali irk. Nisu
pokazivali irk, iako su krili svoj islm i zato na put treba da se
zna.


78

Neke napomene vezane za pretjerivanje u tekfru
Mi smo rekli da Qurn i sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i idm' uenjaka i muslimana ukazuju
na to da onaj koji ne zna tewhd i koji uradi veliki irk iz neznanja,
iz slijepog slijeenja ili pogrenog shvatanja er'atskih tekstova
nije opravdan kod Allha, tebreke we te'l, i da smim tim
rijeima i tim samim djelom gubi ime islma i dobija ime onoga
to je uradio; u to nema sumnje. A ako se nad njim uspostavi
argument na nain kojeg smo ranije obanjavali onda, pored
imena murik i gubljenja imena muslimana, dobija ime kfira i
propis kufra koji za sobom povlai sve njegove propise i sudove,
tj. na dunjluku se za njega vee propis borbe protiv njega i
dozvole ubijanja, a ako umre na tome bie kanjen na Sudnjem
Danu. I prije toga je on murik i kfir u uem smislu, u smislu
imena, tj. ako umre u tom stanju, prije uspostave argumenta nad
njim bie od onih koje e Allh, delle we 'al kuati na Sudnjem
Danu.
Ko e nabrojati, brzo, sedam artova ispravnosti ehdeta L
ilhe illAllh? El-ihls nasuprot irka; el-ilm (znanje) nasuprot
neznanju; el-inqijd (pokornost, potinjenost) nasuprot odbijanju
pokornosti i oholosti, el-jeqn (vrsto ubjeenje) nasuprot sumnji,
oklijevanju, uzdravanju, sustezanju, itd., el-qabl (prihvatanje)
nasuprot odbijanja, el-mehabbe (ljubav) nasuprot mrnje, es-sidq
(iskreno vjerovanje) nasuprot licemjerstvu. ehdet L ilhe
illAllh Muhammedun Reslullah, ima, dakle, sedam svojih artova
bez kojih nee biti ispravan kod Allha, delle we 'al. Neki
spominju i osmi, pa kau: kufr u tgta (inenje nevjerstva u sve
to se oboava mimo Allha, delle we 'al).
Da vas sad neto pitam: ehdet ima svoje artove, koji se
ogledaju u znanju, vjerovanju i radu po onome na ta ukazuju


79

ova dva ehdeta. Ovi od vas, koji sada nisu znali da nabroje ove
artove napamet, jesu li nevjernici ili su muslimani? Normalno je
da su muslimani. Ako ima kod sebe islm, kojeg je Allh objavio
on je musliman, iako ih ne zna nabrojati, tj. ne zna ih napamet,
pod uslovom da je on to sproveo, da on to radi, da on ivi po
tome. Zato jedan od uenjaka, koji je preselio nedavno, prije
nekoliko desetina godina, kae: Od artova ehdeta se ne eli da se
oni naue napamet, da se nabrajaju, ve da se sprovedu. Jer, koliko ima
onih koji ih ne znaju, a svi su se kod njega ostvarili? I, sa druge strane,
koliko ima onih koji ih citiraju, poput strijele iz lka iz njega izlaze, ali
svaki dan radi ili govori ono to ih negira?
Hajde da ujemo, ta je to ope znaenje pojma tgt, to
svaki musliman treba da zna? Kad kae L ilhe, on je to
negirao... Ko e mi rei? Znai, svako kome se upuuje ibdet
mimo Allha, delle we 'al, sve je to tgt, svako oboavanje
nekog drugog mimo Allha, delle we 'al, sve je to tgt, svako
zagovaranje boanstva nekom drugom mimo Allha, delle we
'al, sve je to tgt, i onaj sa kim se to radi mimo Allha, a
zadovoljan je to je tgt. Svaki musliman ovo zna, je l tako?
Mora da zna, a mi emo se u toku naih predavanja osvrnuti na
minimum znanja koji je potreban da se kod neukog muslimana
ostvari da bi se raunao muslimanom; normalno, sve uz fetwe
uleme. Minimum znanja tu mora postojati, znai svaki musliman
to mora znati, kad kae L ilhe, ta je on to negirao.
Meutim, ja sad kod tebe doem i pitam te: Koliko ima vrsta
tgt? Pazi, ne pitam te koje su glaveine tgt, ve te pitam
koliko ima vrsta tgt? Ulema kae da postoje tri vrste tgt:
tgt u sudu (zakonu), tgt u ibdetu i tgt u pokornosti i
slijeenju, sve ete to kasnije vidjeti u rijeima Ibnul-Qajjima. Onaj
od vas koji sad ovo nije znao da mi navede, je li nevjernik? Nije
nevjernik, jer, iako to nije znao navesti, on je onim svojim onim


80

nevjerstvom u tgta u uoptenom smislu sve ovo zanijekao.
Shvatate li me?
Isto tako ako ne bude znao jedinke tgt. Tih jedinki moe biti
puno, mi emo ih spomenuti, a u njih ulaze, bez ikakve sumnje,
ona petorica glavnih tgta. Ja sad pitam a to je ekstremizam:
Kad bi neko od muslimana doao da ovjeka, pogotovo ako taj
ovjek nema znanja, ispituje i da provjerava da li je on uinio kufr
u tgta, pitajui ga o jedinkama tgta: ''Reci ti meni ta kae za
tog i tog?, ili: Haj mi ti spomeni jedinke tgta?, itd. Ne zna ovaj
da se to zove tako, isto kao to nije znao da nabroji artove On
ne zna da kae: postoji ejtn, ima onaj koji propisuje zakone
mimo Allha, ima onaj koji sudi tim zakonima, ima onaj koji tvrdi
da zna skriveno, imaju vraari, imaju sihirbazi, imaju oni koji stoje
pred kipovima i koji govore ljudima ta su im, navodno, kipovi
rekli, itd. Ne zna on sve to nabrojati, ali kad bi ga podsjetio i
spomenuo mu, on bi rekao: Jata, to je to, taj ti je gori nego onaj to
ga oboava, onaj s kim se to radi, kome se daje to pravo i ko to tvrdi taj
je gori nego onaj koji vjeruje u njega.
Shvatate li? Znai, negirao ga je i zanekao ga je na openit
nain. Sad ja doem do ovjeka i kaem mu: Reci ti meni o tom i
tom, spomenem mu ime i prezime, a on ne zna o tom ovjeku
nita, nikad za njega nije ni uo, ne zna o njemu nita. Nikad nije
o njemu uo, ili je uo o njemu, ali ne zna ta on pria, ta on radi.
Shvatate li me? Znai: ili nikad nije uo za njega, ili je uo za njega
ali mu ne zna stanje, ili mu zna stanje ali mu nije jasno to stanje.
Hoemo li rei: Nisi uinio nevjerstvo u tgta? Ne, zato to je po
pitanju njega opravdan neznanjem, ali ne nepoznavanjem Allhovog
propisa koji zabranjuje da se ini ibdet nekome drugom, da se
oboava neko drugi mimo Njega, ve neznanjem te osobe sme, ne
zna nju, ili ne zna njena djela, ili njena djela i rijei nisu njemu jasne.


81

DEFINICIJA POJMA TGT I FETWE ULEME O TOME
Rei emo neto o definiciji pojma tgt. Zajednika imenica
je pojam opeg znaenja koji obuhvata vie vrsta i vie jedinki i
kojeg je ispravno koristit u pogledu svake njegove jedinke. Mi
znamo brao da, kada se govori o znaenju pojmova, uenjaci
uvijek spomenu znaenje jednog pojma u jeziku (etimoloko
znaenje) i njegovo znaenje u eratu, odnosno u terminologiji, a
zatim se moe uspostaviti spona izmeu njegovog jezikog
znaenja i njegovog znaenja u eratu. Naveemo ovdje rijei
ejha Eb Batna, rahmetullhi tel alejhi, koji je od uleme
Nedda, a ije smo mi ime spominjali u prolim predavanjima,
koji je kod nas poznat. To je 325. strana. On se zove, brao,
Abdullh ibn AbdurRahmn Eb Batn, i kae:
to se tie rijei tgta,
30
on vodi svoje porijeklo (izveden je) od rijei
tag.
Glagol tag, brao, znai: prei granicu neega. Kaem:
Allh, delle we 'al, je rekao u Qurnu:
!.| !.l !-L '.!.l >..l.- _ .!>'
''Mi smo vas, kada je voda nadola (prela granicu), ponijeli u
lai.''
Tj. u vrijeme Nha, alejhis-selm, kada je voda prela
granicu, tj. koju, brao, granicu? Njenu uobiajenu granicu, njeno
uobiajeno stanje, pa se s njom desilo neto neobino, shvatate li
me? Znai, voda je prela njenu granicu, i koju je rije Allh, delle
we al, spomenuo? Rije tag. To je znaenje, brao, glagola
tgt, od kojeg dolazi imenica tugjn, to u jeziku znai:

30
Ja kaem: Tj. u jezikom smislu (napomena autora).


82

prelaenje granice. Zatim on spominje i navodi citate uleme, pa
kae: ''Rekao je Whid...'' Citira njegove rijei, pa kae: ''Rekli su
svi uenjaci jezika...'' Sada prelazi sa znaenja rijei ''tgt'' u
jezikom smislu na njegovo znaenje u er'atskom smislu, pa
kae: ''Svi uenjaci jezika su rekli: 'Tgt je sve ono to se oboava
mimo Allha.' ''
Dakle, el-Whid kae: ''Svi uenjaci jezika su rekli: Tgt je sve
ono to se oboava mimo Allha.''
Zatim kae (ejh Eb Batn):
''Ovaj se pojam moe koristiti u jednini i u mnoini, i u mukome rodu
i u enskom rodu.''
Pa onda spominje rijei Allha, delle we 'al, gdje se rije
tgt spominje u mukom rodu i u jednini. Kae se u sri en-
Nis, 60. jet:
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll .. .'. _ .`,>. ..
''ele da se sude pred tgtom (tj. trae sud od tgta, uzimaju
sud od tgta, trae da se parnie pred tgtom), a nareeno im
je da uine nevjerstvo u njega.''
Zamjenica ''njega'' u kojem je rodu? U mukom rodu. U
kojem je broju? U jednini. To je primjer da se pojam ''tgt'' u
Allhovoj, delle we 'al, Knjizi koristio u mukom rodu i u
jednini. to se tie, brao, mnoine, kae Allh, delle we 'al:
_.I. .`, `.>.!,l. ..-.Ll ...`>,>`. . ..l _|| ..lLl
''Oni koji ne vjeruju njihovi ewlij' (prijatelji, zatitnici, blinji)
su tgt; oni ih izvode sa svjetla u tamu.''
Lina zamjenica ''oni'', koga se tie, kojega pojma? Tgta,
to znai da je Allh spomenuo rije ''tgt'', a zatim ga je


83

spomenuo u mnoini. Pogledajte, brao, ovdje jednu stvar... Ovo
je Allhov, delle we 'al, sud: Prijatelji onih koji ne vjeruju, njihovi
zatitnici, njihova boanstva, njihovi ewlij' (jer je izmeu njih el-
wel', wiljet) su tgti. Ovo znai da je nevjernik onaj koji zavoli
tgta. Ako se radi o tgtu u smislu same ideologije irka, kaemo:
ovjek voli da se ini ibdet nekom drugom mimo Allha, delle
we 'al. Je li to musliman? Nije, zato to izmeu njega i tog tgta,
te ideologije postoji ljubav, postoji el-wel'. ovjek voli
demokratiju, a zna ta ona znai.
Zato kaem: ''...a zna ta ona znai''? Zato to mnogi ljudi
kada barataju pojmom demokratije esto ne misle na njeno
sutinsko znaenje, to znai vlast naroda nad sobom u
zakonodavnom smislu. Znai, demokratija ima svoje esencijalno
znaenje, ima mehanizam, ima instrumente i neke svoje propise
koji mogu biti saglasni sa islmom; pa narod esto koristi rije
''demokratija'', ali ne misli na njeno esencijalno znaenje, ve misli
na prava ovjeka, prava ivotinja itd. Zato smo mi duni, prije
nego toga ovjeka proglasimo nevjernikom, da saznamo da li on
zna ta to znai, ta demokratija, pogotovo to se pojavio veliki
broj ljudi koji pozivaju u zabludu i narodu prikazuju demokratiju
kao da je demokratija islm. Meutim, ako on voli ono
esencijalno znaenje demokratije to znai da voli injenicu i da
voli davanje prava na zakonodavstvo nekom drugom mimo
Allha, delle we 'al u ovom sluaju narodu a to je irk
Allhu, delle we 'al, to znai da je ovaj po jetu Allha, delle we
'al, nevjernik, a tako brao i svaka druga ideologija.
Kaem: Isto je tako ako zavoli neku osobu, kojoj se dao neki
haqq od Allhovih haqqov, ako je zavoli zbog ideologije na kojoj
je ta osoba. Zbog ega ovo kaem? Da izaem iz prirodne ljubavi,
moe mu biti babo; ako ga bude volio prirodnom ljubavi nema
grijeha, ali ako bude volio baba zbog ideologije na kojoj je, on koji
se, na primjer, oboava mimo Allha, delle we 'al onda je,


84

takoer, uinio nevjerstvo Allhu, delle we 'al, zato to mu je
tgt postao od ewlij', zato to ga je zavolio zbog njegove
ideologije.
Pa smo ovdje spomenuli el-wel' i ljubav prema ideologiji,
prema glaveini te nevjernike ideologije zbog same ideologije, i
trea stvar koja ulazi u znaenje wiljeta (lojalnosti, privrenosti,
bliskosti) koja je spomenuta u jetu jeste da mu izraava svoju
lojalnost i iskazuje spremnost na pomo, na osnovu ideologije na
kojoj je izgraen sav taj sistem kome se on pripisuje.
Na koga ovdje mislimo? Ovdje mislimo na vojsku i policiju i
sve druge institucije koje izraavaju svoju lojalnost i ukazivanje
pomoi, odbranu protiv bilo koga, pa makar i protiv muslimana
koje oni nazivaju dravnim neprijateljima. Kaemo: Takva osoba
je takoer od onih koji ne vjeruju, zato to je uzela tgta za
ewlij' i zbog spremnosti da tgtu ukazuje pomo, da mu
ukazuje lojalnost i kojeg je spreman pomo protiv svakog, pa i
protiv muslimana nema sumnje da je takav ovjek nevjernik u
Allha, delle we 'al, i da nije od onih koji su ostvarili artove
ehdeta ''L ilhe illAllh'', jer se nije odrekao tgta.
Ovo pravilo nam je osnova za smatranje vojski i policija i
obavjetajnih slubi u svakoj nevjernikoj dravi nevjernicima u
Allha, delle we 'al, pa makar izgovarali dva ehdeta, klanjali,
postili i radili bilo ta drugo od ogranaka imana. Zato? Zato to jo
uvijek imaju pri sebi wiljet prema tgtu i ovaj se propis izgrauje
na detaljnom poznavanju injeninog stanja tih institucija i takav
je propis svakog vojnika, bilo da je profesionalni, mobilizirani ili
da slui vojnu slubu od godinu dana, ili policajac ili
obavjetajac. To znai da oni najee uvaju sistem koji je
demokratski ili sekularistiki, kapitalistiki ili socijalistiki,
nacionalistiki (nacionalni), pluralistiki, nema sumnje da se
ovdje radi o nevjerstvu u Allha, delle we 'al i uzimanju tgta za


85

ewlij', kao to kae Allh, delle we 'al, i to je Allhov propis i
Njegov sud. Kae Allh, delle we 'al:
_.I. .`, _.l..1`. _ _... ..-.Ll
''Oni koji ne vjeruju bore se na putu tgta.''
31

Pa nam taj jet ukazuje, takoer, da je borba na putu tgta
nevjerstvo u Allha, delle we 'al. Pa nam kae Allh, delle we 'al:
.l..1 .!.l. .L.:l
''Pa borite se protiv ewlij' (prijatelja) ejtna.''
32

Zbog ega?
_| ., .L.:l _l !,-.
''Uistinu spletka ejtnova je slaba.''
33

...odnosno sve spletke ejtnove su slabe. Za koga? Za vrstog
vjernika u Allha, delle we al. Kada je u pitanju vrst vjernik u
Allha, delle we al, za njega se, u osnovi, nije rodio jaki ejtn.
Meutim, kod koga je njegova spletka jaka? Kod onoga koji se
udaljio od Allha, delle we al, i spoznaje Allha, tebreke we
tel, Njegovog Vjerovjesnika, sallallhu alejhi we sellem, i vjere
islma, savrenog er'ata s kojim je Allh, delle we al, poslao
Svog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem.

31
32
33


86

Zato nam je vano da shvatimo ova pitanja, pitanje vojske i
policije, da bi znali propis je li dozvoljeno ui tamo. Da zna vjernik
propis smije li biti policajac, vojnik i smije li raditi u obavjetajnoj
slubi. Zato kaemo: Osnova u tim grupacijama je nevjerstvo u
Allha, delle we al.
Kae Eb Batn: ''Rekao je...'' Tj. Whid, pa navodi citat
Whidija:
''Rekao je Lejth i Eb Ubejde i veina uenjaka jezika: 'Tgt je sve ono
to se oboava mimo Allha'. Spominje jo uenjaka jezika. Rekao je
Dewher: 'Tgt je vraar i ejtan i svaka glaveina u zabludi'. Rekao
je Mlik i mnogi drugi od prvih i potonjih generacija: 'Sve to se
oboava mimo Allha to je tgt'. Rekao je 'Umer ibnul-Hattb, Ibni
'Abbs, radijallhu anhum, i veliki broj tumaa Qurna: 'Tgt je
ejtn'.''
Opet nastavlja Eb Batn: ''I rekao je Ibn Kethr...''
Ja kaem: Ibn Kethr tumai rijei 'Umera ibnul-Hattba i
Ibni 'Abbsa njihov komentar. Kae:
''I ovo je vrlo jako miljenje jer obuhvata sve ono na emu su sljedbenici
dhilijeta od oboavanja idol i traenja suda iz idol i od idol i
traenje pomoi od njih.''
Zastajemo kod rijei Ibn Kethra, koji tumai rijei 'Umera
ibnul-Hattba. ta ovo znai? ta god da navede to su uradili
sljedbenici dhilijeta iza toga stoji ejtn. Zato 'Umer i Ibn
'Abbs kada su rekli: ''ejtn'' oni su sve zavrili.
Onaj koji oboava Sunce mimo Allha, delle we al, on u
stvari oboava ejtna, onaj koji oboava Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, mimo Allha, delle we al, iza toga
ibdeta stoji ejtn, onaj koji oboava meleke po njegovom
shvatanju, mimo Allha, delle we al, oboava ejtna, onaj koji
uzima zakone iz neega drugoga mimo Allhove Knjige i sunneta


87

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i koji se parnii
pred takvim instancama on se, ustvari, parnii pred ejtnom.
Zato kae Ibn Kethr:
''I ovo je vrlo jako miljenje, jer obuhvata sve ono na emu su sljedbenici
dhilijeta, od oboavanja idol i traenja suda od idol i pred njima i
traenje pomoi od njih.''
Kakva je razlika izmeu idola i kipa? Kip je ono to je
isklesano u obliku ivoga bia, a idol je openitije od toga i moe
biti kip, kamen, drvo, ovjek, ideologija, ili bilo ta. Idolatrija je
openiti pojam koji obuhvata oboavanje kipova, a i mnogo toga
drugog, pa je zato Ibn Kethr rekao: ''Oboavanje idola'', a nije
rekao: ''oboavanje kipova'', pa je spomenuo opi pojam.
Nastavljam sa citatom Eb Batna:
''Rekao je Whid kod Allhovih, delle we al, rijei u sri en-Nis,
51. jet: 'Allh, delle we al, govori o idovima koji su bili u vremenu
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i dan-danas: 'Vjeruju
u dibt i u tgta.' Kae dalje el-Whid (koga citira ejh Eb Batn):
'Sve to se oboava mimo Allha, delle we al, to je dibt i tgt'.''
Ali ovdje pazite, brao, kada su u pitanju vjerovjesnici i
meleki, mi znamo da oni nisu zadovoljni time da budu oboavani
mimo Allha, delle we al, zato mi stalno stavljamo dodatak
ovakvim izrekama i to je radio isto ejh Muhammed bin
AbdulWehhb, i kaemo: ''Svako ko se oboava mimo Allha, delle
we al, a time je zadovoljan''.
Zato kada ovo on kae, moramo automatski da mislimo da je
on time zadovoljan. Nastavlja:
''Rekao je Ibn 'Abbs u riwjetu 'Atije: 'Dibt spomenut u jetu su
kipovi, a tgti su oni ljudi, tj. prevodioci kipova (bukvalno reeno), koji
stoje ispred kipova i koji u njihovo ime priaju lai da bi ljude otjerali u
zabludu.''


88

Pitam ja: ta misli s time? Kae:
''A u riwjetu od Wabija prenosi se da je rekao: Dibt je vraar, a tgt
je sihirbaz.''
Nastavlja dalje Eb Batn:
''Neki od prvih generacija su rekli u pogledu rijei Uzvienog Allha:
'ele da se sude pred tgtom' ('Trae sud od tgta')
34
da je to
Ka'b ibn Eref, idov iji je atentat naredio Allhov Poslanik, sallallhu
alejhi we sellem, ili traio od njegovih prijatelja koji je vrijeao
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Neki su rekli: 'Tgt
je Hujejj ibn Ahtab...' ''
...koji je bio glaveina jednog od idovskih plemen, iju je
kerku kasnije oenio Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem,
koja mu je bila prvo robinja, pa je oslobodio i in njenog
osloboenja je njoj uinio vjenanim darom pa je postala majka
vjernika, to je Safija bint Hujejj. Dalje kae Eb Batn:
''Ovi dvojica su ovo ime zasluili samo zbog toga to su oni od
glaveina zablude, Ka'b ibn Eref i Hujejj ibni Ahtab i zbog njihovog
pretjerivanja u prelaenju granice i zbog njihovog odvoenja ljudi u
zabludu i zbog toga to su se Jevreji pokoravali njima u grijeenju prema
Allhu, delle we al. Svaki onaj koji pri sebi ima ovu osobinu on je
tgt.''
On ovdje govori o jetu:
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll
''ele da se sude pred tgtom.''
35

34
35


89

...pa se spominje Ka'b ibn Eref i Hujejj ibn Ahtab; to su
primjeri, ali je jet openitiji. Zbog ega su oni tgti? Zbog toga
to su preli granicu i zbog toga to odvode ljude u zabludu i zbog
toga to su im se idovi pokoravali u grijeenju prema Allhu,
delle we al. Ka'b ibn Eref i Hujejj ibn Ahtab su idovima koji su
imali kod sebe ono to su imali od Tewrta Mus'a, 'alejhis-selm,
propisivali zakone koji su suprotni Allhovim, delle we al,
zakonima, pa su se oni pokoravali njima mimo pokornosti
Allhu, delle we al, i Mus'u, 'alejhis-saltu wes-selm, pa su zbog
toga postali tgti. Zato kae Eb Batn: ''Svaki onaj koji ima pri
sebi ovu osobinu on je tgt.'' Kae:
''Rekao je Ibn Kethr, rahimehullahu tel, kod jeta: ''ele da se sude
pred tgtom'' (''Trae sud od tgta''), nakon toga to je spomenuo
da je ovaj jet objavljen o onima koji su traili da im se sudi pred Ka'b
ibn Erefom ili jednim od sudac dhilijeta...''
Dakle, Ibn Kethr u svome tefsru spominje razlog i povod
objave: Posvaala su se dvojica ljudi i imali parnicu i jedan od
njih ili e otii kod Ka'ba ibn Erefa da se rijei problem, ili e otii
kod dhilijjetskih sudac. Bilo kako bilo, injenica da to spominju
uenjaci Qurna ne znai da se propis Allha, delle we al, vee
samo za ovu dvojicu koju oni spominju, jer oni navode povod
objave koji ti pomae da shvati jet, ali se propis vadi iz
openitosti jeta; i zato ima poznato tefsrsko pravilo kod uenjaka:
''Pouka (tj. uzimanje propisa) je u openitosti pojma a ne u posebnosti
povoda.'' To znai da ja sada ne mogu rei da se ovaj propis
odnosi samo na Ka'ba ibn Erefa, Hujejja ibn Ahtaba, ovoga
ovjeka i onih koji su se posvaali i nikog vie do Sudnjega dana.
Ne! Ovaj se propis tie svakog ko bude uradio isto, ali je jet
objavljen zbog jednog ili zbog drugog. Zato kae Ibn Kethr,
rahimehullhu tel alejh:
''Ovaj jet je openitiji od toga svega''.


90

Ne znai da su oni pogrijeili, ali Ibn Kethr dobliava pravo
znaenje jeta.
''Ovaj jet kudi svakog koji odstupi od Qurna i sunneta i trai sud iz
neeg drugog ili pred neim drugim mimo njih dvoje
36
od lai, tj. trai
sud od lai i s tim se eli (to se eli) sa tgtom u ovom jetu.''
Ibn Kethr kae da se sa tgtom u ovom jetu eli (cilja na)
sve to je suprotno Qurnu i sunnetu. Svaki sud suprotan
Qurnu i sunnetu je tgt, svaki sudija koji ne sudi Qurnom i
sunnetom; kaemo: ''...a to zna''. Ne onaj koji kae: ''Ja imam
pravo da sudim zakonom mimo er'ata'' taj je tgt i ako zna i ako
ne zna, ali zamislimo da ima neki er'atski sudija musliman, ne
zna neko pitanje i presudi pogreno. Kaemo: Ako zna da je
pogrijeio, pa opet to uradi i tako stalno sudi to je tgt, ako
zna; a ako ne zna, pa pogrijei, a musliman je onda on nije tgt.
Pa onda Eb Batn sada spominje:
''Iz svog ovog njihovog govora dolazimo do saznanja (zakljuujemo) da
ime tgt obuhvata sve to se oboava mimo Allha, delle we al, i
svakog glaveini u zabludi koji poziva u zabludu i uljepava je, te
takoer obuhvata svakoga onoga koga su postavili ljudi da meu njima
sudi dhilijetskim propisima, koji se suprotstavljaju sudu Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i takoer obuhvata
vraara, sihirbaza i one koji stoje pred idolima ili kipovima,
37

oboavanju mrtvih, zakopanih i drugih obzirom na ono to iznose od
lai, od hikj (pri) koje neznalice vode u zabludu, koje sugeriraju da
zakopani i slini njemu ispunjava potrebu onome koji se njemu obratio i
koji je od njega traio pomo i da je taj
38
uradio to i to, to je la ili je od
djela ejtan, da bi ljudima sugerisali da je zakopani i slini njemu

36
Tj. mimo Qurna i sunneta (napomena autora).
37
Tj. pozivajui (napomena autora).
38
Tj. zakopani (napomena autora).


91

ispunio njegovu potrebu, da bi ih tako uveo u veliki irk i ono to ga
slijedi.''
Pa onda kae: ''Osnova svih ovih vrsta i najvei od njih sviju je
ejtn, on je najvei tgt, a Allh, delle we al, najbolje zna.''
39

Ovdje on spominje da ljudi oboavaju kipove... Ljudi
oboavaju ''sedmoricu brae'' u Bosni i tamo vazda moe biti
nekih ljudi, pogotovu gdje se oboavaju kipovi mimo Allha,
delle we al; uvijek imaju neki koji ljudima govore umjesto kipa.
Dou ljudi, ubace pismo da se izlijee, ili mu treba ispunjenje
neke potrebe i slino, i onda mu ovaj koji govori u ime kipa kae:
''Doi sjutra.'' I onda mu kae: ''Taj i taj rekao je to i to, bie to sve u
redu...'' itd. esto to bude la, a esto to bude ejtnsko djelo;
ejtn ue u nekog ovjeka, razboli ga Allhovom, delle we al,
dozvolom, pa kada ovjek uradi veliki irk ejtn iz njega izae i
ovjek se vrati zdrav i misli da je razlog njegovog lijeka to to je
oboavao nekog drugog mimo Allha, delle we al, pa ide u irk.
Pa je tgt onaj koji se oboava mimo Allha, delle we al,
mrtvi i onaj koji govori umjesto tog mrtvaca ili kipa, jer on ih
navodi da urade veliki irk. Sulejmn sin Abdullha, unuk
Muhammeda bin AbdulWehhba, rahmetullhi tel 'alejhim
edme'n, u komentaru djela svog djeda (tj. Muhammeda ''Knjiga
o Tewhdu''), a koji se zove ''Tejsrul Azzil-Hamd'', kod rijei:
.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
''Mi smo svakom narodu (U svaki narod smo) poslali poslanika:
'Allhu samo robujte, a klonite se tgta.''

39
''Fetwe 'uleme Nedda'', 1. tom, 325., 326. i 327. str., a citat je u osnovi uzet
iz knjige ''Medm'atut-Tewhd'', 498. i 500. strana od Eb Batina.


92

''Allhu samo robujte...'' to je ''...illAllh'', a ''...klonite se
tgta'' to je ''L ilhe...''. Spominje porijeklo ove rijei, pa kae:
''Selef (tj. prethodnici) su njega (tj. pojam tgt) komentirali sa nekim
njegovim jedinkama. Rekao je 'Umer, radijallhu 'anhu: 'Tgt je
ejtn.' Rekao je Dbir, radijallhu 'anhu: 'Tgti su vraari kojima
dolaze ejtni, pa im priaju.' ''
Od 'Umera i Dbira ova dva habera prenosi Ibn Eb Htim.
A Mudhid, tabi'n, musliman iz druge generacije, uenik Ibn
'Abbsa kae: 'Tgt je ejtn u ljudskom obliku, pred kojim se sude i
parnie, pred kojim trae sud i on im je voa...', ai onda navodi
Mlika, itd.
Novi citat je od Mudhida, koji kae da je tgt ejtn u
ljudskom obliku, pred kojim se sude, pred kojim se parnie, od
koga trae presudu mimo Allhove Knjige i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Na ta misli ovdje
Mudhid? Da li on zaista misli da se ejtn pretvorio u ovjeka ili
neto drugo misli, jer ima ejtn od dinn i ima ejtna od ljudi.
Ko su ti? To su Alahovi neprijatelji, prkosnici od dinn i od ljudi;
prkosnici od dinn su ejtni, a prkosnici od ljudi su neprijatelji
Allha, delle we al, od ljudi.
Hoe da kae: ''Onaj pred kojim se sudi, od kojima se uzima sud,
koji ljudima nudi sud i zakonodavstvo mimo Allha, delle we 'al, i
pred kojim se oni sude i koji su osnova za njihovo sudstvo je od ejtn
u ljudskom obliku.''
Kaem: Zato kae Allh, delle we al, u sri el-En'm:
il.. !.l-> _>l _.. ..s _.L..: .N >l. _-.`. ..-. _|| -.
.`,>` _.1l .s


93

''I tako smo Mi uinili da svaki vjerovjesnik ima neprijatelja,
ejtne od ljudi i od dinn; jedni drugima su objavljivali
kiene besjede, da bi se obmanjivali i vodili u zabludu.''
40

Sada smo spomenuli citat Eb Batina i onda je on navodio od
Whidija, Lejtha, Dewherija, Mlika, Mudhida, Ibn 'Abbsa.
Jesu li se ovi ljudi razili u definiciji tgta? ta je sada tgt od
svih ovih stvari? ta je istina u ovim rijeima koje smo mi naveli?
Sve je istina i ovo nije razilaenje, ve je svaki od ovih ljudi, ako je
spomenuo neku jedinku, naveo primjer koji ulazi u znaenje
pojma tgt, da bi ti dobliio ta to znai, ali nije htio da ti kae
da, ako je rekao da je vraar i sahir, to nije ejtn i sudac koji sudi
laikim (ejtnskim) zakonima.
Naveu primjer: Dolazi kod tebe stranac, eli da naui na
jezik i pita te ta to znai ''hljeb''? Ti ima kod sebe pogau i kae
njemu: ''Ovo je hljeb.'' On pogleda i zapamti pogau. Bio u
Sandaku i za njega je hljeb samo pogaa, zatim ode u Bosnu i
pita ta je hljeb, oni mu pokau neki hljeb specifian za Bosnu, na
primjer crni hljeb i kau mu: ''Ovo je hljeb.'' Onaj mu pokazao
pogau, a ovaj mu pokazuje crni hljeb, a svaki od njih je htio da
mu objasni i pokae ta je to hljeb.
Hou da kaem: Ovi uenjaci su spominjali jedinke, a razlaz
koji je u njihovim rijeima nije razlaz meusobne iskljuivosti i
protivrjenosti, ve je ovo razlaz raznovrsnosti, gdje je svaki
spomenuo jednu vrstu i primjer za jedinku, a neki su spomenuli
znaenje rijei tgt u optem smislu. Jedinke tgta koje spominje
'ulema su:
1) ejtn, spomenuo ga je 'Umer, radijallhu 'anh, a Ibn Kethr je
potvrdio kao tano,

40
sra el-En'm, 112. jet.


94

2) Vraar, spomenuli su ga mnogi, a izmeu ostalih Dbir ibn
'Abdillh, radijallhu 'anh,
3) Sihirbaz, spomenuli su ga mnogi od njih,
4) Svi oni koje su ljudi postavili da meu njima sude sa dhilijetskim
zakonima, spomenuo ga je Eb Batn. Sve ove kategorije se
nalaze u Qurnu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem.
5) Dvije vrste: idoli i kipovi,
6) Oni koji stoje pred kipovima i idolima i u ime njihovo priaju,
7) Svaka glaveina u zabludi,
8) Sve to se oboava mimo Allha, delle we al, a zadovoljno je time,
9) Mudhid kae: 'Tgt je ejtn u obliku ovjeka, pred kojim se
ljudi sude, pred kojim trae presudu i koji vlada njima, tj. mimo
Qurna i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem', i
10) od Sulejmna ibn 'Abdillha. Sulejmn ibn 'Abdillh u knjizi
''Tejsrul 'Azzil-Hamd'' u jetu sre en-Nahl, u komentaru
''Knjige Tewhda'' spominje rijei Allha, delle we al,
komentarie jet, pa kae: ''to se tie znaenja jeta, On je,
Uzvieni, obavijestio da je svakom narodu, tj. svakoj grupi i generaciji
od ljudi, poslao poslanika sa ovom rijeju: 'Allhu robujte (Allhu
ibdet inite samo) i klonite se tgta.' ''
Pa onda kae:
''Tj. oboavajte Allha i ostavite injenje 'ibdeta nekom drugom mimo
Njega. Zbog toga su stvorena stvorenja, poslani poslanici i objavljene
Knjige, kao to kae Allh, delle we al...''
...pa onda navodi drugi jet iz Allhove, delle we 'al, Knjige.
Kako je Sulejmn ibn 'Abdillh protumaio rijei Allha, delle we
al:


95

_ ...s < ....>. ..-.Ll
''Allhu ibdet inite, a klonite se tgta''?
Protumaio ih je: ''Tj. oboavajte samo Allha i ostavite ibdet
nekom drugom mimo Njega.''
Pa je pojam tgt protumaio injenjem ibdeta nekom
drugom mimo Allha, pa sam rekao da u znaenje pojma tgt
ulazi sma ideologija irka, smo injenje ibdeta nekom drugom
mimo Allha, delle we al, u bilo kojem smislu, da li u
teoretskom ili praktinom smislu, ili u smislu rijei sve je to
tgt. Vjerovanje u trojstvo, vjerovanje da Allh ima sina, da
Allh ima enu, kao to neki kau, vjerovanje u Allhovo
utjelovljenje (sjedinjenje) sa stvorenjima, itd., bilo koja vrsta irka
za koju znamo da je irk u Allhovoj, delle we al, Knjizi i
sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem sve je to
tgt.
Naveemo jo nekoliko citata od uenjaka: rijei Ibnul-
Qajjima, njegovu definiciju tgta, za koju uenjaci kau da je
najbolja a zatim da spomenemo jo citat od 'uleme, pogotovo od
dravne 'uleme sa Arapskog poluostrva, ne zbog toga to oni kod
nas imaju neko posebno mjesto, ve zbog toga da oni koji slijepo
slijede njih shvate da oni upravo govore isto to mi govorimo u
teoretskom smislu.
esto razmiljam o onima koji stoje pred kipovima i pred
onim idolima i koji priaju, navodno, u njihovo ime, tjerajui
ljude u veliki irk, na istom stepenu su oni i ljudi koji stoje pred
bilo kojim tgtom, ne mora to da bude kip, bilo koji tgt, ovo su
glasnogovornici kipova i svaki tgt ima svoga glasnogovornika.
Glasnogovornici tgt esto mogu biti ljudi koji se smatraju
ekspertima, uenima i slino.


96

Zato kaemo: Oni ljudi (bez obzira da li se nazivaju uenima,
ekspertima ili glasnogovornicima) koji znaju ta rade njihovi
tgti i koji znaju Allhov propis ili su ga mogli saznati, a nisu
saznali vie nemaju opravdanja u neznanju, a zatim pozivaju
ljude u pokornost takvim, ili, ne dao Allh, delle we 'al, pozivaju
da se ini veliki irk, to je jasno i to je jo gore nego pozivanje u
pokornost i pomaganje takvog ovjeka bez ikakve sumnje
spadaju i zasluuju da budu nazvani glasnogovornicima ili
prevodiocima kipova.
Zato ja kaem sa znanjem i potpunom savjeu: 'Ulema
vladar po Arapskom poluostrvu, koja brani njihovu vladu i
svaki koji sa onim ahmedijama brane tgte u sudu - ako znaju i
ako su mogli znati ta takvi rade ulaze u openito znaenje rijei
''tgt'' ili predstavljaju jednu od jedinki tgta; pogotovo kada
znamo da ta 'ulema ima vei uticaj nad ljudima nego sve vojske
ovoga svijeta. Jer, jedan 'lim e izai na televiziju i rei narodu:
''Rekao je Allh, rekao je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem...'' ...laui na Allha, delle we al, i na Njegovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i upropastiti narod za 30
godina, dok vojska to ne moe uraditi. Vojska moe da te natjera
u vanjtini, ali ne moe da ti pokvari srce, ili ne bi trebala, zato te
ljude koji njih (tgte) brane i koji ih nazivaju muslimanima, a
znaju Allhov propis i znaju njihovo stanje itekako su
glasnogovornici kipova i glasnogovornici tgta i pozivaju u
oboavanje njih ili pokornost njima, to predstavlja ostvarenje
injeninog stanja pomaganja tgta, wiljet prema tom tgtu,
koji je najvei neprijatelj Allha, delle we al.
Mudri meu vama e zakljuiti na koga ja mislim, pa makar
ga ja po imenu ne spomenuo, pogotovo onaj primjer: ''I svaka
glaveina u zabludi''; ovdje se trai da bude irk, bilo da se radi o
demokratiji ili bilo emu to je btil. Svaka glaveina u zabludi
koji poziva u btil i koji ga uljepava, kao to je Ajvatovica,


97

''sedmorica brae'', turbeta i oboavanje mrtvaca mimo Allha,
delle we al.
Zar, na primjer, te tzv. ''Islmske'' zajednice nisu u stanju da
izbace hode koje se bave sihrom? Zar nisu u stanju? Svi znaju da
taj hoda radi sihr, zbog ega onda oni njega ne izbace, kada je on
tgt, a oni imaju qudret (snagu i mo) za to? Ne mogu da ga
izbacim ja, ve on ima ovlatenje za to. to ga ne izbaci? injenica
da oni njega ne izbacuju je dokaz da su sa njime zadovoljni, to je
Allhov, tebreke we tel, propis, ne moe on tu da bude. Ne
moe da ga izbaci to je druga stvar, ali ako moe da ga
izbaci, a nisi ga izbacio, nego si ga tu ostavio to nita drugo nije
nego zadovoljstvo s time, kao i zadovoljstvo sa turbetima i
''sedmoricom brae'' i zadovoljstvo s onim to se radi kod njih u
bilo kojem mjestu. A da ne govorim o tome da su se ve ljudi
javno deklarisali i izjasnili, oglasili pozitivno u smislu
sekularizma, demokratije i glasanja, i da se nisu odrekli od
dravnih ustav i da pozivaju narod da budu lojalni prema
dravi, prema dravnom ustavu i prema kufru i irku.
Kada ovo nauimo, sve ove jedinke i ovaj dn, treba to da
spustimo na nau praksu i esto treba da spomenemo ime i da se
proiri Allhova, delle we al, vjera i da se proiri 'aqida ''L ilhe
illAllh, Muhammedun reslullah'', onakva kakva jeste, ista i
jasna. Vidite li kako ovdje kae Eb Batn: ''Svaki onaj koga su ljudi
postavili da sudi meu ljudima dhilijetskim zakonom.''
Pa zato se ljudi bune po pitanju ovoga ili neega drugog,
kada znamo da je to abeceda (alfabet) vjerovanja u Allha, delle
we al, i Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem?
Musliman mora da vjeruje da postoji sihr, ali ne smije da ga radi,
da ga ui i da drugog poduava, ali mora da vjeruje, zato to nas
je Allh, delle we al, o njemu obavijestio. Ne smijemo da
kaemo za ovjeka: ''On vjeruje da postoji sihr e, on je tgt, jer u
to vjeruje.'' Mora u to vjerovati zato to nas je Allh, delle we al,


98

u Svojoj Knjizi i Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, u
sunnetu obavijestio da postoji sihr i mi u to vjerujemo, ali ga ne
uimo, niti druge njemu poduavamo, niti idemo kod takvih
ljudi, niti ta od njih traimo. Naprotiv, smatramo da su
neprijatelji Allha, delle we al, i kada bi imali islmsku dravu i
vlast onda bi ti ljudi bili pozvani na odgovornost, a njima je
kazna da budu ubijeni, a kod nekih uenjaka se ak ne prima ni
njihovo pokajanje, tj. ako bi htio da se pokaje i da se ponovo vrati
islmu, uenjaci kau: ''To je izmeu tebe i Allha delle we al ali te
mi ubijamo zbog onoga to si radio.''
Zbog ega? Kau: ''Ti to to si nauio nee nikada zaboraviti, a
to teti ljudima. To je ogromna teta za ljude; taj sihr je napravio
katastrofu po familijama i unitio ih.'' Zato, kada nema er'ata ima
svakoga zla. Volio bih da imam snage i islmsku dravu, znam
ta bih sa njima uradio.
Nastavljamo dalje... Spomenuemo citat od ejha Sulejmna
bin Sahmna, koji u svojim rijeima navodi citat Ibnul-Qajjima,
rahmetullhi tel 'alejh, iz njegove knjige ''I'lmul-Muweqqi'n 'an
Rabbil-'lemn'' (''Oglas onih koji se potpisuju u ime Gospodara
svjetova'', tj. o muftijama). Kada 'ulema spominje definiciju tgta,
najee spominje rijei Ibnul-Qajjima, rahmetullhi tel 'alejh, i
kau da je njegova definicija najbolja, pa emo mi, radi vanosti i
radi koristi koja je u rijeima Sulejmna bin Sahmna, proitati
njegove rijei od poetka do kraja, pa emo doi i do rijei Ibnul-
Qajjima, rahmetullhi tel 'alejh.


99

KUFR U TGTA
Kae Sulejmn bin Sahmn:
''Cilj ovih rijei e biti objanjavanje tgta (tj. pojma tgt) i
obaveznosti klonjenja njega (tj. tgta). Rekao je Allh Uzvieni:
'Nema prisile u vjeri, istina se jasno razlikuje od zablude (istina
je jasna u odnosu na zabludu); pa ko uini nevjerstvo u tgta i
vjeruje u Allha on se prihvatio (uhvatio) za najvru vezu,
koja se nee prekinuti, a Allh je Sveujui i Sveznajui.'
41
''
ta je, brao, najvra veza koja se spominje u jetu:
.1 i...`. :.``-l!. _..'.l
''Prihvatio se za najvru vezu...'' ?
Koja je to najvra veza? To je ''L ilhe illAllh'', kao to
kae Ibn 'Abbs, radijallhu tel 'anhum. To je ''L ilhe illAllh'',
koja je prethodno objanjena u jetu u rijeima Allha, delle we
al, nakon toga to je rekao da se istina jasno razlikuje od
zablude, pa ti onda Uzvieni Gospodar objanjava znaenje ''L
ilhe illAllh'', rekavi:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l
''Ko je nevjernik (ko uini nevjerstvo) u tgta, a vjeruje u
Allha prihvatio se za najvru vezu...''
Tj. prihvatio se za ''L ilhe illAllh''. ''L ilhe...'' kufr u
tgta, ''...illAllh'' vjerovanje u Allha, delle we al. Kae dalje
ejh Sulejmn bin Sahmn:

41


100

''Uzvieni je objasnio da je onaj koji se dri najvre veze, ustvari, onaj
koji je uinio kufr u tgta, a spomenuo je kufr u tgta prije imana u
Allha zbog toga to e moda neko tvrditi da vjeruje u Allha, a ne
kloni se tgta, pa e ta njegova tvrdnja biti lana.''
Kaem: Zato je Allh, delle we al, naredio da se kloni
tgta, da zanijee tgta, da se oisti, a zatim da povjeruje u
Allha, delle we al. Pa opet spominje jet, rijei Allha, delle we
al, u sri en-Nahl, 36. jet:
.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
''Mi smo zasigurno svakom narodu poslanika poslali (tj.
govorili su poslanici): '(Samo) Allhu ibdet inite i klonite se
tgta'.''
Pa kae dalje ejh Sulejmn:
''Pa nas je Uzvieni obavijestio da su svi poslanici poslani sa klonjenjem
tgta. Znai, svaki poslanik Allha, delle we al, poslat je sa ''L
ilhe illAllh'', koja u sebi sadri klonjenje od tgta. Pa ko se ne kloni
tgta on se suprotstavlja svim poslanicima Allha, delle we al.
Rekao je Uzvieni Allh...''
Pa navodi 17. jet iz sre ez-Zumer:
_.I. ....> ..-.Ll _ !>...-. ..!.. _|| < `.l _:.l
''Oni koji se budu klonili tgta, da je oboavaju,
42
a vrate se
(predaju se) samo Allhu njih sljeduje (eka) radosna vijest (tj.
ulazak u dennet)...''
Vidite kako je ovdje Allh, delle we 'al, spomenuo dvije
stvari: Oni koji su se klonili tgta, da ga oboavaju, to je ''L

42
U ovom jetu se tgt spominje u enskom rodu (napomena autora).


101

ilhe...'', i koji su se vratili Allhu, tj. samo Allhu i budu Mu se
predali njih sljeduje radosna vijest, tj. ulazak u dennet.
Obratite panju na ovaj jet u sri ez-Zumer: ''Oni koji su se
klonili tgta, da je oboavaju.''
Ovaj nam jet objanjava ta znai klonjenje tgta u osnovi, ta
je osnova klonjenja tgta, bez koje nema mna u Allha, delle we
al, jer je Allh, delle we al, u jetu u sri en-Nahl rekao da su
svi poslanici, koji su poslani narodima, govorili: ''Oboavajte
samo Allha i klonite se tgta.'' Ovdje je rekao samo: ''Klonite
se tgta.'' Ovaj jet je jasan i objanjavaju ga drugi jeti u
Allhovoj, delle we al, Knjizi, ali postoje ljudi koji e po svojem
hru i nahoenju probati da tumae rijei Allha, delle we al: ''I
klonite se tgta'', u smislu da onaj koji ne bude ostvario ono to
su oni zamislili da ulazi u ''Klonite se tgta'', a to ine
preduslovom za ispravnost vjerovanja u Allha, delle we al
kod njih e biti nemusliman.
Kao, na primjer: ''Klonite se tgta'', kau: ''Ako ovjek stane
na crveno svjetlo na semaforu on se nije klonio tgta, on je kfir'', ili
kau: ''Ako ovjek radi u nekoj dravnoj instituciji, profesor, uitelj,
direktor kole on se nije klonio tgta'', i sve je to ekstremizam i
pretjerivanje i to su vode onog tekfra kojeg je zabranio Allh,
delle we al, i Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem.
jet u sri ez-Zumer nas poduava da ''Klonite se tgta'' i
osnova toga znai: Vjerovanje u zabranjenost i neispravnost
oboavanja bilo koga mimo Allha, delle we al, tj. odreenog tgta
u konkretnom sluaju i neinjenje ibdeta istom. Dalje kae ejh:
''U ovim jetima ima puno argumenata koji ukazuju na obaveznost
klonjenja njega i ukazuju na to na vie naina.''
A zatim ejh objanjava ta znai kloniti se tgta. Ono to se
eli rei sa klonjenjem tgta jeste da se on mrzi. Tgt moe
ponekad biti osoba, a ponekad moe biti predmet, ponekad moe


102

biti zakon mimo Allhovog, delle we al, moe ponekad biti
sma ideologija irka. Mrnja, neprijateljstvo prema njemu srcem,
psovanje (tj. vrijeanje) njega i injenja njega runim jezikom,
uklanjanjanje tgta rukom kada si u stanju i odvajanje od tgta...
Onaj koji tvrdi da se kloni od tgta, a ne uradi ovo nije iskren.
Sulejmn bin Sahmn spominje mrnju, neprijateljstvo
srcem, vrijeanje jezikom, injenje njega runim, uklanjanje
rukom i jo neke stvari. Prilikom ovakvog naina uvijek treba da
pravimo razliku izmeu onoga to 'ulema kae u konekstu da'we,
gdje je cilj 'uleme da povue ljude u tewhd, u haqq i da ih odvrati
od irka, gdje 'ulema ne govori konkretno o sputanju propisa
nevjerstva na odreenog ovjeka, i u tom smislu oni e govoriti
ovdje openito i nee biti precizni ovdje, s time to nema nikog
poslije Allha, delle we al, i Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, da je bezgrjean u govoru. Govor 'uleme je esto
neprecizan i moramo da njihov govor protumaimo njihovom
govorom sa drugog mjesta u istoj knjizi, nakon nekoliko stranica,
da vidimo ta je on htio, jer moda e ti ono to je on ovdje
uopteno izrekao na drugom mjestu konkretno objasniti, ako
govori o sputanju propisa na odreeni sluaj.
U rijeima Sulejmna bin Sahmna ima izraza koje
ekstremisti mogu da shvate pogreno. Ovo je istina i sve ove
stvari ulaze u kufr u tgta, odnosno u klonjenje od tgta, ali nisu
sve ovo stvari bez kojih nema osnove kufra u tgta, osnove
islma. Moe ovjek da bude kfir u tgta, da se kloni od tgta, a
da ga ni jednom nije uvrijedio jezikom, zato to je ostvario onu
osnovu, ne vjeruje da ga je dozvoljeno oboavati, naprotiv, vrsto
je ubijeen u neispravnost oboavanja bilo koga mimo Allha,
delle we al, ne oboava ga, mrzi ga i neprijatelj mu je srcem, ali
ga nijednom nije uvrijedio, i to moe da se desi. Mnogi
ekstremisti iz ovakvih rijei uzimaju sebi 'aqdu, u smislu: Ako ne
vidi ovjeka da to uradi ili vidi ovjeka da ga pohvali... Doe


103

meni taj ekstremista i kae: ''Ti si ga pohvalio, tvoja pohvala stoji
nasuprot vrijeanju koje je spomenuo ejh Sulejmn bin Sahmn, ti nisi
ostvario ono to je uslov za ispravnost injenja kufra u tgta ti si
nevjernik u Allha, delle we al.'' To nije ispravno.
Kada govorimo o kufru u tgta, moramo da stvari vratimo
Qurnu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
i svaki onaj sift (osobinu), spomenut kod 'uleme moramo da
stavimo na njegovo mjesto; bez odreenih stvari nema kufra u
tgta, a neke stvari predstavljaju potpunost kufra u tgta, najee
obaveznu potpunost kufra u tgta, kao to smo rekli da je njegov
tekfr, ratovanje protiv njega ili neprijateljstvo vanjsko, kada si to
u stanju, a ti ne uradi.
ta znai kufr u tgta? Ako hoe da shvati ta je kufr u
tgta, samo razmisli ta je kufr u Allha, pa onda sve to je kufr u
Allha primijeni nad tgtom; s tim to ima razlike u odreenim
stvarima izmeu ovo dvoje.
Na primjer, da ovjek vjeruje da nije dozvoljeno oboavati
Allha, delle we al, da je to neispravno to je kufr u Allha,
delle we al. Stavi sad to na kufr u tgta da vjeruje da nije
dozvoljeno oboavati tgta; i zaista bez ovoga nema kufra u
tgta; to je ''L ilhe...''. ovjek koji nee da oboava Allha,
delle we al kufr u Allha, delle we al. Kufr u tgta je da
ovjek nee da ga oboava. Kufr u Allha, delle we al, je
nijekanje Allha, delle we al. Kufr u tgta je nijekanje tgta.
Kufr u Allha je da ovjek uvrijedi (opsuje) Allha, delle we 'al,
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ili vjeru. Kufr u
tgta je da vrijea tgta. Sve ono to je kufr u Allha, delle we
al, samo ga okreni prema tgtu i bie kufr u tgta.
Neprijateljstvo prema Allhu, neprijateljstvo prema Njegovoj
vjeri, neprijateljstvo prema Njegovom Poslaniku, sallallhu alejhi
we sellem, je kufr u Allha, delle we al. Neprijateljstvo prema
tgtu koje je u srcu a ima razlike izmeu onog koje je u srcu i


104

onoga koje je u vanjtini neprijateljstvo prema njemu, prema
njegovoj ideologiji, prema njegovoj vojsci, sve je to kufr u tgta.
Meutim, ovjek moe uiniti nevjerstvo u Allha, delle we
al, samo jednom rijeju, dok, s druge strane, ako se ti ponekad
ne bude borio protiv tgta nisi nevjernik. Ko se bori protiv
islma nevjernik je. Meutim, onaj koji se ne bori protiv tgta,
ak i ako moe, nije nevjernik, ali je veliki fsiq (grijenik) i ima
kod sebe ogranak od ogranak nifqa (licemjerstva). Nije
nevjernik pod uslovom da vjeruje da je zabranjeno da se tgt
oboava, pod uslovom da ga ne oboava, da ga mrzi i da vjeruje
u obaveznost neprijateljstva prema njemu i da vjeruje da je borba
protiv njega obavezna i da je on grijenik. Ali, sa druge strane,
kada bi bio neprijatelj prema islmu i bilo ta uradio protiv njega
(tj. islma) to bi mu bilo dovoljno. Zato trebamo razmiljati o
ovom jetu na ovaj nain: ''Ko uini nevjerstvo u tgta, a
povjeruje u Allha...''
Razmislite ta sve moe biti nevjerstvo u Allha, delle we
al, a zatim sve to uradite prema tgtima; e, to je znaenje rijei
kufr u jeziku i znaenje rijei kufr u er'atu.
ta znai kufr u jeziku? Kufr u jeziku znai ''neto prekriti i
(sakriti)'', pa se zato onaj koji sije zove kfir, zato to prekriva
sjeme zemljom. To je u jezikom smislu. A u er'atu znai:
''prekrivanje imana'', one zdrave ljudske prirode u kojoj se ovjek
raa, bilo ubjeenjem, sumnjom, rijeima ili djelima, prekrivanje
mna ubjeenjem, sumnjom, rijeima ili djelima.
ovjek e se stalno pitati gdje su objanjene ove rijei Allha,
delle we al: ''Ko uini kufr u tgta...'' ? Pa zar ne zna ta znai
kufr u jeziku i er'atu? Allh je objasnio ta znai kufr u Njega u
jeziku i u er'atu i Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, i u
tom smislu je jasno ta znai kufr u tgta u er'atskom smislu.


105

Cilj nam je da objasnimo i ukaemo da nisu sve ove stvari
koje su spomenute na istom stepenu. Na primjer, ima namz...
Nisu sve rijei i djela koje sainjaju cjelovitost namza na istom
stepenu. Ima onih koje su rukn, ima onih koji su wdib i ima onih
koje su mustehabb, ima i artova i ako ostavimo rukn drugaiji je
propis, ako ostavi wdib drugaiji je propis, ako ostavi
mustehabb drugaiji je propis.
Isto tako, osobine koje 'ulema spominje u kufru u tgta nisu
sve na istom stepenu. Osobine koje sainjavaju cjelinu kufra u
tgta nisu sve na istom stepenu; ima onih bez kojih nema ove
cjeline, ima onih bez kojih je ova cjelina nepotpuna i gdje ovjek
ponekad moe biti grijenik, gdje ponekada moe biti
neopravdan, a ima i onih koje, ako ih ovjek ne uradi, mn u Allha,
delle we al, mu je potpun, to znai da spadaju u pohvalnu
potpunost.
U rijeima koje slijede ejh Sulejmn bin Sahmn spominje
rijei Ibnul-Qajjima, rahmetullhi tel alejh. Kae ejh Sulejmn:
''to se tie njegove sutine (tj. pojma tgt) i onoga to se njime eli
mnogobrojne su izreke selefa o njemu. Najljepa izreka (definicija) koja
je reena o njemu (tgtu) su rijei Ibnul-Qajjima, rahimehullahu
tel, gdje je rekao: 'Tgt je ono s ime rob pree svoju granicu od
onoga to se oboava ili to se slijedi ili emu se pokorava.' Pa kae Ibnul
Qajjim: 'Tgt je (tj. otuda je tgt) svaki onaj, svaki narod ili svaka
osoba pred kojom se sude (od kojih trae sud) mimo Allha i Njegovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ili ga oboavaju mimo Allha,
delle we al, ili ga slijede bez dokaza od Allha, delle we al, ili mu se
pokoravaju u stvarima za koje ne znaju da su pokornost Allhu, delle
we al'.''
Ove rijei Ibnul-Qajjima treba da se objanjavaju i treba
svaka da se stavi na svoje mjesto da ne bi neko mislio neto
drugo. Kae:


106

''Ovo su tgti ovoga svijeta (tj. tgt u ibdetu, tgt u slijeenju,
tgt u pokornosti). Kada razmisli o njima i razmisli o stanjima ljudi
u odnosu na njih, vidjee da se veina njih okrenula od oboavanja
Allha jedinog ka oboavanju tgta i od pokornosti Allhu i slijeenju
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ka pokornosti i
slijeenju tgta.''
Ibnul-Qajjim kae da se veina ljudi odrekla i okrenula od
ibdeta Allha, delle we al, i od pokornosti Allhu, delle we al,
i od slijeenja onoga sa ime je Allh poslao Svog Resla,
sallallhu alejhi we sellem, ka oboavanju tgta ili pokornosti
tgtu ili slijeenju tgta.'' Kada kaemo: ''slijeenje tgta'', to
moe biti zakon ili novotarija za koju se zna da je novotarija, ili
osoba ili ideologija.
On ovdje kae: ''sve ono ime rob pree granicu''. Meutim,
nije bilo koje prelaenje granice. ovjek koji uradi veliki grijeh je
preao granicu, ali nije postao tgt, to nam ukazuje da se sa
prelaenjem granice misli na posebno prelaenje granice, a to je
prelaenje granice iz granice robovanja Allhu, delle we al, u
stvari koje su Allhov haqq, odnosno specifine samo za Allha,
delle we al, bilo da se tiu Njegovih imen i svojstava ili se tiu
Njegovog rububijjeta (gospodarstva) ili se tiu Njegovog
boanstva. Ovo znai da takva osoba sebi pripisuje neto od
Allhovih haqqov (prava), specifinosti ili mu se neto od toga
pripisuje, a on to rijeima potvruje ili uti, to je prelaenje
granice. U tom smislu znamo i vidimo da je ovo spona izmeu
jezikog znaenja rijei ''tgt'', to znai: ''onaj koji prelazi
granicu'' i njenog er'atskog znaenja, tj. znai da nije bilo koje
prelaenje granice.
Qadija u islmskoj dravi, koji sudi po er'atu, koji kod sebe
ima osnovu islma i zna da se ne smije suditi ni po emu
suprotnim er'atu Allha, delle we al, moe da u odreenoj
mes'eli nepravedno presudi. Nije ohallio harm, nije oharmio hall,


107

a mi znamo da je to kufr, niti je propisao zakon mimo Allha,
delle we al, jer znamo da je to kufr, ve je on nepravedno
presudio, znajui da je nepravedno presudio, da je uinio harm,
da je zasluio kaznu i da ima grijeh... On je preao granicu i
slijedio je svoje strasti, ali slijeenjem svoje strasti jo uvijek nije
oboavao tgta, jer je strast isto tgt; strast je tgt, jer kada
ovjek oboava strasti na nain koji ga izvodi iz vjere onda su
strasti tgt. Meutim, kada ovjek slijedi svoju strast na nain
koji ga ne izvodi iz vjere onda nije oboavao svoju strast, nije
oboavao tgta.
Svako ko uradi grijeh on je slijedio strast, ali je nije
oboavao i ovo e biti ubha kod haridija i ekstremista, pa oni
kau: ''Ti si uradio grijeh na koji te navela strast, ti si se pokorio strasti
mimo Allha delle anuhu, ti si oboavao strast.''
Ne, to nije ibdet i on ovdje nije oboavao strast u smislu
oboavanja tgta. Kada e se rei da je uinio ibdet strastima?
Onoga momenta kada ga strasti navedu da uradi kufr i irk u
Allha, tebreke we tel. Ovo nije ibdet strastima u er'atskom
smislu i ovdje smo stekli jedan novi pojam: da strasti ponekada
mogu biti tgt. Nacionalizam moe biti tgt, demokratija je
tgt, kapitalizam i sve ideologije su pojmovi tgta od kojih onaj
koji uje za njih i zna Allhov propis treba da se odrekne da bi
mu bilo ispravno vjerovanje u Allha, delle we al, Njegovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i u Sudnji dan.
Dalje kae ejh Sulejmn bin Sahmn: ''Zbir ovoga jeste da
tgta ima tri vrste: tgt u sudu...''
Kaem: Allh kae u Knjizi:
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll


108

''ele da se sude pred tgtom (Trae sud od tgta)...'' to je
tgt u sudu.
''...tgt ibdeta...''
Kaem: Kae Allh, delle we al:
_.I. ....> ..-.Ll _ !>...-.
''Oni koji se klone tgta, da je oboavaju (da joj ibdet ine)...''
''...i Tgt pokornosti i slijeenja.''
Tj. rekao je Allh, delle we al:
_|. .>...-L .>.| _.:.
''A ako im se pokorite vi ste sigurno murici.''
Ako se pokorite kome? ta je bio povod objave jeta? Povod
objave je bio tvrdnja murik da je strv dozvoljeno ili bi trebalo da
bude dozvoljeno jesti, jer je strv ubio Allh; pa ako ti jede ono to
si ubio ti, spominjui Allhovo ime i izgovarajui tekbr, onda
treba da bude dozvoljeno ono to je Allh ubio Svojom Rukom,
pa su dozvoljavali strv. Pa Allh kae muslimanima, svim
ljudima do Sudnjeg dana: ''Ako im se pokorite...'', tj. u tome da
vjerujete, da slijedite, da kaete da je dozvoljeno jesti strv ''...vi
ste murici''. Zbog ega? Zato to ste oboavali tgta pokornosti
mimo Allha, delle we al.
Kao to ovjek moe biti tgt kada su u pitanju prava
Allha, delle we al, ponekad moe biti tgt i kada su u pitanju
prava Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i obino
kada je neko tgt u pitanju haqqa Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, u isto vrijeme je uzeo i Allhove, delle we al,
haqqove; kao Musejlema Laov, koji je bio tgt i koji je uzeo haqq
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, zato to nema


109

vjerovjesnika nakon Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, i
uzeo je haqq Allha, delle we al, zato to je bio slijeen mimo
Allhovog er'ata, tebreke we tel, zato to se njemu pokoravalo
mimo Allha, delle we al, i zato to su ga time ljudi oboavali
mimo Allha, delle we al, pa je u isto vrijeme bio i tgt suda i
tgt slijeenja i tgt ibdeta i pokoravanja, tgt svega. Ponekada
ovjek moe biti sve tri vrste odjednom. Da Allh, delle we al,
sauva...
Koliko ima vrsta tgt koje je spomenuo ejh Sulejmn bin
Sahmn? Tri vrste: u sudu, u ibdetu i u pokornosti i slijeenju.
Dokaz za tgta u sudu je jet:
''ele da se sude pred tgtom (Trae sud od tgta), a nareeno
im je da uine kufr u njega.''
Dokaz za tgta u ibdetu su rijei Allha, delle we al:
''Oni koji se klone tgta, da joj 'ibdet ine.''
Dokaz za tgta u pokornosti i slijeenju je jet u sri el-
En'm, koji govori o raspravi murik s muslimanima u pogledu
dozvoljenosti jedenja mesa strvine.
Kae ejh Sulejmn bin Sahmn:
''Ono o emu mi elimo priati je tgt u sudu i kaemo danas ima ljudi
koji oboavaju mrtvace, ali tgt u sudu prijeti da kod muslimana i ljudi
koji se pripisuju islmu i muslimanima postane nepoznanica.''
Kako je bilo u njihovo vrijeme, a danas nema vee fitne od
tgta u sudu i pokornosti, mada se ove tri vrste u svojim
detaljima prepliu i sreu se. ta znai ovo: ''...koji se pripisuju
islmu''? On ih uopte ne naziva muslimanima, ali kae pripisuju
se islmu. Zbog ega? Zato to ne kau za sebe da su idovi, niti
krani, ni hindusi, ni budisti, ali nisu muslimani, ve se samo


110

pripisuju islmu i govore da su muslimani, a nisu. ta je sa njima?
Kae:
''Poeli su da trae presudu i sud (da se sude) pred obiajima svojih
oeva (tj. predaka), nazivajui to zakonodavstvom rifka, poput rijei
nekih od njih: 'Zakonodavstvo Udmana'.''
Beduini u pustinji su imali svog poglavicu, koji se zvao tako i
tako i koji je imao svoj zakonik kao Zakonik Udmana ili Zakon
Kahtana (poznatog plemena Kahtan) i slino. Pa kae ejh:
''I ovo je upravo (lino) onaj tgt koga nam je Allh, delle we al,
naredio da se klonimo.''
Zatim kae:
''ejhul-islm Ibn Tejmijje u svojoj knjizi 'Minhd...' i Ibn Kethr u
svom 'Tefsru' spominju da je onaj koji to uradi kfir u Allha, pa je
Ibn Kethr dodao: 'Obaveza je boriti se protiv njega sve dok se ne vrati
sudu Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem'.''
Oni koji se sude pred drugim zakonom mimo Allhovog,
delle we al, zakona mogu biti (to moe biti) na vie naina. Bez
obzira da li se radilo o onome koji sudi ili onome koji se sudi
nikada ne moe biti opravdan neznanjem. Kao, na primjer, da
ovjek u osnovi vjeruje da mu je apsolutno dozvoljeno, ili da kae
ili da djelima ireti (ukae) na to da on vjeruje da mu je
dozvoljeno da propisuje zakone mimo Allha, delle we al, i
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, kako hoe, u
osnovi, sve...
Ko ovo ima pri sebi on nije musliman, ve je murik, pa
makar za sebe tvrdio da je musliman. Onaj koji sudi i onaj koji se
pred njim sudi nisu muslimani, zato to je od osnove vjerovanja u
Allha, delle we al, odnosno od osnove islma i tewhda da
vjeruje da je Allh, delle we al, Jedan i Jedini u ibdetu i da je
On Jedan i Jedini Koji propisuje, Koji nareuje i Koji zabranjuje, te


111

da je On Jedini Zakonodavac i da zanijeemo tgta. Onaj
prethodni sa onakvim vjerovanjem ponitava vjerovanje u tewhd
Allha, delle we al, svojim rijeima ponitava tewhd Allha,
delle we al, u Njegovom jedinstvenom pravu na propisivanje
zakona zakonodavstvo. er'atski propisi obaveznost,
pohvalnost, dozvoljenost, pokuenost i zabranjenost, tj. pet
er'atskih sudova, oni su samo Allhov, delle we al, haqq.
ovjek koji vjeruje da samo Allh, delle we al, smije da
propisuje, da nareuje i zabranjuje, obavezuje, itd., ali koji
odreenu stvar, iako je ona nama poznata, ne zna na primjer
kod odreenih ljudi nije harm da se pije vino, nisu saznali taj
propis, a imaju tewhd i vjeruju u jednou Allha, delle we al, ali
jo nisu saznali da je harm da se pije vino, imaju svog poglavicu,
kod njega to nije harm i oni svim tim sluajevima koji se
nadovezuju na ovu osnovu i koji se od nje razgranavaju vraaju
njemu, a on im kae da to nije harm i sve e se na to nadovezati.
Ovoga ovjeka neemo proglasiti nevjernikom zato to on to ne
zna i nije imao mogunosti da sazna, ali ako bude saznao ili bude
imao mogunosti da sazna, a i dalje nastavi u svojoj prvoj tvrdnji
onda je kfir i tgt, a onaj narod koji se pred njim bude sudio u
tom pogledu imae isti propis kada su to saznali ili ako su bili u
mogunosti da saznaju pa to nisu uradili, s tim to oni nisu tgti,
ve je tgt onaj koji im je to ohallio, a oni u svom vjerovanju
slijede njega na nain koji ih izvodi iz vjere.
Ovo je pitanje vina, a ponekad moe biti jo manje poznata
mes'ela i da tu ovjek pogrijei. Za takvoga je jo pree da ga
opravdamo neznanjem, ali ona prva osnova gdje se radi o
apsolutnom pravu na propisivanje zakona tu nema opravdanja
neznanjem!
Nema ni jedan musliman koji ne zna i koji smije da ne zna da
je Allh, delle we al, jedini Zakonodavac i da niko mimo Njega
ne smije da propisuje zakone, neovisno od Qurna i sunneta


112

Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i ako to bude
vjerovao nije musliman.
ejhul-islm Ibn Tejmijje u rijeima koje od njega prenosi ejh
Sulejmn bin Sahmn ne spominje ovaj prvi sluaj koji smo mi
spomenuli, ve spominje sluaj gdje su neki ljudi, beduini u
pustinji, imali osnovu islma, ali su sudili nekim detaljima zakona
suprotnim Allhovom, delle we al, zakonu, pa onda ejhul-islm
Ibn Tejmijje za njihov tekfr uslovljava da znaju Allhov, delle we
al, zakon, pa da nastave dalje u svojoj prijanjoj tvrdnji.
Problem je bio to su neki ljudi uzeli rijei Ibn Tejmijje koje
govore o jednom pitanju, o jednoj mes'eli, a ne o osnovi tewhda i
osnovi onoga irka kojeg smo mi spomenuli pod broj jedan, onda
to spomenuli i stavili to pod broj jedan, pa su nazvali
muslimanom ovjeka koji smatra da smije neko mimo Allha da
propisuje zakone neovisno od Njega.
Dakle, pod broj jedan: da neko ima apsolutno pravo na
zakonodavstvo neovisno od Qurna i sunneta, znai od Allhove
objave, bilo da u to vjeruje ili da je to rekao jezikom, a da u to ne
vjeruje.
Pod broj dva: U jednoj opte poznatoj mes'eli.
Pod broj tri: U jednoj manje poznatoj mes'eli.
Pod broj etiri: Moe biti mes'ela u kojoj se razila 'ulema.
Primjer: Mes'ela u kojoj se razila islmska 'ulema, razili se
pravnici, ali je jednom 'limu Allh, delle we al, dao da spozna
gdje je haqq i ubjeen je da je to haqq, ali namjerno kae drugo.
Takav 'lim postaje kfir u Allha, delle we al, iako se radi o
mes'eli u kojoj se 'ulema razila. Zbog ega? Zato to je on spoznao
haqq i zna da je to haqq a on sada kae drugo. On je postao kfir
kod Allha, delle we al, a ako bude bio slijeen u tome on e
lino imati status tgta, a ne onaj koji ga slijedi, zato to nije


113

pitanje irka, ali je stvar izmeu njega i Allha, delle we al. Da li
mi znamo je li on spoznao haqq ili nije? Mi to ne znamo i kod nas
e jo uvijek biti da on ima jedno od dva miljenja u kojima se
'ulema razila, meutim ako u njegovom srcu bude znanja gdje je
kod Allha istina po to pitanju takav je ovjek izaao iz vjere.
Pod broj pet: Mes'ele u kojima ima konsenzus. Jer, mes'ela u
kojoj postoji konsenzus i mes'ela u kojoj nema konsenzusa, tj. u
kojoj se nisu sloili svi islmski uenjaci nisu iste.
Za broj dva, tri i etiri je potrebno da ih ovjek ohalli nakon
znanja. Pod broj dva samo nakon mogunosti saznanja, a ve broj
tri i broj etiri zahtijeva podrobno i detaljno objanjavanje
ovjeku. Kae ejhul-islm:
''Nema sumnje da je onaj koji nije uvjeren u obaveznost suenja onim
to je Allh objavio Svome Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem
kfir.''
Nema sumnje da je onaj koji ne vjeruje u obaveznost suenja
onim to je Allh objavio Svome Poslaniku, sallallhu alejhi we
sellem kfir. Ko ohalli da sudi meu ljudima onim to on smatra
pravdom, bez slijeenja onoga to je Allh objavio on je kfir.
Onaj ko ohalli da sudi neim to on hoe, mimo Qurna i
sunneta i on je kfir, a moda je ''pravda'' u dnu tog naroda ono
to pravdom smatraju njihove voe, njihovi velikani.
Naprotiv, veina ili veliki broj onih koji se pripisuju islmu
sude svojim obiajima koje Allh nije objavio, kao sewlif pustinje
ili beduina. Poput nareenja onih kojima se pokoravaju u
njihovim plemenima, smatraju je da je to ono ime mora da se
sudi mimo Kitba i sunneta. I to je kufr jer je veina ljudi primila
islm, ali uprkos tome ne sude (drugim), osim aktuelnim
obiajima, vaeim obiajima, tj. koje nareuju oni kojima se
pokoravaju u njihovim plemenima. Kada takvi saznaju da im nije
dozvoljeno suenje neim drugim, osim onim to je Allh objavio


114

43
tada apsolutno nema opravdanja i ako se ne budu pridravali
toga,
44
ve ohalle da sude zakonom suprotnim Allhovom
zakonu oni su nevjernici.
ak i u rijeima Ibn Tejmijje, rahmetullhi tel alejh, su neke
murdije i dehmije nali sebi ubhu, pokuali su kao davljenik da
se uhvate za tu rije. Meutim, te rijei treba da shvatimo u
svjetlu Qurna i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem. Ponekad ovjek moe saznati Allhov, tebreke we tel,
propis... ta je Allhov propis za oenjenog bludnika? Da se
kamenuje do smrti. ovjek je to saznao, ali ima svoj stari propis,
obiaj i nakon to je saznao Allhov, delle we al, propis, opet je
ostao kod starog propisa, ali kae: ''Nije halal da ja s time sudim.''
Dehmije, koji ele da ''navuku'' rijei Ibni Tejmijje, e rei da
takav nije kfir dok to ne ohalli i to je najvei btil koji je reen, a
to nije mislio Ibn Tejmijje. Naprotiv, onaj koji i dalje sudi po tome
je nevjernik u Allha, delle we al, i predstavlja glaveinu broj tri
od glavein tgt, jer su idovi t u vezi kojih su objavljeni jeti
u sri el-M'ide:
.. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''Oni koji ne sude prema onome to je Allh objavio takvi, oni
su nevjernici.''
45

i..l`.! `.> _..l.Ll
''...takvi, oni su dhulumari''
46

43
Napominjem: U jednoj mes'eli (napomena autora).
44
Napominjem: U jednoj mes'eli (napomena autora).
45
sra el-Mide, 44. jet.
46


115

i..l`.! `.> _.1..l
''...takvi, oni su fsici.''
47

Niko od tih idov nije rekao da je njihov novi zakon koji
su uveli promijenivi Allhov zakon kao da je on hall, ve kada
bi ih upitao, oni bi rekli: ''Ovo je Allhov zakon... Mi smo ovo
promijenili, mi sudimo sada sa ovim propisom, ali je to Allhov zakon.''
Nisu ga ohallili, ve su samo po njemu sudili, pa ih je Allh,
delle we al, zbog toga proglasio nevjernicima na nain koji za
sobom ne ostavlja nimalo sumnje, rekavi:
i..l`.! `.> _.`,.>l
''Takvi, oni su pravi nevjernici.''
48

Znali ste Allhov zakon, uveli ste novi zakon, pa iako za taj
novi zakon niste rekli da je to Allhov zakon i niste ga ohallili,
ve samo po njemu sudite to je broj tri od glaveina tgt.
U tom smislu moemo shvatiti rijei Ibn Tejmijje. Rijei Ibn
Tejmijje moramo shvatiti u skladu sa onim to je jasno u
Allhovoj, delle we al, Knjizi, sunnetu Njegovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, i onome u vezi ega postoji konsenzus,
mada se ponekad ova rije istehal (oni koji sebi ohalle) kod
'uleme ehlis-sunneta moe koristiti za onoga koji to uradi tijelom a
ne jezikom, poput onog ovjeka koji je oenio enu svoga babe. Je
li on sebi ohallio tu enu? Je li rekao sebi: ''Ona mi je hall?''
Samo ju je oenio. ta je uradio Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem? Poslao je grupu ashb da ga ubiju i da mu uzmu

47
48


116

imetak, to znai da je on to u stvari ohallio, pa makar on to i ne
rekao. Ne mora on sve da nam kae, mada dehmije, neprijatelji
ove da'we, neprijatelji Allha, delle we al, i neprijatelji Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, u ovo vrijeme uslovljavaju da
nam najvii kfiri kau: ''Sve to mi radimo je hall'', ak i za
psovanje Allha delle we al, pa da tek onda mi moemo za njih
neto da kaemo.
Ako bi neko opsovao Allha, delle we al... Moda e nai
neku budalu meu njima koji kae: ''Ja smatram da je on nevjernik
tek kada on kae da je to halal.''
Sulejmn bin Sahmn nakon rijei Ibni Tejmijje kae: ''U
ovim rijeima je objanjenje nevjerstva smog sudije i onih koji se prema
njemu sude na nain koji je spomenuo.''
Znai, on je spomenuo odreeni nain, a nije spomenuo sve,
a ja sam vam spomenuo od broja jedan do pet, i nije to tako kako
ljudi misle. Takoer je i onaj koji ne vjeruje u obaveznost suenja
onim to je Allh objavio nevjernik, pa makar i ne bio sudija ili
onaj koji trai sud. Znai, smo uvjerenje u neobaveznost suenja
Allhovim zakonom je nevjerstvo, bez obzira da li ovjek poslije toga
po tome sudio ili iao da se sudi kod toga.
Kae: ''On je to spomenuo kod rijei Allha, delle we al, u sri
el-M'ide. 44. jet: 'Oni koji ne sude onim to je Allh objavio
oni su pravi nevjernici.' ''
Dalje kae Sulejmn ibn Sahmn: ''Rekao je Ibn Kethr,
rahimehellahu tel, kod rijei Allha delle we al u sri el-M'ide,
50. jet...''
...nakon ovih jeta o idovima koji nisu to ohallili, ali su
radili, rekao je o jetu:
.>> ,l.>l _.-..


117

''Zar oni sud dhilijjeta ele?''
49

Pa onda spominje rijei Ibn Kethra:
''Allh kudi svakog koji izae iz suda Allha Uzvienog, koji u sebi
obuhvata svako dobro i svaku pravdu, koji zabranjuje svaki err, i koji
ode drugome od miljenj i strasti i zakon, koje su postavili ljudi bez
oslonca na Allhov er'at, kao to su time sudili sljedbenici dhilijjeta
od njihovog neznanja i kao to time sude Tatari od zakon uzetih od
Dingis-Kna, koji im je postavio njihovu knjigu, koja je sastavljena iz
vie sudova, propisa i zakona, koje je on sakupio iz razliitih
zakonodavstava i iz islmske vjere, a u njemu takoer ima puno propis
i sudov koje je uzeo iz sopstvene misli, tako da je taj zakon meu
njegovim narodom postao slijeenim zakonom.''
Zbog ega ovo kae Ibn Kethr? Tatari kada su uli u
islmsku dravu oni su Jsiq sprovodili samo meu sobom a
muslimane su pustili da se sude pred islmskim qadijama. Kada
su doli kod muslimana nisu tjerali muslimane da se sude pred
njihovim zakonom i ustavom, svata su uradili i mnoge pobili ali
su pustili muslimane da se sude pred Allhovim zakonom, ali su
jasik meusobno slijedili pa ak i kada su navodno prihvatili
Islm o emu govori Ibn Kethr ostao im je JsiQ. Ako bi se desile
parnice oni bi se vraali sudijama koji su sudili zakonodavstvom
Dingis-Kna koji je bio izmijean. Kae:
''Pa je postao meu njegovim narodom slijeenim zakonom kojem daju
prednost nad suenjem Knjigom i sunnetom. Ko to uradi, on je kfir i
obaveza je protiv njega se boriti dok se ne vrati sudu Allha i Njegovog
Poslanika sallallhu alejhi we sellem, tako da ne uzima za sudiju nita
mimo Qurna i sunneta, ni u malom ni u velikom.''
Dalje govori ejh Sulejmn bin Sahmn:

49


118

''A ono to smo spomenuli od obiaja beduin kojeg nazivaju
''zakonodavstvo rifqa'' spada u ovu kategoriju. Koju kategoriju?
Kategoriju Jsiqa kojeg je postavio Dingis-Kn. Ko to uradi on je
kfir, obaveza je protiv njega se boriti dok se ne vrati sudu Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, tako da ne uzima za
sudiju nikoga mimo Qurna i sunneta, ni u malom ni u velikom.''
Dakle, Sulejmn bin Sahmn ponavlja rijei Ibn Kethra
izreene za Tatare i sprovodi ih nad beduinima koji se pripisuju
islmu, a koji su ivjeli u pustinji i koji su radili ono to su radili.
to znai i dokazuje da su rijei onih koji kau da se fetwa Ibn
Kethra tie samo Tatara neispravne i toliko glupe, ve se fetwa
Ibni Kethra koja je izgraena na Qurnu i sunnetu tie svakog
onog ko ima taj opis kod sebe.
U tom smislu je Sulejmn ibn Sahmn ovu fetwu sproveo nad
beduinima koji su imali svoja zakonodavstva mimo Qurna i
sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, u osnovi.
Znai, imaju svoja zakonodavstva, moda imaju klanje i idu na
hadd, a kada im padne na pamet napadaju karavane, napadaju i
pljakaju hadije, ali kada se neto desi sude se pred tim
zakonima i na njih Sulejmn ibn Sahmn sputa fetwu Ibn
Kethra, rahmetullhi tel alejh, pa zatim spominje rijei Allha,
delle we al:
.l ,. _|| _.I _..`s,. .. .`... !.. _,. i.l| !.. _,. . il.
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll .. .'. _ .`,>. ..
''Zar ne vidi one koji tvrde da oni vjeruju u ono to ti se
objavilo i to je prije tebe objavljeno, ele da se sude pred


119

tgtom (trae sud od tgta), a nareeno im je da uine
nevjerstvo u njega?''
50

...do rijei Allha delle we al:
:|. _, .> .l!-. _|| !. _,. < _||. _..,l . _.1...l _.... ..s
:...
''A kada im se kae: Doite onome to je objavio Allh i
Poslaniku vidi munfike kako se od tebe okreu.''
51

Kae ejh Sulejmn:
''Rekao je a'bi: 'Dogodila se parnica izmeu jednog ovjeka od idov
i jednog ovjeka od munfiq, pa je idov rekao: 'Hajde da traimo sud
od Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, znajui da on ne uzima
mito, niti je naklon u presuivanju prema bilo kome, a munfiq je rekao:
'Hajde da se sudimo pred idovima, da traimo sud od idov', znajui
da oni uzimaju mito i da su nakloni u presuivanju, a zatim su se
dogovorili da odu do jednog vraara iz plemena Duhejmen, pa da se
pred njim sude, ali nisu otili kod njega, ve je samo htio. Zato Allh,
delle we al, kae: 'Hoe', ali nisu. Pa je Allh, delle we al, objavio
ovaj jet do kraja: 'ele da se sude pred tgtom.' Drugo miljenje je
da je ovaj jet objavljen zbog dva ovjeka koja su se posvaala pa je jedan
rekao: 'Hajde da se sudimo pred Muhammedom', a drugi je rekao:
'Hajde da se sudimo pred Ka'bom ibn el-Erefom', pa su otili da se
parnie pred 'Umerom ibnul-Hattbom, pa je jedan od njih dvojice
'Umeru spomenuo priu, pa je Umer onome koji nije bio zadovoljan da
se sudi pred Allhovim Poslanikom, sallallhu alejhi we sellem, rekao:
'Je li to tako zaista bilo?', to je ovaj potvrdio, nakon ega ga je 'Umer
udario sabljom i ubio, pa je jet nakon toga objavljen.' ''

50
51


120

Istu priu spominje i Ibn Tejmijje u knjizi ''Es-Srimul-
Mesll''. Ovaj nee da ode kod Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem, ve hoe kod vraara, zatim nee kod vraara,
nee kod Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, zatim
hoe kod 'Umera. Iako ovaj to nije uradio, kada je 'Umer uo da
ovaj nije htio da se sudi pred Allhovim Poslanikom, sallallhu
alejhi we sellem, ve je htio kod vraara to mu je bio dovoljan
dokaz da on nije zadovoljan sa Allhovim sudom, jer onaj koji
nee kod Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ve hoe
kod tgta, pa makar to i ne uradio taj nije zadovoljan er'atom,
a kamoli kad ode pred tgta.
ejh nam spominje miljenja u vezi povoda objave ovog jeta.
Kae Sulejmn ibn Sahmn:
''Ovako mora da se uradi s onima koji trae sud (presudu) od tgta.
Ako je ovaj upueni halfa ubio ovoga ovjeka samo zbog toga to je
traio da se sudi pred tgtom, onda je onaj kome je to obiaj na kome je
on i koji za sebe i druge poput njega nije zadovoljan drugim mimo ovoga
obiaja prei da bude ubijen zbog svog otpadnitva od islma i zbog
veliine i sveobuhvatnosti njegovog nereda koji iri na zemlji.''
Sulejmn bin Sahmn je jedan od uenjak tewhda, kole
Muhammeda bin AbdulWehhba... Kod ovih njegovih rijei sam
napisao: ''Isto ovako treba da se uradi sa Saudijskom Arabijom.''
Kaemo: ''Saudijska Arabija'' i stalno nju spominjemo, zato to je
ona danas postala najvei lopov i jasne su stvari... Saudija u sebi
ima laikih zakona koliko hoe, koje nazivaju raznim imenima,
kao to su: ''kraljevske deklaracije'', imaju kamatne banke... Koja je
to zakonska regulativa kojom su rijeili problematiku ekonomske
prirode, na nivou kamatnih banki? To je jedna stvar...
Druga stvar: Saudijska Arabija je lanica tzv. ''Arapske lige'',
u kojoj su lanice arapske zemlje iz zaljeva. Neka nam kau
dehmije i 'ulema Saudijske Arabije: Pred kojim se to zakonom
sude ove zemlje kada se posvaaju i na potivanje kojeg zakona


121

se pozivaju sve lanice te organizacije i mnogih drugih
organizacija u svijetu? Ovdje takoer spadaju i ''Ujedinjene
Nacije'', iji je Saudijska Arabija postala lan odmah poslije
Drugog svjetskog rata. Pred kojim zakonom se sudi Saudijska
Arabija tamo u tim organizacijama? Ima li ikakve sumnje da se
tamo ona ne sudi pred er'atom? Kaem: Nema sumnje u kufr ove
drave, ne zbog jedne, ve zbog desetine stvari.
Jo jednu stvar u vam rei: Ona njihova 'ulema i oni u
''Komisiji za fetwe'', koji ih nazivaju muslimanima i koji pozivaju
narod da im daju prisegu na vjernost, nazivajui njih legitimnim
vladarima...; oni znaju za sve te stvari, to se ne moe ne znati, a
ako ne zna za njih onda neka ide u djeji vrti jo uvijek, da ga
upiemo u djeji vrti. Oni to znaju i znaju Allhov propis, jer mi
smo sve ovo od njih nauili.
Zato kaem: Onaj koji ga nazove muslimanom, a zatim
pozove da mu se da prisega je kfir u Allha, delle we al, i za
njega kaemo da je kfir u Allha, delle we al, zato to nije
protekfrio tgta. Ovo kaemo zato to oni znaju stanje tih tgt,
znaju ta su uradili, a da ne govorimo o tome to pozivaju narod
da im daju prisegu i to ih nazivaju legitimnim vladarima i to
svakoga koji eli da protiv njih sprovede ove rijei Sulejmna bin
Sahmna oni nazivaju haridijom, teroristom i raznim drugim
imenima i ohalaljuju njegovu krv. Nema sumnje da su ti ljudi time
uradili drugi kufr, a to je pomaganje murtedd protiv musliman,
tako da je za onoga koji ima ispravno islmsko znanje jasno
nevjerstvo tih ljudi. A onaj meu njima koji uti i koji nije njih
nazvao muslimanima, ali ga je bilo strah da ih nazove kfirima,
koji nije pozivao da im se da bej'a (prisega), koji nije ohalaljivao
krv muslimana koji su protiv njih izali za takvog ovjeka
kaemo da ima propis njemu slinih grijenik, koji nisu uradili
ono to ih je Allh obavezao (protekfirili tgte), ali te tgte makar
nije nazvao muslimanima.


122

Ova stvar je toliko jasna. tavie, ovi ljudi su nauili ovo to
smo i mi nauili i oni znaju ta se tamo dogaa. Oni znaju ove
stvari koje mi spominjemo i koje smo objasnili, a ovdje u
pitanjima tgta nema opravdanja neznanjem, taqldom (slijepim
slijeenjem) i idtihdom, kao to oni kau. To znai da se nad
njima uspostavio argument i njih, sa Allhovom dozvolom,
proglaavamo nevjernicima zato to nazivaju tgte
muslimanima. Vidite koristi u rijeima Sulejmna ibn Sahmna.
Allhov, delle we al, er'at i Muhammed, sallallhu alejhi we
sellem, je iznad svakog ovjeka koji govori neto od sebe. Ovaj
er'at, kada neko uradi grijeh ne poznaje ime. Ovaj er'at njemu
sudi, Allh, delle we al, njemu sudi i nama je dunost da
sudimo Allhovim, delle we al, er'atom.
Isto to se tie onih tgt u naim zemljama, u Bosni i
Hercegovini, u Sandaku, na Kosovu, u Makedoniji... Svi oni koji
sude tgtom i koji se sude pred meunarodnim tgtima i koji u
osnovi kod sebe nemaju islma ko njega nazove muslimanom je
kfir u Allha, delle we al, osim, Allhu moj, ako ne zna. Ali, do
kada e ovjek govoriti da ne zna i da nee da zna? Ne moe
govoriti deset godina da ne zna, a ovo je islm sa kojim je Allh,
delle we al, poslao Svoga Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. I
kod nas treba da bude jasno, treba da doe vrijeme da, ako se
zaista zbog nekih stravi dijelimo, neemo se dijeliti radi stvari
koje nisu vrijedne ali radi ovih stvari emo se podijeliti i
posvaati jer ovdje ne postoje dva miljenja. Kae dalje ejh
Sulejmn:
''Nee stvorenje imati prosperitet, osim da im Allh bude onaj koga
oboavaju i da im islm bude vjera i da im Muhammed bude onaj
vjerovjesnik kojeg slijede i dok se ne budu sudili i samo budu traili sud
iz njegovoga er'ata. A kada ovoga nestane njihov nered e biti velik i
njihova propast e biti velika i oigledna. Pa rijei Allha, delle we al:
'Jesi li vidio one koji tvrde da vjeruju u ono to ti se objavilo i
ono to se objavilo prije tebe...' objanjavaju da svaki onaj koji tvrdi


123

da vjeruje u Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ali
uzima sud iz neega drugoga mimo er'ata islma takav je laov,
munfiq koji je skrenuo sa pravoga puta, kao to je rekao Uzvieni u sri
en-Nis, 65. jet: ''Oni nee, tako mi tvog Gospodara, vjerovati
sve dok samo tebe ne uzmu za sudiju u sporovima njihovim
(svim koji izmeu njih izbiju), a da zatim nakon toga nikakve
tegobe ne osjete u prsima zbog onoga to si presudio i dok ti se
u potpunosti ne pokore.''
52
''
Pa je Allh, delle we al, spomenuo vanjtinske i unutranje
stvari, spomenuo nestanak tegobe u srcu, da ovjek nema sumnje,
da ne mrzi sud Allha i sud Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi
we sellem, spomenuo vanjske stvari tahkm, uzimanje samo
er'ata za sudiju, to za sobom povlai da ima osnovu takoer u
srcu i potpunu pokornost i u srcu i na tijelu. Znai, ne smije se
pojaviti, ni u srcu ni u vanjtini ovjeka, neto to u osnovi
ponitava uzimanje er'ata za jedinog sudiju i Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, za jedinog koji se slijedi u
zakonu sa kojim ga je Allh, delle we al, poslao.
Kae Sulejmn bin Sahmn:
''Pa se zakleo Sobom, svojim Nefsom da stvorenja nee vjerovati sve dok
ne budu uzeli Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, za sudiju
u svim stvarima u kojima su se razili, pa da kod njih, kada on presudi,
nestane tegobe u srcu i dogodi se potpuna pokornost u vanjtini.''
Kod koga se to ne dogodi mn u pitanju njega je negiran, ne
postoji i veliki je broj er'atskih dokaza koji jedne druge pomau i
koji na ovo upuuju i zaista je ogroman broj jet koji na ovo
upuuju, pa da li ti ljudi koji ovako govore ovo itaju? Kae:
''Allh je u svojoj Knjizi ukorio svakoga koji odbije i koji se okrene od
suda Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem.''

52


124

Kae Uzvieni u sri en-Nr o munficima, o onima koji su se
pokazivali kao muslimani, a koji su stalno radili ove stvari:
:|. .`s: _|| < .I... .>`>,l .',... :| _., .... _..,-.
''A kada budu pozvani Allhu i Njegovom Poslaniku da
presudi meu njima veina od njih se okree.''
53

Znai, nisu otili drugom zakonu, oni to ne rade jer ne smiju,
ali se samo okreu, oni to nee. A ako istina bude na njihovoj
strani dou kod Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
pokorni. Znaju da je sad kod njih haqq i onda se prave: ''I mi
vjerujemo, i mi smo muslimani, i mi hoemo da se sudimo kod
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem...''. Dou mu
pokorni... Pa kae Allh delle we al:
_ ....l ',. ..!. _.!> _ ..> < ...ls .Ì...
''Je li im to u srcima bolest, ili sumnjaju, ili se boje da e Allh i
Njegov Poslanik biti nepravedan prema njima?''
54

Moe biti jedna od ove tri stvari.
_. i..l`. `.> _..l.Ll
''Ne, takvi oni su nepravedni (dhulumari).''
Pa onda spominje rijei vjernik:

53
sra en-Nr, 48. jet.
54
sra en-Nr, 50. jet.


125

!..| _l _. _....l :| .`s: _|| < .I... >`>.l .... _ .l.1. !.-..
!.-L. i..l`.. `.> _.>l.l
''Rijei vjernik su stalno, kada budu pozvani Allhu i
Poslaniku da presudi meu njima, da kau: 'ujemo i
pokoravamo se'. Takvi, oni e biti uspjeni.''
Kae ejh:
''Znaj da se nee pojaviti niko ko poziva u istinu a da ejtan nee imati
(izumiti) kod ljudi ubhu (dilemu, nejasnou), s kojom e da odvraa
ljude od njega.''
Od koga? Od onoga koji poziva ljude u haqq. Znai, nee se
pojaviti da'wa u Istinu, a da se nee pojaviti ubha protiv nje; to je
ejtnski posao.
''Od tih ubh jeste da, kada se sljedbenicima tgta kae: 'Vratite se
Allhovom sudu i sudu Njegovog Poslanika i ostavite sud (zakone)
tgta' oni govore: 'Mi to ne radimo (zbog drugog), osim iz straha da
jedan dio nas ne bi druge ubijao, jer ako se ja ne budem saglasio sa
svojim prijateljem da se sudimo sa zakonodavstvom rifqa ili e me on
ubiti ili u ja njega ubiti'. Odgovor na ovo je da se kae: Neispravnost
ove ejtnske ubhe izai e na vidjelo konstatacijom tri stvari''.
Koja je ovo ubha? ubha: ''Ne smijemo da ostavimo suenje
tgtom i traenje suda pred tgtom'' (bilo da je na
meunarodnom nivou). Ima li danas neko da smije da kae da ne
smije da ue u ''Ujedinjene Nacije'', da ne vjeruje u meunarodni
zakonik, da ne vjeruje u te institucije? Mislim da nikada nije bilo
u istoriji ovjeanstva da su sve zemlje ulanjene u tu organizaciju
i itav dunjluk je natjeran u tgta kroz tu organizaciju, pa ak i
rn, koji se malo buni (iako znamo da su oni nevjernici, rafidije)
mora da bude u toj organizaciji i svaki as se pozivaju na
potovanje raznih rezolucija. Kod veine naroda, kod pojedinaca,


126

bez obzira radilo se o ovoj stvari na meunarodnom,
regionalnom ili lokalnom nivou, ili na nivou pojedinca kada mu
neko ukrade bicikl ili televizor i da li e da ode u sudnicu svako
se boji neega. Ovaj se boji: ''Ubie nas drugi, pobiemo se izmeu
sebe'', ovaj se boji: ''Ubie nas etnici, pobie nas etnici'', ''Ako ne
budem glasao doi e etnik na vlast, pa e nam biti jo gore'', ovaj
kae drukije i svako ima neku ejtnsku ubhu s kojom eli da
odbije haqq.
U govoru Sulejmna bin Sahmna postoji odgovor na ove
ubhe i jedan vid ukazivanja na neispravnost onoga to se dogaa
na naim prostorima, Allhov sud po pitanju toga i izlazak iz
krize. A izlazak iz krize je, jasno reeno, iskreno vjerovanje u
Allha, delle we al, i neinjenje (ostavljanje) irka, jer kada ovjek
ini irk Allhu, delle we al, ta oekuje od Allha da e da mu
d?! Ako je taj musliman (iako on nije uenjak) zaista shvatio
haqq, Allhov haqq saznao gdje je istina u tom pitanju i ako kae
drugaije, slijedi drugaije, poziva u drugaije i kae: ''Ovo je
Allhov zakon'' ili ''Ovo je zakon'', njega se to tie, jer je bitno ovdje
da se zna gdje je istina.
U irku ima samo jedno opravdanje, a to je prisila. A mi
pravimo razliku izmeu mes'el s obzirom na njihovu optu
poznatost ili manju poznatost sa aspekta opravdanja neznanjem, pa
u poznatim mes'elama opravdavamo jednu grupu ljudi, a u manje
poznatim mes'elama opravavamo sa vie opravdanja.
Na primjer: Imalo je uenjaka koji su imali miljenje da je
dozvoljeno pijenje odreenih alkoholnih pia, opojnih pia, kao
na primjer vina koje doe od datula, imaju ubhu kod sebe ili
moda uzimanje abdesta sa njim. Mes'ela je manje poznata, imaju
dokaz slab, hadth slab ili izmiljen i oni su opravdani, nisu znali i
nije doao do njih dokaz i imaju opravdanje. Meutim, uenjak
koji zna da je to zabranjeno i da ne moe uzeti abdest time, a


127

rekao bi kasnije da je to dozvoljeno i da se moe uzeti abdest time
on e biti kfir u Allha.
Na primjer mewld. Ja sam ubijeen da je mewld
novotarija, ali ima neko ko nije ubjeen da je mewld novotarija ili
misli da je to dobra novotarija. Kada on kae da je to dobra
novotarija on e biti novotar i grijenik, ali kada bih ja kazao da
je mewld dobra novotarija ja bih bio nevjernik. Ili bilo koje
drugo pitanje u kojem se 'ulema razila. ovjek koji je vrsto
ubijeen da je dizanje ruku u namzu sunnet i zaista je ubijeen
da taj hadth ima svoju pravnu snagu u ibdetskom smislu, to je
ibdet, Allha delle we al, ali zbog stava hanefijske pravne kole
kae: ''Zabranjeno je dizanje ruku u namzu'' taj je ovjek kfir u
Allha, delle we al, zato to je ubijeen da je to sunnet. Kod
hanefij nema dizanja ruku, imaju hadth, u redu, to je (samo)
mustehabb, a za ostavljanje mustehabba nema grijeha. Ali, ako kae
da je to harm, nakon to si saznao da je to sunnet i ubijeen si da
je to sunnet ti si kfir u Allha, delle we al, zato to si porekao
hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, koji su
jasni.
Treba da znamo da muslimanu nije dozvoljeno samo da
govori: ''Ima ovakvo miljenje.'' Allh tebi nije naredio da ti
govori: ''Ima ovo miljenje i ima ovo miljenje'', ve je Allh nama
naredio da govorimo haqq, svako prema svojoj mogunosti. Ako
ne moe sm da ita knjigu i sm da shvati nareeno ti je da
trai fetwu, a kod traenja fetwe i pravnog reenja ti nije nareeno
da trai fetwu od bilo koga, ve ti je nareeno da uradi sve to si
u mogunosti da sazna haqq, to znai da e traiti
najbogobojaznijeg i najuenijeg po tvom shvatanju, pa e otii
kod njega. A ako njih ima vie i ima vie miljenja onda ti je
Allh, delle we al, naredio da se Njega boji koliko moe i da
trai istinu meu njima u tim rijeima. Nije kao to neki ljudi
misle... Ima drugo misljenje, moe 'ulema da se razie, ali ovjek


128

treba da trai haqq, s tim to ima puno mes'el u kojima mi
smatramo da je jedno miljenje haqq, ali ko doe sa drugim
miljenjem mi ga ne napadamo, jer ima mes'el gdje ovjek ne
moe doi sa svojim znanjem, pa da kae: ''Ovo je haqq, a ovo nije
haqq'', a to su mes'ele koje su, prije svega, predmet idtihda.
Znai, ovdje ejh Sulejmn govori o ovjeku koji se
opravdava i koji opravdava dozvoljavanje traenja suda i
parnienja pred tgtom, bilo da se radi o zakonu suprotnom
Allhovom, delle we al, zakonu, ili o osobi koja sudi tim
zakonom, i da se ta osoba pravda da, ako bi neko u njegovom
plemenu, sredini u kojoj on ivi probao da pozove u vraanje
samo na Allhov, delle we al, zakon i parnienje pred sudijama
koji sude samo Allhovim, delle we al, zakonom, to naravno za
sobom povlai ostavljanje tgta i njegovog zakona da e to
prouzrokovati da se oni svi izmeu sebe pobiju ili da ubije jedan
drugoga, obzirom da su se u tom drutvu proirili zakoni
suprotni Allhovom zakonu.
Pa kae ejh Sulejmn ibni Sahmn: ''Odgovor na to je da
kaemo: Neispravnost ove ejtanske ubhe izai e na vidjelo
konstatacijom tri stvari...''
Pa onda spominje:
''Prva stvar: Nered koji se dogaa na zemlji od ubijanja ljudi i
otimaine imetka, to je posljedica samo i jedino zapostavljanja Allhovih
narebi i injenje onoga to je On zabranio, kao to je rekao Allh, delle
we al, u sri er-Rm, 41. jet: 'Pojavio se nered i na kopnu i na
moru zbog onoga to su stekle (uradile) ljudske ruke.' ''
Kaem: Ova osoba tvrdi da e se, ako se bude vratilo er'atu
Allha, delle we al, i bude se ostvario tewhd Allha, delle we al
da e se na zemlji dogaati ubistvo; u njegovom drutvu e se
dogaati ubistvo i nered, pa kao da hoe da izbjegne nered i
ubistvo vraanjem tgtu i njegovom zakonu.


129

Pa mu ejh objanjava da to nije tano, ve da se ubistva,
otimaina imetka i sva nepravda dogaaju upravo zbog onoga
to on hoe da uradi, a to je odbacivanje Allhovih propisa i
injenja onoga to je Allh, delle we al, zabranio. Pa spominje
jet u sri er-Rm. Kae dalje:
''Uzvieni je obavijestio da su uzrok pojave nereda u pustinji kod
beduina i u gradovima njihova djela, pa da su oni oboavali svog
Gospodara i da su uzeli svoga Vjerovjesnika, sallallhu alejhi we sellem,
za sudiju stvari i stanja bi im bila u redu i ispravna, a njihovi imeci i
ivot bi doivili prosperitet. Da su oboavali Gospodara Allha, delle
we al, i da su uzeli samo Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, za
sudiju desio bi im se hajr. Kao to je rekao Allh delle we al: 'Da su
stanovnici gradova vjerovali i bojali se Mi bismo zasigurno
njima otvorili mnoge beriete sa Neba i sa zemlje. Ali su oni
poricali pa smo ih epali (kaznili) zbog onoga to su bili inili.'
55
''
Pa kae Allh, delle we al, da bi im On, da su oni vjerovali
u Njega, delle we al, dao beriete iz nebesa i iz zemlje. Meutim,
onoga momenta kada su se suprotstavili Allhu, delle we al, a
Allh ovdje u jetu spominje jedan primjer suprotstavljanja, a to
je poricanje Allha, delle we al, ili bilo ega iz Njegove vjere
onda ih je Allh, delle we al, kaznio zbog toga to su uradili, tj.
zbog toga to nisu vjerovali i zbog toga to Ga se nisu bojali.
Zatim ejh Sulejmn navodi drugi jet:
''Rekao je Uzvieni: 'Zar njima nije dovoljno (tj. kao dokaz tvog
vjerovjesnitva) to to smo Mi tebi spustili Knjigu koja im se
ita? U tome je zaista milost i spomen narodu koji vjeruje. Reci:
'Dovoljan je Allh izmeu mene i vas kao svjedok, On zna sve
to je na nebesima i na Zemlji. Oni koji vjeruju u neistinu, a ne
vjeruju u Allha oni e biti gubitnici.'

55
sra el-Erf, 96. jet.


130

Kae ejh Sulejmn:
''Pa je Allh obavijestio da je milost u ovome Qurnu; ko se zadovolji
ovim Qurnom, ostavljajui propise btila (neistine) takvome e biti
ukazana milost, on je merhm, a ko se okrene od njega neemu drugom
on je gubitnik. Pa kada se ljudi okrenu (ne mare) za Knjigu svog
Gospodara i uzmu nekog drugog za sudiju, mimo svog Vjerovjesnika,
sallallhu alejhi we sellem Allh e ih kazniti da jedni drugima budu
neprijatelji i da jedni druge ubijaju.''
Kaem: Zar ima ijednog drugog razloga ratova i
neprijateljstva na Zemljinoj kugli izmeu muslimana i nevjernika,
osim taj to su se nevjernici u poetku okrenuli od Allhovog,
delle we al, zakona, to mu nisu bili posluni, pa su izazvali rat
izmeu njih i vjernika? Pa ta je bio poetak rata, nepravednog
ubijanja i nepravednog uzimanja tueg imetka i slino, kaljanja i
skrnavljenja tue asti? Odbacivanje Allhovog, delle we al,
zakona. Odbacivanje Allhovih, delle we al, naredbi,
nepotovanje Allhovih zabrana i injenje onoga to je Allh,
delle we al, zabranio. Pa ak i prepreke koje se deavaju meu
smim muslimanima, razlog njima je u veini sluajeva to to se
zavaene skupine nisu potrudile da se vrate istini koja je u
Allhovoj, delle we al, Knjizi i u sunnetu Njegovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, kao to nas je Allh, delle we 'al,
obavijestio:
_ ..s,... _ .`_: :.:`, _|| < _..,l. _| ... _.`... <!. ...l. ,>N
il: .> .>. *..!.


131

''Ako se u bilo emu raziete vi to onda vratite Allhu i
Njegovom Poslaniku, ako vjerujete u Allha i Sudnji Dan. To
je bolje, tako se bolje tumai i ima ljepi zavretak.''
56

U bilo kojoj mes'eli i u bilo kojem sluaju da se stvar vrati
Qurnu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
u svjetlu onoga i na nain kako su ga shvaali ashbi, nauivi to
od Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, pa zatim kako
nam je prenijeto lancem prenosilaca do dan-danas.
Nee se desiti sukob, neprijateljstva, nesuglasice poput ovih
koje vi vidite danas na nivou da'we i slino ni iz kojeg drugog
razloga osim to je jedna grupa skrenula sa Allhovog, delle we
al puta. Moe se desiti da neko skrene, ali se ne smije desiti da
neko ustraje u svojoj greci, ili to je jedna grupa htjela da
uzme pare islma, a drugo da ostavi, pa da ga zaboravi. I
upravo je to bio razlog zbog kojeg je Allh, delle we al, ubacio
neprijateljstvo meu same krane. Kako Allh, delle we 'al,
kae:
.. _.I .l! !.| _,... !..> `.1..,. ... !L> !.. .`,: ..
!..,s! `.... :..-l .!.-.l. _|| ... ..,1l .... `.`:..`. < !..
..! _.`-.`..
''I od onih koji govore (koji su rekli): 'Mi smo krani' smo uzeli
ugovor, pa su zaboravili jedan dio od onoga ime su bili
opominjani, zaboravili znai izbacili, nema ne rade vie po
tome, pa smo meu njih ubacili mrnju i neprijateljstvo do

56


132

Sunjega dana. Allh e ih sigurno obavijestiti o onome to su
inili.''
57

U sri el-En'm Allh, delle we 'al, prijeti vjernicima, prijeti
ljudima i spominje jednu od Njegovih kazni ako se oni ne budu
odazvali Njemu, delle we al, da je Allh kadar da d da jedan
dio vas okusi be's (estinu) drugoga. Pa ako ovjek hoe da bude
merhm na dunjluku i na hiretu i ako hoe da bude na hajru i
nee da bude gubitnik onda e povjerovati u Allha, a biti
nevjernik u btil; a ako hoe obratno onda e biti nevjernik u
Allha, a vjerovati u btil, pa makar on haqq nazivao btilom, a
btil haqqom. Onda kae ejh:
''Kao to je rekao Allh delle we al: ''I od onih koji govore (koji su
rekli): 'Mi smo krani' smo uzeli ugovor, pa su zaboravili jedan
dio od onoga ime su bili opominjani, zaboravili znai izbacili,
nema ne rade vie po tome, pa smo meu njih ubacili mrnju i
neprijateljstvo do Sunjega dana. Allh e ih sigurno obavijestiti
o onome to su inili.''
58

ejh ovdje, dakle, spominje isti jet koji smo maloprije
spomenuli, iz sure el-M'ide, 14., spominje da se to meu njima
desilo. Ali, kada je islm postao garib, stran i nepoznat kao to je
bio kada je poeo, tj. u njegovom vremenu, a i danas je garb u
mnogim propisima. Oni koji ga ne znaju su poeli da vjeruju da je
ono to je uzrok milosti uzrok adhba (kazne). Takoer, ono to
je uzrok harmonije i demata zajednice smatraju uzrokom
frakcionatva i razilaenja, a ono ime se uva ivot uzrokom
prolijevanja krvi. Rekao je Allh, delle we al, o njima, o
neprijateljima poslanik jo prije, pa spominje rijei iz Allhove,
delle we al, Knjige:

57
58


133

''Kae Allh, delle we al: 'Ako bi ih pogodilo kakvo zlo oni bi
mu uzrok slutili u Musau i onima koji su sa njim.'
59
''
Narod nevjerniki, ako im se desi neto to ih boli, neto to
je runo traili su uzrok u Allhovom Poslaniku i u vjernicima,
tj. u onome to je Allh objavio. Uzrok za njihovu nesreu im je
kod Allha, ali veina njih ne zna. Pa kae dalje ejh:
''Isto tako, oni koji su rekli sljedbenicima poslanika: 'Mi slutimo neko
zlo u vama i da e nas zbog vas pogoditi ako ne prestanete (tj.
sa pozivanjem u haqq i traenjem da se mi prihvatimo istine).
Mi emo vas sigurno kamenovati i sigurno e vas od nas dostii
bolna patnja (kazna).' Oni im rekoe: 'Razlog toga ega se vi
plaite je uz vas (sa vama, tj. nije kod nas, nego kod vas). Zar
zbog toga to ste opomenuti? Ne, vi ste narod koji pretjeruje'
60

Rijei nevjernik, bez obzira da li se ticalo Allhovog Poslanika ili se
ticalo poslanik i sljedbenik poslanik iste su u svakom vremenu i na
svakom mjestu. Smatrali su da je ono to je kod vjerovjesnika od onoga
to je Allh, delle we al, objavio razlog za zlo uopteno, a ti navedi
ovdje ta god hoe, obzirom na raznovrsnost terminologije koju koriste
da nazivaju odreene tete u svom vremenu.''
Kaem: Takoer su Qurejije govorile Allhovom Poslaniku,
sallallhu alejhi we sellem, kao to nam kae Allh, delle we al:
.l!. _| ... _.> i-. .L>.. . !..
''Rekoe: Ako bismo mi slijedili uputu koja je s tobom mi
bismo bili epani (nestalo bi nas) sa ove zemlje.''
61

59
sra el-Erf, 131. jet.
60
sra J-Sn, 18. i 19. jet.
61
sra el-Qasas, 57. jet.


134

Znai, oekivali su da e izginutu, da e biti pobijeni i da e
im se desiti razne stvari kao da je Allh, delle we al, objavio ovaj
dn da bi se zbog njega gubili imetci i ivoti. Pa kae onda ejh:
''Ko god bude bio uvjeren da uzimanje er'ata i islma za sudiju vodi u
borbu i suprotstavljanje i da se u zajednici nee ostvariti harmonija,
osim pod sudom sudaca tgta takav je kfir i neprijatelj Allha i svih
poslanik.''
Ovo je, u stvari, ono na emu su u sutini bili nevjernici
Qurejij, koji su vjerovali da je istina u onome na emu su bili
njihovi preci, mimo onoga sa ime je Allh, delle we al, poslao
Svoga Poslanika, sallallhu alejhi we sellem. Nije tano da je
slijeenje Allhovih propisa razlog onoga to je on spomenuo,
ve je stvar sasvim suprotna, obratna.
''Druga stanka (stvar) je da se kae: Obzirom da si saznao (nakon to si
saznao) da je traenje suda od tgta i parnienje pred njim kufr, Allh
je spomenuo u Svojoj Knjizi da je kufr vei od ubijanja. Ubijanje jeste
teta i er'at eli da odagna tete; er'at je doao da odagna tete ili da
ih smanji i da ispuni ljudske koristi koliko moe i na dunjluku i na
hiretu.''
Ovaj spominje ubistvo, a Sulejmn bin Sahmn kae:
''Jeste, ti si spoznao da je suenje i traenje zakona pred tgtom i
parnienje pred njim kufr, a Allh, delle we al, u Svojoj Knjizi
spomenuo da je kufr vei od ubijanja. Pa kae Allh, delle we al...''
...pa spominje jet:
..l. . . _.1l
''A fitna je vea od ubijanja.''
62

62


135

I drugi jet u sri el-Beqare:
..l. .: . _.1l
''A fitna je ea od ubijanja.''
63

Pa kae ejh: ''A fitna to je nevjerstvo, tj. fitna u jetu to je kufr
ili irk.'' Dalje kae ejh:
''Kada bi stanovnici pustinje i gradova zaratili, kada bi se meusobno
pobili dok svi ne izginu (pa da svi izginu) bilo bi kod Allha lake
(manje) nego da na Zemlji postave tgta koji e suditi zakonom
suprotnim er'atom islma, sa kojim je Allh poslao Svog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem.''
Kada bi stanovnici pustinje i gradova zaratili i svi izginuli
kod Allha, delle we al, bi to bilo lake i manja teta (tj. u
Njegovoj vjeri) nego da oni postave tgta na Zemlji, pa da sudi
tgtskim zakonom suprotnim zakonu Muhammeda, sallallhu
alejhi we sellem, tj. izbjegavajui tetu koje su se plaili, a to je
meusobno ubijanje.
Allh je dozvolio pojedincu kada je prisiljen, kada se ostvare
uslovi prisile, da izgovori i da uini neto to je od kufra pod
uslovom da mu je srce smireno u mnu, ali ummet i zajednica
itava ne smije to da radi, jer zajednica ne smije i ne moe biti
prisiljena, jedan narod ne moe itav biti prisiljen. Pojedinci
mogu biti prisiljeni, ali da stotine hiljada ljudi budu prisiljeni da
urade nevjerstvo u Allha, delle we al to nikakve veze nema sa
Allhovom, delle we al, vjerom i najvea teta po Allhovom
er'atu i po Allhovom znanju je nevjerstvo u Allha, delle we
al, koje moe biti ili srcem (tj. njegovim vjerovanjem i njegovim
djelima), ili vanjtinom (tj. rijeima i djelima tijela), a najvea

63


136

korist kod Allha, delle we al, jeste mn i tewhd u Allha, delle
we al, koji mora biti i srcem (tj. njegovim vjerovanjem, i
njegovim djelima) i govorom i djelima tijela.
To znai da ovjek, iz straha za gubljenjem koristi koje su
manje od koristi tewhda u ljestvici onih tzv. islamskih darurijjta
(univerzalnih vrijednosti), ne smije da d prednost bilo emu nad
tewhdom u Allha, delle we al, bilo da se radi o ljudskom ivotu,
ili o imetku ovjeka ili o njegovom porodu, ili se radi o njegovoj
asti. Na ovo ukazuju jeti Qurna i sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem, idm' i govor 'uleme i ovo ne rui (niko
drugi), osim budala koji je prodao svoju vjeru.
Nema sumnje da mi znamo kakva je funkcija parlamentaraca
u parlamentima. Prije nego to uu u parlament, parlamentarci
moraju da se zakunu da e da potuju dravni ustav. Mimo toga,
ulaskom u parlament takav ovjek ne moe a da ne prihvati
pravo koje mu daje drava. Koje je to pravo? To je pravo na
apsolutno zakonodavstvo mimo Allha, delle we al,
neogranieno er'atom, Qurnom i sunnetom Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, ve je u okviru ustava. I
nema sumnje da su zakonodavci i parlamentarci tgti, jedna
od vrsta tgt, broj dva i tri. Prvo, oni propisuju zakone, a onda
kasnije njima sude. To je posao zakonodavaca u parlamentu.
Nema sumnje da se govor Sulejmna ibn Sahmna itekako
tie te situacije. Vi znate i uli ste da nam kojekakvi ljudi, koji za
sebe tvrde ono to nemaju pri sebi ili drugi tvrde, a oni
prihvataju, govore da ako muslimani ne budu postavili ovakve
tgte i ne budu izali na glasanje i ne dao Allh, delle we 'al,
ne budu podigli kfirske, demokratske i tgtske reime da e
poslije doi Hrvati i Srbi na vlast i da e im uraditi to i to... Boje se
tete i onoga to e im Hrvati ili Srbi uraditi i kau: ''Mi hoemo da
imamo manju od dvije tete'', te koriste put ovoga beduina o kojem
govori Sulejmn ibni Sahmn. Koriste put postavljanja tgta na


137

vlast da se ne bi pobili izmeu sebe, pa kao da su prisiljeni, a on
im kae: ''Da se pobijete svi i da svi izginete... Da se desi borba i da svi
izginemo manje je kod Allha, delle we 'al, nego da uradimo
nevjerstvo u Allha, delle we 'al''.
A bez sumnje je birati takvog ovjeka i dati mu glas, nakon
toga to je ovjek saznao ta taj ovjek unutra radi nevjerstvo.
Oni od dij i nekakve 'uleme, koji su dozvolili glasanje ili za koju
oni kau da su oni to dozvolili, a znaju ta parlamentarci rade,
zakonodavci nema sumnje da su time izali iz vjere, pa makar
neko drugi rekao da nisu. A ko god kae da nisu pogrijeio je,
jer su oni time zadovoljni nevjerstvom koje ovaj radi i pomau
mu da uradi nevjerstvo svojim glasom.
Ko je zadovoljan time i ko to pomae ima isti propis kao
onaj koji to radi. I rekao sam: ''...nakon toga to je saznao ta onaj
radi'', a neznanje toga je prilino teko i rijetko, pogotovo ne smije
biti kod ovjeka koji se bavi da'wom. Meutim, kada je u pitanju
predsjednitvo i biranje predsjednik onda tu vie skoro da
nema mogunosti da jedan pojedinac, glasa, ili onaj koji u to
poziva ne zna kakav je posao predsjednik. Neznalica moe da
misli da e zakonodavac, parlamentarac, da se trudi da mu se
asfaltira put do kue, itd., ali svaki ovjek zna s ime predsjednik
drave sudi, ime diriguje i kako vodi tu dravu.
Njima kaemo kao to je Allh, delle we al, rekao: ''Fitna je
vea od ubijanja'' i ''Fitna je ea nego ubijanje'' i svaka teta
mimo ove (mimo tete irka) je manja od nje, a svaka korist iznad
koristi tewhda je umiljena i ne postoji.
Da li to znai da e muslimani sada da se ubace u rat? Ne
znai. Da li znai da im je obaveza da uu u rat? Ne znai. Kada
je obaveza? Kada budu imali snage za to i kada budu bili
sposobni da vode borbu na Allhovom, delle we al, putu, da se
vrati Allhov, delle we al, sud onda e im biti obaveza. ta im


138

je obaveza sada u ovakvoj situaciji i tim momentima? Da sabure i
da rade na irenju vjere i na irenju da'we i oivljavanju islamskog
drutva i da se muslimani poduavaju vjeri i da ima
kvalifikovanih dij i qadij i da se muslimani sude pred qadijama.
Ako nemamo qadiju koji e imati svoju poziciju i svoje radno
mjesto, jer nema islamske drave onda e se dvojica koja su se
zavadila dogovoriti, pa e otii kod tog i tog ejha, napraviti
termin sa njim i otii kod njega da im on presudi. Zato je
studentima, onima koji su otili u islamski svijet, obaveza da se
ne igraju, ve da se boje Allha, delle we al, i da se potrude da
dobro naue er'at Allha, delle we al, i da, kada se vrate, sude
meu muslimanima. Muslimani moraju da prebrode situaciju
kada nema hilfeta i islmske vlasti i sudstva, da je prou i
prebrode na ovakav nain, rjeavajui svoje sporove pred ljudima
koji znaju er'at ili malo znaju, ali mogu da proitaju, pa da
saznaju kakav je Allhov sud, pa da time presude meu ljudima.
A nema nikakve sumnje da je ono to se danas deava
nevjerstvo u Allha, delle we al.
Danas itam jednu izreku ejha Muhammeda bin
AbdulWehhba iz knjige ''Historija Nedda'', u kojoj govori o
ljudima koji sumnjaju u nevjerstvo poznatih tgt. Pa spominje
mjesto Hard i poznate tgte, a neki ih ljudi ne smatraju
nevjernicima i brane ih, ili smatraju da to to oni rade, iako je
grijeh, ne ini ih nevjernicima i tgtima. Pa kae ejh za takve
ljude:
''Ne prihvata mu se ono to je napisao, niti njegovo svjedoenje, niti se
klanja za njih. Naprotiv, nije ispravan dni islm, osim odricanjem od
njih i njihovim tekfrom, kao to je rekao Allh, Uzvieni: '...Pa, ko
uini kufr u tgta, a vjeruje u Allha za najvru se vezu
prihvatio...' (el-Beqara, 256.)''
64

64
''Ed-Durer...'', 10. tom, 53. str.


139

Ovdje, takoer, imamo puno koristi i znanja. Na kraju svog
citata se ejh ispravio i dopunio i objasnio da je osnova da nema
islma onaj koji nije protekfrio i nije se odrekao od tgta iji je hl
(stanje) poznat svima. On ovdje, bez sumnje, govori o pojedincima
tgta i onih koji nisu ostvarili osnovu kufra u njih. To obuhvata
one koji se raspravljaju u njihovu korist na nain koji izvodi iz
vjere, one koji se bune protiv njihovog tekfra.
A kamoli, moj brate, da ti neko dozvoli i da kae da moe da
klanja iza onoga koji te pozvao da da svoj glas, da baci svoj
tewhd u glasaku kutiju i da postavi tgta na Zemlji, koji e
suditi na Zemlji zakonom suprotnim Allhovom er'atu, a on zna
ta taj radi. A pogotovo ne samo da je to dozvolio, slijedei svoje
bogove mimo Allha, delle we al, ve je sam izaao na glasanje,
jer ti koji su mu to dozvolili (ako su mu dozvolili), onda ih je on
uzeo za bogove mimo Allha, delle we al.
Kako neko moe drugaije rei za ove? Normalno, kod njih je
problem sada, kada su se uvalili u ovu situaciju: prijete narodu,
manipuliu ljudima. I onaj demat gore... Ono to su trebali
uraditi jeste da se pokore dokazima koji su im doli od Allha,
delle we al, i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, i da se upuste sa ovim dematom u naunu raspravu.
Meutim, oni to ne rade i ne oekujem da e to iko uraditi, ali ono
to od njih oekujem jeste da odvraaju od ove da'we upravo
ovakvim podlim stvarima govorei: ''Oni svakog smatraju
nevjernikom.'' Kada bi sada hiljadu 'lim i dij uinili seddu
kipu i oboavali nekoga drugog mimo Allha, delle we al da li
bi neko imao pravo da kae ne smijemo njih smatrati onima koji
su napustili vjeru islma, bez obzira na njihov broj? Kakve veze
ima broj? Kakve veze ima titula? U pitanju je djelo i rije, dozvolio
si postavljanje tgt, uzimajui i birajui manju od dvije tete.
Kaem: Pogrijeio si u jasnoj stvari u kojoj samo beduin moe
pogrijeiti, za koje Allh, delle we 'al, kae:


140

.sN .: , !!.. '.>. N ..l-. :..`> !. _,. < _ls .I..
''Beduini su najeega nevjerstva i licemjerstva i najprei da
ne znaju granice onoga to je Allh objavio Njegovom
Poslaniku.''
65

Ne znaju ni ta je irk i njegove granice, ne znaju ta je islm i
njegove granice, ne znaju ta je kufr i njegove granice, ne znaju ta
je fisq, ne znaju kada se smije uiniti kufr u vanjtini, ta je prisila, a
ne znaju ni granice toga... Ali, znaju granice zakonodavstva rifqa
i znaju granice zakonodavstva kahtan i udman, znaju za svoj
dravni ustav, znaju za meunarodni zakonik, znaju za svoj
razum i za strasti, ali ne znaju granice Allha, delle we al.
Nema sumnje da je ovo jasno nevjerstvo u Allha, delle we
al, i ja molim Allha, delle we al, da nas uputi i uvrsti i da njih
uputi, a njih pozivamo da se pokaju Allhu, delle we al, jer je
ono to su uradili nevjerstvo u Allha i nije istina da se zbog
onoga to su uradili ne mogu izbaciti iz vjere. Mogu se izbaciti iz
vjere zato to znaju da je tamo irk i da su dozvolili da se
postavlja murik i tgt; nisu bili neznalice. Ali, obzirom da su
birali manju od dvije tete, kaem: ''Manji si kfir nego da si birao
Dodika. Sada si manji kfir, ako te to zadovoljava.''
Neko e pomisliti: ''Eno ga sada onaj zadovoljava svoje strasti
sputajui na ljude i nazivajui ljude odreenim imenima.'' Nema
veze... Mi sve vrijeme citiramo Qurn, sunnet Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, i fetwe 'uleme. Allhov er'at,
s kojim je poslao Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, ne zna
za imena i ovo je upozorenje jasno i glasno od ovjeka koji se nije
sakrio i sa kojim se moe kontaktirati na razne naine; i

65
sra et-Tewbe, 97. jet.


141

upozoravamo ih, a dovoljno je da ti zna da ti to nikada ne smije
uraditi.
Draga mi je ova reenica od ejha Sulejmna: ''Da se
stanovnici pustinja i gradova pobiju i da svi nastradaju lake (manje)
bi kod Allha bilo nego da na Zemlji postave tgta, koji e suditi
zakonom suprotnim er'atu.''
Oni e na ovo rei da je razlika izmeu ljudi koji su meu
muslimanima sto posto i izmeu onih koji se nalaze tamo gdje
ima etrdeset posto Hrvata. To je razumsko, a ne er'atsko
razmiljanje. Kufr je kufr, u Sibiru i na Grenlandu, kufr je kufr na
svakom mjestu. Nemoj mi govoriti da je u Bosni ili tamo gdje ima
''muslimana'' trideset-etrdeset posto i slino tgt drugaiji. Ne,
ne i ne! Allhov se propis u tim stvarima ne mijenja, tgt je tgt,
murik je murik, svaki koji se oboava mimo Allha, delle we 'al,
i koji sebi daje pravo koje je specifino samo za Allha, delle we
al on ima isti propis. Da vole Allha, delle we al, i da vole
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem nikada to ne bi
uradili.
Ponekada sluam neke njihove dersove i ponekad ujem
dvije-tri reenice i nain kako oni govore o Allhovom Poslaniku,
sallallhu alejhi we sellem, pa kaem: ''L hawle we l quwwete ill
billh, kao da ne znaju svog Poslanika sallallhu alejhi we sellem, kao
da ne znaju Allhovog Poslanika sallallhu alejhi we sellem.''
Smijeno i musbet u isto vrijeme. Kae Sulejmn bin Sahmn:
'' Trea stvar je da kaemo: Ako je (obzirom da je) ovaj tehkum, tj.
traenje suda od tgta i parnienje pred tgtom kufr, a rasprava u
stvari biva radi ovoga svijeta...''
Tj. parnie se oko ovoga svijeta: oko televizora, probio mu
gumu, zakinuo mu meu, oko ovoga svijeta se parnie, pa hoe
da idu da se sude pred tgtom...


142

''...pa kako da ti bude dozvoljeno da bude nevjernik (da uini
nevjerstvo) zbog toga? Jer, nee ovjek vjerovati sve dok mu Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, ne budu drai od svega
mimo njih i dok mu Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, ne
bude voljeniji od djece, roditelja i svih ljudi: bba, majke, brata, sina,
dajide, amide, roak, od imetaka i od nastambi i od svega onoga to je
Allh spomenuo u sri et-Tewbe...''
A Allh je sve to spomenuo zajedno, a ne posebno.
''Kada bi ti sav dunjaluk otiao ne bi ti bilo dozvoljeno da se sudi
pred tgtom i da trai sud od tgta zbog njega. Kada bi te neko
natjerao i dao ti da bira izmeu toga da se sudi pred tgtom ili da da
sav svoj dunjaluk obaveza bi ti bila da da sav svoj dunjaluk i ne bi ti
bilo dozvoljeno da se sudi pred tgtom (da trai od njega sud). A
Allh najbolje zna, neka je salawat na Muhammeda, njegovu porodicu i
selam.''
Time se zavravaju rijei ejha Sulejmna bin Sahmna.
66

Kaem: Zar se Sulejmn bin Sahmn, ovim fetwama u kojima
tretira stanje beduin i ovih ljudi u njegovom vremenu, zar se nije
dotakao pitanj koja su aktuelna u naem vremenu, sada kod nas,
kada je u pitanju: ''Smijem li da odem u sudnicu?'' za bilo ta?
Sada se postavlja pitanje: Koje je to vee zlo koje su ljudi
htjeli da odbiju kada su ili na glasanje? Koje je to vee zlo? ta je
to vee zlo? Tako mi Allha, delle we al, Gospodara svjetova,
gori je kufr murtedd (otpadnika), nego kufr krana; to je vee zlo
i vei kufr. Vei kufr je kufr onoga koji ima muslimansko ime nego
kufr onoga koji ima kransko ime zato to ovaj zna Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a kranin ne zna.
Znaj da je gori od kranina. Koja je to korist koju si ti htio sada

66
''Fetwe 'uleme Nedda'', 1. tom, 336.-343. str., a u osnovi je u knjizi
''Durerus-Senijje'', 10. tom, 502.-511. str.


143

ovdje i nada joj se? Kada se zavrio rat svi su ljudi izali na
glasanje, izbjegavajui veu tetu, a birajui manju. ta su dobili?
Ja na kraju pitam: Ima li ikakve razlike izmeu dolje (Bosna,
Sandak,...) i ovdje (Zapad)? Je li tebi bolje ovdje ili dolje? Gdje
ima vie prava: ovdje ili dolje? Gdje je bolje muslimanima: u
Britaniji ili u Pakistnu? Nisu morali da glasaju i da brinu od
vlasti. Gdje se moe slobodno o vjeri priati, gdje je slobodnije?
Gdje moe ena da kae policajcu da nee da podigne niqb?
Ila su braa na hadd, pa ih nisu maltretirali Njemci u
Frankfurtu kada je u pitanju niqb, a kada su doli na Arapsko
Poluostrvo, robovi tgt su ih maltretirali i gledali u pasoe,
enama u sliku, maltretirali ih i traili da se ene otkriju. Ali, taj
vojnik je kfir zbog posla kojeg radi, a to je pomaganje
murteddskog reima sluenjem u njegovoj vojsci. Kada bi Hrvati
doli na vlast, ko ti garantuje da bi ti imao tolike probleme?
Problem je to ''muslimani'' ne rade nita na tome da u
svojim drutvima razviju institucije i da urade sve to e ih uiniti
neovisnim i spremiti ih za budunost, da e sebi stvoriti jednu
okolinu u kojoj e moi da se razvijaju oni i njihova djeca i da oni
budu oni temelj za generacije koje e doi poslije njih u smislu
oivljavanja vjere na nain koji smo spomenuli.
Vjerovanje u Allha, delle we al, o kojem stalno govorimo i
rjeavanje problema pred er'atom tj. pred kvalifikovanim
d'ijama (qadijama) u vremenu kada nemamo er'atskih sudnica i
islamske drave, a koje moramo imati, ali ne znai kao to hoe
kolja, etnik da nam nametne, da mi po svaku cijenu hoemo da
ubijamo ovoga ili onoga.
Sada je zaista dolo interesantno vrijeme: Doao kolja i kae:
''Kada e ti prestati nas da kolje i da ubija?'', tako da se ovjek ne
moe nauditi. Ko god je dozvolio ovo glasanje i suenje pred
tgtom, traenje suda od njega, ne u prisili, nego u nekim


144

njegovim zamislima, koje naziva prinudom, nema sumnje da je
dozvolio, da je zadovoljan i da je pomogao kufr, nevjerstvo u
Allha, delle we al, i da je izaao iz vjere, kako se god zvao. Ko
god se tu nae imae taj propis, prema njemu emo se tako
postaviti i nismo to uradili ni zbog ega drugog, nego zbog
Allha, delle we al, a Allh e na Sudnjem danu pokazati ko je
bio u pravu. To se i sada zna, ali e se tada pokazati ije je srce
bilo ispravno, a ije nije, tajne e se saznati; a sada se zna ko je u
pravu, a ko nije, jer su dokazi jasni.
U proteklom je prethodilo da smo spomenuli definiciju pojma
tgta u jeziku i u er'atu, primjere za pojedince tgt kod selef
sa dokazima iz Qurna i sunneta, gdje je bilo otprilike jedanaest
primjera, pa smo spomenuli definiciju Ibnul-Qajjima, za koju
'ulema kae da je najbolja, pa smo spomenuli govor ejha
Sulejmna bin Sahmna, i na kraju bi moda ostalo da
spomenemo jednu definiciju koja moe olakati razumijevanje
znaenja pojma tgt. U toj definiciji ovako stoji:
''Tgt je svaki onaj koji pree granicu robovanja Allhu, delle we al,
i sebi pripie, ili mu neko pripie a on sa time zadovoljan, neko od
Allhovih prava, svajedno da li se to ticalo Njegovog Gospodarstva,
Boanstva ili Njegovih imena i svojstava.''
Ili ''sve ono'', to znai da moe biti ivo bie ili predmet.
Na primjer: ovjek kae za sebe: ''ujem kao to Allh uje.''
Dao je sebi Allhovo pravo u imenima i svojstvima, pa je tgt zbog
toga.
ovjek kae: ''Stvaram kao to Allh stvara'', pa je tgt zbog
toga to je pripisao sebi osobinu specifinu za Allhovo
Gospodarstvo.
ovjek kae: ''Imam pravo na zakonodavstvo mimo Gospodara
svjetova, da propisujem zakone kako hou'', postao je tgt zato to je
pripisao sebi od Allhovog Gospodarstva.


145

ovjek kae: ''Imam pravo da budem slijeen neovisno od
Allhovog zakona u zakonu kojeg propiem'', Tgt je zbog toga to je
uzeo pravo od Allhovog Boanstva.
ovjek kae: ''Zasluujem da me se ljudi boje kao to se Allha
boje'', uzeo je pravo Allhovog Boanstva.
ovjek kae: ''Zasluujem da mi se ljudi klanjaju kao to se
Allhu klanjaju i da mi prinose rtve kao to Allhu prinose rtve'',
uzeo je pravo od Allhovih prav u tewhdu Boanstva...
Znai, svako ko pree granicu robovanja i sebi pripie, ili mu
neko drugi pripie a on uti, neko od Allhovih prava bilo da se
tie tewhda Gospodarstva (tj. rububijeta), tewhda Boanstva (tj.
uluhijjeta) ili tewhda Allhovih imen i svojstav (el-esm'i wes-
sift).
ovjek doe i kae: ''Ja se zovem Allh'', taj je ovjek tgt (i
kfir), ali kod ovih luaka taj ovjek ne bi trebao da bude kfir ako
bi rekao: ''Ja sam to rekao elei da odagnam manju od dvije tete'' i to
je njihovo pravilo. Zamislite da ovjek mora da ue u parlament i
prije toga mora da se potpie i da kae da mu je ime Allh i
parlament od svakoga trai da to kae... Po njihovim pravilima,
on nije kfir, kao ni onaj koji mu je to dozvolio, jer hoe manju
tetu, tjerajui veu.
Nema razlike; kufr je kufr, samo moe biti ei i nisu svi isti
ve variraju u estini i u runoi. Ovu definiciju je lahko
zapamtiti. Zbog ega su zakonodavci u parlamentu tgti? Zato
to propisuju zakone mimo Allha i zato to poslije sude tim
zakonima. Zbog ega je predsjednik drave tgt? Priznaje ustav i
te zakone i sudi sa njima i sve to je tu nevjerstvo kod njega
nikakav problem ne predstavlja.
A ta ako predsjednik ne eli da bude nevjernik, ve eli da
uradi neki hajr za muslimane? To je nevjernik. Kada bude uradio


146

hajr nije problem: Ako se vrati u islm bie musliman, a ako se
ne vrati u islm uradio je hajr, a postao je kfir.
Kada bi oni koji sebe smatraju muslimanima znali da
parlamentarac, zakonodavac, prije nego to ue u parlament,
morao da uradi blud sa djetetom od sedam godina, da uradi
pedofiliju ili da mora da spava sa mukarcem, da li bi mu dali
glas?
ta je kod Allha gore: Ovo to sam sada spomenuo ili irk
Allhu, delle we al? Kod Allha, delle we al, je gore da Mu se
drug uini i da Mu se neko pridrui. Gore, gore, gore! Meutim,
problem je to se narod nije napio Qurna i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, nije se narod napio er'ata.
''Duduk'' sjedi deset godina, dvanaest godina u ''islmskom''
svijetu, u Medni, gradu Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, i jo se nije napio er'atske mudrosti, jo u njemu nije
er'at, jo on ne vaga vagom er'ata. Ne bi, bolan, dao glas kada
bi znao da e tamo onaj parlamentarac da ini blud, da pije
alkohol, da e da jede jabuku u svinjskoj glavi,... Ne bi mu dali
glas, ve bi rekli: ''Bjei, onaj jede krmetinu.'' Gore je kod naroda
postalo jedenje svinjskog mesa nego injenje irka. Kod naeg
naroda, kada neko hoe da ti dokae da je musliman, on kae:
''Ne jedem ja svinjsko meso, kod mene u zamrzivau nikad nema
svinjskog mesa.'' Znai, najvei vrhunac islma je da u zamrzivau
nema svinjskog mesa. Musbet je to.
Rei e neko: ''Dobro, ali ni u prinudi nije dozvoljeno da se radi
blud i da se radi homoseksualizam.'' Kaem: Jeste. I nije ni kufr i irk
dozvoljen u darri (prinudi, nudi), ali jeste u ikrhu (prisili). Ali,
pazite Allhovu mudrost: ni u prisili ovjek ne smije da uini
blud... Ne smije.
Posebno vam skreem panju da treba stalno da imamo na
umu da, kao to se pod pojmom tgt moe misliti na ivo bie,


147

isto tako se moe misliti i na predmet, bez obzira da li se radi o
kipu, o kamenu, drvetu ili o zakonu mimo Allhovog zakona; i
sve se te stvari nazivaju tgtom. Kad bih te ja sada pitao da mi
navede primjer za tgta, ti bi mogao da mi kae neki kamen
kojeg ljudi oboavaju mimo Allha, neko drvo koje ljudi
oboavaju mimo Allha ili da mi spomene neki zakon koji ljudi
slijede mimo Allha, delle we al,... i to su sve ispravni primjeri
za znaenje ili ono to ulazi u ope znaenje pojma tgt.
Citirali smo dijelom rijei Sulejmna bin Sahmna, a ima
ovdje neto to se tie jedne stvari koja je danas u svijetu
aktuelna, a koja predstavlja jednog od najveih tgt ovoga
vremena. Jer, mnogi od onih koji se pripisuju islmu poeli su da
sude i da se sude (pred) zakonima ili (pred) obiajima svojih
predaka i drugim stvarima mimo njih, od zakon i propis iz
dhilijjeta, poput laikih zakona. ta su to laiki zakoni? To su
zakoni koje su postavili ljudi, neovisno od Allhovih, delle we
al, zakon, poput laikih (ljudskih, uvedenih) zakon i poput
meunarodnih normi, a koji se takoer ubrajaju u tgte. I to je
upravo onaj tgt kojeg je Allh, delle we al, naredio da se
klonimo i da ga se odreknemo, njega i onih koji ga oboavaju,
onih koji ga slijede, tj. njegovih sljedbenika. Ovo znai da
meunarodne norme, meunarodni zakonici, itd., sve te stvari
ulaze u znaenje pojma tgt.
Zbog ega sam, brao, ovo istakao i zbog ega je ovo tako
vano? Zbog ega je vano da stavimo akcenat na pitanje
meunarodnih zakona, normi, rezolucija i slino? Zato to danas
skoro da nema ni jedne zemlje i nijedne vlade, a da ne mora da se
sudi pred meunarodnim zakonima, mimo Allhovog zakona,
pogotovo zemlje koje su lanice ''Ujedinjenih Nacija''. lanice
''Ujedinjenih Nacija'', organizacije koja postoji nekih ezdeset
godina, svojim lanstvom u ''Ujedinjenim Nacijama'' su se
obavezale da se sude pred meunarodnim zakonikom. To znai


148

da je svaka zemlja koja je lanica UN pristala na kufr u Allha,
delle we al, uopteno, a ova stvar uopteno u sebi ima, obuhvata
i podrazumijeva mnogo, nebrojeno puno detalja, koji takoer,
svaki za sebe, izvodi iz vjere Allha, delle we al.
Saudijska Arabija je lanica ''Ujedinjenih Nacija'' jo od nakon
Drugog svjetskog rata, to znai da je ona, bez ikakve sumnje,
sebe obavezala na to i da je zadovoljna da to radi, da svoje
sporove u vanjskoj politici ne rjeava pred Allhovim zakonom,
ve pred zakonom ejtna, u ovom sluaju na meunarodnom
nivou, a takoer obzirom da su oni lanovi mnogih institucij i
organizacij na regionalnom nivou, zaljevskom i arapskom
nivou; ni u jednoj od tih institucija nije zakon Allha, delle we
al, tj. Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, ve bilo ta mimo Allhovog, tebreke we tel, zakona.
Onaj koji to radi, a zna se ko to radi, nije se klonio onog tgta
kojeg je Allh, delle we al, naredio da moramo napustiti, ve
vjeruje u njega, nije ostvario rukn negacije i nije ostvario vjeru u
Allha, delle we al. Pa, ako je prije toga bio musliman teoretski,
znai da je vjerovanjem u tgta i slijeenjem meunarodnog
tgta postao otpadnik od Allhove, tebreke we tel, vjere.
uo sam i proitao u sredstvima informisanja da je ova stvar
prkoenje meunarodnim zakonima i normama postala jedan od
zloin, ijim spomenom e razliite stranke na istoku i zapadu
sebi opravdati neumorno i neogranieno progonjenje musliman.
Danas kada neko hoe da upozori svijet na islm i na muslimane
govori: ''Oni ne potuju meunarodni zakonik''. To znai: ''Oni su
opasnost ovom svijetu koji se organizovao lanstvom u ovoj instituciji,
tj. opasnost 'miru' u kojem smo mi danas. Oni su neprijatelji cijelog
svijeta... Ns, modernog, civilizovanog svijeta koji je u ovoj instituciji i
koji ne vjeruju u Allha i Njegovog Poslanika sallallhu alejhi we
sellem i koji sudi po tgtu.''


149

Ti glasovi se mogu uti po Zapadu, pogotovo u Americi, a
mi svima jasno i glasno kaemo: ''Mi ne moemo, niti smijemo, niti
imamo pravo da volimo, niti volimo, naprotiv mrzimo svaki zakon mimo
Allhovog, delle we al, zakona. Ne smijemo da se sudimo, da se
vraamo na njih, da rjeavamo sporove meu njima.''
Moe se desiti da ivimo u nevjernikoj sredini, tamo gdje su
nevjerniki zakoni, ali islm Allhova, delle we al, vjera
regulie na ivot u takvoj sredini i na odnos prema njoj i
njegovim institucijama, a na boravak u tim sredinama ve toliko
godina, neki od nas i po deset godina, dokazuje da nemamo
problema to se tie ivota ovdje. Zato ete esto uti da nam ljudi
govore: ''Pa dobro, ako vi ne prihvatate demokratiju i ne prihvatate
zakon mimo er'ata, kako vi onda moete da ivite, kako treba da se
ponaate?''
Ponaamo se normalno, samo ne radimo ono to nam je
Allh, delle we al, zabranio i ponaamo se normalno. Idemo na
posao, radimo ono to nam nije harm, vraamo se kui, idemo u
mesdide, ivimo kao Allhovi, delle we al, robovi, muslimani,
ali ono to nam je Allh, delle we al, zabranio mi to ne
moemo prihvatiti.
Da li ja sada, ako ve ivim na zapadu, moram da vjerujem
ne dao Allh, delle we al da je prostitucija dozvoljena, a to je u
njihovim zakonima dozvoljeno? Smijem li ja to uraditi? Ima li
pravo neko od njih da me natjera na to? Ima li pravo iko na ovom
svijetu da mi postavi uslov da ja, da bih ivio ovdje. Moram biti
uvjeren da je pijenje vina i alkohola dozvoljeno? Nema, niti iko to
od njih govori. Ali treba da znate da je ovo nae ''buntovnitvo''
jedna od stvari koje su te odreene stranke okarakterisale jednim
od zloin koji, po njihovom shvatanju, zasluuje da se sav svijet
digne protiv islma i muslimana.
Zato kaemo: Svi Allhovi poslanici, 'alejhimus-saltu wes-
selm, a i Muhammed, sallallhu alejhi we sellem, nije doao da se


150

pomiri sa ejtnom i sa njegovim zakonom i njegovim putem, ve
je poslat i borio se da bude Allhova, delle we al, Rije gornja i
Allhov zakon gornji. I kada doe 'Is, 'alejhis-selm, i to stalno
govorimo, koji nee suditi po Indlu ve e doi da sudi po
posljednjoj objavi Allha, delle we al, Qur'nu i sunnetu
Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, on nee doi da se
pomiri sa njima. Naprotiv, sada je muslimanima, prije njegovog
dolaska, dozvoljeno da puste idove i krane da ive u islmskoj
dravi i da imaju ugovor sa muslimanima. Kada 'Is, 'alejhis-
selm, doe samo e postojati jedna vjera na ovome svijetu; kada
'Is, 'alejhis-selm, doe, on nee dozvoliti (i to je Allhov propis)
da se ispovijeda ni jedna vjera mimo islma! Pa da vidimo kako
e biti iznenaenje Allhovim, delle we al, neprijateljima, koji
kau da vjeruju u 'Is, 'alejhis-saltu wes-selm, kada on doe i
porekne im irk na kojem se nalaze i sprijei (zabrani) im
Alllahovim, delle we al, zakonom ono to e im biti dozvoljeno
do toga dana. Sada, kada ste ovo uli, moete da shvatite ta
poziv u tewhd u ovom smislu sa sobom nosi i za sobom povlai.
Mi sada nemamo dravu, a na neke smo upozorili; jer je posebno
vano da znamo propis drav koje ovo rade, kako nas ne bi
varali odreeni ljudi, nazivajui ejtna muslimanom, a
muslimana teroristom i fundamentalistom.
Sada emo spomenuti najvee glaveine tgt i tri njihove
glavne (fundamentalne) grupe. ta mislimo ovdje kada kaemo
''spomen glavnih (najveih) glaveina tgta?'' ta mislimo time?
Mislimo na onih pet stvari koje stalno spominjemo na
predavanjima. I u tom smislu u vam ja od poetka do kraja
navesti citat ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, kraja koji se
nalazi u ''Fetwama 'uleme Nedda'', u 1. tomu, na 334. strani, gdje
kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb, rahmetullhi tel alejh:
''Znaj, Allh ti se Uzvieni smilovao, da je prva stvar koju je Allh
propisao ovjeku kufr u tgta i mn u Allha.''


151

Koja je prva stvar koju je Allh propisao? Kufr u tgta i mn
u Allha, a to je, u stvari, ''L ilhe illAllh''. Zato kaemo: Prvi
wdib u islmu je osnova islma, a osnova islma je ''L ilhe
illAllh, Muhammedun reslullah''; to je prvi wdib i prva osnova.
Dokaz za to su rijei Uzvienog Allha:
.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
''Mi smo svakom narodu poslali poslanika: 'Samo Allhu
'ibdet inite, a klonite se tgta'.''
67

Pa dalje kae ejh:
''to se tie kakvoe (naina) injenja kufra u tgta, pa (to je) da si
uvjeren u neispravnost oboavanja nekog drugog mimo Allha, delle
we al, i da ostavi taj 'ibdet (tj. nekom drugom mimo Allha) i da
mrzi taj ibdet i da proglasi one koji to ine nevjernicima i da si im
neprijatelj (da im se suprotstavlja).''
Ovo su onih pet stvari koje smo spominjali na prolim
predavanjima, gdje smo posebno stavili akcenat na injenicu da
nisu sve ove stvari istoga stepena. A to se tie znaenja
vjerovanja u Allha, prvo je objasnio ta je kufr u tgta, a sada
objanjava ta je vjerovanje u Allha, pa kae:
''Prva stvar: da si vrsto uvjeren da je Allh jedini oboavani bog
(jedini bog koji ima pravo da bude oboavan), jedini mimo svakog uz
njega...''
Znai, prije praktinog 'ibdeta dolazi 'aqda; prvo mora da
vjerujemo da je Allh jedini bog koji zasluuje da bude oboavan
mimo svega to ljudi oboavaju uz Njega, tebreke we tel, a
zatim:

67


152

''...i da isto usmjeri
68
sve vrste 'ibdeta samo Allhu, delle we al, a
da taj 'ibdet negira svakom oboavanom mimo Njega
69
i da voli
sljedbenike ihlsa...''
Ko su, brao, sljedbenici ihlsa? To su oni koji isto oboavaju
samo Allha, delle we 'al. Da voli sljedbenike ihlsa i da
prijateljuje sa njima. Ovo je er'atski pojam. Rekao je prvo ''da ih
voli'', pa ''da prijateljuje''. Znai, kada sada kae ''prijateljuje''
nakon ''voli'', znai da misli neto mimo ljubavi, misli na
vanjtinu, jer je ljubav u srcu. Spomenuo je prijateljevanje, znai
pomaganje vjernika u svim situacijama kada im je to potrebno.
''...i da mrzi sljedbenike irka i da im se suprotstavlja...''
Kaem: Ovo ulazi u rukn negacije. Ovo je vjera i millet
Ibrhma, 'alejhis-saltu wes-selm, koju nee ostaviti (drugi), osim
ludak, bezumnik i to je onaj uzor o kojem nam je Allh, delle we
al, u Svojim rijeima, jet u sri el-Mumtehana, kae Allh, delle
we al:
. .l .>l :.`. ..> _ .,>,.| _.I. .-.
''Vi imate lijep uzor u Ibrhmu i onima koji su sa njim...''
Ko su ti koji su sa Ibrhimom? Vjerovjesnici i vjernici u
vjerovjesnike, oni su t sa Ibrhmom, 'alejhis-saltu wes-selm.
:| .l! .,..1l !.| ..,. .>..
''...kada rekoe narodu svome Mi se odriemo od vas...''

68
Rije koju sam rije preveo kao ovo ''isto usmjeri'' je rije ihls (napomena
autora).
69
Kaem: Ovo ulazi u prvi rukn (napomena autora).


153

!.| ..,. .>.. !... _...-. . _.: <
''...mi smo isti od vas, mi smo nevini od vas i od svega onoga
to oboavate mimo Allha...''
!., >.
''...zanevjerovali smo u vas...''
... !.... `.>.... :..-l '.!.-.l. .. _.> .`... <!. .:.>.
''...izmeu nas i vas oigledno e biti neprijateljstvo i mrnja
zauvijek dok ne povjerujete u Allha jedinog...''
70

Kakav je ovaj uzor Ibrhma, 'alejhis-saltu wes-selm, o kojem
nam Allh, delle we al, govori? ta se spominje? Javno su On i
Vjerovjesnici i sljedbenici Vjerovjesnika rekli, i to je pravi put,
javno su govorili muricima iz svog naroda. ta? Javno odricanje.
!.| ..,. .>.. !... _...-. . _.: < !., >. ... !.... `.>.... :..-l
'.!.-.l. .. _.> .`... <!. .:.>.
''Mi smo isti od vas i odriemo se od vas i od svega onoga to
oboavate mimo Allha, nevjernici smo u vas i sve ono to
oboavate mimo Allha i oigledno e biti neprijateljstvo i
mrnja izmeu nas i vas sve dok ne budete povjerovali u
Allha jedinog.''
ta znai: ''...u Allha jedinog?'' Dok ne budete negirali sva
lana boanstva, ostavili njihovo oboavanje i dok ne budete

70
sra el-Mumtehana, 4. jet.


154

oboavali samo Allha, delle we al, Jednog i Jedinog i dok ne
budete samo slijedili i priznavali samo zakon Allha, tebreke we
tel.
Ali, kaem: Sve ove stvari koje su spomenute u ovom jet u
sri el-Mumtehana, u kome se navodi primjer i uzor Ibrhma,
'alejhis-saltu wes-selm, nisu sve na istom stepenu. Ovo jeste uzor
i primjer Ibrhma, 'alejhis-saltu wes-selm, ovako treba da se radi
i to je nareeno, ali nisu sve ove stvari na istom stepenu, u smislu
da je ovjek, ako ih sve ne uradi nevjernik, jer nije na milletu
(vjeri) Ibrhma.
Ovo e nam pomoi da shvatimo ono to smo isticali i
objanjavali na prolim predavanjima, ali ako smo u mogunosti
onda emo se javno odricati. Ako smo u mogunosti, ako
imamo qudret (snagu i sposobnost), ne plaimo se da e nas neko
ubiti, da e nas zatvoriti, da e nam neko ukaljati ast, oteti
imetak, da e nas maltretirati onda emo ovo javno ispoljiti i
rei ove stvari, kao to je, izmeu ostalog, u jetu iret (ukazivaje)
da je osnova izmeu vjernika i nevjernika neprijateljstvo u vanjtini i
osnova je da se ono pokazuje (osim kada se nema snage i kada smo
potlaeni), sve dok se oni ne vrate i ne ponu oboavati Allha,
tebreke we tel, jednog i jedinog.
Kada ujemo ovaj jet i razmislimo o njemu, vidimo da je
neispravan put onih koji ele da se pomire i da zakopaju princip
odricanja i neprijateljstva od (prema) raznim muricima kojih se
pripisuju islmu ili onih koji se ne pripisuju islmu, pravei sa
njima koalicije, ulazei sa njima u partije, itd. Ovdje posebno
mislimo na nacionaliste, sekulariste, demokrate i sl., pogotovo u
naim zemljama, pa ujemo da je ovaj ''uao'' u SDA, onaj ''uao''
u SDP, onaj ''uao'' sa demokratama, sa sekularistima i smatra da
e kroz tu koaliciju da doe do cilja i trai korist vjere... Ali, to
nije pravi put i nije millet Ibrhma, 'alejhis-saltu wes-selm, i ovaj
se princip nikada ne smije zakopati.


155

GOVOR O PET GLAVEIN TGT
Dalje kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:
''Tgt je opi pojam. Sve to se oboava mimo Allha i zadovoljno je
tim 'ibdetom od oboavanih, slijeenih i onima koji se pokorava u
neem drugom mimo pokornosti Allhu i Njegovom Poslaniku
sallallhu alejhi we sellem on je tgt.''

Glaveina tgt broj jedan: ejtn, koji poziva da se oboava
neko drugi mimo Allha
ta ovdje radi ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb? Ponovo
nam citira definiciju tgta, pa kae:
''Tgt ima puno, a glaveina tgt je pet. Pod broj jedan
71
je ejtn,
koji poziva da se oboava neko drugi mimo Allha.''
Znai, ejtn je najvei tgt.
''Dokaz za to su rijei Allha, delle we al...''
Pa ejh citira jet u kojem se navodi da e Allh, delle we al,
ljudima na Sudnjem Danu rei:
`.l .s .>.l| _.... :. _ N ...-. .L.:l ..| >l ..s _...
''Zar vam nisam naredio i od vas ugovor i obeanje uzeo, o
sinovi demovi (o ljudi), da neete oboavati ejtna? On vam
je, uistinu, otvoreni neprijatelj.''
72

71
A to je glavni i najvei tgt meu Allhovim robovima (napomena
autora)
72
sra J-Sn, 60. jet.


156

Zato je ejtn prvi meu glaveinama tgt? Njega je
spomenuo ejh Muhammed pod brojem jedan. Zato? Zato to se na
ovom svijetu nee desiti ni jedan irk koje god vrste da bude i
kojeg god oblika bio, bez obzira da narod mislio da oboava
vjerovjesnike, poput 'Is'a, 'alejhis-selm, ili njegove majke
Merjem, radijallhu 'anh, ili Muhammeda, sallallhu alejhi we
sellem, ili oboavali dobre ljude, poput Wedda ili Suw'a ili
Jegtha ili Je'qa ili Nesra, ili nekog od ashb, ili slijedili neki
drugi zakon mimo er'ata, ili oboavali kamen ili kipove, ili bilo
koji oblik irka na ovom svijetu, a da iza toga ne stoji ejtn. Oni
koji misle da oboavaju vjerovjesnike ne oboavaju vjerovjesnike
nego ejtna, jer im je ejtn naredio da oboavaju vjerovjesnike
mimo Allha, delle we al. Kae Allh, delle we al, govorei o
Vjerovjesnicima i njihovom putu, objanjavajui da je njihov put
tewhd i da je nemogue da oni nareuju da neko oboava nekog
drugog mimo Allha, delle we al:
N. .,`.!. _ ..>`.. >..l. ....l. !.!.
''I Vjerovjesnik (tj. onaj kome Allh d Knjigu i sud i mudrost)
vam nee narediti da uzmete meleke i vjerovjesnike za
gospodare (boanstva).''
73

To ne nareuju vjerovjesnici... To nareuju Bda, Krina i
ejtn, ali vjerovjesnici Allha, delle we al, ne nareuju
oboavanje nekog drugog mimo Allha, delle we al. I znate li
koji je najvei znak vjerovjesnitva? Najvei znak vjerovjesnitva
je da vidi ovjeka da poziva u ''L ilhe illAllh'', i ne treba
ovjeku vei dokaz nego da vidi da'wu i prirodu da'we.
Da li je Allh, delle we al, za Hda, 'alejhis-saltu wes-selm,
naveo i jedan dokaz u Knjizi? Nije spomenuo, ali je dokaz bila

73


157

njegova da'wa, njegovo vjerovanje u Allha, delle we al, njegov
oslonac na Allha, delle we al, i njegovo izazivanje svog naroda
i svih njihovih lanih boanstava i to to se nije nikoga plaio:
_....> !-,.- .. N _.`,L.. '' _.| l.. _ls < _. .>.. !. . `.: N|
.> .>. !..,.!..
''Svi mi spletke napravite i nemojte me pustiti da ekam. Ja sam
se oslonio na Allha mog i vaeg Gospodara (tj. boga), nema ni
jednog ivog bia a da ga Allh ne kontrolie (da ga ne dri za
njegovu ''kiku'').''
74

To je znak... Kada vidi vjerovjesnika Allha, delle we al,
poziv i vjerovanje, put, 'ibdet i osobine to je znak onome koji
zna Allha, delle we al, i ko zna vjerovjesnike. Dakle:
N. .,`.!. _ ..>`.. >..l. ....l. !.!.
''Nee vam narediti da uzmete meleke i Vjerovjesnike za erbabe
(bogove i gospodare).''
75

Kae Allh, delle we al, u sri Sebe':
... .>:> !-,.- .. `_.1. >..l.ll .N.> !`.| ..! _...-. ' .l!
i..>.. . !.,l. . ...: _. ..l _...-. >l .>. ... _.`...
''Na dan kada ih sve oivi, a zatim kae melekima: 'Jesu li ovi
ovdje vs oboavali?' Rei e (meleki): 'Slavljen neka si Ti, Ti si

74
sra Hd, 55. i 56. jet.
75


158

na zatitnik mimo njih, oni su bili oboavali dinne. Veina
njih u njih (dinne) vjeruje'.''
76

Dakle, ljudi misle da su oboavali mimo Allha, delle we al,
meleke, a sve vrijeme su oboavali dinne. I zato emo esto uti da
neko od nevjernik kae kako mu se obraaju meleki i kako mu
meleki govore ili mu prenose poruke od Allha, delle we al.
Nema sumnje da poslije Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem,
nema vjerovjesnitva i da je takav laov. I takav najee kae da
oni koji mu se obraaju i koji mu navodno prenose poruke od
Allha, delle we al, trae od njega da njih oboava. Koga on,
ustvari, oboava kada to radi? Oboava ejtna ili dinne, kao to
kae Allh, tebreke we tel.
U svakom sluaju, nema ni jednog 'ibdeta, upuenog nekom
drugom mimo Allha, delle we al, a da iza njega ne stoji ejtn.
Zato nam je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, izmeu
ostalog, zabranio da klanjamo u vremenu kada Sunce izlazi, jer
se tada oboavaoci Sunca klanjaju Suncu; oboavaju Sunce i
padaju na seddu Suncu mimo Allha, delle we al. Ko tada
koristi priliku da stane ispred njih i da njemu ode ta sedda,
upuena Suncu mimo Allha, delle we al? To je ejtn, kao to
kae Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem. Molim Allha,
delle we al, da nas zatiti od ejtna i njegovih vojski.
`.l .s .>.l| _.... :. _ N ...-. .L.:l
''Zar vam nisam naredio i od vas ugovor i obeanje uzeo, o
sinovi demovi (o ljudi), da neete oboavati ejtna?!''
ta su uradili ti ljudi? Mi znamo da danas ima ljudi koji se
zovu ''satanisti'' i koji zaista oboavaju ejtna. Ima takvih ljudi u

76
sra Sebe, 40. i 41. jet.


159

Kurdistnu, dananjem 'Irqu, koji oboavaju ejtna, Jezidijje;
meutim, tih ljudi je malo. Pa ta znai ovo:
_ N ...-. .L.:l
''...da ne oboavate ejtana?''?
Da li se to ovaj jet tie samo satanist i jezidijj, ili se tie
neeg drugog? Znai, upravo ono o emu smo mi govorili, a to je
da je svaki irk koji je uinjen, tj. da je svaki 'ibdet koji je usmjeren
bilo kome mimo Allha, delle we al, ustvari, otiao ejtnu i oni
su oboavali ejtna mimo Allha, delle we al, to znai da ove
rijei Allha, delle we al, njih obuhvataju.
Dakle, ove rijei koje e Allh delle we al, na Sudnjem Danu
uputiti ljudima koji su radili irk, obuhvatie svakog murika. Onaj
koji bude slijedio nacionalizam mimo islma, za njega vae rijei
Allha, delle we al: ''...da ne oboavate ejtna''. Onaj koji bude
slijedio demokratiju mimo islma, za njega vae rijei Gospodara,
ivog i Vjenog: ''...da ne oboavate ejtna''. Onaj koji bude
slijedio sekularizam, za njega vae rijei Allha, delle we al:
''...da ne oboavate ejtna''. Onaj koji bude oboavao, za njega
vae rijei Allha, delle we al: ''...da ne oboavate ejtna''. Onaj
koji bude uini bilo koju vrstu kufra ili velikog irka, za njega vae
rijei Allha, delle we al: ''...da ne oboavate ejtna''. Onaj koji
dozvoljava glasanje ili obavezuje ljude na glasanje (nakon to zna
ta tamo radi onaj zakonodavac, parlamentarac) i onaj koji ih bira,
a zatim umre i ne pokaje se od toga, takoer za njega vae rijei
Allha, delle we al: ''...da ne oboavate ejtna'', jer je sve
spomenuto, ustvari, oboavanje ejtna.
Nema sumnje, brao, da ovakvo shvatanje tewhda ovjeku
otvara druge vidike i posebne horizonte kad je u pitanju vjera u
Allha, delle we al, i borba protiv ejtna i njegovoga puta, jer,
na osnovu svega ovoga, kada ovo sve nauimo, mi vidimo da je


160

prisutnost njegove spletke esta i raznovrsna pojava u itavom
svijetu.
Sljedbenici vjerovjesnik treba da se bore protiv oboavanja
ejtna i da pozivaju samo u oboavanje Jedinog Allha, tebreke
we tel. I ne moe se nikada zamisliti da ovjek vjeruje u Allha,
delle we al, a da kod sebe nema ovaj princip, ist i ostvaren.
Pravi vjernik treba stalno da ima osjeaj da u ime Gospodara
svjetova stalno ratuje protiv ejtna. Pravi vjernik u Allha, delle
we al, stalno ima osjeaj da mu je ejtn najvei neprijatelj; i nisu
uzalud jeti u Allhovoj, delle we al, Knjizi, koji nas
upozoravaju na ejtna:
_| .L.:l >l ..s :..>! ..s
''ejtn vam je neprijatelj, pa ga uzmite za neprijatelja.''
77

..| >l ..s _...
''On vam je, uistinu, otvoreni neprijatelj.''
78

I upozoravam vas, brao, da vam ovaj neprijatelj ne bude
neprijatelj ''iz fusnote'', ve da stalno imamo na umu da ga je
Gospodar svjetova prokleo i odbacio zbog toga to je odbio da
potuje ovjeka vjernika, dema, 'alejhis-saltu ves-selm, i da je
Allh, delle we al, Iblsu objavio neprijateljstvo zbog njegovog
neprijateljstva tebi i da ovjek ne moe u isto vrijeme biti Allhov
prijatelj i prijatelj Allhovog neprijatelja (ejtna). I zato ne
smijemo slijediti ejtnove stope. Trebamo se pomoi Allhom,
delle we al, pa da ne slijedimo ejtnove stope, a Muhammed,

77
sra Ftir, 6. jet.
78
sra el-Beqare, 168. jet, sra el-Beqare, 208. jet, sra J-Sn, 60. jet i sra
ez-Zuhruf, 62. jet.


161

sallallhu alejhi we sellem, je doao i objasnio, jednog dana nacrtao
put, liniju, a mimo nje puno malih, kratkih puteva, pa je pokazao,
sallallhu alejhi we sellem, na onu veliku liniju i rekao: ''Ovo je
Allhov put, a mimo njega (velike linije, puta) su ejtnski putevi
i nema ni jednog od tih puteva, a da na njemu nije ejtn, koji
poziva njemu.''
I ovaj emo hadth nai kod komentara Allhovih rijei:
_ .:..> _l,.. .`s: _|| < _ls :... !. .. _.-.. .>... < !.. !.
. _.:.l
''Reci: 'Ovo je moj put, pozivam samo Allhu, sa dokazom i na
jasnoj predodbi, ja i onaj koji me slijedi; i neka je slavljen
Allh, ja nisam od murik'.''
79

Ne moe se doi do Allha, delle we al, irkom nikada. To
nije put Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem. Do Allha, delle
we al, se ne dolazi irkom, do islamske drave se ne dolazi
irkom, vjerovanjem u ejtna i prijateljevanjem sa ejtnom.
.>... < !.. !. . _.:.l
''I neka je slavljen Allh, ja nisam od murik.''
80

I onda se udimo kako neko ima hrabrosti i smjelosti da se
uputi putem irka nakon toga to je spoznao Allha, delle we al,
nakon to je spoznao Muhammeda, sallallhu alejhi we sellem, i
nakon to zna kolika je bila borba Muhammeda, sallallhu alejhi
we sellem, protiv ovoga puta, protiv ovoga irka. I nema sumnje da

79
sra Jsuf, 108. jet.
80
sra Jsuf, 108. jet.


162

je to velika nesrea ovjeka, a onaj koji umre ne inei Allhu,
delle we al, drga, slijedi Muhammeda, sallallhu alejhi we
sellem, oboavajui time Allha, delle we al taj je uspio kod
Allha, delle we al, i taj je bio na islmu s kojim je doao
Muhammed, sallallhu alejhi we sellem.
Ne mogu da shvatim da neko mrzi ejtna, a da ga zatim
oponaa. Je li mogue to? Zamisli da si iao putem, snijeg na ulici
i vidi ispred sebe rupe i neko ti kae da je tuda ejtn proao. Bi li
ti bilo drago da zgazi tu? A te rupe moda nee odvesti u
dehennem. Kako bi ti bilo da zgazi tim putem? U najmanju ruku,
ljudi bi se nadali zlu zato to je proklet i nee da gaze na ono
mjesto gdje je on gazio zato to je proklet, strah ih da ih ne pogodi
neto od Allhove srdbe. Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem, je za ona mjesta na koja je Allh, delle we al spustio svoju
kaznu, rekao da kroz njih ovjek treba proi brzo i plaui,
bjeui odatle.
Kako da ovjek slijedi ejtanske stope sad, u ovom svijetu,
pogotovo one koji ga vode u vatru? Kako to moe uraditi, a
govori da mrzi ejtna? Zato, svako ko je iziao iz vjere Allha,
delle we al, pogotovu onaj koji misli da je u vjeri, neka zna da je
on ejtnov prijatelj, iako je ejtn njemu neprijatelj. I onoga
momenta kada uini nevjerstvo Allhu, delle we al , desi se
sljedee:
_:. .L.:l :| _! ..*l ,
''(Njihov primjer je) kao primjer ejtna, kada kae ovjeku:
'Budi nevjernik!'...''
Navodi ga na nevjerstvo, na bilo ta od nevjerstva...
!.l , _! _.| "._,. i.. _.| .l> < . _...-l


163

''...a kada ovaj zanevjeruje on mu kae ja sam ist od tebe,
odriem se, ja se bojim Allha Gospodara svjetova.''
81

Normalno, ovaj ejtnov strah od Gospodara svjetova je kao
strah svih nevjernika od Njega... Kao strah nevjernika koji govori:
''Ja se bojim Gospodara svjetova, samo se Allha bojim'', a itav ivot
je nevjernik Allhu, delle we al. Molim Allha, delle we al, da
nam pomogne, da nas uvrsti i da budemo samo Njegovi robovi.
Znate li protiv koga je ejtn nemoan? Znate koga ejtn ne
moe da otjera u irk i kufr?
_| _:!.s ,l il ...ls '.Ll. N| . i-.. . _.!-l
''Uistinu Moji robovi (tj. oni koji oboavaju samo Allha, delle
we al), nad njima nema nikakve moi (njih ne moe zavoditi),
osim onih koji te budu slijedili od zabludjelih.''
82

On ima moi samo nad onima koji ga za prijatelja uzimaju i
koji ga Allhu pridruuju. Znai da ovjeka koji zaista pazi da ne
uini irk Allhu, delle we al, svojim srcem, djelima svoga srca,
svojim govorom i svojim vanjtinskim 'ibdetom, njega ejtn ne
moe nikada otjerati u kufr. Ako hoe da se od njega sauva
stalno se trudi da bude Allhov, delle we al, rob. Koga moe
ejtan odvoditi sa pravoga puta? Onoga koji vjeruje u ejtna, koji
je njega uzeo za prijatelja mimo Allha, delle we al, i koji ga
pridruuje Allhu, delle we al. Sa takvim se ejtn moe igrati i
moe ga izvoditi iz zablude u zabludu.
Sjetih se Jsufa, 'alejhis-saltu wes-selm, kojega je Allh, delle
we al, spasio od iskuenja u kojem nijedan od nas ne bi mogao
da izdri, u kojem nijedan od nas ne bi mogao da uspije; da ne

81
sra el-Har, 16. jet.
82
sra el-Hidr, 42. jet.


164

upadne u razvrat, da ne upadne u blud sa najljepom enom u
najteoj situaciji. Zbog ega ga je Allh, delle we al, spasio?
il. .`..l .s ...l .!:`>l. ..| . !.:!.s _..l>.l
''Tako je to bilo da bismo od njega odvratili zlo i razvrat; on je
bio od naih iskrenih (odabranih) robova.''
A u jednom qir'etu: ''...od naih robova koji su nam iskreno
i isto 'ibdet inili.''
83

Tj. Allh, delle we al, je spasio Jsufa njegovim tewhdom.
Normalno, kada o ovome priam, stalno mi pada na pamet na
odnos prema da'wi, prema islmu, na odnos prema Allhovim
neprijateljima,... Ja kao pojedinac ne mogu uraditi ono to mogu
uraditi sa zajednicom, niti ti kao pojedinac moe uraditi ono to
moe uraditi sa zajednicom. Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem, kae: ''Vuk iz stada trgne (ukrade, epa) onu ovcu koja se
udaljila.''
Ne moe ovjek opstati sm, a da ima zdravu zajednicu, a da
ga ejtn ne prevari (otrgne). I zato, ko hoe da se spasi od ejtna
i da mu lake bude da bude musliman, mora da ima dobro
drutvo. Mora da se drui sa muslimanima, sa dobrim
Allhovim, delle we al, robovima i bogobojaznim ljudima. Ako
ne bude imao dobro drutvo ili, to je jo gore, ako bude imao
loe drutvo, ne moe se prihvatiti vjere i to je tajna onoga to
osjea pojedinac od nepostojanja snage u njegovom srcu da bude
pokoran Allhu, delle we al, zato to ivi u takvoj sredini i zato
to je atmosfera u kojoj se kree takva. Ne podsjea ga na Allha,
delle we al, niti ga podstie na pokornost Allhu, delle we al, a
nadam se, brao, da znate o emu govorim.

83
sra Jsuf, 24. jet.


165

Poelim ponekad da sjednem sa ovjekom koji ima ogromno
znanje ili da ima znanje sa bogobojaznou. tavie, kada se
ujem sa nekim preko telefona ili interneta, vjerujte mi brao da
osjetim da Allh, delle we al, u tome ogromni beriet daje.
ovjek se osjea dobro moda dva-tri dana, kada se uje sa
ovjekom za koga zna da potuje Allhov zakon i da je
bogobojazan, a kamoli da sjedne sa njim i da se drui, bez
obzira da li se radilo o 'limu ili se radilo o d'iji, i zato ovjek
treba uvjek da trai da se srui sa boljim od njega u vjeri.
Da li su rijei Allha, delle we 'al: ''Da ne oboavate
ejtna'', da ne robujete ejtnu, dovoljne za ostvarenje tewhda? Je
li to negacija ili potvrda? Da li one u sebi nose smisao potvrde ili
negacije? Svakako da nose smisao negacije prvi dio ehdeta, da
ne inite 'ibdet ejtnu. Je li dovoljna negacija za ostvarenje
tewhda? Nije i zato je tu drugi dio jeta nakon ovoga i treba
obratiti panju na taj drugi dio jeta. U prvom, spomenutom
dijelu jeta stoji: ''...da ne inite 'ibdet ejtnu, jer on vam je
uistinu otvoreni neprijatelj.'' Dakle, to je rukn negacije, koji je
Allh, delle we 'al, naredio ljudima, a u drugom dijelu jeta stoji:
_. _....s ..> 1. '.,1.`..
''I da (samo) Meni 'ibdet inite''.
Ovo je rukn potvrde, a tewhd se sastoji od dva rukna: Rukna
negacije i rukna potvrde i to je sve Allh, delle we 'al, nazvao
jednim imenom: ''Ovo je pravi put'',
84
to znai da je pravi put,
za koga svaki dan molimo Allha, delle we 'al, da nas na njega
uputi govorei:

84
sra J-Sn, 61. jet.


166

!..> 1.l ..1.`..l
''Uputi nas na pravi put...''.
Na koji put? ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', ili
''Ijjke na'budu we ijjke neste'n'' (''Samo Tebi robujemo i
samo od Tebe pomo traimo''). Pa je zato udno kada vidi
ovjeka koji svaki dan govori: ''Uputi nas na pravi put...'' i koji
svaki dan govori: ''Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomo
traimo'', a zatim vidi da on nije na pravom putu, ve je na
jednom od puteva mimo puta Allha, delle we 'al, ili da oboava
nekog drugog mimo Allha, delle we 'al, to znai da on lae
Allha, delle we 'al.
Kada on kae: ''Samo Tebi robujemo i samo od Tebe pomo
traimo'', on lae Allha, delle we 'al, jer on ne oboava samo
Allha, delle we 'al. I mi esto, brao, moramo kada
izgovaramo ''Ijjke na'budu we ijjke neste'n'' da sebe
preispitujemo, da mi moda nismo od onih koji nisu iskreni u
onome to kau, u pogledu dvije stvari koje sainjavaju sutinu
'ibdeta Allhu, delle we 'al, a to je maksimalna ljubav i vrhunac
potinjenosti Allhu, vrhunac ljubavi sa vrhuncem poniznosti
prema Allhu, delle we 'al, to znai da kada kae: ''Ijjke
na'budu'' (''Samo Tebi 'ibdet inimo'', ''Samo Tebi robujemo''),
kao da si rekao: ''Naa ljubav prema Tebi je najvea'' i ''Naa
poniznost prema Tebi je najvea''. U tome ovjek treba stalno da se
ispituje i da se provjerava, da li je on od onih koji zaista Allha,
delle we 'al, oboavaju, pokoravaju Mu se 'ibadetom koji se
sastoji od vrhunca ljubavi i od maksimalne poniznosti,
potinjenosti Allhu, delle we 'al, a ljubav prema Allhu, delle
we 'al, ima svoje znakove (obiljeja) koja ukazuju da je ovjek
istinski od tih ljudi.


167

''Elhamdu lillhi rabbil-'alemn'' (''Hvala Allhu,
Gospodaru svjetova'') tu je ljubav prema Allhu, delle we 'al,
''Er-Rahmnir-Rahm'' (''Milostivom, Samilosnom'') tu je nada
u Allhovu, tebreke we te'l, milost, ''Mliki Jewmid-Dn''
(''Gospodaru Sudnjeg Dana'') tu je strah od Allha, delle we
'al, ''Ijjke na'budu we ijjke neste'n'' (''Samo Tebi robujemo i
samo od Tebe pomo traimo'') tu je potinjenost i ljubav i
odricanje od sopstvene snage i traenje pomoi samo od Allha,
tebreke we te'l. Zaista, iako ovo malo predstavlja odstupanje od
teme, rei u da, kada bi sada ovjek poeo da govori o sri el-
Ftiha, ini mi se da bi mogao da pone da pria, a da nikada ne
zavri i da ne iscrpi sva znaenja koja su u sri el-Ftiha. I zaista
je sra el-Ftiha jedna od najveih sr u Allhovoj Knjizi i Allh,
delle we 'al, je nju uinio ''majkom Knjige''. Sra el-Ftiha je
''majka Qur'na'', ona kojom je Qur'n otpoet, kojom je Qur'n
otvoren i Allh, delle we 'al, ju je uinio ruknom namza, koji je
stub vjere. Da nam Allh, delle we 'al, oprosti i da nas uini od
iskrenih i od onih koji Njega najvie vole, koji su potinjeni i
kojima su Allh, delle we 'al, Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, i Allhova vjera najdrai.

Glaveina tgt broj dva: Sudija, vladar koji mijenja propise i
zakone uzvienog Allha
''Broj dva: Sudija, vladar, nepravedni vladar koji mijenja propise i
zakone Uzvienog Allha.''
Znai, on je broj dva. ta mu je dokaz? ejh Muhammed bin
'Abdulwehhb kao dokaz za ovo navodi rijei Uzvienog Allha:
.l ,. _|| _.I _..`s,. .. .`... !.. _,. i.l| !.. _,. . il.
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll .. .'. _ .`,>. ..


168

''Zar nisi vidio (tj. O Muhammede) one koji tvrde da vjeruju u
ono to ti se objavljuje i ono to je prije tebe objavljivano, ele
(hoe) da im se sudi pred tgtom (trae sud od tgta), a
nareeno im je da zanevjeruju u njega...''
Tj. nareeno im je da ne trae, da ne ele sud od njega i da se
ne sude pred njim.
..,`.. .L.:l _ .l.`. *.l. ..-.
''...a ejtn eli da ih odvede u veliku (daleku) zabludu.''
85

Ko poziva u ove stvari? Ko poziva u ove stvari po qur'nskom
jetu? ejtn. Osim toga Allh, delle we al, ovu zabludu naziva
velikom (dalekom) zabludom:
..,`.. .L.:l _ .l.`. *.l. ..-.
''...a ejtn eli da ih otjera u veliku zabludu.''
U drugom jetu u sri en-Nis':
.. : <!. .1 _. *.l. ..-.
''A ko uini irk Allhu otiao je u daleku zabludu.''
86

Nareeno im je da uine kufr u tgta, tj. da im on ne pada na
pamet, da njega i njegov sud ne trae, da ga ne ele, da vjeruju da
je to neispravno i da to ne urade nikad.
O ovom smo jetu govorili na prethodnim predavanjima, a
uenjaci su spominjali povod njegove objave, a to je da se radilo o

85
sra en-Nis, 6o. jet.
86


169

parnici koja je izbila izmeu ovjeka koji se pripisivao islmu a
ustvari je bio munfiq ili se pripisivao islmu do tog vremena u
vanjtini. Imao je parnicu sa idovom; idov je htio da se sudi
pred Allhovim Poslanikom, sallallhu alejhi we sellem, jer je znao
da on sudi pravedno, a ovaj koji je bio munfiq nije htio. Bio je
munfiq u srcu, a u vanjtini musliman jer protiv njega nije bilo
dokaza. On je htio da se sudi pred Ka'bom ibn el-Erefom ili pred
nekim drugim dhilijjetskim sudom. Allh, delle we al, je taj
drugi, dhilijjetski zakon kojim se sudi nazvao u Qur'nu
tgtom, kao to je onome ovjeku koji je htio da se pred njim sudi
Allh negirao mn.
Iz ovoga zakljuujemo da je vrsta odluka ili samo htijenje da
uradi ovjek kufr, pa makar ga ne uradio. Sma elja da uradi
kufr je kufr. Sma odluka da uradi kufr je kufr. Smo
dvoumljenje da li e uraditi kufr ili nee je kufr u Allha, delle
we al.
U vezi ovog jeta, kojeg je spomenuo ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb, kao dokaz za drugog glaveinu tgta, imaju se
rei neke stvari, jer su ih mnogi ljudi pogreno shvatili, a
pogotovo jete koji dolaze nakon njega. Radi se o ljudima koji
dozvoljavaju da se trai sud od tgta i da se parnii pred njim u
vremenu kada nema islmskih (er'atskih) sudnica, pogotovo
kada se ivi u nevjernikim dravama; oni jete sasvim pogreno
razumiju, upadajui u veliki irk i dozvoljavajui veliki irk, a da
toga nisu ni svjesni, da nas Allh, delle we al, sauva od toga.
Allh, delle we al, je rekao:
.. : <!. .1 _. *.l. ..-.
''A ejtn eli da ih odvede u veliku zabludu.''
87

87


170

A danas ti doe ovjek koji je studirao u Medni i poziva te
da se sudi pred tgtom! Poistovjetio se sa tgtom broj jedan, a
to je ejtn koji poziva da se oboava neko drugi mimo Allha.
Dokle se strovalilo ovo islamsko znanje?
.. `.l _-> < .l .. !. .l . ..
''Kome Allh svjetla ne bude dao nikada ga nee nai.''
88

Da nas Allh, delle we al, sauva od zablude. Ibrhm,
'alejhis-saltu ves-selm, je govorio, molei se Allhu Gospodaru
svjetova:
_..`.>. _... _ ..-. !..N
''(Gospodaru moj) sauvaj mene i udalji mene i moju djecu od
toga da oboavamo kipove.''
89

Ovaj jet spominje i ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb u
''Poglavlju o strahu od irka'' u ''Knjizi tewhda''. Ako je ovako
dovio Ibrhm, 'alejhis-saltu wes-selm, ta mislite brao o irku
koji se danas deava i jede se kao halva? Zato upitaj sebe: Kada si
zadnji put zamolio Allha da Mu ne uini irk? Kada si zadnji
put zamolio: ''Gospodaru moj, sauvaj me da Ti ne uinim irk''?
ejh Muhammed se ovdje zaustavio i nije dalje spominjao.
Meutim, ja u spomenuti jete koji dolaze iza ovog jeta zato to
e nam biti potrebni kasnije, kako bismo ukazali na ispravno
shvatanje ovih jeta i na jednu greku u koju su zapali mnogi ljudi
danas. Zaista, mes'ela o kojoj emo govoriti i na koju emo se
osvrnuti jeste jedno pitanje u kojem je danas ogroman broj uenih

88
sra en-Nr, 40. jet.
89
sra Ibrhm, 35. jet.


171

ljudi pogrijeio. Ne kaem samo obinih muslimana, ve uenih
ljudi i to je mes'ela u kojoj je Allh, delle we 'al, htio fitnu, da
budu ljudi iskuani. Dalje kae Allh o ljudima kojima je negirao
mn:
:|. _, .> .l!-. _|| !. _,. < _||. _..,l
''A kada im se kae: 'Doite onome to je Allh objavio i
Njegovom Poslaniku'...'',
90

. _.1...l _.... ..s :...
''...ti vidi kako se munafici od tebe okreu.''
Pa onda Allh, delle we 'al, prijeti da e ih pogoditi musbet
zato to su odbili sud Allha i Njegovog Poslanika, a traili sud
tgta. Pazite: samo su traili, a nisu otili, ve su samo htjeli.
..> :| ..... .,.. !.. .. .... .. .'.l> _.l> <!. _| !.:
N| !...>| !1....
''A kako e tek biti kada ih zadesi nevolja (nesrea, musbet)
zbog onoga to su njihove ruke prethodno uinile a zatim ti
dou nakon toga kunui se Allhom: 'Nismo nita drugo htjeli
osim da uinimo dobro'',
91
da nau oni svoj neki haqq.
Allh, delle we 'al, im prijeti da e ih pogoditi musbet zbog
toga to su se okrenuli i nisu otili Quranu i sunnetu Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a htjeli su da se sude kod

90
Tj Qur'nu i sunnetu da im se presudi (napomena autora).
91
sra en-Nis', 61. i 62. jet.


172

tgta. Meutim, znamo iz objave jeta a na to ukazuje i
vanjtina jeta da oni nisu otili kod tgta, ve su samo htjeli.
Sjetih se rijei Sulejmna bin Sahmna, kada je priao o
sluaju 'Umera u riwjetu u kojem se prenosi da je 'Umer ubio
onog ovjeka koji je doao kod njega zbog spora sa idovom,
kada kae Sulejmn bin Sahmn: ''I tako treba da se uradi sa svakim
onim koji trai presudu od tgta (tj. da se ubije)''.
Ova druga vrsta tgta, drugi od glavein tgt i njegovo
djelo sainjava jednu od karakteristika ili osobina za koje je Allh,
tebreke we te'l, vezao propis tekfra u svojoj Knjizi, a i Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, u svom sunnetu, to znai da
je ova karakteristika, ovo djelo i ovaj grijeh od takozvanih
grijehova koji se nazivaju mukeffirt oni grijesi koji izvode iz
vjere, smi po sebi. Grijesi koji, smi po sebi, izvode iz vjere, a
koji mogu biti sagledani u rijeima srca i djelima srca, govoru
jezika i radu tijelom ili djelima tijela. Ove stvari se nazivaju
negatori islma. Koji mn one negiraju? Negiraju osnovu mna. ta
znai da negiraju osnovu mna? Znai da nema vie mna kada
ovjek neto od njih uradi ili kae ili neto od njih vjeruje, dok
grijesi koji su manji od ovih, odnosno veliki grijesi ije injenje i
izgovor ne izvodi iz vjere, ne rue osnovu mna, ve rue
obaveznu potpunost. Kada rue osnovu mna? Onda kada se
njihovo injenje ili izgovaranje ohalli ili kada ih insn uini
odbijajui Allhov, delle we 'al, propis, pa makar vjerovao da su
oni zabranjeni odbijanje i kibr ili, ne dao Allh, kada ih insn
ini da bi se suprotstavio Allhu, pa makar vjerovao da su
zabranjeni u osnovi.
Postoji u arapskom jeziku rije i pojam koji se zove ''el-
ment'', a dolazi od glagola ''nta, jentu'', to znai ''okaiti,
objesiti'' i u tom smislu su murici nazvali drvo na koje su vjeali
svoje sablje ''Dhtu Enwt'' (Ona na koju se vjea), tj. drvo na koje
se vjea neto. El-ment u er'atu znai neku osobinu,


173

karakteristiku ili stanje za koje je Allh, delle we 'al, vezao,
okaio neki propis pa se ta osobina naziva el-ment. Zato kaemo:
Ova osobina i karakteristika ovdje jeste jedan od menta tekfra i
od menata tgtijjeta, kao to je pijenje vina jedan od menta tefsqa
i injenje bluda od menta tefsqa, injenje novotarija od menta
tebd'a, itd. Dakle, ova se stvar naziva el-ment. ejh Muhammed
bin 'AbdulWehhb je rekao: ''Vladar, nepravedni vladar, nasilni
vladar ili sudija koji mijenja Allhove, delle we 'al, propise''.
Meutim, ejh Muhammed eli da ukae na onoga koji
propisuje propise mimo Allha, delle we 'al, na onoga koji
propisuje propise neovisno od Allha, delle we 'al, na ta
ukazuje veliki broj jet u Allhovoj, delle we 'al, Knjizi, kao i u
sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kao i
idm'u svih muslimana. Od jet koji ukazuju da je propisivanje
zakona mimo Allha ment za koji je Allh vezao propis tekfra je
jet:
''Zar oni imaju partnere (urek')...''
''urek' '' je mnoina od rijei ''erk'', partner, sudrug, tj.
lana boanstva koja se pripisuju Allhu, koja se izjednaavaju sa
Allhom, koja se stavljaju na stepen Uzvienog Allha, delle we
'al. ta je to to ih je uinilo ili ime su ih ljudi uinili lanim
boanstvima? Allh, delle we 'al, kae:
`.l .. .`s. .l . _.I
''Zar oni imaju boanstva koja im propisuju od zakona (od
vjere)...'', ...jer dn znai zakon, put, sistem ivota.
`.l .. .`s. .l . _.I !. .l _:!. . <


174

''Zar oni imaju boanstva (urak', partnere, sudruge) koji im od
vjere propisuju ono to Allh nije dozvolio?''
92

Iz jeta se jasno razumije da je propisivanje zakona mimo
Allha, delle we 'al, osobina kojom ovjek ne dao Allh, delle
we 'al sebe ili drugoga ini erkom Allhu, tebreke we te'l,
odnosno onim koji je sebi dao neto od prava Allha, delle we
'al, odnosno postaje onaj koji izlazi iz vjere, murik ili tgt.
Kada ovjek postaje tgt? Kada sebi pripie neto od prava
Allha, delle we 'al, ili kada neko drugi to njemu pripie, a on je
time zadovoljan. Meutim, ako on to nekom drugom pripie ali
on to ne radi, onda je on murik, a onaj drugi kome se to pripisalo
i time je zadovoljan on je tgt. Kae Allh, delle we 'al, u sri
el-Kehf:
!. .l . ...: . _|. N. .: _ ..>`> .>
''I On nikoga ne uzima za sudruga u svome sudu (zakonu).''
A po drugom qir'etu: ''I nemoj da Mu pridruuje u
Njegovom sudu i u Njegovom zakonu nikoga.''
93

...i mnogo drugih jeta u Allhovoj, tebreke we te'l, Knjizi, a
od tih jet je jet u sri et-Tewbe koji nam otkriva da je to bio
grijeh sveenika i monaha, idova i krana, koji su sebi dali
apsolutno pravo na zakonodavstvo mimo Allha, delle we 'al,
pa im se narod u tome pokorio.
Znai, njihovi sveenici i monasi su sebi dali apsolutno pravo
na zakonodavstvo mimo Allha prije dolaska Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, njihov narod im se u tome

92
sra e-ra, 21. jet.
93


175

pokorio, a mnogi od njih i ne znajui da je pokornost njima u
tome i davanja njima prava na to zapravo 'ibdet njima, mimo
Allha, delle we 'al. Zaista neki to nisu znali. Meutim, to
njihovo neznanje nije ih sprijeilo od toga da time izau iz vjere,
tj. iz islma, da izgube ime islma i da dobiju ime irka, pa ako
budu od onih nad kojima se uspostavio argument u tom pitanju
bilo da je doao do njih ili da su bili u mogunosti da ga saznaju,
pa nisu onda zarauju ime kufra sa svim njegovim propisima,
to znai da zasluuju kaznu na dunjluku i na hiretu. Kae Allh,
delle we 'al:
..> .>!.> ....>'. !.!. . _.: <
''Uzeli su svoje sveenike i monahe za erbbe (mnoina od rabb,
tj. za gospodare mimo Allha)''.
Hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nam
objanjava kako su ih uzeli za gospodare mimo Allha.
!.. .`,. N| ...-.l !.l| .>. N .l| N| .> ...>.. !.s _.,:
''...a nije im bilo nareeno (nita drugo) osim da ine 'ibdet
jednom bogu, nema boga osim Njega, slavljen neka je On, ta
mu oni pridruuju.''
94

Pa je Allh njih nazvao onima koji uzimaju druge bogove
mimo Allha i nazvao ih muricima.
Muhammed bin 'AbdulWehhb, rahmetullhi 'alejh,
objanjava jednu od vrsta irka u jednoj od svojih poslanica, pa
kae: ''Pokornost uenjacima u grijeenju prema Allhu, delle we
'al'', ...ne mislei time na bilo koje grijeenje, ve na ovu vrstu
grijeenja, znai slijeenje i pokornost 'ulemi u nevjerstvu Allhu i

94


176

u irku Allhu, delle we 'al. Ako bi neko od 'uleme rekao nekom
muslimanu: ''Hajde da popije vino'' i on popio vino, vjerujui da
je pijenje vina zabranjeno (harm), time ne bi bio od onih koji je
toga 'lima uzeo za boga mimo Allha, delle we 'al, ve bi imao
propis grjenika koji piju vino. Ali, ako bi popio vino vjerujui da
je pijenje vina dozvoljeno (hall) zbog toga to mu je rekao njegov
ejh, a on zna ili je bio u stanju da sazna da je pijenje vina
zabranjeno, onda je uzeo svoga ejha za boga mimo Allha,
tebreke we te'l.
U Allhovoj, tebreke we te'l, Knjizi ima puno jet koji na
ovo ukazuju, a ako je to tako, zbog ega je ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb uzeo samo ovaj jet iz sre en-Nis', a nije
spomenuo druge jete? Mislim da je izabrao ovaj jet iz sre en-
Nis' zato to se u tom jetu spominje pojam tgt:
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll
''Hoe da im se sudi pred tgtom (hoe presudu od tgta)'',
...tako da se jetom okoristio direktno za naslov o kojem on
govori. ta znai: ''Propisivanje zakona mimo Allha, tebreke we
te'l je kufr smo po sebi''? ta to znai? To znai da je ono kufr i
da nije potrebno da ovjek koji je ovo uradio (propisao zakon
mimo Allha) to ohalli, ili da ga smatra lijepim, da ga smatra
boljim od er'ata ili jednakim (ravnim) er'atu, ili da ga voli vie
nego to voli er'at ili da mrzi er'at... Nita od ovoga
spomenutog nije potrebno da se desi da bi ovjek postao
nevjernik. Tj. on postaje nevjernik smim djelom propisivanja
zakona, jer su Allh, delle we 'al, i Njegov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, propis tekfra vezalo za osobinu koja je ment ove
presude, ovoga zakona, ovoga hukma, a to je propisivanje zakona
mimo Allha, tebreke we te'l, bez obzira da li ovjek vjeruje da je
to zabranjeno ili da je dozvoljeno, da li on to mrzi ili ne mrzi ili


177

smatra da je to ravno Allhovom zakonu ili bolje od Allhovog
zakona. Kasnije e vam postati jasna vanost ovoga naega uvoda
u ovu temu, a to je da bi se sauvali od ejtnske zablude u koju
pozivaju mnogi ljudi danas.
Propisivanje zakona mimo Allha, tebreke we te'l, kao
ment za koga je Allh, delle we 'al, vezao propis tekfra ili
tgtijjeta moe biti na vie naina i ima vie vidova ili stepena s
obzirom na dobijanje imena tgta, irka (murika) ili opravdanja
neznanjem u tom pitanju.
1. Pa je pod broj jedan osoba koja sebi ili drugome d pravo na
apsolutnu neovisnost u propisivanju zakona mimo Allha, delle we
'al, ili je zadovoljna time. Apsolutno, u osnovi taj ovjek propisuje
ili drugome d pravo da propisuje zakone mimo Allha, delle we
'al, apsolutno, ne u nekoliko pitanja nego apsolutno. Onaj koji
ima ovo pri sebi (koji ovo uradi) automatski gubi ime islma i
nema opravdanja u neznanju da je Allh, delle we 'al, Jedini
Zakonodavac, odnosno nema opravdanja u neznanju ako ovjek
sebi ili drugom d ili prizna pravo na apsolutno propisivanje
zakona mimo Allha, delle we 'al, to znai da takav ovjek nije
musliman, ve je murik, jer nije ostvario ''L ilhe...'', nije uinio
kufr u tgta i nije ostavio veliki irk.
Ovaj grijeh je bio grijeh sveenik i monah i to je bio grijeh
Dingis-Kna i faraona. Zar Dingis-Kn nije sebi u potpunosti
dao pravo propisivanja zakona mimo Allha, delle we 'al? Zar
faraon nije sebi u potpunosti dao pravo na propisivanje zakona
mimo Allha, delle we 'al? Zar narod svojim slijepim slijeenjem
nije sveenicima i monasima priznao pravo na propisivanje
zakona mimo Allha, delle we 'al, u potpunopsti? Onaj koji to
uradi ili vjeruje da je to dozvoljeno, pripie ga sebi ili drugom
nema sumnje da se u tome ne opravdava neznanjem, zato to je
kategoriki u sveobuhvatnom smislu negirao jednou Allha,


178

delle we 'al, u zakonodavstvu, pripisujui to pravo nekom
drugom mimo Allha, delle we 'al.
Zar dananje sekularistike vlade u svijetu, bilo da su
demokratske, socijalistike, ili bilo koje druge, zar one nisu sebi
pripisale ovo pravo u svojim ustavima? Zar to nije njihovo
temeljno pravo koje sebi pripisuju u svojim ustavima? Ustav
svake drave daje toj dravi i njenim zakonodavnim institucijama
i organima pravo na apsolutno zakonodavstvo i neovisnost
propisivanja zakona mimo Allha, delle we 'al, to predstavlja
ostvarenje ovoga vida tgtijjeta, irka i nevjerstva Allhu, delle
we 'al, i u to ne sumja (niko drugi) osim nesrenik, onaj koji je
daleko od Allha i kue vjernik, bez ikakve sumnje.
Ova karakteristika i ovaj ment (opis) vai za predsjednike
drava koji njima vladaju i rukovode, zato to je predsjednik
obavezan na potovanje ustava i na rukovoenje i upravljanje
dravom upravo zakonom i ustavom koji u sebi obuhvata,
izmeu ostalog, i ovu nevjerniku taku, ovu nevjerniku normu,
to znai da je sm predsjednik drave jedan od onih koji je ovim
zadovoljan i jedan od onih koji time sudi, to znai da nema
nikakve sumnje da je on tgt pod brojem dva, drugi od pet
glaveina tgt koje je spomenuo ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb. Rekli smo da se za njegovo nevjerstvo ne
uslovljava da on ohalli to to je uradio. Dakle, ne mora rei: ''Ja
vjerujem da je hall da se propisuju zakoni mimo Allha'', da bi bio
nevjernik. Ne, ve je dovoljno samo da kae da je sebi ovo
pripisao, da je drugom ovo pripisao, da je ovo priznao ili da on to
radi... I takvo je stanje svih mukeffirta, svih grijeha koji izvode iz
vjere Allha, delle we 'al, smi po sebi, i koji, kao to smo rekli,
ponitavaju osnovu mna.
U ovakve ljude, u njihov kufr, u njihov irk i tgtijjet niko ne
smije da sumnja, a pogotovo ne onaj do koga je doao razjanjen i
objanjen i objelodanjen Allhov, delle we 'al, propis i dn


179

Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, po ovom pitanju. To
znai da je svaki musliman duan da vjeruje u Qur'n i u sunnet i
da onoga koji je ovo uradio nazove imenom kojim ga je Allh
nazvao, a te osobe su tgti, kfiri zbog toga to su to uradili, bez
obzira na njihov namz i na njihov post, na njihov hadd, na
njihov dihd. Zbog ega? Zato to Allh, delle we 'al, uz veliki
irk, uz veliki kufr i uz tgtijjet ne prima nijedno djelo. Jesmo li to
nauili ili nismo?
Onaj ko bi posumnjao da je takva osoba nevjernik ili ako bi je
nazvao muslimanom takav vie ne bi bio musliman i poinio bi
jedno od vrsta nevjerstva, tj. nevjerstvo poricanja, jer bi porekao
Allhovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, koji su poinioca tog djela nazvali nevjernikom. Pa takav
ne vjeruje u Qur'n, odnosno on se usprotivio Qur'nu i sunnetu
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i to je trea taka
koju je spomenuo ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb od deset
negatora islma koje je spomenuo, odnosno ''onaj koji sumnja u
nevjerstvo nevjernika i oklijeva ili smatra ispravnim njegov put''.
Ovakvi ljudi nemaju opravdanja u svojoj namjeri, da kau: ''Mi
smo eljeli dobro, mi elimo ovo, mi elimo ono,...'' To su ejtnska,
odnosno munfika opravdanja. Mi znamo iz Allhove Knjige i iz
sunneta Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da to nije
opravdanje i da time Allh, delle we 'al, nije opravdao one koji
su mu se suprotstavili. Mi znamo da su munfici govorili:
_| !.: N| !...>|
''Samo smo eljeli dobro.''
95

Allh im nije porekao da su oni eljeli neko dobro. Kada su
murici oboavali kipove mimo Allha, govorili su:

95


180

!. .>..-. N| !...,1`.l _|| < _.l`
''Mi ih ne oboavamo (ne inimo im 'ibdet ni zbog ega drugog),
osim da bi nas pribliili Allhu.''
96

Tako ovaj ovjek koji ovo radi (propisuje zakone mimo
Allha), ako se pripisuje islmu, tvrdi da on to radi da bi podigao
islmsku dravu, to je 'ibdet kojim se pribliava Allhu, delle
we 'al. Tako su rijei onih koji rade veliki irk i veliki kufr i koji ga
dozvoljavaju i koji u to pozivaju, pravdajui to ispravnou cilja,
rijeima u potpunosti identinim rijeima murik, koji su
govorili:
!. .>..-. N| !...,1`.l _|| < _.l`
''Mi ih ne oboavamo (ne inimo im 'ibdet ni zbog ega drugog),
osim da bi nas pribliili Allhu.''
Meutim, onog momenta kada je uinio 'ibdet nekom
drugom mimo Allha, ili je sebi inio 'ibdet mimo Allha ili je
traio od ljudi da njemu ine 'ibdet mimo Allha, delle we 'al,
on je postao ono ime ga je Allh nazvao, bez obzira na njegovu
namjeru. Jer, i oni koji su rekli da Allh ima dijete, i oni koji su
rekli da je Allh jedan od trojice,... teko da je neko od njih time
htio da bude nevjernik, jer je mali broj ljudi koji onime to vjeruje,
kae ili uradi eli da bude nevjernik; naprotiv, veina njih misli da
ih to vodi ka Allhu i da ih to vodi u dennetsku kuu. Zato
Allh, delle we 'al, o njima kae:

96
sra ez-Zumer, 3. jet.


181

_ _> .-`:... _.>N!. *..- _.I _. ...-. _ :.,>' !...l .>.
_...> ... _.`..> !-..
''Reci:''Hoete li da vas obavjestim o onima ija e djela najvie
propasti, o onima iji e trud propasti na ovome svijetu a oni
misle da neto dobro rade''?''
97

A u drugom jetu u sri el-E'rf: ''...i misle da su na pravom
putu''.
Qur'n o tome jasno govori. Qur'n govori da ogromna
veina nevjernik i veina murik, da svi oni misle da su na
pravom putu i da svi oni misle da idu pravom cilju; meutim, to
nije opravdanje kod Allha, delle we 'al. Zato ih mi ne smijemo
opravdavati onim ime nije opravdao Allh. U protivnom, onaj
ko bude znao da Allh to nije propisao kao opravdanje, a i dalje
ga bude zagovarao onda e biti od onih koji su propisali zakone
mimo Allha, delle we 'al.
Dakle, kako rekosmo, pod brojem jedan je sluaj ovjeka koji
vjeruje da je to apsolutno dozvoljeno ili koji to kae ili koji to
drugom pripie djelom ili kome se pripie, a on ga, zadovoljan
time, preuti takav gubi ime islma, a dobija ime murika, a ako
se nad njim uspostavi argument onda dobija ime kfira sa svim
propisima pojma i imena kufra, i tu nema opravdanja neznanjem
u pogledu imena.
2. Pod broj dva je da vjeruje da je samo Allh, delle we 'al,
Zakonodavac i da nema niko prava da propisuje zakone neovisno mimo
Allha, delle we 'al, ali u opte poznatom pitanju propie zakon
suprotan Allhovom, tebreke we te'l, zakonu u jednoj mes'eli na
sveobuhvatan nain. Shvatate li, brao, ovo? Ovo je drugi ment.

97
sra el-Kehf, 103. i 104. jet.


182

Drugi ment kod tgta broj dva. Prvi ment smo vidjeli. Drugi
ment: ovjek vjeruje da je Allh Jedini Zakonodavac, da samo
On ima pravo da propisuje zakone i da ne smiju da se propisuju
zakoni mimo Qur'na i sunneta, ali u opte poznatom pitanju na
sveobuhvatan nain propie zakon suprotan Allhovom. Kakav
je njegov propis, kakav je njegov hukm? Navodimo primjer:
Zamislimo da se pojavio ovjek koji kae da je Allh zabranio da
se jede hljeb. Dozvola jedenja hljeba jeste opte poznata stvar
meu muslimanima. A pojavi se ovjek i vjeruje da je uopte
zakon da je zabranjeno da se jede hljeb u sveobuhvatnom smislu.
Ako takva osoba zna ili je bila u mogunosti da sazna da je
dozvoljeno jesti hljeb jeste, bez ikakve sumnje, murik u Allha,
delle we 'al, odnosno tgt, nevjernik i nismo ga opravdali
neznanjem ako je u mogunosti da sazna, odnosno ako su ljudi
slini njemu, opisani njegovim intelektualnim sposobnostima u
njegovom drutvu, to znali, a on to nije znao, mi ga nismo
opravdali. Meutim, ako se radi o onima koji nisu bili u
mogunosti spoznati da je to dozvoljeno, radi nepostojanja
mogunosti sticanja znanja zaista, kao da je ovjek odrastao
negdje na nekom mjestu gdje nikako nema hljeba, gdje ljudi samo
ribu jedu eto, teoretska mogunost takav ovjek je jo uvijek
musliman i opravdava se neznanjem zbog toga to je propisao
zakon o ovoj opte poznatoj mes'eli, jer nije imao mogunost da
stekne znanje o dozvoljenosti jedenja hljeba.
Isto tako, ovdje moemo staviti zabranu pijenja vina,
zabranu laganja, zabranu injenja bluda, obaveznost govorenja
istine, obaveznost pravde, itd. Vano je da se radi o opte
poznatom pitanju koje 'ulema naziva ''Mes'ela dhhira'' (opte
poznato pitanje). Kada smo ga opravdali neznanjem? U kojem smo
ga momentu opravdali neznanjem? Samo ako nije imao
mogunosti da stekne znanje. I onda 'ulema navodi primjere za
mogue situacije i mjesta u kojima nema mogunosti sticanja
znanja, ovjek koji je odrastao negdje daleko u planini, koji je


183

odrastao u pustinji, koji je odrastao u darul-harbu sa nevjernicima,
ovjek koji je tek primio islm, ali je ovdje vano da zaista nije
imao mogunosti da naui. Za ovakvog ovjeka kaemo da je
musliman zato to kod sebe ima aslul-islm, u ovoj mes'eli se
opravdava zato to je bio neznalica koji nije bio u stanju da od
sebe odagna neznanje, a opte pravilo u islamskom pravu je da je
svako ono neznanje koje se zaista ne moe odagnati od sebe
ovjeku opravdanje. Kaem, Allhu moj, osim u imenu irka u
osnovi islma, kao to smo nauili da neznanje, idtihd, te'wl i
slijepo slijeenje nisu opravdanje u velikom irku i da se onaj koji to
kae (da te stvari jesu opravdanje u velikom irku) suprotstavio
Qur'nu, sunnetu i idm'u muslimana. Dehmu ibn Safwnu,
Allhovom neprijatelju, moda nije ni na um palo da e se
pojaviti grupa ljudi koji e danas ovo govoriti. Kod Dehma ibn
Safwna je nevjerstvo bilo samo jedno, kod njega je nevjerstvo
bilo neznanje, a za njega je mn predstavljala spoznaja, to znai
da je onaj ko zna ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'' i
osnove vjere, kod njega bio mu'min, a ko ne zna ''L ilhe illAllh,
Muhammedun reslullh'' i osnove vjere, on je kod njega bio
nevjernik. Kod dananjih dehmijj ovaj ovjek (neznalica) je
musliman, pa smo rekli da je njihova rije, sa onim to iz nje
rezultira, gora od miljenja i 'aqde Dehma ibn Safwna, a
najgore je miljenje onoga ovjeka koji je opravdao psovaa
Allha neznanjem. El-Albn je opravdavao psovaa Allha
neznanjem, nemarom i loim odgojem. Odrastao u familiji i nemaru,
pa ne zna, loe odgojen, pa ga opravdava neznanjem. ta je to to
ne zna psova Allha? Je l' on to ne zna da je zabranjeno psovati
Allha na ovom svijetu? Ima li nekoga ko ne zna da je obaveza
Allha potovati i veliati? Kaem: Ako psovaa Allha, delle we
'al, nazivaju muslimanom, to znai da kod njih islm nema kao
uslov ak ni velianje Allha, jer onaj koji psuje Allha on ga ne
velia. Tako su pripisali islm i dali ime islma onome koji Allha
ne velia, nego koji Ga psuje, onome koji skrnavi Allhovo


184

velianstvo, to znai da je kod njih pojam islm lien svih
njegovih er'atskih, vjerskih znaenja, ak i ovog osnovnog
znaenja koji priznaju i idovi, i krani, i hindusi, svi... a to je: da
se velia Gospodar svih stvorenja.
Zato kaemo: Ko psuje Allha, delle we 'al, je nevjernik.
Onaj ko sumja u njegovo nevjerstvo je nevjernik. I u to moramo
da vjerujemo, zato to je nevjerstvo psovaa opte poznata stvar u
vjeri Allha, delle we 'al. U jednom od brojeva mednskog
biltena kojeg su izdali studenti u Medni, izaao je lanak koji je
aludirao na opravdanje psovaa neznanjem, iji tekst nije bio
poreknut ni popraen poricanjem zla. Naprotiv, umalo da se nije
proirila ova 'aqda. Pogledajte kako se ta 'aqda murdiluka i
izbacivanja stvari i osobina iz pojma mna razvijala i mijenjala od
svojih prvih dana, pa do dan-danas. Na poetku su izbacili djela i
neka djela srca, pa su poslije izbacili sva djela i sva djela srca i
ostavili samo na jeziku, pa su poslije izbacili jezik i ostavili 'aqdu
srca i neka djela srca, pa su neki doli i izbacili i govor jezikom i
sva djela srca i djela tijela, a ostavili samo spoznaju, da bi dola
jedna grupa i izbacila sve, ostavljajui samo govor, a danas je
dola grupa i ostavila samo govor, ali i izbacila osnovu djela srca i
mnogo toga od rijei srca... Musbet, i jo uvijek ima naalost
veliki broj mladia muslimana i muslimanki koji nisu spremni i
ne shvataju ove stvari, zato to postoji grupa ljudi koja
neprestano upozorava radi razloga koji su nama poznati, a neki
su poznati samo Allhu, tebreke we te'l.
Kada se nanu ova pitanja, vidi se kako se ljudi boje i kako
ne smije o njima da se pria, da bi muslimani tapkali, Allh zna
jo koliko dugo vremena, u istom mjestu, ne znajui da krenu
zbog toga to ne gledaju ovaj svijet oima Qur'na i sunneta. Mi
ovaj svijet gledamo kroz Qur'n i sunnet. Allh je objavio ovaj
Qur'n i sunnet da gledamo svijet kroz njih i da shvatimo svijet
kroz njih i da nazremo svijet i ono to se deava u njemu


185

Qur'nom i sunnetom Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. Ako se u tome pogrijei imamo pogreno sprovoenje
er'ata Allha, delle we 'al, i zbog toga nam se deava ono to
nam se deava.
Dakle, kao to rekosmo, pod brojem dva je sluaj da ovjek
propie zakon u opte poznatoj mes'eli na sveobuhvatan nain.
Opravdava se osoba koja zaista nije mogla da stekne znanje,
poput onih koje smo naveli.
3. Da propie zakon u opte poznatoj mes'eli, ali ne sveobuhvatno,
ve posebno. ta znai posebno? Nekom ovjeku ili maloj grupi
ljudi. Opet emo se vratiti dozvoljenosti jedenja hljeba. Doe
ovjek i kae ti: ''Tebi je zabranjeno da jede hljeb'', ili: ''Tebi i
dvojici trojici'', samo da ne bude sveobuhvatno. Ovdje pitanje
opravdavanja neznanjem treba da bude malo ire nego u prvom
pitanju. Zbog ega? Jer imamo dogaaj koji se desio za vrijeme
'Umera, radijallhu 'anh, nakon smrti Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, kada je ashb Qudme ibn Mez'n sa
jednim brojem njegovih prijatelja ohallio pijenje vina i njegov
sluaj mnogi ljudi pogreno razumiju. Qudme ibn Mez'n, koga
je 'Umer postavio za namjesnika i koji je, bez sumnje, znao da je
vino zabranjeno piti, ohallio je pijenje vina, ali ne u
sveobuhvatnom smislu i ne u svakoj situaciji, ve je ohalalio
pijenje vina sebi i grupi koja je bila sa njim, ''ako budu vjerovali i
Allha se bojali, i vjerovali i dobra djela radili i dobro inili'',
kao to se kae u sri el-M'ide. Pa je 'Umer ibnul-Hattb sastavio
sve uesnike Bedra da bi razgovarali o sluaju Qudme ibn
Mez'na, a mnogi od nas ili vas bi se zaletili da smi donesu
Allhov propis. Meutim, 'Umer je sakupio uesnike Bedra,
poznavaoce Qur'na i sunneta i duha er'ata, da razgovaraju o
sluaju Qudme ibn Mez'na, pa obzirom da nije ohallio pijenje
vina u sveobuhvatnom smislu, ve na ovakav nain, sloili su se
da je imao te'wl (pogreno shvatanje) jeta, to znai neznanje


186

Allhovog propisa, pogreno shvatanje jeta. Sloili su se da se od
njega trai da se pokaje, a ako se ne pokaje, tj. nastavi u svom
vjerovanju, da e biti ubijen kao nevjernik. Kada je Qudme ibn
Mez'n 'Umeru spomenuo jet, 'Umer mu je rekao: ''Pogreno si
ga protumaio, jer, da si se Allha bojao, ne bi ga pio'', pa su zatim
nad njim izvrili sankciju propisanu od Allha, delle we 'al, za
onoga koji pije vino, to znai da ga je te'wl sprijeio u ovoj
mes'eli od dobijanja imena kufra, ali ga nije sprijeio da nad njim
bude izvren had (sankcija) Allha, tebreke we te'l. Moda ovu
stvar moemo staviti na granicu sa etvrtim pitanjem koje dolazi.
4. Da propie zakon suprotan Allhovom zakonu u manje poznatoj
mes'eli, na sveobuhvatan nain. Ovaj sluaj broj etiri i sluaj broj tri
su puno blizu. Razlika je izmeu opte poznatih mes'el i manje
poznatih mes'el sa vie aspekata, prije svega sa aspekta
poznavanja iste i sa aspekta opravdavanja onoga koji je poinio
neto u te dvije mes'ele ili u tim dvjema kategorijama mes'el, bilo
da se radi o neznanju, te'wlu (pogrenom shvatanju), idtihdu ili
taqldu, itd., kao to se krug onih koji se opravdavaju iri ovdje.
Manje poznata mes'ela je ono, sa punom svijeu kaem, u ta je
upao Qudme ibn Mez'n, u dozvoljenost pijenja vina pod
odreenim uslovom za odreenu grupu ljudi. To je manje poznata
mes'ela i zbog toga ga 'Umer i ashbi nisu protekfirli.
Ibn Tejmijje, brao, manje poznate mes'ele naziva ''One iji
dokaz moe biti nepoznat nekim ljudima''. 'Ulema, izmeu ostalog,
spominje i navodi ovjekovo nepoznavanje ili pogreno shvatanje
odreenih tekstova ili hadth Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, koji govore o nekim Allhovim svojstvima, kao
to je sluaj ovjeka koji alegorino tumai osobinu Ruke ili neku
drugu osobinu Allha, delle we 'al, kao to su uradile e'arije,
maturdije i slini. 'Ulema ehlis-sunneta wel-dem'ata njih, im to
urade, nazivaju e'ar, maturd, tako ih zovu i kau: ''Moe se za
njega rei da je moda pogrijeio i da je u zabludi.'' Nad njim nije


187

uspostavljen onaj argument iji ostavlja postaje nevjernik, pa ga
nazivaju dl i mubted'i.
Meutim, ponekad ovaj mudtehid moe da bude opravdan
kod Allha, delle we 'al, ako se bude Allha, delle we 'al, bojao
koliko moe i zaista ne bude mogao da doe do haqqa, kao velika
imena ummeta Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, koji su
pogreno shvatili neke jete. Naprotiv, mnogi od njih ne zasluuju
ak ni ime fsiq, ve trebaju kasnije biti nazvani fasicima ako ne
uloe maksimalan trud u traenju istine i ako slijede strasti, a
neki od njh e biti nazvani kfirima a to su oni nad kojima e biti
uspostavljen argument, a uspostava argumenta u ovim manje
poznatim pitanjima za te ljude biva sa dijalogom od strane
ovjeka koji e moi da im ukloni ubhe na nain koji je shvatljiv
za ljude poput njih, pa makar oni i ne shvatili.
Primjer za to jeste ovjek koga Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, spominje u hadthu. El-Buhr je zabiljeio od Eb
Hurejre da je jedan ovjek pitao svoje sinove: ''Kakav sam vam
babo bio?'' Pa mu kau sinovi: 'Bio si nam dobar babo''. Pa im on onda
kae: ''Kada budem umro zapalite me, a onda jedan dio moga pepela
prospite u more, a jedan na kopno'', ...a onda se spominje jedna
reenica za koju 'ulema ima pet miljenja, a ja u vam navesti
shvatanje Ibn Tejmijje, to ne znai da smatram da je to jedino
ispravno. Kae se da je ovaj ovjek rekao: ''...jer kada bi Allh bio
kadar da me oivi kaznio bi me kaznom kakvom nikada nikog nije
kaznio.'' Pa e ga Allh oivjeti i pitati: ''Zbog ega si to uradio?'' A on
e Mu rei ''Bojao sam Te se.'' Tada e mu Allh oprostiti i uvesti ga
u dennet.''
Dolaze na scenu murdije i dehmije i lupaju ulijevo i udesno.
Kau: ''Ovaj ovjek je sumnjao u Allhov qudret, u Njegovu mo, a to
je od tewhda Allha, delle we 'al, od vjerovanja u imena i svojstva.
Vidimo da ga Allh, delle we 'al, uveo u dennet i oprostio mu.
Vidimo da je on bio musliman, to znai da ima opravdanje neznanjem


188

u osnovama vjere...'' ...i zatim spominju rijei Ibn Tejmijje i lupaju
sa ovakvim shvatanjem hadtha i obaraju sav Qur'n i sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i idm' 'uleme. Da
li je ovaj ovjek sumnjao u osnovu osobine qudreta Allha, delle we
'al, osnovu osobine moi? Kakav je to ilh (bog) u kojeg ovjek
vjeruje, a za kojeg sumnja da on ima osobinu moi? Ima li tako
neto, da neko vjeruje u boanstvo nekoga, a da sumnja u
osobinu njegovog qudreta (moi), da vjeruju da je slab, da je
nemoan? Nema sumnje da je ova osoba vjerovala u osnovu
osobine qudreta (moi) Allha, delle we 'al, da je Allh Moni
el-Qdir.
Meutim, po shvatanju Ibn Tejmijje, ubha se kod njega
pojavila u djeliu ove osobine; ne u osnovi osobine, ve u jednom
njenom djeliu, u jednom njenom vidu, a to je mo Stvoritelja,
kada se razaspe pepeo ovjeka na kopnu i na moru, da ga ponovo
sastavi i da ga oivi; s tim to kae 'ulema da nije vjerovao sto
posto da ga nee moi oiviti, ve je sumnjao. Vjerovao je u
osnovu osobine, a sumnjao u njen djeli, i Allh, delle we 'al, mu
prata i uvodi ga u dennet, to znai da je zaista bio musliman,
jer da nije bio musliman, obzirom da je bio neznalica, ne bi uao u
dennet, ve bi ga Allh ispitao na Sudnjem danu. injenica da
mu Allh oprata i da ga uvodi u dennet jeste dokaz da je ovjek
kod sebe imao osnovu islma. Zato Ibn Tejmijje kae:
''Ako Allh, delle we 'al, opravdava ljude poput ovoga u ovoj stvari,
onda je jedan mudtehid ili onaj koji je pogreno shvatio jete, ulaui
trud da stekne Allhovo zadovoljstvo ili ak onaj koji ga slijedi jo i prei
da mu bude oproteno...''
I spominje da su pogrijeili oni koji se pripisuju ehlis-sunnetu,
a koji su protekfrili ljude i 'ulemu koja je pogrijeila u manje
poznatim mes'elama koje se tiu 'aqde, poput nekih ljudi iz
medhheba imma Ahmeda, i kae da je to u stvari sramota za njih i
da nije stav ehlis-suneta wel-dem'ata da se tekfri u tim mes'elama.


189

Zato treba znati da uenjaci ehlis-sunneta wel-dem'ata u
ovim manje poznatim mes'elama 'aqde imaju jedno manje miljenje,
ali ono nije ispravno; ispravno je ono to smo mi sada spomenuli.
Ibn Tejmijje govori da je to jedan vid pretjerivanja u tekfru u tim
mes'elama. Jedno od miljenja i tumaenja 'uleme po pitanju rijei
(ovog ovjeka iz hadtha) ''Le in qaderAllhu 'alejje'', koje Ibn
Tejmijje shvata u znaenju: ''Kada bi Allh bio kadar...'', a one se
mogu prevesti i kao: ''Kada bi Allh bio prema meni strog...'', jer
Allh, delle we 'al, kae u sri et-Talq:
.. . .ls . _.`.l !.. ... <
''A onaj kome je rizq smanjen (stegnut), neka udjeljuje od
onoga koliko je u stanju.''
98

Pa se upotrebljava glagol ''qadere'' u smislu ''smanjiti neto'',
a ovaj ovjek kae: ''Ako bi Allh bio prema meni strog'' ili, ako
bismo mogli rei: ''Ako bi mu smanjio mogunost opravdanja zbog
grijeha koje je u svom ivotu uradio onda bi ga kaznio kaznom kakvom
nikoga nije kaznio'', a to djelo koje je uradio je u osnovi bilo da
kae: ''Gospodaru moj, ja se Tebe plaim i ja elim da me Ti ne kazni.
Evo da vidi ta u ja sebi uraditi, jer ja znam ako bude prema meni bio
strog da e me kazniti kako nikad nikog nisi kaznio''. Pa mu onda
Allh, delle we 'al, oprata. to se mene tie, ja dajem ovom
tumaenju isti stepen kao to dajem miljenju Ibn Tejmijje, jer
postoji pravilo u vjeri Allha, delle we 'al, da se ''majka Knjige''
(muhkem, ono to je jasno) ne smije obarati pojedinanim
tekstovima, pogotovo kada njihovo shvatanje moe biti za neke
ljude dvosmisleno ili imaju dvosmisleno znaenje naizgled, ve se
mora traiti znaenje u dvosmislenim i viesmislenim stvarima,

98
sra et-Talaq, 7. jet.


190

znaenje koje se slae sa glavnicom Knjige, a glavnica Knjiga nam
kae da se mora vjerovati u Svemo Allha, delle we 'al.
Mi se u svemu ovome okoritavamo da vidimo da su mnogi
ljudi uzeli ovaj hadth i zaletili se da njime srue muhkemul-kitab
(glavnicu Knjige koja je jasna) da bi bili od onih koje je Allh
opisao:
!.! _.I _ `...l . _.`-.., !. ..:. .. .!-.. ..l .!-... \..!.
''A oni u ijim srcima je bolest slijede ono to je (tj. za njih)
manje jasno, elei fitnu i (elei) da ga protumae kako oni
hoe.''
99

I kada njih vidite, morate ih se uvati. Meutim, pravi
poznavalac Qur'na i sunneta zna kako se tumai Qur'n i kako
se tumai sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
On zna, jer zna pravila, jer je to nauio izmeu ostalog i od
drugova Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Ovaj
hadth Eb Hurejre je dokaz za opravdanje neznanjem, po
jednom miljenju, u manje poznatim mes'elama, bez obzira da li one
bile teoretske, 'aqdetske prirode ili praktine prirode, nasuprot
onima koji su ograniili opravdanje neznanjem na pitanja
praktine prirode, ali nema opravdanja neznanjem u pitanjima
irka, vjerovjesnitva, Sudnjega dana itd. Rekosmo da je pod
brojem etiri sluaj da ovjek propie zakon u manje poznatoj mes'eli na
sveobuhvatan nain.
5. Da propie zakon suprotan Allhovom, delle we 'al, u manje
poznatoj mes'eli na poseban nain, jednom ovjeku ili jednoj grupi ljudi.
Normalno, ovdje treba jo vie otvoriti vrata opravdanju
neznanjem i vidite u broju etiri i broju pet koga smo ak
opravdavali. Opravdavali smo 'ulemu i mudtehide i one koji su

99


191

pogreno shvatili jete, opravdavamo one koji ne znaju, koji su
odrasli u gradu i u pustinji i koji slijepo slijede. Broju etiri i pet
smo otvorili i rairili vrata opravdanja, to je Allhov sud, ali u
broju jedan nikako, u broju dva i tri malo vie.
6. Da propie suprotan zakon u mes'elama u kojima postoji idm'.
Znate rijei Ibn Tejmijje kada prenosi:
''Sloili su se pravnici da je onaj koji ohalli harm po pitanju kojeg
postoji idm' ili oharmi hall po pitanju kojeg postoji idm' ili
promijeni dn (zakon, tj. Allhov po pitanju kojeg postoji idm) kfir
u Allha, delle we 'al.''
Tako su mes'ele oko kojih postoji idm' (konsenzus) na
veem stepenu nego mes'ele oko kojih postoji razilaenje.
7. Da propie zakon u mes'eli o kojoj postoji razilaenje. Vidjeli
smo kako je bilo opasno kad bi se pojavio ovjek u Bosni ili
Sandaku u bilo kojem dijelu gdje mi ivimo, da kae: ''Harm je
jesti hljeb.'' Bio bi kfir na licu mjesta i ja ga uopte ne
opravdavam neznanjem, zato to niko od muslimana ne vjeruje
da je to harm, a kamoli, ne dao Allh, delle we 'al, da ne zna da
mu je Allh propisao da klanja pet vakata namza. Kao to neki
danas opravadavaju ljude u Bosni zato to ne znaju da je Allh
propisao pet vakata namza. Ispade ono, ko to kae 'ulema, da
(bi ispalo da) Allh nema protiv nikog dokaz na Sudnjem danu...
ta su poslanici radili itavog ivota? Dou ljudi na Sudnji dan, a
Allh protiv nikog nema dokaz, svi imaju opravdanje. Zna l' se
ko e biti kanjen? Ja i ti to smo sjedili ovdje i ovo nauili. A ovi
drugi, svi su bolji i bolje je njima nego nama. ije je ovo
shvatanje? Ovo je dhilsko shvatanje, shvatanje ljudi koji kau:
''Bolje je nama da ne znamo'', a ovi ih pomau i kau im (tim
neznalicama): ''Vi ste opravdani, a mi nismo opravdani.''
Zaista je, brao, ovaj fiqh udan i smijean. Kau: ''Bolje mi da
ne znam, ne mogu ja to da sluam'', a ovi im kau: ''Jes', jes', ti si taj


192

(tj. onaj koji je opravdan jer ne zna). A Eb Muhammed i svi ovdje
to sjede e biti kanjeni.'' Molim Allha da nam oprosti grijehe i da nas
uputi na pravi put.
Zbog ega smo proli kroz ovih sedam taaka? Da ne bi neko
uzeo sluaj broj dva i da ga ne bi primjenjivao na svaku od ovih
sedam situacija. U nekim stvarima ima opravdanja neznanjem, a
u nekima nema, ali ak i tamo gdje ima opravdanja neznanjem,
kada ima mogunost saznanja, a u manje poznatim meselama nije
ak dovoljna ni mogunost saznanja ve je potreban dijalog i kada
se ukloni ubha na nain koji sam spomenuo e, tada ovjek
postaje jedan od tgt, onih koji propisuju neto to je suprotno
onome to je Allh, delle we 'al, objavio i propisao. Allh,
tebreke we te'l, najbolje zna. Moda bi bilo dobro da kaemo da
u svim ovim takama koje smo naveli nikada ne uslovljavamo da
li ga je ohallio ili ga nije ohallio, samo dolazi u obzir: ''zna ne
zna'', mogunost saznanja, otklanjanje ubhe. Nema ''ohallio
nije ohalalio'', zato to je djelo i rije i in nevjerstvo smo po sebi,
kufr koji sm po sebi izvodi iz vjere.
Ovaj grijeh u svim njegovim takama, ak i pod brojem
jedan, neki ljudi danas nazivaju ''kufr dne kufr'' (kufr ispod kufra
ili mali kufr). Ono to je radio Dingis-Kn, to je kod njih mali kufr
ili, ako je za njih to veliki kufr, to je samo zbog toga to ga je on
ohallio ili zbog toga to smatra da je njegov propis bolji nego
er'at ili da je njegov sud isti kao sud er'ata i to zagovaraju
''selefije'' iz Jordna, iz Kuwajta, iz Saudijje; nazivaju se selefijama,
a u stvari su to kfiri, jer tgte nazivaju muslimanima. Od njih je
bio i el-Albn, jer je sve vladare nazivao muslimanima. On je
zagovarao ovu stvar, tako da moemo rei da je el-Albn u ovim
stvarima unitio sav dunjluk, unitio omladinu i sve to je mogao
da uini u ovoj mes'eli. A gori su od njega bili drugi ljudi u
Arabiji; oni su bili bolji u teoriji, a on u djelima.


193

Sumnjanje u predsjednike koji su bili kod nas je musbet. Da
neko sumnja u njihov tgtijjet i njihovo nevjerstvo, ja ne znam u
ta taj ovjek vjeruje, ne znam kakav dn taj ovjek ima. Moj dn i
dn tih ljudi nije isti. Ja imam sasvim drugaiji dn od takvih ljudi.
Moj dn je ubjeenje da su takvi ljudi urek' Allhu, delle we 'al,
da su nevjernici u Allha, delle we 'al.
'Ulema ehlis-sunneta je definisala da je za vrijeme 'ubejdijske
ftimijske okupacije Misra u svim mesdidima koji su izjavljivali
lojalnost dravi, ak i u onim mesdidima gdje su klanjali sunnije,
osnova irk, riddet (otpadnitvo) i kufr, zato to je kufr 'ubejdijj,
ftimijj tada morao biti jasan ljudima poput njih. Meutim, ja
ponekad mogu nekoga nazvati muslimanom a da on kod Allha
bude munfiq, nekoga mogu nazvati murteddom, murikom, a da on
kod Allha bude musliman. Sutina je u tome da mi ljudima
sudimo po vanjtini, a Allh sudi po srcima.

Trei glaveina tgt: Onaj koji sudi suprotnim onome to je
Allh objavio
Pred nama je trea vrsta tgta, a govor o treoj vrsti tgt
zahtijeva veliku preciznost od strane onoga koji govori i veliku
panju, istou srca i nezapoljenost misli i prsa od strane onoga
koji slua; ne zbog toga to je tema teka, jer u Allhovoj, delle we
'al, vjeri nema nita to je teko, to je komplikovano, ve se
tekoa javlja samo u ovjekovoj (ne)spremnosti da razumije i
njegovoj (ne)sposobnosti ili (ne)spremnosti da neto shvati. Za
onoga koji pomno slua i koji pomno prati sve u Allhovoj,
delle we 'al, Knjizi je jasno.
Govor o ovoj temi u sebi sadri jedan odreeni broj preciznih
pitanja i mes'el, koje moramo poreati da ne bismo upali u
probleme i imali problema sa njima. Znaaj ovih mes'el se
posebno istie kroz njihovu aktuelnost i, obzirom na to, vanost


194

njihove primjene danas, iz ega rezultira da e onaj koji ih
pogreno shvati, bilo u smislu pretjerivanja ili nedotjerivanja
pogreno ih sprovoditi u praksi. To znai da e onaj koji ih
ispravno shvati time poveati mn u Allha, Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i mn u Allhovu, delle we 'al, Objavu
i da e se sauvati od mnogih dilema i sukoba u smom sebi i od
zablud, ubuht i nejasno koje se ire u pogledu ovih tema.
Kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb, rahmetullhi te'l
'alejhi: ''Trei od glaveina tgta je onaj koji sudi, tj. presuuje
suprotnim onome to je Allh objavio tj. zakonom suprotnim zakonu
koji je Allh, tebreke we te'l, objavio.''
Kae ejh Muhammed: ''A dokaz za to su rijei Uzvienog...''
...pa navodi dio 44. jeta iz sre el-M'ide:
.. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''I ko god ne bude sudio onim to je Allh objavio, takvi oni
su pravi (istinski) kfiri.''
Prva mes'ela i prva stvar na koju trebamo da se osvrnemo
jeste: Koja je to osobina ili ment (opis) koji ini ovu treu vrstu
tgta najveim neprijateljem ili jednim od najveih neprijatelja
Allha, delle we 'al? Onaj koji sudi suprotnim onome to je Allh
objavio. Koji je ment (opis) ovdje spomenut? Suenje suprotnim
onome to je Allh objavio. Dakle, smo suenje ili suenje smo
po sebi.
Je li ejh rekao: ''Onaj koji sudi suprotnim onome to je Allh
objavio i vjeruje da je to dozvoljeno''? Nije rekao.
Je li rekao: ''...i vjeruje da je to (ime sudi) bolje od Allhovog
er'ata''? Nije rekao.
Je li rekao: ''...i vjeruje da je to isto kao Allhov er'at''? Nije.


195

Je li rekao: ''...osim da taj koji sudi tvrdi da je Allhov er'at
bolji, ali da sada nije vrijeme za Allhov er'at nego je vrijeme za ovo''
(tj. da, ako tako tvrdi, on nije tgt)? Nije.
Nita od ovih dodataka i uslova ejh Muhammed nije
spomenuo. Je li on to zaboravio? Nije on to zaboravio i ovo je
konsenzus uenjaka islma, zato to ovim dodacima koje smo mi
spomenuli nije mjesto u ovim stvarima, u stvarima ije injenje i
izgovaranje ine ovjeka tgtom ili kfirom u Allha, delle we 'al.
Kod kojih se grijeha, kao dokaz ili kao uslov za tekfr,
spominje ohalaljivanje neega? Kod velikih grijeha, koji smi po sebi
ne izvode iz vjere. Meutim, ovdje se govori o grijesima koji izvode
iz vjere; tavie, o najveim grijesima mukeffirtima ili o
kategoriji (vrsti) najveih grijeha koji ovjeka ine kfirom u
Allha, delle we 'al. Odgovor je da je sm ment koji ovu treu
vrstu ini tgtom smo suenje ili suenje smo po sebi
zakonom suprotnim onome to je Allh, delle we 'al, objavio.
Koja je razlika izmeu vrste tgta broja dva i tgta broj tri?
Koja je razlika izmeu menta koji predstavlja tgta broj dva i
menta kojeg spominjemo ovdje?
Kaemo: Tgt pod brojem dva, on propisuje zakon, odnosno
njegov ment je propisivanje zakona suprotnog Allhovom zakonu.
Znai, ment tgta broj dva je propisivanje zakona suprotnog
Allhovom zakonu, delle we 'al, bez suenja. Prvi od ove
dvojice, tj. tgt broj dva je postao tgt zbog propisivanja. I
pazite, kao da je broj dva gori od broja tri, mada ponekad moe
biti ovjek i broj dva i broj tri. Broj dva i ment njegovog
tgtijjeta, odnosno osobina koja je njega uinila tgtom ili ona
osobina za koju je Allh, delle we 'al, vezao ime tgt je
propisivanje zakona suprotnih zakonima Allha, tebreke we
te'l. Propisivanje zakona mimo Allha jeste jedan od ment
postajanja ovjeka tgtom. Da ovjek ubije svoga oca kojega


196

nasljeuje kada su iste vjere jeste ment koji za sobom povlai
zabranu meusobnog naslijeivanja, zato to je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ubica ne nasljeuje'', pa je propis
nenasljeivanja vezao za njegov ment (opis, osobinu), a to je
ubistvo. I tako svaki propis ima svoj ment.
Mi smo ovaj ment pod brojem dva (propisivanje zakon)
proveli kroz jednu tabelu pitanja, odnosno moguih sluajeva u
kojima se moe desiti propisivanje zakona suprotnim Allhovim
u kojima je broj jedan bio najgori, pa broj dva, pa broj tri, pa broj
etiri, pa broj pet, pa broj est, pa broj sedam.
Pod broj jedan: ovjek koji apsolutno, neovisno, uopteno od
Qur'na i sunneta propisuje zakone, dajui pravo na to sebi ili
drugom, pa makar to i ne smatrao dozvoljenim, ili to radi svojim
djelima, pripisujui to sebi ili drugom, pa makar on to ne smatrao
dozvoljenim. Znai, propisivanje zakona mimo Allha, delle we
'al, suprotnih Allhovim zakonima: uopteno, sveobuhvatno,
apsolutno.
Pod broj dva: Govorili smo o ovjeku koji ima kod sebe 'aslul-
islm, osnovu islma, ali propisuje zakon suprotan Allhovom u
optepoznatom pitanju, na sveobuhvatan nain.
Pa smo rekli pod brojem tri: ovjek koji propisuje zakon mimo
Allhovog zakona u opte poznatom pitanju na poseban nain.
Pod broj etiri smo rekli: Da ovjek propisuje zakon suprotan
Allhovom zakonu u manje poznatoj mes'eli, na sveobuhvatan
nain.
Pod broj pet smo rekli: Da ovjek propisuje zakon suprotan
Allhovom zakonu u manje poznatoj mes'eli, na poseban nain.
Pod broj est smo rekli: Da ovjek propisuje zakon suprotan
Allhovom zakonu u mes'eli u kojoj ima idm', koja je priroda
konsenzusa, po pitanju koje se sloila 'ulema.


197

Pod broj sedam: Da propie zakon suprotan Allhovom
zakonu u pitanju u kojem ima razilaenje meu islmskim
pravnicima.
Zbog ega je bilo vano ovo? Da ne bi svakog od ovih ljudi
strpali i rekli: ''Ti si tgt!'', zato to se, obzirom na raznolikost ili
prirodu samog pitanja kojim je upao u ovaj ment i ovaj grijeh,
ovjek moe opravdati neznanjem, a neznanje je prisutno i u
te'wlu (pogrenom shvatanju jeta ili dokaza) i u slijepom
slijeenju i u idtihdu uenjaka; i obzirom na prirodu smog
pitanja ovaj prostor opravdanja neznanjem u odnosu na pitanje se
poveava ili smanjuje. Neemo svakom koga vidimo da je upao u
propisivanje zakona suprotnom Allhovom zakonu rei: ''Ti si
tgt broj dva!'', ve moramo da znamo o kojem se pitanju radi, u
koju se kategoriju svrstava, ta je rekao i ne smije se ovjek
zaletati.
Meutim, ako je pod brojem jedan, od onih koji propisuju
zakone neovisno od Qur'na i sunneta, poput onih koji propisuju,
tj. piu ustave, koji piu laike zakone predsjednika drava,
Dingis Khna, faraona nema sumnje da su takvi ljudi murici,
nevjernici u Allha, delle we 'al, te da im ne koristi ako bi pri
sebi imali dva ehdeta, namz ili slino.
Ima li sumnje da je ovjek koji izgovara dva ehdeta i koji
klanja namz, a ini seddu kipu murik? Ima li sumnje u to?
Zato je on murik, a klanja i izgovara dva ehdeta? Zato to ini
seddu kipu, zato to oboava kipa. Dakle, ne moe ovjek biti
musliman, a da oboava nekog drugog mimo Allha. Isto tako,
ne moe ovjek biti musliman, a da propisuje zakone suprotne
Allhovim u apsolutnom smislu ili daje pravo na to sebi ili ga
daje nekom drugom, ili vjeruje da nema nikakve smetnje... To je
bio grijeh sveenik i monah. Ovo je kraj govora o propisivau
zakona mimo Allha.


198

Nakon ovog podsjeanja o glaveini tgta broj dva,
prelazimo na govor o treem glaveini tgta. I ovu treu osobinu
(ment) kojim je opisan onaj koji sudi onime to je suprotno
Allhovoj objavi (Allhovom zakonu) moemo da provuemo
kroz ovu tabelu. Njegove sluajeve isto treba da provuemo kroz
ovu tabelu, to e za sobom povui uzimanje u obzir njegove
greke, njenog obima, u kojoj je oblasti bila, u kategoriji kojeg
pitanja je bila, to znai uzimanja u obzir njegovo opravdanje
neznanjem, injenicom da li je novonastali musliman ili nije, slijepim
slijeenjem, idtihdom, grekom, itd.
Pa kaemo: 1. Ovdje ponajprije govorimo o onome koji sudi
zakonom suprotnim Allhovom zakonu, uopteno, sveobuhvatno, znai
nije se desilo to kod njega u nekoliko pitanja, nego ovjek
paralelno sa tgtom broj dva (koji propisuje zakon) uopteno
sudi zakonom suprotnim Allhovom, delle we 'al, zakonu,
neovisno od Qur'na i sunneta.
Bt er'atskog znanja je povezivanje znanja sa stvarnou; ako
ne poveemo znanje sa stvarnou onda smo slijepi, onda nam ne
koristi to znanje. Veina kfir, tgt i murtedd u arapskim
zemljama danas kao da govori: ''Malo Allhu, delle we 'al, a malo
naim kipovima, ustavima i onima koji donose ustave'', jer u nekim
domenima i oblastima sude er'atom, a u nekima sude laikim
zakonima. A i one oblasti u kojima sude er'atom oni podreuju i
potinjavaju ustavu i njihovim strastima; i da ne odgovara
njihovim strastima nikada ne bi njima sudili. Kaemo: Ovo su
predsjednici drava. I esto se moe desiti da predsjednik drave
bude onaj koji propisuje zakone i onaj koji njima sudi.
Nakon njih, oni koji sude laikim zakonom su sudije u
nevjernikim dravama. Oni su bez ikakve sumnje tgti broj dva,
jer oni sude apsolutno laikim zakonima mimo Allhovih, delle
we 'al, zakona, to znai da je takva osoba, osoba koja sudi
laikim zakonima tgt i nema opravdanja u neznanju. Ne moe


199

se desiti da ovjek koji eli da bude musliman ne zna da mu nije
dozvoljeno da uopteno, u sveobuhvatnom smislu sudi neim
drugim suprotnim onome to je Allh objavio, tj. da to smatra
dozvoljenim. To ne moe da bude musliman i ovu injenicu on
mora zabraniti sebi i drugom, kada je rekao ''L ilhe...'', a
pripisati je Allhu, odnosno Qur'nu i sunnetu, kada je rekao:
''...illAllh''. ta mislite, ako ovaj sudija bude klanjao namz i iao
na hadd, je li on musliman? Nije musliman, zato to to radi i
zato to je podigao sebe na stepen Allha, delle we 'al, zato to je
uradio veliki irk i veliki kufr, tj. zato to je on tgt.
Allh, delle we 'al, e na Sudnjem danu stvorenjima suditi
Njegovim zakonom; svakom poslije Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem, sudie Allh Qur'nom i sunnetom, a onima koji
su umrli prije Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
sudie Allh, delle we 'al, er'atima i zakonima koje je objavio
njihovim vjerovjesnicima. Tako je Allh, delle we 'al, objavio
ovaj Svoj zakon, da se po njemu sudi meu stvorenjima, a ovaj
ovjek je doao i rekao: ''Ja sudim apsolutno zakonom suprotnim
Tvojem zakonu.'' Takav ovjek je, kao to vidite, veliki neprijatelj
Allha, delle we 'al, i skoro da nema razlike izmeu njega i
onoga koji kae: ''Ja ujem kao to Allh uje'' i: ''Ja vidim kao to
Allh vidi'', zato to je ovaj jo i opasniji, tj. zato to e se ovom
ljudi najee pokoriti i najprije e on uzeti Allhova stvorenja
sebi, mada je on postao tgt samim suenjem, a ne nametanjem
zakona, kao to je broj dva postao tgt samim propisivanjem, a ne
nametanjem zakona. ta mislite kada jo uz to doe propisivanje
tih zakona, suenje njima i nasilno nametanje njih ljudima, te
kanjavanje svakog onoga koji to ne potuje i koji to ne priznaje,
optuivanjem istoga da radi protiv drave i da rui ustav ili
ubijanjem? Ima li sumnje da je ovo ogroman dhulm, jedan od
najveih dhulma koji moe biti? Nema nikakve sumnje. Sve
opisano je bio sluaj broj jedan.


200

2. Pod broj dva imamo ovjeka sudiju, koji u jednom pitanju ili
dva-tri pitanja (samo da nije sveobuhvatno!) presudi u opte poznatoj
mes'eli, na sveobuhvatan nain, da presudi zakonom suprotnim
Allhovom zakonu. Ovaj pod brojem dva: je li musliman ili nije?
Broj dva je kod nas ovjek musliman, ali u jednom pitanju, opte
poznatom pitanju na sveobuhvatan nain presudi zakonom
suprotnim Allhovom zakonu. On je musliman. Je li ovaj ovjek
tgt ili nije? Kaemo za njega kao to smo rekli za propisivaa
zakona suprotnog Allhovom pod brojem dva: Ako je bio od
onih koji su stekli znanje ili imali mogunost da steknu znanje, a
to nisu uradili, obzirom da se radi o opte poznatoj mes'eli onda
nema opravdanja u neznanju, pa kaemo za njega da je tgt.
Meutim, ako je bio od osoba do koje nije dolo znanje o dotinom
pitanju ili nije imao mogunosti sticanja znanja o dotinom pitanju,
poput osobe koja je tek primila islm i tewhd ili osobe koja je
odrasla daleko u pustinji ili u brdima, ili koja je odrasla meu
nevjernicima, na teritoriji ili podruju rata takva osoba se
opravdava neznanjem, ostavlja joj se osnova islma dok joj se ne
pokae dokaz ili dok do nje ne doe dokaz.
Dolazak dokaza do takve osobe moe biti ostvaren bilo
kojim sredstvom koje ona razumije i bilo kojim putem, moe biti
preko tvojih rijei, moe biti putem qur'nskog jeta ili hadtha
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. tavie, dovoljna
je sma mogunost da on to sazna. I kao to smo rekli ranije: Ne
opravdava se ovjek koji ivi u muslimanskoj sredini, gdje su
muslimani, da ne zna da je Allh propisao pet vakata namza i da ne
zna da je zabranjena kocka, da je zabranjeno laganje i da je zabranjen
blud. Ako bude govorio da je to dozvoljeno njegovo neznanje se
ne prihvata (kao opravdanje njemu), zato to ljudi poput njega to
znaju, to znai da je on sm kriv za to svoje neznanje. Jer, naprotiv,
ako bismo opravdali njega i sline to bi znailo zatvaranje puta
sprovoenja islmskog zakona i Allhovih propisa, jer e svi da
se pravdaju govorei: ''Nisam znao''.


201

Ko e mi navesti primjer opte poznate mes'ele u kojoj qadija
presudi zakonom suprotnim Allhovom zakonu, na
sveobuhvatan nain? Npr. ovjek je tek primio islm i kae da je
vino dozvoljeno. Je li ispravna ova formulacija: ''...i kae da je vino
dozvoljeno?'' Nije ispravna, ve treba rei: ''...i kae da je pijenje
vina dozvoljeno'', jer se er'atski propisi ne veu za linost nekog
predmeta, ve se veu za djela mukellef u odnosu na njega. Djelo
mukellef (er'atskih obveznika) u odnosu na vino je pijenje, pa
er'at vee propis, pa kae: ''Pijenje vina je zabranjeno, a vino moe
biti prljavo ili isto, obzirom na miljenje 'uleme o vinu.'' Zato je
ispravno da se kae, ako bi govorili precizno: ''...kae da je pijenje
vina hall.'' Isto tako, kada te ovjek pita: ''Je li televizor hall ili
harm?'' Je li ispravno ovo pitanje? Kaemo: ''er'atski propis se
ne vee za pojam televizora (predmet), ve se vee za linost mukelef i
ovjek treba pitati: Je li gledanje televizije (TV programa) hall ili
harm?'' Npr. ovjek je primio islm, ima kod sebe osnovu tewhda
i islma i sudi da je pijenje vina (alkohola) svakome hall, a to
(zabrana pijenja vina) je u osnovi opte poznata mes'ela. Ako pri
sebi ima one karakteristike koje smo spomenuli, tj. tek je primio
islm, odnosno do njega nije doao dokaz zabrane, niti je imao
mogunosti saznanja o zabrani vina, kao da je, npr., od onih koje
smo spomenuli, ovaj ovjek jo uvijek ima opis islma i ne dobija
opis tgta i murika, dok se ne ostvari ono to smo mi objasnili.
3. Trei sluaj: Da ovjek presudi zakonom suprotnim Allhovom u
opte poznatoj mes'eli, na poseban nain. Ko e mi navesti primjer za
ovo? Qudme ibn Mez'n je sebi i jednoj grupi vjernik dozvolio
da piju vino pod odreenim uslovima, s odreenim
karakteristikama koje je uzeo iz jeta u sri el-M'ide. On je znao
da je Allh u osnovi zabranio pijenje vina, ali je pogreno shvatio
jet, pa je sebi i maloj grupi ljudi dozvolio pijenje vina, ne na
sveobuhvatan ve na poseban nain, pa su ga 'Umer i ashbi
opravdali u tome i nisu ga nazvali nevjernikom, ali su traili od
njega da se pokaje. ta znai ovo da su traili od njega da se


202

pokaje? Traenje pokajanja od njega ovdje znai objanjavanje da je
pogrijeio, tj. obaranje njegovog te'wla, a onda da se, nakon toga,
vrati i da ostavi to to je govorio. U protivnom bi on bio nevjernik
zato to je porekao qur'nski jet. Pa se Qudme ibn Mez'n vratio
istini, a 'Umer ibnul-Hattb je nad njim izvrio kaznu za pijenje
vina. Nije ga protekfirio zato to je imao te'wl.
ta je opasno ovdje, u opte poznatoj mes'eli koja je dola u
kontekstu posebnog, odnosno suenja posebnoj grupi ljudi?
Opasno je pomijeati nju sa brojem dva. Ako pogrijeimo u
sluaju Qudme ibn Mez'na, iji sluaj spada u mes'elu broj tri, i
stavimo ga u broj dva to e od nas povui da mi lino sprijeimo
sprovoenje Allhovih propisa i da danas na naim prostorima
opravdavamo one koji, npr., kau: ''Pijenje vina je dozvoljeno
svakom'', ili one koji kau: ''Muslimanka ne mora da nosi mahramu'',
kao to je rekao ovjek koga narod zove ''reis'', koji otvoreno
kae: ''Muslimanka ne mora da nosi mahramu, ve je to njen lini
odabir.'' To je u isto vrijeme propisivanje zakona; ako to niko prije
njega nije uradio onda ga je on propisao, a ako je to neko prije
njega uradio onda ga on slijedi. Slijedi zakon suprotan
Allhovom ili sudi zakonom suprotnim Allhovim u opte
poznatoj mes'eli na sveobuhvatan nain, pa kae: ''Nijednoj
muslimanki nije obaveza da nosi mahramu'', to znai da je ovjek
izaao iz vjere zbog toga. Zato ne smijemo da mijeamo ove stvari
kao to rade neki ljudi, jer ako budemo pomijeali ove stvari i ne
budemo znali da ih sprovodimo imaemo probleme i
glavobolju.
4. Pod broj etiri: Da ovjek sudi zakonom suprotnim Allhovom
zakonu u manje poznatoj mes'eli na sveobuhvatan nain. Kazau vam
manje poznatu mes'elu na naim prostorima: Da ovjek kae:
''Nikom nije sunnet da koristi misvak.'' Mi znamo da je koritenje
misvaka sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Koritenje misvaka, obzirom da je sunnet Allhovog Poslanika,


203

sallallhu alejhi we sellem, je kod nas opte poznata mes'ela, dok je
u nekim drutvima zaista to manje poznata mes'ela. I doe ovjek,
pa kae: ''Nikom nije sunnet da koristi misvak'', time negirajui
sunnet (koritenje misvaka) na sveobuhvatan nain, ili da kae:
''Zabranjeno je koritenje misvaka'' na sveobuhvatan nain (uopte
zabranjeno, svakome), ili da kae neto slino, mada je zabrana
gora nego negiranje sunneta. Je li ovaj ovjek tgt? Nije tgt,
odnosno nee odmah biti, dok mu se ne objasni. Obzirom da se
radi o ovakvoj prirodi pitanja, ovdje je opravdanje neznanjem puno
vee nego u broju dva i broju tri, i ovdje se ak moda moe
opravdavati i onaj koji ivi u gradu, koji je mogao da pita itd., ako
je ispravan ovaj moj primjer, mada 'ulema esto spominje
dozvoljenost jedenja hljeba i sunnet koritenja misvaka zajedno,
zato to su kod muslimana to opte poznate stvari, ali mi znamo
kakav je na narod. Za ovakvog ovjeka neemo rei da je tgt
broj tri zato to je presudio zakonom suprotnim Allhovom
zakonu, obzirom da se radi o mes'eli koja je manje poznata i koju je
rekao na sveobuhvatan nain.
5. Pod broj pet: Da ovjek presudi zakonom suprotnim Allhovom,
delle we 'al, zakonu u manje poznatoj mes'eli, na poseban nain. ta
ovo znai? To znai da ovjek kae: ''Tebi i tome i tome nije sunnet
da koristite misvak'', ali pod uslovom da je tu stvarno pogrijeio.
6. Pod broj est: Da to uradi u mes'eli u kojoj postoji idm' (oko
koje su se uenjaci usaglasili).
7. Pod broj sedam: Da to bude mes'ela u kojoj se 'ulema razila.
Zbog ega stalno potenciramo mes'elu u kojoj postoji idm'? Zato
to su takve mes'ele poznatije ljudima nego mes'ele u kojima se
'ulema razila. Mes'ele u kojima se ulema razila mogu biti
podijeljene na: One u kojima je razlaz prihvatljiv (opravdan) i One u
kojima razlaz nije prihvatljiv (opravdan), obzirom na jasnou dokaza
i mogunost dolaenja do istine u njima. Uzmimo primjer dizanja
ruku u namzu: Nema nikakve sumnje da je dizanje ruku u


204

namzu sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a
to je mes'ela u kojoj se 'ulema razila. Ima jedan dio 'uleme koji
kae da dizanje ruku u namzu nije sunnet zato to hadthi koji o
tome govore kod tih uenjaka nisu bili vjerodostojni zbog jednog
ili drugog razloga. Iako te hadthe prenose i el-Buhr i Muslim,
kod ovih uenjaka je postojao neki drugi dokaz, te su smatrali da
taj njihov tekst oponira tim hadthima pa je njihova pravna
islmska metodologija zahtijevala od njih da zagovaraju miljenje
da dizati ruke u namzu nije sunnet. Kada ovakav ovjek negira
sunnet dizanja ruku u namzu obzirom da je mudtehid,
opravdan je time zato to je ovo mes'ela u kojoj je mogao doi
idtihd. Pa ako je to mes'ela u kojoj je Allh opravdao uenjaka
mudtehida, odnosno mute'ewwila (koji je pogreno protumaio),
jer su to dvije povezane stvari bie opravdan i on i onaj koji ga
slijepo slijedi. Meutim, ona osoba koja je zaista ubijeena i Allh
zna da je ubijeena i da on ne vidi nikakvu kontradikciju izmeu
dokaza koji govore o podizanju ruku u namzu i dokaza u kojima
se ne diu ruke u namzu, to je jedan hadth od Abdullha ibn
Mes'da za kojega oni opet kau da je slabiji, a prenosi ga et-
Tirmidh, a da su ovi o dizanju ruku jai zato to ih prenose el-
Buhr i Muslim... Zamislimo da postoji takav uenjak, iji su
uitelji i uenjaci prije njega zagovarali miljenje da nije sunnet,
ali su opravdani, a on je shvatio da je to stvarno sunnet (da su oni
pogrijeili), a sada negira sunnet dizanja ruku u namzu. Ovo je
mes'ela u kojoj se 'ulema razila, mada ovu mes'elu uenjaci
spominju u mes'elama u kojima nije dozvoljeno razilaenje, ali se
u njoj opravdavaju mudtehid, mute'ewil i muqallid (slijepi
sljedbenik), s tim to je ovo pitanje sunneta, a ne pitanje obaveze.
Ovo znai da onaj koji ne podigne ruke u namzu, a vjeruje da je
ovo sunnet i voli taj sunnet nema grijeha za to. Onaj koji ne
podigne ruke u namzu nema grijeha, ali je uradio neto
pokueno, tj. za njegovo se djelo vee propis pokuenosti zato
to je ostavio sunnet-mustehabb. Ali, ako bude mrzio ovaj propis


205

onda je nevjernik, a ako bude vjerovao da ovo djelo nije sunnet,
nakon to mu je postalo jasno da je to sunnet nevjernik je u
Allha, delle we 'al. Kada bi se pojavio neko ko bi (u ovoj mes'eli
u kojoj ima razilaenje) zastupao miljenje da dizanje ruku u
namzu nije sunnet, iako mu je postalo jasno da je to sunnet,
(vagao je izmeu dokaza, provjerio je njihove lance prenosioca,
Uzvieni Allh mu je otvorio put i dao mu svjetlo, a onda poslije
svega toga on ipak govori da to nije sunnet) onda je izaao iz
vjere Allha, delle we 'al.
Da li mi zaista znamo da je on izaao iz vjere Uzvienog
Allha, ako on u vanjtini jo uvijek koristi dokaze tog uenjaka i
pravi se da nije shvatio? Ne znamo i to znai da je on kod nas u
vanjtini musliman, a da je kod Allha nevjernik; ustvari, on je
munfiq i ovo je kufr nifqa; ovjek koji krije kufr u srcu, a krije ga
islmom (tj. lano prikazujui islm). Njegov sluaj bi bio slian
ovjeku koji zakolje ivotinju kao rtvu i u vanjtini kae
''Bismillhi, Allhu Ekber'', a ima nijjet da zakolje ovu ivotinju
Ltu i 'Uzztu, znai djelo srca namijenio je nekom drugom mimo
Allha, delle we 'al, pa je u vanjtini musliman, a u srcu
nevjernik u Allha, delle we 'al.
Za onoga sa opisom pod brojem jedan svaki musliman mora
da vjeruje da je on tgt i da nema opravdanja neznanjem i to su
qadije (sudije) u laikim dravama koji sude apsolutno laikim
zakonima i vee instance od njih, bez ikakve sumnje.
Da li moe da se dogodi i da se sastavi pa da ovjek bude i
jedan od glavein tgt broj dva i broj tri? Moe se dogoditi: Da
ovjek propie zakon mimo Allhovog i da sudi njime i ova
podjela koju smo spomenuli ne znai da je to nemogue, ve
navodi njihove primjere. Podjela pod brojem tri mora biti ista kao
podjela pod brojem dva.


206

elim da vam skrenem panju na odreene tradicije u
narodu koje se esto mogu suprotstavljati, odnosno
suprotstavljaju se Allhovom, delle we 'al, zakonu, bilo da je u
pitanju enidba ili neke druge stvari.
Ovdje je potrebno upozoriti na one koji odmah tekfre sline
ljude (koji zagovaraju ili propisuju ovakve tradicije) i one koji
takve ne tekfire. esto se desi da ima tradicija u narodu koja je
vezana za svadbu ili za pripremu svadbe, gdje ljudi, na primjer,
obavezuju nekog muslimana da on mora, da mu je obaveza, da
mu je wdib da mu troak za svadbu ne bude, recimo, ispod
deset hiljada eura. To je tradicija, obavezuju ovjeka. Je li ovo
suprotno Allhovom zakonu ili je u skladu sa Allhovim, delle
we 'al, zakonom? Ovo je suprotno Allhovom zakonu, Allh to
nije obavezao i to nikada ne moe biti zakon. Ovdje je rije o
onome ko je propisao ovu tradiciju i onome koji sudi s time i ovo
moemo svrstati u one primjere koje je navodio ejh Sulejmn bin
Sahmn, prije njega uenjaci Nedda, kao i uenjaci prije koji su
govorili o tradiciji beduin, jer se tradicija ''zapekla'' kod ljudi i
ljudi najtee ostavljaju tradiciju, pogotovo ene i djeca jer to je
stvar u kojima je ovjek odrastao, pogotovo ako se te tradicije tiu
veselja i svadbi, igri, pjevanja i plesanja, itd.
Iz svega ovoga vidimo vanost i mjesto tewhda Allha, delle
we 'al, u ivotu jednog ovjeka i u ivotu jednoga naroda i kako
je poznavanje ovih stvari najbolji put u poziv Allhu, delle we
'al. Ovo znai da narod koji je spoznao tewhd nikada nee
raspirivati onu staru priu oko svoje tradicije i eljeti je, zato to
e se bojati da ne izae iz vjere Gospodara svjetova, propisujui
zakon i sudei zakonom suprotnim Allhovom, delle we 'al,
zakonu, ve e nauiti ovaj princip, a zatim e sve stvari iz svoje
tradicije podrediti Allhovoj, delle we 'al, vjeri, to e ga natjerati
da se vee i da se ukroti i da svoj ivot oblikuje i podreuje
propisima Allha, delle we 'al. To znai da je on sada zaista 'abd


207

(rob), onaj koji je ukroen, koji je pokoran isto kao put kada se
gazi, ona prtina kada se isprti kroz snijeg, kada se ugazi dobro,
da se ljudi ne klizaju kada prolaze; takav put se zove tarq
muabbed (izgaen, pokoren, utaban put). Kao to su ga ljudi
izgazili nogama da mogu preko njega hodati drugi, tako je on
sebe pokorio i isklesao pridravanjem Allhovih, delle we 'al,
propisa, tako da je on sada pravi rob Uzvienog Allha.
Iz ovoga se, takoer, vidi opasnost za nas, da za neto ne
govorimo: ''Ovo je hall'', ''Ovo je harm'', ili ''Ovako je u Allhovoj
vjeri'' i ''Ovako nije u Allhovoj vjeri.'' Taj grijeh je spomenuo
Allh, delle we 'al, poslije irka:
_. .l.1. _ls < !. N _..-.
''I da govorite o Allhu ono to ne znate.''
100

Zato se moe desiti da ovjek ne pije vino, da nije bludnik,
da ne krade i da se ne kocka, ali da svaki dan upada u ovaj
grijeh, tj. govori o vjeri Allha, delle we 'al, bez znanja, pa stalno
lae na Allha i govori: ''Ovako je u Allhovoj vjeri'', ''Ovako nije u
Allhovoj vjeri'', ''Ovako je sunnet'', ''Ovako je wdib'', ''Ovako je
harm.'' ta on radi? Propisuje zakon mimo Allha, delle we 'al,
ako pogrije. ak i ako bude iz neznanja govorio pa pogodi
opet je pogrijeio zato to je uinio zabranjeno, jer niko ne smije o
islmu govoriti bez znanja. Zlatan odgovor onoga koji ne zna je:
''Ne znam.'' Upravo je ejtnu veliki cilj da vjernika navede na
ovaj grijeh, pogotovo onoga koji se stidi da kae da ne zna. Ako
ga bude naveo da govori o Allhu ono to ne zna moe ga
uvesti u kufr, a da ovjek nije ni svjestan, kao da, na primjer,
govori o nekom pitanju, a da zaista kod Allha nema opravdanja
u neznanju, i da upadne u propisivanje zakona mimo Allha,

100
sra el-E'rf, 33. jet.


208

delle we 'al, ili suenje zakonom suprotnim Allhovom, delle we
'al, zakonu, a da on nije toga svjestan. Ali, Allh zna da je on
da je htio to mogao saznati, a nije od mudtehid, niti e ga Allh
opravdati. Kada mudtehid (uenjak koji ima kod sebe
kvalifikacije i posjeduje znanstvena sredstva kojima e doi do
cilja) uloi sav trud i kada pogrijei Allh ga opravdava, ali ne
opravdava druge koji nisu mudtehidi.
Koji je jet spomenuo ejh Muhammed bin AbdulWehhb,
rahmetullhi te'l 'alejh? Rekli smo da je spomenuo dio 44. jeta iz
sre el-M'ide:
.. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''I ko god ne bude sudio onim to je Allh objavio, ti oni su
uistinu nevjernici.''
Onaj koji ne bude sudio, tj. svaki onaj koji ne bude sudio
onim to je Allh objavio, ti oni su uistinu nevjernici. Ovaj jet
ima svoj povod objave, razlog i dogaaj zbog kojeg ga je Uzvieni
Allh objavio Svom Poslaniku Muhammedu, sallallhu 'alejhi we
sellem, i ako ovjek ne bude uzimao u obzir sve er'atske dokaze
ili tekstove koji govore o toj temi, bilo da su to jeti ili hadthi
nikada ne moe doi do Allhovog propisa. U protivnom e za
njega er'atski tekst postati mutebih (nejasan). Ali, ako ovaj jet
bude tumaio drugim jetom i pogledao njegov povod objave i
sve hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
idm' 'uleme o dotinom pitanju, onda e doi do Allhovog,
delle we 'al, propisa, tj. do onoga to je Allh htio odreenim
jetom. U protivnom, skrenue sa pravog puta.
U tom smislu je ovaj jet postao mutebih dvijema
grupacijama; prva grupacija su murdije, a druga grupacija su
haridije. Za ta je i za koju osobinu Allh vezao propis tekfra u
ovom jetu? Prije svega, ovaj jet svojom vanjtinom, bez ikakve


209

sumnje, ukazuje na veliki kufr, jer je Allh rekao: ''T...'', pa je
upotrijebio linu zamjenicu kojom se u arapskom jeziku ukazuje
na nekog ko je daleko, pa je onda predikat za ovu imenicu sainio
opet od line zamjenice i imenice. ''T oni su...'', pa je rekao:
''...el-kfirn'', sa odreenim lanom (''el'') i upotrijebio imenicu.
Nije rekao: ''...oni su zanevjerovali (kefer)'', nego je rekao:
''...humul-kfirn'', kao to se kae u sri: ''Qul: J ejjuhel-
kfirn.''
Uenjaci jezika, uenjaci tefsra i svi uenjaci islma kau da
je ovaj jet potvren sa toliko potvrda koji ovjeku ne ostavljaju
sumnje da je kufr koji se spominje u jetu veliki kufr, te da to nije
mali kufr upravo zbog ovih potvrda koje su u jetu:
i..l`.! `.> _.`,.>l
''T oni su pravi nevjernici.''
Prije ovog dijela jeta se nalazi ment (opis) za kojeg je Allh,
delle we 'al, vezao propis tekfra u ovom sluaju. Koji je to opis,
koji je to ment?
.. `.l .>> !.. _,. <
Ja to prevodim: ''Ko god ne sudi onim to je Allh
objavio...'' zato to je izraz ''men'' sveobuhvatan. ta je ovdje
ment? Allh nije rekao: ''Oni koji sude suprotnim onome to je Allh
objavio...'', nego je Allh rekao na arapskom, a prevod znaenja na
na jezik je: ''Oni koji ne sude (ne budu sudili) onim to je Allh
objavio.'' Pa je taj ment (opis stanja, a koji je kufr) ostavljanje
suenja Allhovim zakonom. Ment (opis) je nesuenje Allhovim
zakonom.
Dakle, mora se praviti razlika izmeu ostavljanja suenja
Allhovim zakonom (nesuenja Allhovim zakonom) i suenja


210

zakonom suprotnim Allhovom zakonu. Je li ikome do sada pala na
pamet razlika izmeu ove dvije stvari? To nama nalae precizno
razmiljanje o Qur'nu, jer u Allhovoj Knjizi nema nita ime
Allh nije htio da ukae na stvar. Allh nam objanjava propis.
Propis tekfra je ovdje vezan za ostavljanje suenja po Allhovom
zakonu, odnosno za nesuenje Allhovim zakonom.
Postavlja se pitanje: ''Da li je svako ostavljanje suenja po
Allhovom zakonu veliko nevjerstvo koje izvodi iz vjere'', a na tu
mes'elu emo se osvrnuti i objasniti je kasnije, gdje ete vidjeti
koliko su ljudi pogrijeili, pogotovo kada je u pitanju naa
situacija danas.
Da bi se ovaj jet shvatio jer ga je Uzvieni Allh objavio sa
povodom i mora se uzeti u obzir i dobro pogledati i prostudirati
povod njegove objave. ta je bio povod objave ovog jeta od strane
Uzvienog Allha? Povod objave ovog jeta je bio blud koji su
poinili mladi i djevojka meu idovima. idovi su bili
promijenili propis Uzvienog Allha u Tewrtu Mus'a, 'alejhis-
saltu wes-selam. Propis prije njihove izmjene je bio da se oenjeni
bludnik kamenuje, kao i kod nas. Oni su taj propis kasnije
promijenili, pa su umjesto kamenovanja kao sankciju Allha,
delle we 'al, za oenjenog bludnika odredili bievanje bludnika,
da se cio ocrni ugljem i da ga provedu kroz mjesto, da mu to
bude kao jedan in sramoenja zbog toga to je uradio. O tome
Allh, delle we 'al, govori u sri el-M'ide od 40. jeta; dvije
stranice o tome govore. Allh, delle we 'al, kae o idovima:
_.,> .l>l . .-. .-... _.l.1. _| `..... ..> :..`> _|. `.l :...
.'.>!
''Izvru rijei sa njihovog mjesta, govore: 'Ako vam bude ovim
presudio (Ako vam bude ovo dato) uzmite (prihvatite to)...'' Tj.


211

''Odite kod Muhammeda, pa ako vam ovako presudi prihvatite njegov
sud.'' ''A ako vam ne bude ovo dato uvajte se.''
101
Tj. ''Ako
vam ne bude ovako presueno (kako mi hoemo) uvajte se (ne
prihvatajte taj sud)''.
Kae Allh, delle we 'al:
.. :,`. < .... l il.. .l . < !:.: ...l`. _.I `.l :,`. < _
,L`. `...l .> _ !...l _,> `.l. _ :,>N ..s '.,Ls
''A kome Allh bude elio smutnju ti nita ne posjeduje u
pogledu njega. To su oni ija srca nije htio da oisti. Njih eka
sramota na ovome svijetu, a na hiretu ih eka ogromna kazna.''
102

_.`-... ..>ll _.l. `>.ll _ .'.!> .>>! .',... . `s
...s
''Oni koji se odazivaju laima i koji jedu mito. Pa ako ti dou
ti im ili presudi, ili ih se kloni.''
103

U jetu se poslije kae:
_|. `,-. `..s l .. !:.: _|. .>> .>>! .',... 1`.1l!.
'' Ako ih se kloni (ne bude htio da im sudi) nee ti nita
nauditi. A ako im bude sudio presudi meu njima
pravdom.''

101
sra el-M'ide, 41. jet.
102
103


212

Pa se onda kae u jetu nakon toga:
... i..`.>> `.>..s. ..`.l !.. `.>`> < .. _.l... . .-. .l:
!.. i..l`. _....l!. ' !.| !.l,. ..`.l !.. _.> "... `.>> !..
_.,..l _.I ..l`. _.\l .:!> _.,..`.,l. '!.>N. !.. .L`>.`. .
... < ..l. .ls ...: * '.:>. !.l _.:>. N. ..: _...!:.
!... *,l .. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''Kako da tebe uzimaju za sudiju, a eno ga Tewrt kod njih'', Tj.
''...kao da ne znaju propis...'' ''U njemu je Allhov propis, a zatim
odbijaju (okreu se, tj. odbijaju pokornost). Takvi nisu vjernici.
Mi smo spustili Tewrt u kojem je uputa i svjetlo; po njemu su
vjerovjesnici koji su se pokorili (koji su bili muslimani) sudili
idovima, kao i uenjaci i ahbri, obzirom da su bili uzeti kao
uvari nad Allhovom Knjigom. Zato se nemojte bojati ljudi,
ve se bojte Mene, i nemojte Moje jete prodavati za neto to
malo vrijedi. A ko god ne bude sudio onim to je Allh objavio,
t oni su pravi nevjernici.''
104

Ovi jeti govore o povodu objave i u njima se nalaze rijei
Allha, delle we 'al, koje imaju uticaj na shvatanje ovih jet, kao
to ovi jeti tretiraju poloaj dhimmij u islmskoj dravi, da li e
oni otii da im se sudi kod islmskog qadije ili e, u sluaju da je
propis njihov u skladu sa islmom, ostati da se sude pred svojim
instancama, jer je Allh, delle we 'al, dao Svom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, da bira izmeu dvije stvari. Nas
interesuje povod objave, a povod je da su mladi i djevojka od

104
sra el-M'ide, 43. i 44. jet.


213

idov uinili blud, a bili su od oenjenih (udatih). Razgovarali
su meusobno, pa je reeno: ''Otiite kod Muhammeda, pa ako vam
presudi ovako...'', tj. kako njima pae, ''...uzmite presudu'', tj.
prihvatite presudu, ''...a ako vam presudi drugaije...'', tj. ako
presudi kamenovanje ''...uvajte ga se.''
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je razgovarao sa
jednim od njihovih uenjaka, pa ga je zakleo Allhom, rekavi:
''Kunem te Allhom, Onim Koji je dao Tewrt Mus'u, ta nalazite u
Allhovoj, delle we 'al, Knjizi?'', tj. u Tewrtu. Kakav vam je
propis u Tewrtu? Pa mu je ovaj njihov uenjak koji nije bio
dobar ovjek, bio je tgt i nije vjerovao u Allhovog Poslanika,
sallallhu alejhi we sellem rekao: ''Da me nisi tom zakletvom zakleo,
nikada ti to ne bih rekao, ali mi u Tewrtu Mus'ovom nalazimo
kamenovanje, ali je zinluk (blud) bio uestao meu naim uglednim
ljudima, pa kada bi ugledni uinio blud, mi bismo ga ostavljali...'', tj.
bukvalno se takav ovjek dovede do qadije i ovaj mu samo kae:
''Vrati se kui.'' ''...A kada bi slabaan uradio blud...'', tj. onaj koji
nema ugled, nije sin vladara, nema familije da ga titi, ''...mi bismo
nad njim izvrili hadd, pa nakon toga rekosmo: ''Doite da se okupimo
oko jednog propisa...'', tj. zajednikog kojeg emo izvravati i nad
uglednim i nad slabanim, ''...pa smo umjesto kamenovanja uveli
bievanje i ovo farbanje, odnosno crnjenje ugljem.''
105

Ovaj dogaaj je bio povod objave rijei Allha, delle we 'al:
.. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''Ko god ne bude sudio onim to je Allh objavio t, oni su
pravi nevjernici.''
106

105
Prenosi imm Muslim od Ber' ibn ziba, radijallhu anhu.
106


214

Znai da je Allh, delle we 'al, njima presudio kufrom zbog
djela koje su uradili. Djelo koje su oni uradili je bilo slijeenje
zakona suprotnog Allhovom, odnosno suenje zakonom
suprotnim Allhovom zakonu. Koji je to zakon bio? Sprovoenje
bievanja i crnjenja ugljem nad onim nad kojim je obaveza, po
Allhovom zakonu, da se kamenuje. Mogue je da je prvo jedan
dio njihovih predak njima propisao taj zakon. Dakle, ne mora
znaiti da su ga oni propisali ve neko od njihovih predaka, ali su
oni sada time sudili. Kao to su prvi od njihovih predak bili od
onih koji su nekada sprovodili hadd za blud nad slabanim, a
ostavljali sprovoenje hadda za blud nad uglednim. To znai da
ovdje imamo tri faze kroz koje su proli ljudi o kojima se govori u
hadthu, odnosno potomci sinova Isr'lovih. Prva faza je kada su
prihvatali Allhov propis, ali ga nisu izvravali nad jednom
grupom ljudi. Izvravali su ga nad slabanim, a nad uglednim
nisu. Druga faza je propisivanje zakona suprotnog Allhovom
zakonu. Trea faza je suenje tim zakonom. Nema nikakve sumnje
da su ovi idovi i ovaj ovjek tano znali ta je Allhov zakon i
koji je Allhov propis po tom pitanju (pitanju bluda), te da oni
nisu govorili da je to hall (to njihovo mijenjanje propisa), ve su
ga ''samo'' sprovodili (taj izmiljeni propis, bievanje umjesto
kamenovanja). Znali su ta je Allhov sud, znali su da je Allhov
sud (za blud oenjenog ili udate) kamenovanje i znali su da je
kamenovanje obaveza, ali su oni, kao to kae Qur'an:
.. _.l...
''A zatim se okreu...''
107

Rije ''tewelli'' je suprotna rijei ''el-istislm'' (pokornost,
predanost), a istislm je osnova rijei islm. Pa je tewelli odbijanje

107


215

pokornosti koje izvodi iz vjere. Ovi su ljudi odbili suenje
Allhovim zakonom i pokornost Allhu u tom zakonu na nain
koji ih izvodi iz vjere i to je kufr tevelli (kufr odbijanja) i kufr i'rd
(kufr okretanja), kao to se kae u drugim qur'nskim jetima o
njima slinim:
''Kad ono, grupa od njih odbija...'',
...tj. odbija pokornost Allhu, delle we 'al. Za nas je veoma
vano da znamo kakva je priroda ovog okretanja, ovog odbijanja
pokornosti, da bismo znali ta je od toga kufr, a ta nije kufr. Do
sada smo spomenuli dva menta u pogledu sudstva koja izvode iz
vjere, a to su propisivanje zakona i suenje tim zakonima, a
spomenuemo i trei ment, a to je ostavljanje suenja po Allhovom
zakonu i objasniemo ta od toga biva velikim kufrom, a ta od toga
biva malim kufrom, da ne bismo bili murdije i da ne bismo bili od
sekte haridij. Uvijek postoji jedan logiki redosljed, prvo e doi
do ostavljanja suenja Allhovim zakonom na kfirski nain,
kfirsko ostavljanje, jer svako ostavljanje suda Allhovim zakonom
nije nevjerstvo. Dakle, Stepeni ostavljanja suenja Allhovim
zakonom su: Pod jedan: Da se ovjek odlui i da u potpunosti
ostavi suenje er'atom ili da ga ostavi u nekoliko poznatih
propisa. Pod dva: Da ostavi suenje er'atom samo u jednom
propisu, u jednoj sankciji, suenje time u potpunosti. Da kae:
''Neu nikako da sprovodim sankciju kamenovanja ni nad kim, neu to
da radim''. To je kufr. Onda poslije moe doi situacija kada
sprovodi tu sankciju ali ne svugdje, kad mu doe slabani on je
sprovede, a kada doe neko ko je dao para on je ne sprovede,
nego mu kae: ''Idi kui, ovaj svjedok nije dobro vidio, ovaj je lud,...''
Logiki reeno, taj redosljed postoji i on je spomenut u ovome
hadthu koji govori o Benu Isr'lu, jer logiki ide ostavljanje
suenja Allhovim zakonom, pa onda propisivanje, pa onda suenje
tim zakonom suprotnog Allhovom zakonu.


216

Treba praviti razliku izmeu ostavljanja namza u potpunosti i
ostavljanja nekih namza iz lijenosti, te praviti razliku izmeu
ostavljanja jednog namza iz lijenosti i ostavljanja jednog namza u
potpunosti. ovjek kae: ''Ja ne klanjam ikindiju-namz nikako''.
Klanja etiri namza, ali itavu kategoriju ikindije-namza ne
klanja. Selefi se nisu razili oko toga da je ovakva osoba kfir, ali
su se selefi razili po pitanju osobe koja ostavi jedan namz iz
lijenosti. Takoer, ashbi su se sloili da je ona osoba koja u
potpunosti ostavi sve namze kfir, a razili su se po pitanju
osobe koja ostavi jedan namz iz lijenosti, a po pitanju osobe koja
u potpunosti ostavi jedan namz su se sloili da je on kfir tewelli
kfir (nevjernik) okretanja, odbijanja.
Tako pitanje sudstva ima kategoriju, cjelinu zakonodavstva,
jedan propis ili jednu sankciju u zakonodavstvu, ostavljanje toga
zbog mita, strasti, rodbine, ugleda ili zbog toga to ovjek odbija
u potpunosti taj jedan propis, tu jednu sankciju. U er'atskom
smislu je ment: opis za koga je Allh vezao odreeni propis.
Kada postaje wdib (obaveza) da klanjamo podne-namz? Kada
nastupi vrijeme podne-namza. Nastup vremena podne-namza
je jedan od ment obaveznosti klanjanja podne-namza.
Neki ljudi govore o riwjetu Ibn 'Abbsa, radijallhu anhum,
o malom kufru u pitanjima sudstva (na arapskom kufrun dune
kufr ili kufrun asgar, odnosno mali kufr ispod velikoga kufra), kao da
je to idm' ashb. Dodue, to je to preutni konsenzus. ta to
znai? Preutni konsenzus u smislu da je to Ibn 'Abbs rekao u
svoje vrijeme i nije se naao niko od ashb ko mu se u tome
usprotivio. Ovo znai da nisu svi mudtehidi od ashb sjeli pa se
dogovorili, to je klasini idm' (konsenzus), ve je neko rekao, a
drugi preutali. Zato se to zove preutni konsenzus, ali on nema
snagu onog klasinog konsenzusa gdje se svi dogovaraju, ali se jo
uvijek ubraja u jedan vid konsenzusa s tim to se u pitanju
argumentacije ovim zadnjim 'ulema razilazi, ali vam, radi emneta,


217

kaem da postoji sahh riwjet od Ibn Mes'da, radijallhu te'l
'anhu, da je kod istih jet upitan o ovjeku kome se d mito, pa
pogreno presudi; kakav je njegov propis u kome, na to je Ibn
Mes'd rekao da je on nevjernik u Allha, tebreke we te'l.
Na osnovu ovog riwjeta neki uenjaci kau (i smatram da je
to ispravnije) da ne postoji preutni konsenzus, nego da u toj
mes'eli postoji razilaenje izmeu Ibn Mes'da i Ibn 'Abbsa, pa u
tom smislu ni jedna od ova dva miljenja ova dva ashb, smo po
sebi, nee imati pravnu teinu, ve se haqq mora traiti u Qur'nu
i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer
miljenje ashba ima pravnu teinu i slui kao argument pod
odreenim uslovima, ali ovdje imamo dvojicu ashb sa dva
razliita miljenja. Zbog toga kaemo da postoji razilaenje
izmeu Ibn Mes'da i Ibn 'Abbsa i moemo rei da je ovo
razilaenje u ehlis-sunnetu, ali je veina na miljenju Ibn 'Abbsa i
smatram da je to miljenje ispravnije; a znam uenjake iz ovog
vremena koji se pripisuju borbi na Allhovom putu, koji su dali
prednost miljenju Ibn Mes'da. Ponekad se pitam da li je
mogue da rijei Ibn Mes'da spustimo na jedan ment ili na
jednu sliku, na neku mes'elu u kojoj svakako nema razilaenja
izmeu njega i Ibn 'Abbsa.
Pitanje kufra dne kufra, iako je interesantno u pitanjima
tekfra, nije puno zanimljivo zato to samo po sebi ne izvodi iz
vjere, a danas je aktuelno da imamo sluajeve da se ini jasni
veliki kufr i otvoreni veliki irk, a i zbog postojanja grupacij koje
ele da spasu te ljude od Allhovog, delle we 'al, propisa. Sve
ove stvari radimo i u ime Allha, delle we 'al, objanjavamo
Njegovu Knjigu i sunnet Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem.


218

Ispravne fetwe saudijske, dravne 'uleme o znaenju pojma
tgt, propisivanju zakona mimo allha, suenju pred
tgtom,...
Moja sljedea namjera je bila da nakon to smo progovorili
o tgtu hukma broj dva i broj tri i spomenuli te slike i sliku kufra
dne kufra spomenem fetwe 'uleme Saudijske Arabije u kojima se
nalazi istina. Zbog ega spominjemo njihove fetwe? Da dokaemo
da je njihova 'aqda i njihovo miljenje isto kao ono o emu mi
govorimo i da citati te 'uleme budu dokaz protiv onih koji se
lano pozivaju na njih i koji govore da njih slijede, kao to smo
uradili po pitanju opravdavanja neznanjem u pitanju velikog irka.
Tamo smo naveli i nekoliko fetwi od Ibn Dibrna i Bin Bza, ali i
pored svega i dan-danas ima d'ij koje sam spominjao na
predavanjima ''Mu'dh ibn Debel'', koji kau: ''Sulejman Bugari e
biti pitan, a njegovi sljedbenici koji oboavaju mrtvace nee biti pitani.''
Dan-danas ima ljudi koji opravdavaju sljedbenike Sulejmana
Bugarija... Opravdavaju ih dehlom i taqldom, opravdavaju ih u
oboavanju drugoga mimo Allha, delle we 'al, i nazivaju ih
muslimanima. Znai, nisu se jo opametili, a sigurno nisu ni
presluali ona predavanja, zato to su ta predavanja od mene, a
da ih je neko drugi odrao moda bi ih presluali. Ja lino
smatram da su ta predavanja (nakon to su adresirana njima)
uspostava argumenta nad njima.
'AbdurRahmn bin Nsir es-Sa'd, jedan od poznatih
uenjak, od uitelj Ibn 'Uthejmna u svom tefsru pod nazivom
''Tejsrul-Kerm er-Rahmn'' kae: ''Svako ko sudi suprotnim
Allhovom er'atu on je tgt.''
108
Svako ko sudi neim
suprotnim Allhovom er'atu on je tgt. Koju ovdje vrstu

108
''Tejsrul-Kerim er-Rahmn'', 1. tom, 363. str.


219

tgta on spominje: vrstu broj dva ili broj tri? Ovo je precizno
reeno broj tri, ali moemo da kaemo da se pod ovo
podrazumijeva i broj dva onaj koji propisuje, jer on, bez ikakve
sumnje, ne eli da ogranii tgta samo na tgta broj tri, a rekli
smo da pojam suenje neim drugim ili suprotnim onome to je Allh
objavio obuhvata sve one vidove koje smo spomenuli, koji ulaze ili
pod veliki kufr ili pod mali kufr.
Ovdje je jedna fetwa od Ibn 'Uthejmna, u kojoj kae:
''Tgt je sve ono to se suprotstavlja Allhovom zakonu'', odnosno:
''Tgt je sve ono to je suprotno Allhovom zakonu, odnosno sudu
Uzvienog Allha i Njegovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, jer
je ono to se suprotstavlja sudu Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem prelaenje granice i nasilnitvo prema sudu Onoga
Koji Jedini posjeduje pravo na sudstvo i Kome se sva stvar i naredba
vraa, a to je Allh, delle we 'al.''
109

Ibn 'Uthejmn ovdje, ovom definicijom, naziva tgtom sm
zakon koji je suprotan Allhovom zakonu. Sm zakon suprotan
Allhovom zakonu je, bez ikakve sumnje, tgt, pa i on to ovdje
navodi. Znate li koji jet navodi? jet koji smo mi stalno navodili i
kojeg navodimo, jet u kome Allh, delle we 'al, kae:
N Ì _l>' '.N. !.. < . _...-l
''Uistinu samo Njemu pripada stvaranje i naredba.''
A onda se u jetu kae: ''Neka je uzvien Allh Gospodara
svjetova.''
110

109
''Zbirka fetwi i poslanica Ibn 'Uthejmna'', 1. tom, 39. str.
110


220

ta je dokaz u ovom jetu? Dokaz je to to Allh kae ''Samo
Njemu...'', pa je spomenuo ovu zamjenicu prije imenice i glagola:
''Samo Njemu pripada stvaranje...'', da ogranii osobinu
stvaranja samo na Njega, to znai niko ne stvara osim Allh,
delle we 'al, ni iz ega. Takoer, kao to je stvaranje samo
Njegovo, tako je samo Njegova naredba, odredba. Pa ono to je
On stvorio On vlada njime Svojom odredbom, a Njegova
odredba se dijeli na dvije vrste: na kosmiko-qadersku i na
er'atsku.
Tako je On stvorio Sunce i Mjesec, i planete i nebesa i
zvijezde, i brda i drvee, pa nareuje Suncu i Mjesecu kako e se
kretati, a kosmiko-qaderskom odredbom nareuje i svim Svojim
stvorenjima, i dinnima i ljudima koje je stvorio, ivot im odreuje
i sve ostalo On im nareuje i er'atskom odredbom, u kojoj nema
sudruga kao to nema sudruga ni u kosmiko-qaderskoj odredbi, s
tim to je er'atska naredba i odredba predmet iskuenja ljud i
dinn, odnosno tu je Allh, delle we 'al, dao ovjeku da izabere
da li e ii pravim putem ili e biti sa onima koji su nevjernici.
Tzv. ''Stalnoj komisiji za fetwe'' je postavljeno sledee pitanje:
''ta znai pojam tgt uopteno?'', uz iret na Ibn Kethrov
komentar jeta:
.l ,. _|| _.I _..`s,. .. .`... !.. _,. i.l| !.. _,. . il.
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll .. .'. _ .`,>. .. ..,`.. .L.:l _
.l.`. *.l. ..-.
Zar ne vidi one koji tvrde da su povjerovali u ono to je
objavljeno tebi i ono to je objavljeno prije tebe? ele da se
sude pred tgtom (ele sud tgta), a nareeno im je da budu


221

nevjernici u njega? A ejtn eli da ih odvede u daleku
zabludu.''
111

Kau oni koji su pitali: ''elimo da nam se objasne dvije stvari:
ta je znaenje tgta uopteno? Da li u to ulazi ono to je rekao Ibn
Kethr da je tgt svaki narod pred kim se sude mimo Allha, sa ciljem
dokuivanja tekfra sudca i onih koji se pred njim sude, odnosno
njihovog propisa u situaciji kada on ne sudi po er'atu Allha, delle we
'al. ta znae Allhove rijei:
_...,`. _ ..!>..
''ele da se sude'' ili ''ele sud''? ta znae ove rijei, jer neki kau:
''Ovo htijenje, spomenuto u jetu, se deava samo u btinu, odnosno u
srcu ovjeka, a niko ne moe znati ta je u srcu ovjeka.''
Zbog ega je Allh ove ljude (iz jeta) proglasio
nevjernicima? Zbog toga to su htjeli da se sude pred tgtom, a ovaj
ovjek koji pita kae: ''Htijenje je u srcu, a niko ne zna ta je u srcu,
osim Allha, delle we 'al.
Pa nastavljaju sa pitanjem: ''Shodno tome, ispada da nije mogue
da se presudi nevjerstvom onome koji trai sud i koji se sudi, osim nakon
to se ostvari art poznavanja i znanja o njegovom unutranjem
htijenju, a to je nemogue...''
Hoe da kau: Obzirom da je htijenje u srcu, a propis kufra u
jetu je vezan za htijenje nemogue je da se onaj koji se sudi pred
tgutom proglasi nevjernikom, zbog toga to ne moe da zna da li je
on u srcu htio ili nije htio da se sudi. E, ovo je pitanje... Ili se irda
(htijenje) ovdje tumai u nekom vanjtinskom znaenju. ta ovo
znai? To znai neko htijenje koje se vidi u djelu ovjeka, a ne
neto to moe saznati samo Allh, delle we 'al.

111


222

Takoer, kada je rije o dokazivanju hadthom Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, gdje se spominje zadovoljstvo i
slijeenje? Koji hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, koriste u svojoj argumentaciji? To je hadth u kome Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nagovjetava dolazak vladar
dodue, tu se govori o muslimanima koji e praviti mnoge
prestupe, pa Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, na kraju
hadtha kae: ''Ali ko bude zadovoljan i ko bude slijedio (tj. te vladare
muslimane u grijeenju)...''
Pa kako da znamo da je neko zadovoljan s nekim zlom, kada
je zadovoljstvo u srcu ovjeka? jet vee propis kufra za htijenje.
Meutim, ako je htijenje je u srcu, za njega niko ne moe znati
osim Allha, jer niko ne zna ta je u srcu, osim Allha, delle we
'al. Na ovaj nain bi ispalo da je nama nemogue protekfriti
(proglasiti nevjernikom) mutehkima, tj. onoga koji se parnii, koji
trai sud, osim nakon to saznamo da je on htio svojim srcem, a to
je nama nemogue. Da li je to ispravno, ili je ovdje htijenje neto
to je vanjtinsko, neto to ovjek moe da shvati, da zakljui iz
vanjtine ovjeka. Isto tako zadovoljstvo i slijeenje koje se spominje
u hadthu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ta je
istina? Kau (lanovi ''Stalne komisije za fetwe'' u svom odgovoru
na ovo pitanje):
''Odgovor: Ope znaenje tgta jeste da je on (tgt) sve ono to se
oboava mimo Allha, delle we 'al...''
Da je tgt sve ono to se oboava mimo Allha tako stoji u
fetwi. Znai, tgt je sve emu se ini (upuuje) 'ibdet mimo
Allha, delle we 'al, pa onda spominje neke vidove oboavanja
('ibdeta):
''...pribliavajui se njemu mimo Allha da neko klanja nekom mimo
Allha, posta da neko posti radi nekog mimo Allha, ili zavjetom tj.
da se zavjetuje nekom mimo Allha, delle we 'al.''


223

Kako da se zavjetuje? Ode kod nekog mrtvog ovjeka, bilo
da se radi o Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, ili o
nekom dobrom vjerniku, ili o bilo kom ovjeku koji je mrtav, pa
mu kae: ''Ako mi izlijei bolesnika zavjetujem ti se da u postiti
toliko i toliko'' ili: ''...da u da uradim to i to'', dakle poklonio je
'ibdet zavjetovanja nekom drugom mimo Allha, delle we 'al, u
ovom sluaju: mrtvom insnu.
Pa spominje zavjet, rtvu,... znai da doe ovjek da zakolje
kurban nekom drugom mimo Allha, tebreke we te'l, ili da mu
pribjegne, trai da mu otkloni tetu u stvarima koje ne moe
uiniti niko osim Allha, a to se trai samo od Allha, delle we
'al. Meutim, u stvarima koje moe uraditi ovjek nema
smetnje da trai pomo od ovjeka. Kao, na primjer, da se ovjek
pone daviti u rijeci i pozove po imenu brata sa obale i kae mu:
''Pomozi mi, pomozi mi! Spasi me!'' To nije irk zato to te on moe
spasiti. Ali da si ti u Beu, a da zove nekoga ko je u Istanbulu ili
nekom drugom gradu, u situaciji u kojoj ti moe pomoi samo
Allh, delle we 'al, a insn ti ne moe pomoi to je irk, jer je to
'ibdet nekome drugom mimo Allha. Kau dalje:
''Od stvari koje su samo Allhova specifika za odagnavanje tete ili
dobavljanje koristi ili uzimanjem njega za sudiju, ovdje ovo uzimanje
njega moe biti ili ovjeka ili zakona. Uzimanjem njega, tj. ovjek moe
uzeti nekog ovjeka ili zakon sam umjesto Allhove Knjige i sunneta
Njegovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem i slino.''
To je njihov komentar i njihova definicija opteg znaenja
tgta.
''A sa tgtom u jetu
112
se eli (cilja ili misli na) sve ono emu se
odstupi (prema emu se okrene odstupanjem) od Allhove Knjige i
sunneta Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, da bi ti to emu si se

112


224

okrenuo presudilo, od laikih zakona ili tradicije, kao to je spomenula
'ulema, ili tradicija, ili obiaji koji su naslijeeni sa koljena na koljeno,
ili poglavara plemena da bi ti oni presudili u tome.''
Znai, spominje zakon i osobe ili miljenje smog glaveine
skupine, ili vraara. Nakon ovoga postaje jasno da su zakoni koji
su postavljeni da se ljudi parnie pred njima oponaajui Allhov
zakon obuhvaeni pojmom tgt. Razlikuje li se 'ulema
Saudijske Arabije od nas kada mi kaemo da su laiki zakoni i
meunarodni zakoni i sve ono to je u suprotnosti sa Allhovim
zakonom u Allhovoj Knjizi i u sunnetu Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem da je sve to tgt? Razlikuju li se od
nas u tome? Ne razlikuju se. Kako da se razlikuju, kada na to
jasno upuuje jet u sri en-Nis'? Kau poslije toga:
''Meutim, oni koji se oboavaju mimo Allha, ali oni time nisu
zadovoljni, poput vjerovjesnik i dobrih ljudi...''
A nijedan vjerovjesnik nije zadovoljan da bude oboavan
mimo Allha, delle we 'al, ni za vrijeme ivota, ni poslije smrti,
kao i niko od vjernik.
''...zbog toga to nisu time zadovoljni tgti. Ve je tgt ejtn, onaj
koji ih je pozvao da to urade i koji im je to uljepao od dinn i ljud.'
Tj. onaj koji ih je pozvao da oboavaju vjerovjesnike i meleke
i dobre ljude on je tgt, bilo da je taj ejtn od ljudi ili od dinn.
''Htijenjem u rijeima Uzvienog:
_...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll
''ele (hoe) da im se sudi pred tgtom'' ili: ''ele sud od
tgta'' se eli (cilja ili misli na) ono to je propraeno djelom ili
indicijama i znakovima koji ukazuju na namjeru ili na htijenje. Dokaz
tome je ono to se spominje u jetu koji je doao nakon toga:


225

:|. _, .> .l!-. _|| !. _,. < _||. _..,l . _.1...l _.... ..s
:...
''A kada im se kae: ''Doite onome to je Allh objavio, i
Poslaniku'' vidi munfike kako se od tebe okreu.''
113

Kau dalje:
''Na to takoer ukazuje povod objave koji je spomenuo Ibn Kethir i
drugi u tefsru ovoga jeta.''
Dakle, htijenjem koje je spomenuto u jetu se eli ono htijenje
koje je ili povezano ili propraeno djelom, ili jedan manji stepen -
indicijama i znakovima, koji ukazuju na namjeru i na postojanje
toga htijenja u srcu. Allh, delle we 'al, je u ovom jetu, bez
sumnje, vezao propis za htijenje. Znai, jet je objavljen povodom
ovjeka koji je to htio uraditi, ali nije uradio, pa je zato Allh, delle
we 'al, rekao: ''Hoe...'' ili: ''ele...''.
Zato kaemo: Ko god to uradi u njegovom srcu postoji htijenje,
jer da nije postojalo htijenje i volja on to nikada ne bi uradio. Ko je
onaj koji radi stvari bez htijenja i bez svoje volje? ovjek koji je
lien svoje volje u potpunosti. To moda moe biti ovjek koji
nikako nije pri svijesti, koji je moda poludio ili potpuno pijan ili
prisiljen ovjek... Takvom je Allh, delle we 'al, preao preko
toga. Ali onaj koji nije prisiljen, koji je pri svijesti, koji je zdravog
razuma, im neto uradi znamo da je on, ustvari, to htio, jer je
htijenje uvod u djelo i nee ovjek nita uraditi, a da nije to htio.
Tako, kada ovjek to jasno uradi, kaemo: Smo njegovo djelo je
nevjerstvo u Allha, delle we 'al. Odnosno, smo parnienje pred
tgtom i smo traenje suda i presude od tgta je kufr, smo po
sebi, a obzirom da on to nije mogao uraditi osim htijenjem

113


226

znamo da je on to i htio. Pa takav ovjek radi dva nevjerstva: Prvo
nevjerstvo mu je htijenje koje je bilo uvod u djelo, a drugo nevjerstvo
mu je smo djelo.
Tu su i indicije i znakovi koji ukazuju na to htijenje i na tu
namjeru, a to objanjava jet nakon toga. Pa spominje jet o
ljudima koji su bili povod objave, u njihovom postupku su bile
indicije iz kojih se dalo zakljuiti da ti ljudi ele da se sude pred
drugim zakonom, da ele da se sude pred tgtom. Koje su bile te
indicije? Nije htio da se sudi pred Allhovom, delle we 'al,
Knjigom i pred sunnetom Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem. Nije htio, izbjegavao je i to je bila indicija da on eli
presudu od tgta i kada je Allh, delle we 'al, ovaj propis vezao
za htijenje to znai da je to ono htijenje koje je zakljueno u
njihovoj vanjtini. Odnosno, ponekad djelo ovjeka i njegove
rijei mogu biti opisane i propraene odreenim indicijama iz
kojih se moe jasno shvatiti da taj ovjek eli da se sudi pred
tgtom. To znai da nije potrebno i da Allh nije od nas traio da
kopamo ljudima po njihovim srcima.
Pa imamo dvije situacije: Prvu situaciju kada je to potpuno
jasno, odnosno kada to uradi i drugu situaciju kada ovjek hoe, kada
ima tu namjeru, pa je i taj nevjernik kod Allha, tebreke we te'l.
Samo je pitanje kada i u kojem momentu i ko ima pravo da te
indicije proita i da ih zakljui. Kau: ''Na to, takoer, ukazuje
povod objave kojeg je spomenuo Ibn Kethr i drugi, a koji smo
spomenuli.''
Vidio sam da neki ljudi prevode ubhe kao insinuacije, ali
ubhe su nejasnoe. Isto tako je slijeenje neega dokaz zadovoljstva,
jer Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, kae u hadthu:
''Ali onaj koji bude zadovoljan i koji bude slijedio...'' Pa je spomenuo
zadovoljstvo i slijeenje. Zadovoljstvo neim je stvar koja je u srcu,
kao to je htijenje neega, pa ako ovjek uradi neto, a nije
prisiljen, nije lud i nije pijan i uradi neto znamo da je on


227

zadovoljan time. Pa ako uradi nevjerstvo zadovoljan je
nevjerstvom, pa ima dva nevjerstva: zadovoljstvo nevjerstvom i
izgovor ili injenje nevjerstva. Ako uradi veliki grijeh, zadovoljan je
velikim grijehom.
Isto tako drugi stepen ovdje moe biti kada ovjek ne uradi
direktno tu stvar, nego u njegovom ponaanju, rijeima i djelima
postoje indicije i dokazi koji pokazuju na njegovo zadovoljstvo onim
to njega okruuje, to se nalazi u njegovoj blizini. Primjer za ovo
je ovjek koji se zvao Muda'a, kome Hlid ibn Weld nije htio da
primi tewbu. Muda'a je bio musliman, ostao je u narodu
Musejleme Laova. Nije vjerovao Musejlemi, niti je slijedio
Musejlemu, niti je pomagao Musejlemi protiv muslimana. Poeo
je rat izmeu musliman i izmeu sljedbenik lanog poslanika
Musejleme Laova. Svo to vrijeme je Muda'a sjedio u tom svom
narodu, neki su iz njegovog naroda otili meu ashbe, a neki su
poslali pisma u kojima obavjetavaju ashbe da su u
Musejleminom narodu, ali da nisu na onome na emu je
Musejlema. Obavjetavaju ashbe da su se odrekli njega, da se zna,
ali da nisu mogli doi ka ashbima. Muda'a to nije uradio i rekao
je Hlidu: ''Ja nisam slijedio Musejlemu, niti sam mu vjerovao'', tj.
nisam kufr uradio, niti sam mu povjerovao, niti sam ga slijedio,
niti sam ga pomagao protiv muslimana i nisam promijenio svoju
vjeru. Hlid mu je rekao: ''Ne, promijenio si svoju vjeru.'' Na
osnovu ega je to Hlid zakljuio? Na osnovu smih indicija, ''ti
sjedi tu i ivi tu''. Pa mu je onda Hlid rekao: ''to nisi meni
poslao pismo, kao to je uradio taj i taj, pa da mi kae: 'Ne mogu ja stii
do tebe i tvoje vojske, ali da zna kakvo je moje stanje'?'' Pa mu je
onda Hlid, poslije razgovora sa njim hallio, prihvatio mu tu
tewbu i nije htio da ga ubije, ali mu je rekao: ''Ne mogu te pustiti
sve dok te ne dovedem kod Eb Bekra. Imam neto u srcu, ne mogu da te
pustim da ide.'' Nee da ga ubije, ali ga odvodi kod Eb Bekra, pa
neka Eb Bekr vidi ta e sa njim. Hlid je na osnovu indicija
zakljuio da je mogue da je Muda'a iako on lino to nije


228

uradio zadovoljan onim to je bilo u njegovom drutvu. Iz toga
se zakljuuje da se stvari koje su u osnovi u srcu, kao to su
zadovoljstvo i htijenje, mogu zakljuiti u dva sluaja:
Prvi sluaj Kada se jasno desi djelo i rije, i Drugi sluaj Na
osnovu indicija i na osnovu znakova i zato se mi trebamo bojati ako
ne damo sve od sebe kada je u pitanju ivot i budui planovi
ivota u nevjernikim sredinama i ostavljanje islma i muslimana
na cjedilu i izgradnje islamskog drutva, pogotovu oni koji sjede
u parlamentima ili oni koji sjede po nacionalnim, demokratskim i
slinim partijama i na tim sjelima gdje se ini nevjerstvo Allhu,
delle we 'al.
Mi znamo jete iz sre en-Nis' u kojima Allh, tebreke we
te'l, proglaava nevjernicima one koji sjede sa onima koji se
rugaju Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, tj.
da su uinili nevjerstvo u Allha, delle we 'al, u kojima se vidi da
su oni nevjernici, jer je njihovo sjedenje sa njima a kadri su bili
da ustanu i da odu zapravo dokaz da su oni time zadovoljni.
Kada er'at spominje zadovoljstvo i htijenje, nije tano da mi
nemamo puta do njega. Ovim objanjenjem nestaje problematika
koja se ogledala u miljenju koje govori da je htijenje ''tajna stvar'',
pa se zbog toga ne moe presuditi onome koji to hoe, osim
nakon znanja o tom htijenju, to je nemogue. To nije ispravno.
Neki su ljudi proitali ovo i vidjeli takoer od ''uenih d'ij''
(za na narod su ti ljudi uenjaci, ali su za uenjake u arapskom
svijetu to d'ije). Oni su iz Allhovih rijei ''ele da se sude pred
tgtom...'', ovu rije jurdne (htijenje, eljenje neega) shvatili u
smislu ''eljenja toga sa ljubavlju'', odnosno da neko to voli. Ti
moe rei nekome: ''elim te'' ili ''Hou te''. To u naem jeziku
moe doi kao izraavanje doze ljubavi prema nekome. Meutim,
ove rijei ponekada mogu doi i u onom drugom smislu, koje je
uvod u djelo, npr. ''Pridri ovaj sat, hoe da padne'' (U smislu:
''elim te, tj. elim tvoju pomo, elim da mi pomogne,...'').


229

Kae Allh, delle we 'al, u sri el-Kehf o onome zidu koji je
podigao Hidr:
..,`. _ 1..
''Hoe (eli) da padne...''
114

Po ovom njihovom pogrenom shvatanju, neki ljudi bi trebali
zakljuiti da se ovdje izrazom ''jurd'' cilja na htijenje, onu dozu
ljubavi, eljenja neeg, da se nekome to svia.
Onda oni na to nadovezuju: ''Ako ode kod tgta da se pred
njim sudi i da trai sud od njega, a ti to ne voli, ne svia ti se tebe
ne obuhvata (na tebe se ne odnosi) ovaj jet.''
Onda je tu i trei korak: Preciziraju neke situacije u kojima
nema ljubavi i svianja. Znali su da to ovjek ne moe uraditi svaki
as kada mu to padne na pamet, pa su razmiljali o situacijama i
malo dodali tu ubhu argumentiranja er'atom, kada ovjek ima
neku er'atsku potrebu, odnosno ubacili u poglavlje darre
(nude, prinude), a ne ikrha (prisile). Pa kau: Opravdan si i nisi
nevjernik traei presudu od tgta ako je pitanje para, pitanje stana,
pitanje ovoga, onoga, uopteno reeno vraanje sopstvenih prava koja
su ti izgubljena, ukradena i oteta u drutvima u kojim ivi.
Hoe da kau: ''Ja sam otiao na taj sud da vratim svoje pravo, a
nisam otiao zato to se to meni svia'', i vi ete to uti. Kau: ''Meni
se to ne svia, ja sam samo otiao da vratim svoje pravo.'' Hoe da
kae: ''Da nije moje pravo u pitanju, ja nikada kod njega ne bih
otiao.''
Pa ja takve pitam: Pa zar ljudi uopte idu tamo po presudu,
osim kada im neto treba? Pa onda u takozvanoj darri, mimo ikrha
(prisile), dozvoljavaju traenje suda i parnienje pred tgtom

114


230

zbog ove ubhe koje imaju u jetu, tj. jer smatraju da ovo
''jurdne'' znai vole, svia im se. Pa kau: ''Ja to neu, meni se to
ne svia'', pa dozvoljavaju kufr u darri, a Allh ga dozvolio samo
u ikrhu (prisili) u vanjtini, samo rijeima i djelima, mimo srca.
Pa tako oni time ine nevjerstvo Allhu, delle we 'al, jer su
dozvolili veliki irk i danas je ogroman broj d'ij i uenih ljudi
upalo u ovu vrstu nevjerstva Allhu, delle we 'al, da su dozvolili
veliki irk zbog ove ubhe, jer im je ejtn priao sa ove strane. Pa
kau: ''jet je objavljen zbog ljudi koji su ivjeli u vrijeme Qur'na i
sunneta i imali su er'atske sudnice'', tj. govore u smislu: ''Kada bi
bilo suda Qur'na i sunneta ovdje, a neko ode tamo (pred tgta)
nema sumnje da je on nevjernik'' i sav jet se kod njih ograniava na
to, u smislu: ''Ako nema suda Qur'na i sunneta i er'atskih sudnica,
a ti ode tamo (pred tgta da pokrene parnicu), pod uslovom da ti to
ne voli i da ti se to ne svia ti nisi nevjernik''. To nije ispravno, jer
je Allh, delle we 'al, vezao propis za htijenje rekavi:
_...,`. _ ..!>..
''Hoe da im se sudi.''
115

A jet koji dolazi nakon toga glasi:
:|. _, .> .l!-. _|| !. _,. < _||. _..,l . _.1...l
_.... ..s :...
''A kada im se kae: ''Doite onome to je Allh objavio i
Poslaniku'' vidi munfiqe kako se od tebe sasvim okreu.''
116

115
116


231

Ovo je indicija, iret na to htijenje, to znai: Kada se pojavi
djelo sa sigurnou se zna da je tu htijenje, a djelo je gore nego
htijenje i u to nema nikakve sumnje. Zato onaj koji ode i trai sud
od tgta i parnii se pred tgtom, da bi po njegovom shvatanju
smatrao da ''vraa svoje pravo'', iako on to ne voli i ne svia mu
se, iako on smatra da on nikada - kada bi postojala islmska
drava, sud Qur'na i sunneta i er'atske sudnice nikad ne bi
uradio (tj. ne bi se okrenuo od Allhovog suda ka sudu tgta)
takav ovjek je nevjernik u Allha, tebreke we te'l, on time ini
nevjerstvo Allhu, delle we 'al.
Ova ubha je obuzela mnoge ljude, da bi joj neki poslije toga
(ovoj ubhi) dali jo vee dimenzije, pa za bilo koju vrstu kufra
kau: ''Ako to uradi, a ako ti se to ne svia i ako ti u to ne vjeruje, ne
voli to onda se za tebe ne vee propis, ako ima tu neka er'atska
zamiljena korist.''
'Ulema Ehlis-Sunneta, 'ulema Nedda govori o ovim stvarima,
pa kau: ''Pa zar je dozvoljavanje kufra u prinudi, mimo prisile,
qijsom (analogijom) na dozvoljavanje jedenja zabranjenog mesa u
prinudi, (zar je to) ita drugo osim kao dozvoljavanje da ovjek oeni
svoju roenu sestru analogijom enjenja robinje kada se ovjek boji za
sebe bluda?''
Allh, delle we 'al, je dozvolio da ovjek oeni robinju, ali
pod odreenim uslovima, spomenutim u sri en-Nis'a. Da li ja
mogu sada, s obzirom da je Allh, delle we 'al, dozvolio enjenje
robinje (moe biti robinja muslimanka, primila islm nakon
zarobljavanja), qijsom (analogijom) na to da oenim roenu
sestru, erku ili majku?
Naa 'ulema kae: ''Va qijs (analogija) kojim dozvoljavate
injenje kufra u prinudi, mimo prisile, u potpunosti je isti kao ovaj
qijas.'' Nikakve razlike nema, taj qijs je btil u potpunosti.


232

Ali ovi opet imaju ubhu i govore: ''To nije kufr, ja to ne volim,
ja to neu, ja to ne radim drage volje''. Ima u sebi ukorijenjeno
murdijsko shvatanje, misli da kufr samo biva u srcu, da bi na
kraju doao u situaciju da sasvim izbaci kufr iz djela i rijei, tako
da kod njega rije ne moe biti kufr ili da djelo bude kufr, sve dok
u srcu, u govoru srca ili djelima srca ne bude neto to ga penje
na nevjerstvo.
Mi treba da znamo da je Allh, delle we 'al, propis vezao za
htijenje, a djelo je gore od toga. Pa kada nam je Allh objasnio da je
propis htijenja takav, mi znamo da je djelo gore od toga i onaj koji
to uradi mi znamo da je on to neminovno htio. Zato vas, brao,
upozoravam na ovo miljenje i na ovu zabludu zato to ona
danas postoji i dozvoljava se ljudima u ovoj zemlji u kojoj ivimo,
a i veina onih koji se bave da'wom i islmskim znanjem danas
dozvoljava ovu stvar (pokretanje parnice pred tgtom), ne dao
Allh, delle we 'al, i ula im je ubha murdij, a da nisu oni toga
ni svjesni.
Takoer, nikada ne smijete doi u dilemu, da se dvoumite:
da li ete ii da se sudite ili neete. Ne smije ejtn da nas prevari
da se dvoumimo u tome, u tom pitanju ne smije biti poputanja
pitanju i onog momenta kada se pone dvoumiti hoe li se
suditi ili nee to je nevjerstvo u Allha, delle we 'al. ejtn
prevari ovjeka i onoga trenutka kada se ovjek na to odlui on
postaje nevjernik. Ovo znai da bi on, ako bi on tog momenta
poludio, izgubio razum i umro, umro bez tewbe. A da je poludio
dok je bio musliman gotovo, bie proivljen na onome na emu
je bio prije nego je poludio (na islmu).
Odluka da poeli da si lan u ''Ujedinjenim Nacijama'' je
nevjerstvo u Allha, delle we 'al, i neki su ljudi protekfrili
Talibne, jer su se prije rata dvoumili da li e se ui u lanstvo u
''Ujedinjenim Nacijama'' ili nee. Ako je tako bilo to je istina i oni
taj propis zasluuju, a ako nije tako onda nije istina, a ako su se


233

pokajali pa, elhamdulillhi rabbil-'lemin. Na sljedeu fetwu je
odgovorila ''Stalna komisija za nauna istraivanja i fetwe'', tj. njeni
lanovi 'Abdullh ibn Qu'd, 'Abdullh ibn Gudejn,
'AbdurRezq el-'Aff i 'Abdul'Azz bin 'Abdullh ibn Bz.
117

ovjek pita: ''Kada emo ovjeka naimenino nazvati tgtom, po
imenu, lino (poimenice)?''
Odgovor: ''Kada ovjek poziva u irk ili poziva da se njemu ini
'ibdet ili se poziva na neto od poznavanja skrivenog (da zna neto od
skrivenog), tj. gajba, ili namjerno presudi suprotnim onome to je Allh
objavio.''
118

ta znai ovdje ovo ''namjerno''? Zbog ega je dola ova rije
''namjerno''? Na ta nam ova rije ukazuje? ta stoji nasuprot ove
rijei? Nasuprot rijei ''namjerno'' stoji rije ''nenamjerno'',
''pogrijeio je''. Ovdje se govori o ovjeku koji kod sebe ima 'aslul-
islm (osnovu islma). Ovo je jedna mes'ela. Ako je pogrijeio
ovjek koji ima kod sebe osnovu islma, ako on pogrijei i bude
opravdan u toj svojoj greci onda on ima propis onih koji su
pogrijeili. Ali, ako to uradi namjerno, tj. sa znanjem ili nakon
mogunosti saznanja, a on nije saznao onda je on tgt.
I kaem: Ovo ''namjerno'' je dokaz da ovjek postaje tgt u
samo jednom pitanju i to je haqq. Nastavljam, ponavljam: ''Ili
namjerno presudi suprotnim onome to je Allh objavio i slino tome.
Ibnul-Qajjim, rahmetullhi 'alejh, je rekao: ''Tgt je sve ono u emu
rob pree svoju granicu od oboavanog ili slijeenog ili neega emu se
pokorava''.''

117
''Stalna komisija za nauna istraivanja i fetwe u Saudijskoj Arabiji'', fetwa br.
8008.
118
''Stalna komisija za nauna istraivanja i fetwe u Saudijskoj Arabiji'', fetwa br.
5966.


234

Na ovo pitanje su odgovorili isti lanovi komisije koje smo
prije spomenuli. Ovim emo zavriti govor o glaveinama tgta
broj dva i broj tri. Spomenuli smo fetwe 'uleme i spomenuli ovaj
vaan propis parnienja pred tgtom i traenja suda od njega.
Ponekad u nevjernikom zakonu moe biti neto to ima
osnovu u er'atu, za to ima dokaz u er'atu, bilo tekstom ili
zakljuivanjem iz teksta ili na osnovu koristi i tet. Kao pitanje
semafora i saobraajnih znakova. Saobraajni znaci imaju osnovu
u er'atu. Iako oni, naravno, nisu direktno spomenuti u
er'atskim tekstovima, oni se mogu zakljuiti iz optih pravila
er'ata, jer nema nijedne stvari koja e se desiti do Sudnjeg dana,
a da er'atski tekstovi nisu iretili (ukazali) na to. Nema stvari, a
da Qur'an i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, na nju nisu iretili. Onaj koji stane pred semaforom
znajui ovo, ili iako ne moe ovu stvar zakljuiti ali zna da je
islm doao sa odagnavanjem tete i pribavljanjem koristi i zbog
tog pravila stane pred semaforom, rekavi (mislei): ''Neu da
preem, udarie me ovjek, platiu kaznu, udariu ovjeka itd.'' takav
ovjek nema grijeha. Ali onaj ovjek koji stane na semaforu, sm
polazei od potovanja osnove saobraajnog zakona, koji je tgtski
onda je izaao iz vjere i ovo se vraa nijjetu, onome to je u srcu.
Ako stane pred semaforom, potujui osnovu njihovog zakona iz
kojeg je proistekla saobraajna regulativa to je nevjerstvo u Allha,
delle we 'al, a ako stane pred semaforom, slijedei Allhov
zakon i princip koristi i tet u Allhovom er'atu, neovisno od
tgtskog zakona onda za to stajanje nema nikakav grijeh.
Nama er'at, kada napravimo ugovor sa nekim, zabranjuje
da mu inimo odreene stvari, i mi ih neemo initi, ali ne zato
to to njihov, tgtski zakon zabranjuje, ve zato to to zabranjuje
Allhov, delle we 'al, zakon koji mi slijedimo. Onaj koji to uradi
na nain koji sam ja spomenuo on je Allhov rob, a onaj koji to
uradi potujui njihov zakon on je rob tgta.


235

Zato vidite koliko je vano poznavanje tewhda. Ja se mogu
izvui iz kufra i onaj koji je nauio tewhd on se moe izvui i on
zna kako se izvui iz kufra, a onaj koji ne zna tewhd, on ne zna
kako e se izvui iz kufra, to znai da je vrijednost znanja koja je
u osnovi islma najvanija i ogromna vrijednost i da je navrijednije
znati kako doi do Allha.
Dakle, oni koji dozvoljavaju tehkum, parnienje pred tgtom
i njegovim zakonom u situaciji mimo prisile, a u svom
argumentiranju dozvoljenosti traenja reavanja sudova pred
tgtom nemaju ak ni ubhu prisile? Odnosno, ne vidimo da oni
to smatraju prisilom, ve oni otvoreno kau da je to darra
(nuda, prinuda), a nije ikrh (prisila). Ta nuda se ogleda ili u
novcu ili u neem od vrijednosti koje uva ovaj er'at, dn Allha,
tebreke we te'l.
Zato pitamo te ljude: Kad ste dozvolili tehkum u darri, a
tehkum je 'ibdet poput injenja sedde, poput posta, poput
svakog drugog 'ibdeta, zato vi ne dozvoljavate da ovjek
presudi tgtom u odreenom momentu? Recimo, naao se ovjek
u nekoj prinudi u situaciji koju oni svrstavaju u kategoriju
mes'el koje potpadaju pod prinudu ili situaciju prinude i ne
moe dobiti svoje pravo, osim da kae: ''Moj sud je da je pijenje
vina hall''. to ne dozvole to? Suenje neim suprotnim onome
to je Allh, delle we 'al, objavio. Ovo je tehkum, ovo je hukm.
Da li isti t dozvoljavaju da ovjek sa nijjetom da vrati neko
pravo koje mu je nasilniki oteto uini seddu kipu ili neki drugi
jasan 'ibdet za koji znamo da je 'ibdet? ak i kada se radi o ovim
'ibdetima koji su se kod muslimana ustalili kao 'ibdeti, u
shvatanju svih njih emo nai da kau: ''Ko dozvoli injenje sedde
kipu je murik, odnosno kfir, zato to je dozvolio usmjeravanje 'ibdeta
nekom drugom mimo Allha.''


236

A kada doe do pitanja hukma Allha, tebreke we te'l a u
dnu Uzvienog Gospodara svjetova nema razlike izmeu 'ibdeta
hukma i 'ibdeta sedde, klanja kurbana isti taj, kada se radi o
tehkumu i traenju rjeavanja sporova i vraanja prava,
dozvoljava da ovjek to uradi mimo prisile, a kao to rekoh, po
argumentaciji ak vidimo da on tu situaciju i ne smatra prisilom.
Dakle, nema nikakvu ubhu da se radi o prisili. Pa u pitanju
hukma dozvoljava usmjeravanje jedne od vrsta 'ibdeta nekom
drugom mimo Allha, tebreke we te'l, a isti taj ne bi ni u darri
dozvolio da ovjek presudi tgtom. Pitaj ga da li dozvoljava da
ovjek u darri presudi tgtom, da bi tako vrati svoje pravo, tj. da
izrekne sud suprotan Allhovom, delle we 'al, na nain koji
izvodi iz vjere.
Zato shvatamo da se ovdje radi o otvorenoj protivrjenosti u
samoj argumentaciji insna koji pravi razliku izmeu 'ibdeta
tehkuma, traenja suda i parnienja, 'ibdeta suenja Allhovim,
tebreke we te'l, zakonom i drugih 'ibdeta, poput injenja sedde i
prinoenja rtve, u isto se vrijeme suprotstavljajui i ruei
konsenzus 'uleme, kojeg je naa 'ulema posebno potencirala i
oivjela, da bi muricima dokazala da se ne smije initi irk, osim u
stanju prisile, kao to na to jasno ukazuje knjiga Allha, tebreke
we te'l. Kae Allh, delle we 'al:
. , <!. . .-. .....| N| . :, ..l. _..L`. ...N!.
''Ko zanevjeruje u Allha nakon svog mna (vjerovanja), osim
onaj ko je prisiljen, pod uslovom da mu je srce smireno u
mnu...''
119

Pa je Uzvieni Allh, tebreke we te'l, izuzeo samo ovjeka
koji je pod ikrhom (prisilom), a prisila ima svoje osobine, svoje

119


237

uslove. Ova osoba koja je, mimo prisile, dozvolila tehkum koji
je 'ibdet i usmjeravanje tog 'ibdeta tgtu, bilo da je taj tgt
ovjek ili zakon bez ikakve sumnje porie ove qur'nske jete i
dozvoljava injenje 'ibdeta nekom drugom mimo Allha, tebreke
we te'l, a nema razlike izmeu tehkuma i hukma (na jednoj
strani) i izmeu sedde, posta i klanja rtve (na drugoj strani).
Ispravno je a to bez sumnje za sobom povlae er'atska
pravila i konsenzus muslimana da je svaki onaj koji ti dozvoli
da trai sud od tgta i da se parnii pred njim da bi vratio neko
svoje pravo nevjernik u Gospodara svjetova i da je izaao iz
vjere, zato to je dozvolio irk u stanju u kojem ga Allh, tebreke
we te'l, nije dozvolio. Meutim, kada Allh, delle we 'al,
nekome eli fitnu niko ga ne moe sauvati:
.. :,`. < .... l il.. .l . < !:.:
''Koga Allh eli da stavi na fitnu (iskuenje, smutnju) ti ga od
toga ne moe nimalo sauvati.''
120

Zato je naa dunost da uvamo Allhovu vjeru, da uvamo
tewhd Allha, delle we 'al, jer je to najvea spona izmeu ovjeka
i Allha, i kada ovjek prekine ovu sponu sa Allhom, tebreke we
te'l vjerovanje u Njega, u Njegovu jednou i praktino uvanje
vjerovanja u Allhovu jednou onda je on u potpunosti
prekinuo vezu sa Gospodarom svjetova. Ako ovjek bude ouvao
tewhd, ovu najveu sponu, wAllhi e on biti uvijek predmet
Allhove, delle we 'al, pomoi i predmet Allhove brige. Allh
e se o njemu brinuti i nikada ga nee ostaviti.
Ko god ovo dozvoli izaao je iz vjere Allha, delle we 'al.
A to to danas u ''islmskom svijetu'' ima puno onih koji
dozvoljavaju tehkum pred tgtom, mimo prisile i bez ikakve ubhe

120


238

prisile u svojoj argumentaciji to nas nita ne interesuje. Ne
moemo mi da napustimo vjeru naeg Gospodara i slijeenje
naeg Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, zbog iije rijei. Ne
moemo da promijenimo dn ivoga i Vjenoga, Koji ne umire,
zbog ljudi. Pa ako neko upadne u kufr, uradi nevjerstvo i dozvoli
irk u momentu i situaciji kada ga Allh, delle we 'al, nije
dozvolio ja neu mijenjati Allhov zakon, k'o to neki kau:
''Ovo je mes'ela u kojoj se ummet raziao''. Ne interesuje to nas
nita. Kad neko dozvoli irk u situaciji u kojoj ga Allh, delle we
'al, nije dozvolio a po idm'u (konsenzusu) je jasno kada ga je
dozvoljeno initi i u kojim uslovima Allhov zakon zahtijeva da
je on nevjernik u Allha, delle we 'al. Ne smije se desiti da ti, koji
si saznao znanje i kojem je Allh, delle we 'al, otkrio propis,
naputa vjerovanje u Allhovu Knjigu i Njegov zakon zbog
ljudi, njihovih imena i njihovog broja, tj. zbog onih koji su
skrenuli. Nisu ti oni poslanici, ve ti je poslanik Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem, a rabb i ilh ti je Allh, delle we 'al.
Da su oni voljeli Rabbul-'lemina i da su voljeli Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem nikada to ne bi dozvolili, pogotovu
kada im je hudde (argument) doao. A to to je ejtn nekog
preko dehmijskih zablud prevario da pravi razliku izmeu djela
i srca, pa da uslovljava nevjerstvo srca u stvarima od djela tijela
koje sme po sebi izvode iz vjere to nije naa, ve njegova
krivica.
Zato, nemoj da se ovdje dogodi, da se nekom desi da kae:
''Ovo je mes'ela razilaenja ummeta'', kao to neki ludaci i neznalice
kau kada je u pitanju glasanje. SubhnAllh... Nema problema sa
glasanjem i biranjem ovjeka ije djelo ne povlai jasan kufr i
otvoreni irk. Ne bunim se ja za to, ako ima neko optinsko
glasanje, da bira nekog ovjeka koji nee raditi kufr i irk, moda
imaju neki harmi, nema smetnje da stavimo stvar na vagu koristi i
tete. Ali da dozvoli glasanje i biranje ljudi za koje zna da e


239

odmah na poetku da se zakunu da e da potuju tgta i koji od
poetka na sebe preuzimaju pravo zakonodavca mimo Allha,
delle we 'al, ili da dozvoli glasanje u kome se biraju
predsjednici, da dozvoli izbore za predsjednitvo, da uini
Allhu nidda (tj. sudruga, da uini Njemu nekoga ravnim)...
Pojavio se neki ''Abdullh'' i kae: ''Dozvoljeno vam je da uinite
Allhu nidda, da uzmete Allhu druga, da postavite nekog Allhu
ravnog''. udan li je ovo fiqh... Allh, delle we 'al, nas sve vrijeme
ui da ne smijemo da Mu uinimo nidda. Nikad, osim u prisili:
* .l-> < :.. .... _..l-.
''Nemojte Allhu endde (druge ravnim) initi, a vi to znate
(svjesno).''
121

ta mu je dokaz? Kae: ''Egzistencija...'', a zatim kae: ''Ovo
je mes'ela ummeta''. Pozivam te ljude, koji kau da je ovo ''mes'ela
ummeta'', da mi poalju, da mi u pisanoj formi dostave tekst fetwi
'uleme koju, navodno, slijede, da ih proitamo naglas, da vidimo
taj tekst. Gdje su te fetwe ve jednom? Hoemo da vidimo te fetwe
od ovoga i od onoga, ko god da je bio, da vidimo ta je rekao, u
kojem je sluaju dozvolio glasanje. Kada bi ovjek trebao da
dozvoli blud i jedenje svinjskog mesa, tako mi Allha, to ne bi
uradili, zato to je runoa toga utemeljena u srcu skoro svakog
muslimana. Donesi mi fetwu od Bin Bza i Ibn 'Uthejmna, donesi
mi tekst, hou da je proitam naglas, hou da vidim tu fetwu, ta
je rekao, u kojoj situaciji...? Da li kada ima zakletva sa kufrom i
irkom? Je li dozvolio ljudima da biraju predsjednika ili je zamislio
postojanje situacije gdje kandidat nee morati da radi kufr Allhu,
delle we 'al, ako tako neto postoji? Kae: ''Ja sam uo od ovoga''.

121
sra el-Beqare 22. jet.


240

Od koga si uo? ''Od toga''. A taj isto ''od nekoga uo''. Da vidimo
tu fetwu.
Neki ljudi, kada su u pitanju i najmanji sunneti, da ih vidi
kako trae... Trae po sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, trai, trai, da vidi kako trai hadthe, pa trai
lance prenosioca i dri ti pedeset minuta ders oko stvari koja je
sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, vidi se
argumentacija. Meutim, kada je pitanje irka, kau da postoji
neija fetwa, a od fetwe ni traga ni glasa. Navodno je neko pitao
telefonom, nije se sjetio ni diktafon da ukljui, da se snimi, pa da
makar preko tog snimka ovjek vidi ta su oni rekli, ve treba da
mom Gospodaru, ivom i Vjenom, uinim nidda zato to je
''neko rek'o da je neko neto rek'o''. Donesi da proitamo, da vidimo
o emu se radi. A ako nema, teko tebi. Ako si uo, teko tebi,
kako si se samo lahko upustio u injenje irka Allhu, tebreke we
te'l! Idi, najedi se svinje u prinudi, u toj tvojoj prinudi... Ili uini
blud, idi ini blud u prinudi... Shvatate li, brao, o emu se radi?
Nije to ''mes'ela ummeta''. Pitanje otvorenog irka i jasnog kufra
nije ''mes'ela ummeta''. Ko god dozvoli ovu stvar izaao je iz
vjere Gospodara svjetova, bez obzira ko taj ovjek bio i koje god
ime nosio. To je tewhd, a tvoja vjera se ogleda u tvom vjerovanju
u Qur'n, u tvom vjerovanju u sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, a od naeg ukorijenjenog vjerovanja
jeste da nema razlike izmeu tehkuma i hukma (na jednoj strani) i
izmeu sedde, posta, zavjeta i bilo koje druge vrste 'ibdeta (na drugoj
strani).
Bilo koju vrstu 'ibdeta da usmjeri nekom drugom mimo
Allha, mimo prisile izaao si iz vjere Allha, delle we 'al, i ko
to dozvoli (injenje 'ibdeta nekom drugom mimo Allha) izaao
je iz Allhove vjere. Nema tu dva miljenja, mi traimo pisani
tekst. Neka nam se ''smiluju'', neka nam olakaju, neka budu
pravedni kada hoe da dozvole da se Allhu ini erk (drug,


241

ortak, suparnik) radi pareta hljeba, radi neke umiljene koristi,
radi svojih dem'at i radi nekih svojih umiljenih ciljeva, molim
ih da mi u pisanoj formi donesu fetwu tih kojima su to stavili u
usta, da je zajedno itamo, da vidimo ta su rekli. Da vidimo jesu
li oni dozvolili da se ini irk i kufr. Da vidimo... Ja tu fetwu nikada
nisam svojim oima vidio, znate li to? Proitao sam jednom u
jednoj knjizi od jednog od kuwajtskih ''selefij'' koji je u
parlamentu, profesor njihov, kako kae: ''Nazvao sam jednog ejha,
pa sam ga ja to pitao.'' Daj mi pisani tekst, nemoj ti meni ''nazvao
sam...''. Postoje knjige fetwi te ''velike'' 'uleme sa Arapskog
poluostva. Obzirom da se radi o toliko velikom pitanju, zato ovu
fetwu niko nije zabiljeio u tim knjigama? To nije fetwa za preko
telefona... Ta stvar se tie miliona i miliona onih koji se pripisuju
islmu i ''islmskom svijetu''. To nije fetwa za preko telefona.
Imamo fetwe o mnogo manjim stvarima, koje nisu na stepenu
irka i tewhda, koje su zabiljeene u tim knjigama, a da ovako
vana fetwa ide ''preko telefona''? Ovaj prenosi od ovoga, a onaj je
''uo da je ovaj uo da ga je onaj pitao preko telefona''.
Ko tako postupa prema Qur'nu i prema Allhovoj vjeri taj
vjere vie nema. A ti ''naulji'' ui i, ako hoe da provjeri, pitaj
da ti bude jasno ko je na Allhovom, delle we 'al, dnu, a ko nije
na njemu. Nekim ljudima nije vie preostalo nita drugo, osim da
kau: ''To su tekfrovci'', ili da kau: ''Oni su tvrdoglavi'', a nije
niko ni probao da vidi kakvi smo. Nama nije cilj da budemo
voe, nama nije cilj da preuzmemo stvar u nae ruke i to se vidi
iz naeg rada. Nama je cilj da vratimo ljude Uzvienom Allhu i
da vratimo ljude njihovom voi Muhammedu, sallallhu 'alejhi we
sellem, a ne vraamo ljude naem dem'atu. Nama je cilj da
vratimo ljude njihovom Gospodaru, a zatim da ih vratimo
njihovom voi, Allhovom Poslaniku Muhammedu, sallallhu
'alejhi we sellem. Zato je naa stalna ''deviza'', i to se dokazuje:
Kada uzme haqq od nas i od mene, onda idi gdje god hoe i radi
ta god hoe; mi te ne veemo za sebe. Svaki musliman neka ivi


242

po haqqu, neka ivi po tewhdu i neka ostvaruje tewhdsko bratstvo
gdje god se nae, pa e da vidi ta e da bude sa ovim
ummetom.
Mnogi ljudi me pogreno shvataju i mnogi ljudi oboavaju
prole dane, a da ne osjeaju. Imalo je ljudi koji su imali ponos i
sada hoe da se vrate starom ponosu, ali preko irka i preko kufra,
to znai da on oboava stari ponos mimo Allha, delle we 'al.
On svoj ponos oboava, hoe da se vrati po bilo koju cijenu. Ko
prekine vezu sa Allhom, delle we 'al, On e ga prekinuti i
kazniti. I neka se ti ljudi upitaju da nije njihov irk i kufr kojeg su
uradili moda razlog to ih je Allh, delle we 'al, prekinuo, to ih
je kaznio.
122
Neka urade ono to sam ja uradio, ono to sam ja
rekao, neka donesu pisane tekstove, a mi imamo Qur'an i sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i konsenzus
'uleme i fetwe, pa emo dalje razgovarati. Ko god dozvoli irk
mimo prisile jasan je njegov propis u Allhovoj, delle we 'al,
vjeri, a najtee je objasniti ono to je najlake, ono to je jasno. Ja
ne mogu tebi da objasnim da je dva i dva jednako etiri, ako ti to
nisi shvatio, ne mogu...
Nama nije cilj da se ljudi veu za nas, neka se raire nae
rijei, nai dersovi, neka ljudi ive po tewhdu Allha, delle we
'al, a Allh e im Svojim sunnetom izbrati vou. Jer e Allh
kuati ljude. Kuae ljude sve dok ne ostanu najjai, a onda e im
Allh izabrati vou. Nije to nama cilj, in'Allhu te'l, i nadamo
se sa Allhovom dozvolom da je upravo, in'Allhu te'l, taj

122
Nisam im ja razbio dem'at. Jesam li im ja razbio dem'at? Jesam li ja
razbio ''AIO'' (tzv. ''Aktivnu Islamsku Omladinu'')? Jesam li ja izmislio
''SAFF''? Jesam li ja izmislio onu ideologiju koja je u ''SAFF''-u? Nisam ja,
veze ja sa tim nemam... Nismo im mi razbili ''AIO'', nisam im ja razbio
''SAFF'', nisam im ja razbio situaciju ni u Bosni ni na bilo kojem mjestu, ali
kada je doao dn Allha, tebreke we te'l, kau: ''Tekfirovci iz Bea'', bune se
i brane irk, govorei: ''To je mes'ela ummeta'' (napomena autora).


243

nijjet koji je kod nas (sa dozvolom Uzvienog, Mudrog i Silnog)
razlog to Allh, delle we 'al, daje ovoj da'wi bereket.
O tome se radi: Kada nam bude jedna 'aqda, i jedan tewhd,
isti tewhd i isti nain shvatanja, jedan menhed neemo se
razilaziti. Ako se i budemo razili, razii emo se jedino u
pitanjima u kojima se 'ulema razila, u pitanjima u kojima moe
biti razilaenja, u nekim novonastalim pitanjima, u pitanjima fiqha
u kojima moe imati dva miljenja.
Nema razlike izmeu tehkuma, hukma i sedde. Ovim bi
rijeima bio zavren na govor o treem od glavein tgt.

etvrti glaveina tgta: Onaj koji koji tvrdi da zna skriveno
(gajb) mimo Allha, tebreke we te'l
Prelazimo i dolazimo do broja etiri, do glaveine tgta pod
brojem etiri. Prije nego to nastavimo, treba da spomenemo i da
probamo da dokuimo zbog ega je ejh Muhammed njih nazvao
glaveine. Rekao je: ''Tgt ima puno, a ovo su njihovih pet
glaveina...''
ta to znai? Ovo su pet njihovih najeih i najgorih,
najopasnijih i ovi su ljudi gori od murik od idova, krana i
hindusa, jer je kufr tgta gori nego kufr ovjeka koji samo ini
irk. Jer, murik oboava tgta, a tgt je oboavan mimo Allha,
delle we 'al, i zadovoljan je time; tako da je tgt gori nego
kranin, idov ili hindus. I onda se udi kada neko tgta
naziva muslimanom. Kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:
''Broj etiri: ''Onaj koji se poziva ili koji tvrdi da zna skriveno (gajb)
mimo Allha, tebreke we te'l. Dokaz za to su rijei Allha, tebreke
we te'l:
`.l.s ..-l * `,L`. _ls .., s .>


244

''Znalac (Poznavalac) skrivenog, pa ne otkriva svoje skriveno
(gajb) nikome...''
123

Allh, delle we 'al, Svoj gajb ne otkriva nikome, osim onoga
koga izabere i s kojim je zadovoljan da bude Njegov poslanik.
Znai da ima neto od stvari koje zna samo Allh, delle we 'al, i
onaj koga Allh obavijesti od poslanik, meu melecima i meu
ljudima. Takoer, ejh spominje rijei Allha, delle we 'al:
.:..s. ~.!. ..-l N !.l-. N| .> `.l-.. !. _ .l ,`>.l. !.. 11`.
. . N| !.l-. N. .> _ ..lL N N. .L N. .!. N| _ ...
_...
''I kod Njega su samo kljuevi skrivenog, ne zna ih niko mimo
Njega. I On zna sve to je na kopnu i to je na moru, i ne padne
ni jedan list, a da On ne zna za njega. Niti ima jednog zrna u
tminama zemlje niti svjeeg niti truhlog (suhog), a da nije u
Jasnoj Knjizi.''
Dakle, od osobin Allha, tebreke we te'l, je i osobina da
On jedini zna skriveno (gajb). O kom se gajbu ovdje radi? Ovdje se
radi o el-gajbul-mutlaq (apsolutnom gajbu). Koji je to el-gajbul-
mutlaq (apsolutni gajb)? To je gajb koji ne zna niko osim Allha,
delle we 'al, i onaj koga je On obavijestio od Njegovih Poslanik
meu melekima i meu ljudima, to znai da osoba koja ti govori
o tzv. relativnom gajbu ne spada pod ovu definiciju.
ta je to relativni gajb (relativno skriveno)? Relativni gajb je
ono to ja mogu da ne poznajem, a ti moe da ga poznaje. Na
primjer, ja moda znam da se ti zove Haris, ali ne znam kada si

123
sra el-Dinn, 26. jet.


245

se ti rodio, ali ima neko ko i to zna. Za mene je taj gajb bio
relativan. Informaciju o Harisu neko moe dobiti putem ovjeka ili
putem dinn, pa ako se pojavi neki ovjek koji je dobio
informaciju o Harisu putem dinn neemo rei da je taj ovjek
tgt zato to taj ovjek nije tvrdio poznavanje apsolutnog gajba.
Moe se raditi o sihirbazu, ali ne mora, moe se raditi o nekom
gataru, a moe se raditi o nekom grijeniku, laovini na koga se
sputaju ejtni, a Allh, delle we 'al, nas je u Qur'anu obavijestio
na koga se sputaju ejtni.
_> .>`:.. _ls . `_.. _.L..:l '' `_.. _ls _ ! .,.
''Hoete li da vas obavijestim na koga se sputaju ejtni?
Sputaju se na svakog laovinu, grijenog.''
124

Tako ima ljudi koji su jednostavno ogrezli u nevjerstvu
prema Allhu, delle we 'al, i svim runim stvarima, pa su postali
ejtnovi prijatelji i ponekad mogu dobijati neto u vidu intuicije
od strane ejtna, kao to je to dobijao Dingis Kn, Dord Bu ili
bilo koji tgt u dananjem vremenu, koji tvrdi da je sanjao neto
po noi, ili da je imao viziju, ili da mu se stvari prikazuju u vidu
glasova, da uje stvari, da osjeti misao u svojim prsima, to mu
ejtn neto prikae i takvih ljudi ima, koji su u stvari ejtnovi
prijatelji.
Za takve ljude koji znaju relativni gajb ne kaemo da su tgti,
ali moe biti shir (sihirbaz), a shir je tgt. Sihirbaz je tgt zato
to je glava u zabludi, glava u nevjerstvu, onaj koji ini kufr, koji
oboava ejtna i koji radi mnogo runih stvari. Takoer se
ponekad moe desiti da musliman moe imati prijatelja dinna,
kao to se desilo za vrijeme 'Umer ibnul-Hattba da je bila jedna
muslimanka koja je imala prijatelja, osobu meu dinnima, koja ju

124
sra e-u'ar' 221. i 222. jet.


246

je ponekad obavjetavala o nekim stvarima. Pa ako bi neko od
'Umerovih namjesnika odnekud zakasnio ili se neto desilo, a
'Umer htio da sazna ta je bilo znao je da ode kod nje, pa da ona
poalje njenog prijatelja da bi im rekao o emu se radi. Jednom
prilikom je zakasnio jedan od njegovih namjesnik (mislim da je
to bio Eb Msa el-E'ar), pa se dinn odmah vratio i obavijestio
ga da je Eb Msa na odreenom mjestu i da radi neto oko stoke
koja je odreena za zekt. Upravo ova ena je znala poneto to
ne zna 'Umer ibnul-Hattb. Za 'Umera je to bilo skriveno, za nju
nije bilo skriveno, ali je tu informaciju dobila od dinna. Da li je
ona tgt ako za sebe tvrdi da zna skriveno? Nije tgt.
Dakle, pod ovu definiciju (tgta) ulazi onaj ko tvrdi da zna
el-gajbul-mutlaq (apsolutno skriveno). Zato je ono znanje koje je
dobio Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem, od gajba to u
isto vrijeme Allhov, delle we 'al, znak ispravnosti
vjerovjesnitva Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer
je znanje koje je on dobio od Allha, delle we 'al, nemogue da je
bilo dostupno nekom od ljudi ili dinn. Znanje Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koje mu je Allh, delle we
'al, dao o prolosti, o stvaranju nebesa i Zemlje, o stanju nebesa i
Zemlje, o budunosti, ta e biti pred Sudnji dan, predznaci
Sudnjeg dana, o dennetu i dehennemu, prie i detalji o
vjerovjesnicima, sve su te stvari bile u osnovi nedostupne i
dinnima i ljudima, i zato je znanje Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, njegov govor o budunosti i njegov govor o
prolosti jedan od znakova njegovog vjerovjesnitva.
Dakle, onaj koji se poziva da zna gajb (skriveno) i koji je time
tgt jeste, ustvari, (samo) onaj koji tvrdi da zna el-gajb el-mutlaq
(apsolutno skriveno) i ovo smo objasnili da ne bi neko
proglaavao ljude tgtima zbog stvari zbog kojih ne zasluuju da
budu nazvani tgtima. Ode ovjek u bolnicu, ena mu trudna,
povede enu na ultrazvuni pregled nakon to je dijete napunilo


247

nekoliko mjeseci, tako da je dovoljno da se prepozna je li muko
ili ensko i doktor mu kae kojeg je dijete pola. Je li taj doktor
tgt zato to tvrdi neto to je skriveno? Nije tgt, ve ovjek
ima sredstvo koje mu omoguava da sazna relativno realno, da
sazna da li se radi o mukom ili enskom plodu. Meutim, ako bi
neko rekao da e dijete umrijeti toga i toga dana, ili da tvrdi da je
dijete dennetlija ili dehennemlija, ili stvari koje ne zna niko osim
Allha nema sumnje da se radi o tgtu.

Peti glaveina tgt: Onaj koji se oboava mimo Allha, a
zadovoljan je tim 'ibdetom
Tgt broj pet Onaj koji se oboava mimo Allha, delle we 'al,
a zadovoljan je tim 'ibdetom. ta znai ovo: ''Onaj koji se oboava
mimo Allha, delle we 'al, a zadovoljan je tim 'ibadetom''? 'Ibdet je
opti pojam i moje shvatanje zahtijeva da ovaj pojam 'ibdeta
ovdje obuhvata sve to je prije toga spomenuo, ali injenica da ga
je sada spomenuo nakon svega ovoga pod brojem pet, kao da eli
rei da su stvari mimo ovoga, znai mimo hukma, sedde, klanje
rtve, zavjet, hukm, tehkum, sve su te stvari 'ibadet.
Kada ovjek vjeruje nekom da on zna apsolutni gajb mimo
Allha on ga time oboava (ini mu 'ibdet). Kada ovjek
nekome daje pravo na zakonodavstvo mimo Allha time ga
oboava (upuuje mu 'ibdet). Kada ovjek nekoga postavi za
zakonodavca mimo Allha on ga oboava (usmjerava mu
'ibdet). Kada ovjek slijedi nekoga mimo Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, mimo Allhovog er'ata, u kufru i irku
on ga time oboava (ini mu 'ibdet). Ljudi koji danas rade ove
stvari koje smo spomenuli nema sumnje da su svi oni tgti sa
opte strane znaenja 'ibdeta, jer se oboavaju mimo Allha,
delle we 'al, i time su zadovoljni, jer, da time nisu zadovoljni, oni
to ne bi radili i oni bi rekli ljudima: ''Nemojte me slijediti u tome''.


248

Zato se svaki predsjednik sekularistikih i demokratskih
drava oboava (ini mu se 'ibdet) mimo Allha, delle we 'al, i
time je zadovoljan. On sve vrijeme gleda da ga Allhovi robovi
oboavaju (ine mu 'ibdet). Zamislite to: Allhov rob, pada na
seddu Allhu, a itav ivot ga oboavaju Allhovi robovi. Kakva
je to dua? To je tgt... itav ivot ga oboavaju, on ih vidi dou
mu desetine hiljada na miting i oboavaju njega mimo Allha,
delle we 'al, slijede njega, mimo er'ata slijede njegov zakon,
uzimaju ga za zakonodavca. Wallhi, ovo su ejtni... Tgti, to su
ejtni. Kada je Mudhid definisao pojam ''tgt'', rekao je da su
to ejtni u ljudskom obliku. Oni su svi, ustvari, pravi ejtni.
Kako vjernik moe da dopusti da ga neko oboava mimo Allha,
delle we 'al?
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je ponekad uo
da ljudi urade za njega ili kau za njega ono to je mali irk,
spominju njega, ali mogu biti opravdani u neznanju, i jesu bili
opravdani u neznanju. Pa mu kae ovjek: ''ta Allh hoe i ti.''
Taj ovjek nije mislio na veliki irk u smislu da izjednai htijenje
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, sa Allhovim
htijenjem, nego ono ljudsko htijenje Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, koje je svakako podreeno Allhovom
htijenju, ali je ipak napravio greku, jer nije odvojio sa ''thumme''
(''a zatim''), tj. trebao je rei: ''to Allh hoe, a zatim (pa tek onda)
ti'', dakle to je bio irk u govoru, u rijeima. Pa mu je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Zar si me uinio niddom
Allhu (ravnim, ortakom)?'' Odmah mu Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, zabranjuje: ''Nemoj to raditi'', iako to
nije veliki, ve mali irk. A sjeate se da smo spominjali da ima
nekih ljudi, magistara, koji jo uvijek ne znaju da je ovo mali irk.
Deset godina je bio u Medni i nije nauio da je ovo mali irk i
onda ti ovim primjerom eli dokazati da je ovjek opravdan
neznanjem u velikom irku. On ovo uzima kao dokaz... Pa takav
kae da Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije protekfrio


249

ovog ovjeka koji je uradio (po njemu) veliki irk zato to je bio
neznalica, a jadnik ne zna da ovo nije ni bio veliki, ve mali irk.
Zato se postavlja pitanje (i mogunosti): On ili ne zna razliku
izmeu malog irka i velikog irka, ili namjerno petlja er'atskim
dokazima da bi pomogao svoj btil, ili je ovjek haridija, ima
haridijske temelje. Jer, kod haridij injenje velikih grijeha izvodi
iz vjere. Ali, da bi se izvukao, opravdao je neznanjem u tome, pa
napravio miks. Miks haridij i miks malo nekih sunnetskih
stvari, ali istina je da e biti da on ne zna razliku izmeu malog i
velikog irka.
Jedne prilike je jedan ovjek rekao drugom ovjeku: ''Doi da
se pomognemo Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, da
traimo pomo od Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem.''
Kada je uo za ovo, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je
rekao: ''Ne pomae se mnome'', poduavajui i uei ljude da se
vjebaju prvo na rijeima i da se vjebaju na principu vezanja za
Allha u svim stvarima.
U svakom sluaju, kada ovjek hoe da kae: ''to je Allh
htio'', treba da kae: ''to je Allh htio, Jedini'', ili da kae: ''to
Allh htio, a zatim ti''. Od ovog malog irka je i sluaj da ovjek
kae: ''Da nije bilo Allha i moga komije vuk bi mi pojeo sve ovce''.
Ovo je klasini mali irk i to je gori grijeh nego blud, kada ovjek
zna da je to zabranjeno. ovjek treba da kae: ''Da nije bilo Allha,
pa zatim moga komije vuk bi mi pojeo sve ovce''. Recimo, ako bi
ovjek rekao: ''Da nije bilo Allha i doktora umrlo bi mi dijete'', to
bi opet bio mali irk. Treba da kae: ''Da mi nije bilo Allha
(Jedinog)...'', ili da kae: ''Da mi nije bilo Allha, a zatim tog doktora
umrlo bi mi dijete'', dakle da razdvoji izmeu Stvoritelja i
stvorenja.
Tako je inio i govorio najbolji i najodabraniji Allhov rob,
najpoteniji, najsvjetliji i najiskreniji, poslat da po ovoj zemlji


250

hoda ponizno i ponosno, da poduava Allhove robove da se
vrate svome Rabbu.
Dolazi ovjek i kae: ''Ja sam Allhov 'abd (rob) i slijedim
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem'', a desetine ili
stotine hiljada ljudi ga oboavaju mimo Allha, delle we 'al. I
najgore je to imamo ljude koji za tog ovjeka kau da je on
musliman. Postavlja se pitanje: ''Da li onaj koji ga nazove
muslimanom uopte zna ta je to islm, im ga naziva takvim
imenom?'' Da li on uopte zna ta je to islm kada njega naziva
takvim imenom? U ta se vjera danas pretvorila kod nekih ljudi...
Tako je pojam islm kod njih izgubio i lien je onih svojih
originalnih, temeljnih znaenja, da bi ostao samo na rijei, na
tvrdnji i na neem vanjtinskom, dok on u isto vrijeme taj isti
islm rui dan i no.
Zato vidi koliko je opasna ova 'aqda murdij, a selefi
(ispravni prethodnici) su govorili: ''Wallhi se vie plaim za islm
kada su u pitanju murdije, nego haridije.'' Jer, haridije jesu sekta
koja zasluuje da se protiv njih borimo kada se pojave i ako nee
da ostave svoje uenje, ali oni barem nee da olakavaju pitanje
vjere i pitanja grijeha, kod njih je er'at svetinja, ali imaju greke.
Meutim, kod murdij je svako musliman. I kada ini kufr, i kada
ini irk, i kada ini grijehe, i kada ne ini nareena dobra djela...
Daju ovjeku nadu, kao da ga time podstiu da olahko ostavlja
dobra djela i kada ini grijehe da se ne plai puno za sebe. Pa su
govorili selefi: ''Wallhi, vie nas je strah za islm od murdij, nego
od haridija'', jer su murdije u vrijeme selef ostavile vjeru tanju
nego papir. Eh, da su danas selefi ovdje, pa da vide u ta se
pretvorio ovaj ird' (murdiluk), u ta se pretvorilo izbacivanje


251

djela iz mna, izbacivanje rijei iz mna, izbacivanje (ak i)
tewhda iz mna.
125

Kada ovjek nazove tgta i murika muslimanom onda je
on iz mna i islma izbacio tewhd! Kada ovjek nazove tgta
muslimanom izbacio je islm iz islma, izbacio je tewhd iz
islma i khals. ta je islm? Islm je po njima da si tgt.
Bukvalno, tako ispadne.
ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb je naveo rijei
Uzvienog Allha iz sre el-Enbij'. Kae Uzvieni Gospodar,
tebreke we te'l, govorei o melecima i o Njegovim
vjerovjesnicima:
.. _1. .... _.| .l| . ...: il. .,> ..> .l. _,> _..l.Ll
''A ako bi neki od njih rekao: ''Ja sam bog (ma'bd, oboavani)
mimo Njega takvog bismo kaznili dehennemom. Tako mi
kanjavamo dhulumare.''
126

Allh, tebreke we te'l, nam objanjava da bi onoga od
melek ili Allhovih poslanik koji bi za sebe rekao da je on
ma'bd (da je on ilh, da je on bog mimo Allha, da on zasluuje
da bude oboavan mimo Allha, delle we 'al) On odmah
kaznio dehennemom i tako On kanjava dhulumare, tj. one koji
ine i upuuju 'ibdet nekom drugom mimo Allha, delle we 'al.
To je nemogue, pa zato Allh, delle we 'al, kae:

125
Tj. neuslovljavanje da ovjek izvrava nareena djela, pa ak i
neuslovljavanje da ovjek posjeduje i ostvari tewhd da bi ga oni nazvali
muslimanom. I zaista takvi to ne uslovljavaju, im vidimo da muslimanima
nazivaju mnoge koji pokazuju da ne ine djela mna, a ine djela kufra
(napomena izdavaa).
126
sra el-Enbij', 29. jet.


252

!. _l ,:.l _ ,.`. < ...>l .>>l. :...l. .. _.1. !.ll ... :!.s _|
. _.: <
''Ne prilii ni jednom ovjeku kojem je Allh dao Knjigu i sud i
vjerovjesnitvo, da (nakon toga) kae ljudima: ''Budite moji
robovi mimo Allha''.''
127

Nemogue... Nemogue je da ovjek kome je Allh dao
knjigu i sud i vjerovjesnitvo, nakon toga kae ljudima: ''Budite
moji robovi mimo Allha'', nemogue. Ne, ve su (vjerovjesnici)
govorili:
... .,..`.
''Budite Allhovi robovi...''
128

Tj. pokorite se i ponizite, i neka vam Allh bude jedini rabb,
jedini ilh. Ovime mislim na sve tgte, a najgori su oni tgti koji
imaju za sobom ogroman broj ljudi. Ne moe biti isti sihirbaz
kojemu doe do sto ljudi i onaj kome doe od trista do petsto
hiljada; i zato neka oni koji su iskreni u ubijanju sihirbaza neka
ubiju faraone koji plaaju sihirbaze. A ejtnu je drai onaj koji ima
vie snage i koji ima vie para.
Ova peta kategorija tgta obuhvata situacije onoga kome se
ine sedde mimo Allha, a on je zadovoljan, kome se ini zavjet i
druge vrste 'ibdeta.
Ovdje se radi, brao, o ivotnim pitanjima, tako mi Allha,
delle we 'al, o stvarima koje su toliko jasne prirode, ali je Ibls

127
128


253

uspio da ljude prevari u njima, one ljude koji klanjaju, a kau za
sebe da su na tewhdu. Ako se upita: ''Pa gdje su im razumi i gdje
im je fitra?'', ja te pitam: ''Pa gdje su razumi i gdje je fitra onih koji su
oboavali bogove od halve, pa kada ogladne pojedu ih?''
Hou da kaem: Kao to je ejtn neke ljude prevario kada je
u pitanju oboavanje nekog mimo Allha, delle we 'al a koje je
runo i odvratno smom fitrom i smim razumom insna isto
tako je ejtn mnoge ljude prevario, a neke je i u kufr odveo onoga
momenta kada su u svojim srcima izgubili mrnju prema tgtu,
kojeg vide u svakodnevnom ivotu, bilo da se radi o tgtu u
formi ideologije ili tgtu u formi osobe, onu mrnju koja je
prirodna stvar u ovjeku, poput oboavanja Allha, delle we 'al,
ili ljubavi prema Njemu.
Isto tako, prirodno je svjedoenje jednog ovjeka da tgt ne
moe biti iste vjere kao muwehhid, kao musliman, i to je prirodna
stvar svakom onom koji je ostao u toj zdravoj prirodi, koji ima
zdrav razum i koji je shvatio sr vjere Allha, tebreke we te'l.
Znate li koje je najvee nevjerstvo? Najvee nevjerstvo,
najoiglednije, najraznovrsnije i najkvantitativnije nevjerstvo jeste
nevjerstvo tgta! Pa ako ovjek ne zna za nevjerstvo tgta, za
koje onda nevjerstvo on zna? Sve ovo je priroda u ovjeku i Allh,
delle we 'al, nas tome pouava kada kae Svome Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, a time i svim vjernicima, da kau onima
koji uz Uzvienog Allha oboavaju druge mimo Njega:
>l >`..: _|. _:
''Vama vaa vjera, a nama naa vjera.''
Ne moemo biti iste vjere... Ne mogu biti iste vjere onaj koji
oboava samo Allha, delle we 'al, Jednog i Jedinog, i onaj koji
oboava druge mimo Allha, delle we 'al, tj. murik. Zato smo
rekli da se ime irka (obzirom na sposobnost zakljuivanja


254

njegove runoe na osnovu razuma i fitre) dobiva i prije
poslanice. Murik se zove murikom i prije poslanice, zato to je
irk i njegova runoa vezana za ukazivanje fitre i razuma na to.
Isto tako, tekfr i negacija tgtu da je on hanf (monoteist,
musliman). ta mislite: Da li je neko od hunef' (pravovjernih),
meu kojima je bio i Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, prije
poslanice, da li je neko od njih u vremenu mrklog neznanja sebe
izjednaavao sa nekim od tgt Mekke ili sa nekim od murik
Mekke (s tim to je tgt gori od murika u kufru)? Da li su sebe sa
tgtima izjednaavali u vjeri 'Amr ibn 'Abese i drugi hanf, koji
su u Mekki prije poslanstva bili na milletu Ibrahima u tewhdu i
nisu inili irk, ni irk idov ni irk kran? Neki od njih su
govorili: ''Allhu moj, ovako Te oboavam'', pa bi spustili glavu i
ruke na seddu, ali ne bi znali detaljan propis, pa su opravdani u
tome, ali Mu nisu htjeli nikoga ravnim (irk) initi. ta mislite, da
je neko od tih ljudi otiao Eb Dehlu i rekao mu: ''Ja i ti smo iste
vjere'', ili: ''Ja ne smijem da kaem za tebe da nismo iste vjere zbog
ovoga ili onoga?'' ta mislite, da je neko od tih ljudi za 'Amra ibn
Luhajja (koji je uveo propise o stoci o kojima Qur'n govori i koji
je donio kipove u Mekku) rekao da je on iste vjere kao i on? Ili da
je neko od ovih pravovjernih tako sebe izjednaio u vjeri sa
vraarima i sihribazima Qurejij? Tako vam Uzvienog Allha,
moga i vaeg Gospodara, da li biste se tom ovjeku, hanfu
(pravovjernom) naljutili da je on izjednaio svoju vjeru i vjeru
onih koje smo spomenuli? Da li biste mu se naljutili? Iako su ti
hanfi bili u vremenu neznanja i fetre (bez Objave i poslanikog
znanja), da su oni izjednaili Eb Dehla sa sobom, da su rekli da
oni i Eb Dehl imaju istu vjeru, ili da oni i 'Amr ibn Luhajj imaju
istu vjeru siguran sam da biste rekli da ti ljudi (koji su nazvani
hanf, tj. oni koji su napustili svaku la) nisu shvatili ta znai
vjerovanje u Allha i tewhd Allha, delle we 'al. Zar nije tako?
Meutim, ovi ljudi su bili iznad ovoga, zato to su bili
prirodni i iskreni, zato to ih Ibls nije prevario u njihovoj prirodi.


255

Nije ih prevario. I zato su svi oni govorili Qurejijama: ''Vi niste
na vjeri Ibrhma.'' Nemaju Objavu, nemaju nijednog jeta, ni
jednoga hadtha Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali
ipak znaju ta je tewhd, a ta je irk koji je suprotan tewhdu i jasno
kau Qurejijama: ''Vi niste na vjeri Ibrahima'', tj. u smislu: ''Ja sam
na vjeri Ibrhma. Iako ne znam detaljne propise njegovog er'ata, ja
sam opravdan neznanjem u tome, ali vi niste na vjeri Ibrhma, a kamoli
vai tgti.''
Moj voljeni brate, danas se nalazi u vremenu u kojem jo
uvijek postoji ista fitra, isti razum, ista priroda, ima Qur'n i
sunnet i ivio je Allhov Poslanik, Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem, pozivao i dostavio. A ima Iblsa u obliku ljudi, u
obliku onih koji se pripisuju islmskom znanju, koji od tebe trae
da kae da ste ti i 'Amr ibn Luhajj iste vjere, da ste ti i tgti iste
vjere, da ste ti i murici iste vjere. Ovo nije mala greka, uopte
nije mala greka... Naprotiv, ovi koji su ovo uradili u osnovi su na
startu pokazali i dokazali da nisu posvjedoili ''L ilhe illAllh'',
jer tgt ne moe musliman, vas dvojica (ti i tgt) ne moete biti
iste vjere. Ti se ''slomi'' (trudi, mui, nastoji) da oboava
Allha, delle we 'al, i da Mu irka ne uini, a taj ''uenjak'' ti
govori da si ti musliman i da je onaj tamo tgt musliman, samo
da je onaj tamo ''malo pogrijeio''. Da li ste vi, brao, svjesni ta se
ovdje radi? To e vam, in'Allhu te'l, postati sve jasnije tokom
ovih predavanja, koja su mubrek zato to govore o Gospodaru
svjetova i ovo je istina. Mubrek su zato to je ovo dn
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kakav treba da bude stav
i ivot muslimana.
A ovdje, tako mi Allha, delle we 'al, imaju oiglednija
boanstva nego to su bili Lt i 'Uzzt, oiglednija boanstva i
onda taj ''musliman'' ne zna da oni nisu njegove vjere i ne zna da
njihov put nije pogrean, ne zna da ne smije da ih voli i da ih
pomae i da im ''stavlja srce u ruku''. Kada shvatimo osnove vjere i


256

shvatimo ukorijenjenost ovih stvari u razumu i prirodi
shvatiemo ko su pozivai u to da se tgt izjednai u vjeri sa
muslimanom i da su oni u stvari ewlij'u tgt (tienici tgta) i
njegovi glasnogovornici, oni koji pozivaju da se oboavaju tgt i
ejtn, a tako mi Allha, tebreke we te'l, veliki broj od njih su
'ulema tgta.
Moe se desiti da se ovjek umanjene intelektualne
sposobnosti nae u situaciji kada mu se desi neka nejasnoa i
nedostatak u razmiljanju... Ali da ljudi koji se bave islmskim
znanjem koje je potvrdilo ljudsku prirodu i ljudski razum, da oni
nakon toga za tgta kau da je musliman, da ti i taj tgt imate
istu vjeru, uprkos oiglednosti njegovog kufra i omraenosti
njegovog kufra u njihovim razumima, a da te zatim oni pozivaju
da mu (tgtu) da bej'u (prisegu na vjernost, tj. da prizna
njegovu vlast), pa onda jo i da oni stanu na stranu tgta i da se
bore protiv onih kojima je Allh jedini bog? E, to su uenjaci
tgta. Ovdje je najopasnije to to se lahko moe desiti da ovaj
insn ivei ovaj ivot, ako ne zna Allhovu, delle we 'al, vjeru
i nije mu se srce napunilo snagom ove vjere padne i poklekne
upravo kada su u pitanju pozivi koji stiu sa ove strane.
Zato dihd protiv indijske okupacije, a ne protiv
pakistanske vlade? Zato dihd protiv amerike okupacije (ne
protivim se protiv toga), a ne protiv Sadama? Zato dihd protiv
Rusa, a ne protiv murtedd prijanjih? Zato dihd protiv Hrvata i
Srba, a ne protiv domaeg kfira? Zato dihd protiv idov, a ne
protiv Jsera Arafata i Mahmd 'Abbsa? Hou da kaem da je
na globalnom nivou kod velikog broja ljudi upravo dolo do
iskrivljivanja onoga to je u vjeri (a prije toga u ljudskoj prirodi i
ljudskom razumu) omraeno i poznato kao put koji u potpunosti
kida vezu izmeu ovjeka i izmeu Allha, tebreke we te'l.
Tako mi Allha, delle we 'al, ubijeen sam da je danas
osnova vjere garb (udna, otuena, nepoznata, usamljena) i da,


257

koliko god da ovjek pria o osnovi vjere, nema vanije teme od
toga, kao to sam ubijeen da oni koji ''pozivaju Allhu'', delle we
'al, i koji govore da su na ovom menhedu, a koji jo uvijek
spominju 'ulemu tgta i prave im reklamu, zapravo potkopavaju
put oboavanja Allha, delle we 'al, Jedinog. 'Ulemi tgta se ne
treba dizati autoritet, kao da nema druge 'uleme. To je 'ulema
tgta i ona se ne moe opravdavati neznanjem. Kako se 'ulema
moe opravdavati neznanjem? 'Ulema se u pitanju tgtijjeta i
najoiglednijeg kufra ne opravdava neznanjem i slinim stvarima.
Onaj koji (tvrdi da) poziva u tewhd Allha, delle we 'al, a svaka
druga rije mu je: ''Rekao je taj i taj'' od 'uleme tgta ''tako i tako''
i onda: ''rahimehullh'' (Allh mu se smilovao), ''hafidhehullh''
(Allh ga sauvao), itd. sm sebi time skae u stomak.
Da je ovjekova ljubav prema Uzvienom Gospodaru
ispravna i potpuna i da su mu temelji u vjeri potpuni mrzio bi
glasnogovornike ejtna. To su oni koji govore u ime kipova, da bi
ljudi oboavali kipove, da bi ljudi imali el-wel' (odanost,
privrenost) prema njima. Koliko bi mi samo lake bilo kada bi
svi ljudi bili na mojoj ''frekvenciji''. tavie, ima stvari koje, kada
bih ih rekao, mnogi ih ljudi ne bi shvatili zbog toga to su
poklonili svoju vjeru. Ako su uenjaci govorili: ''Sened (lanac
prenosilaca) je od dna, pa pazite od koga uzimate svoju vjeru'', ja
kaem da je ''L ilhe illAllh'' ''majka'' vjere i duh vjere, te da je
''kufr bit-tgt'' (nevjerstvo u tgta) i ''tekfr bit-tawgt''
(proglaavanje tgt nevjernicima) ''majka vjere'', zato neka
svako od vas pazi od koga uzima ono bez ega se ne moe ui u
dennet. Neka dobro pazi... A da je ovjek bio iskren i pametan i
ista srca, tako mi Allha, delle we 'al, dovoljan bi mu bio
Qur'n, jer je Qur'n toliko jasan, ali ljudi ne znaju ta pie u
Qur'nu zato to ga ne itaju, ili kada ga itaju, uopte ga ne
razumiju. Zato, sa Allhovom dozvolom, smatram da je
najispravnije i najbereketnije (a nema drugoga puta od ovoga to,
in'Allh, mi radimo, a to je) vezanje ljudi za: ''Rekao je Allh,


258

delle we 'al'', a zatim: ''Rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem''. Jeste li ikada uli da smo spomenuli ime i da smo
ovdje pravili sjaj 'ulemi tgta? Jeste li ikada uli? Ne.
Zna se od koga smo prenosili, od uenjaka rabbanijjna, koji
su ivjeli i umrli na ovoj 'aqdi i koji su svoj ivot zaloili na onom
putu na kome je bio Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
ali smo i njih navodili tek nakon navoenja Qur'na i sunneta
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Zato nam ne
trebaju generacije koje e vie voljeti i vie slijediti ljude od onih
koji se pripisuju znanju nego to e vjerovati i slijediti ono to su
nauili i shvatili iz jasnog govora u Allhovoj, delle we 'al, Knjizi
i u sunnetu Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.


259

OVJEK NEE BITI MUSLIMAN, OSIM KUFROM U
KATEGORIJU TGTA UOPTENO I SVAKOG TGTA ZA
IJE STANJE (TGTIJJETA) ZNA.
Nastavljamo... Doli smo do sljedeeg naslova koji bi glasio:
''ovjek nee biti musliman, osim kufrom (nevjerstvom) u dins
(kategoriju) tgta uopteno i svakog tgta za ije stanje (i tgtijjet)
zna.'' Ovdje je spomenut samo jedan od ruknova ''L ilhe
illAllh'', rukn negacije, a to je kufr u tgta koji u sebi itekako
podrazumijeva ostavljanje velikoga irka i odricanje od njega i od
onoga koji ga radi, a drugi rukn (rukn potvrde) je oboavanje samo
Allha, delle we 'al.
to se tie rukna negacije, spomenuto je ono bez ega ta
negacija ne postoji, a to je kufr u kategoriju tgta uopteno, u
smislu da ovjek mora uiniti kufr u sve ono to se oboava mimo
Allha, delle we 'al, ili se slijedi neovisno od pokornosti Njemu, tome
se pokorava poput zakonodavaca mimo Allha, delle we 'al, ili se
neovisno slijedi njegov zakon i ureenje mimo Allhovog zakona
uopteno. Naravno, pod pojmom ''kategorija'' postoje vrste i
jedinka, i ima dosta jedinki za koje ovjek nije uo, ili te jedinke
ne postoje u njegovoj okolini. Takav tgt oko njega ne postoji ili,
ako postoji, ovjek ne zna njegovo stanje, pa ne zna da je on tgt.
Da bi takva osoba bila musliman, da bi se raunalo da je ostvarila
rukn negacije, odnosno kufr u tgta mora da ispuni (ostvari) kufr
u kategoriju tgta uopteno, ali i kufr u svakog tgta pojedinano, ije
stanje tgtijjeta zna, iako ne zna za neke njegove jedinke, iako nije
vidio neke njegove primjere u stvarnosti oko njega, zbog jednog
ili drugog razloga, a posebno zbog nepoznavanja stanja te jedinke
tgta koji je u njegovoj blizini.
Ovdje imamo opi temelj na kojeg moramo da obratimo
panju, a to je da je ovjeku obaveza da uini kufr u kategoriju
tgta uopteno, kao i kufr u svakog tgta pojedinano, ije stanje


260

tgtijjeta zna, te da ovjek nee dobiti ime islma, niti e mu ivot
i ast i imetak biti zatieni, osim time (tj. osim kufrom u kategoriju
tgta uopteno i kufrom u svakog tgta pojedinano, ije stanje
tgtijjeta zna).
Pa kada se ovjek dvoumi, ili ne zna, ili sumnja da je
zabranjeno i da je neispravno da se oboava neko drugi mimo
Allha, ne napusti to ili to voli i ne mrzi, i ne osjea neprijateljstvo
prema tome
129
takav ovjek nije uradio kufr u tgta i nije ostvario
(nije doao sa) ''L ilhe illAllh''. Da bi doao sa ''L ilhe illAllh'',
mora doi sa kufrom u kategoriju tgta uopteno.
Dakle, ovjeku je obaveza da uini kufr u kategoriju tgta
uopteno i kufr u svakog tgta pojedinano, ije stanje tgtijjeta zna, i
on nee biti musliman, osim time, iako ne zna neke njegove
jedinke (tj. jedinke tgta) ili ne vidi njegove persone, linosti (tj.
ne vidi ih u svom ivotu). Ono to ne zna ili ga ne zna ili ga nije
vidio, ako vjeruje u kufr u sve to se oboava mimo Allha, delle
we 'al. Mi smo za kategorije ivih bia navodili primjer konja, pa
onda lipicanera ili arapskog konja. Pa smo rekli: Kategorija: ivo bie,
vrsta: konj, jedinka: lipicaner ili arapski konj. ovjek kae da voli
konje, ti ga pita: ''Voli li lipicanera?'', a on nikada u ivotu nije
uo za lipicanera, niti ga je vidio u svom ivotu. Pa kae da ne voli
lipicanera, ili jer ga nije nikada vidio ili jer ne zna ta je to
lipicaner. Zar emo takvom ovjeku rei: ''A, pa ti ne voli konje, ti
lae da voli konje, im ne voli lipicanera!'' Je li ispravno da mu se
tako kae? Nije. Zbog ega? Zato to on uopte nije uo za njega,
niti ga je ikada vidio. Ali kada bi ga vidio, ta bi rekao za njega?
Rekao bi (jer voli konje): ''to je lijep ovaj konj!'' Odmah bi znao
da je to konj, iako moda ne zna da je to lipicaner, iako taj

129
Kao to emo kasnije spomenuti nain kufra u tgta i derede (stepene)
svakog tog detalja, odnosno mjesto svakog tog detalja u cjelini koju
nazivamo kufr u tgta (napomena autora).


261

lipicaner svojim vanjskim opisom (tj. konj) ulazi u opte znaenje
kategorije ivoga bia, odnosno vrste konja. Dakle, takav ovjek
voli konja, ali nikada nije uo za lipicanera.
I ovdje je to isto tako: Ima tgta: tgta suda, tgta
pokornosti, tgta 'ibdeta,... i onda svaki poslije ovih ima jedinki.
Danas kada bi htjeli da govorimo imali bismo na hiljade jedinki
tgt, poevi od ''Ujedinjenih Nacija'', ''Arapske Lige'',... na
hiljade institucija kojih ima po svijetu, a da ne govorimo o
tgtima smih ideologija i o tgtima osoba, sitnih i manje
poznatih, itd., a ovo je upravo ta razlika. Da bi ovjek ostvario
ehdet i da bi postao musliman i da bi mu ljudi posvjedoili da je
on musliman taj mora u osnovi ostvariti kufr u kategoriju tgta
uopteno i kufr u pojedinane tgte, za ije stanje zna, iako ponekada
nije uo za neke jedinke tgta i ne zna za te pojedince.
ejh Muhammed ibn 'AbdulWehhb je rekao: ''Znaj, Allh ti
se smilovao, da je prvo to je Allh naredio ovjeku kufr u tgta i
vjerovanje u Uzvienog Allha'', i poslije toga je spomenuo pet
glaveina tgt.
Ovdje je nama vano da se ovaj citat ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba i drugih uenjaka poput njega, koji su se slino
izrazili, mora shvatiti u svjetlu ovoga naslova, odnosno da se
shvati da ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb govori o kufru u
kategoriju tgta uopteno i kufru u pojedince tgte, ije je stanje
poznato.
Ovo znai da nije ispravno da ovjek koji je proitao ove
rijei ili njihov prevod doe i pita drugog ovjeka: ''Tekfri li ti
ovoga i onoga?'' i spomene mu nekog ovjeka po imenu i
prezimenu. Upitani ovjek kae: ''Ja njega ne znam'', a ovaj koji ga
je pitao zakljuuje: ''Aaa, ti ne zna tog ovjeka? Gotovo, im ne zna
tog tgta i ne tekfri ga ti nisi uinio kufr u tgta i nisi
musliman''. A ovjek nije uo za tog tgta imenom i prezimenom.


262

Ili mu spomene pitanje ovjeka iji je sluaj za njega zamren
i ovaj ne zna za njegov tgtijjet, ne zna nain po emu je taj
postao tgt, jer mu je zamreno, naravno: pod uslovom da je
skriveno i da nije ope poznato. Jer, zamrenost sluaja tgta i
njegovog tgtijjeta je veoma relativna stvar, koja se razlikuje od
ovjeka do ovjeka. Ponekada njegov tgtijjet moe da bude
oigledan svima, kao to je tgtijjet predsjednika drava i tu se
(onaj ko ne tekfri predsjednika sekularne, komunistike,
demokratske,... drave) ne smije opravdavati nepoznavanjem stanja
tog predsjednika. To je vrlo slino Arapima, meu kojima je svako
znao za Lta, 'Uzzta i Menta, itd. Rijei Muhammeda bin
'AbdulWehhba govore o kufru u kategoriju tgta uopteno i o
kufru u pojedince tgte ije je stanje poznato.
A rekao je unuk Muhammeda bin 'AbdulWehhba,
'AbdurRahmn ibn Hasan: ''Postoji idm' (konsenzus) 'uleme, kako
'uleme selef, tako i 'uleme khalef,
130
od ashb i tabi'n i od prvaka
uenjaka i itavog ehlis-sunneta da ovjek ne postaje musliman osim
naputanjem velikog irka, ber'etom (odricanjem) od njega i od onih
koji ga ine (murik) i mrnjom prema njima i suprotstavljanjem
njima, prema mogunosti i qudretu (snazi i sposobnosti) i ikhlsom
(istim i iskrenim upuivanjem) svih djela samo Allhu, delle we 'al.''
131

ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan ovdje spominje definiciju
islma, odnosno kada to ovjek postaje musliman, kada dobija
ime islma sa kojim e ui u dennet, za koje je vezan uspjeh. Pa je
spomenuo rukn negacije i rukn potvrde. Rukn negacije nalazimo u
njegovim rijeima:

130
'Ulema khalefa je 'ulema kasnijih generacij (napomena autora).
131
''Ed-Durerus-Senijje'', 11. tom, 545. str.


263

''... osim naputanjem velikog irka, ber'etom (odricanjem) od njega i
od onih koji ga ine (murik) i mrnjom prema njima i
suprotstavljanjem njima, prema mogunosti i qudretu (snazi i
sposobnosti)
132
i ikhlsom (istim i iskrenim upuivanjem) svih djela
samo Allhu, delle we 'al.''
Da zastanemo kod ove definicije, jer ovdje ima nekih stvari
koje mnogi ljudi mogu pogreno shvatiti. Obzirom da smo
napravili spomenutu podjelu po pitanju kufra u tgta, da smo
napravili razliku u pogledu opravdanja neznanjem izmeu
neinjenja kufra u kategoriju tgta uopteno i izmeu nekih njenih
vrsta, jedinki ili pojedinaca, moramo da napravimo razliku takoer
izmeu kategorije velikoga irka uopteno, nekih vrsta velikoga irka i
nekih primjera velikog irka.
Npr. ovjek je ostvario osnovu islma, odrekao se velikog irka,
ne ini nikoga ravnim Allhu u 'ibdetu i oboava samo Allha,
delle we 'al. Meutim, on nikada u ivotu nije uo da postoji
'ibdet koji se zove zavjet, kao to to mnogi od vas nisu znali sve
dok nisu proitali ''Kitbut-Tewhd'' i dok nisu vidjeli da u irk
spada i davanje zavjeta nekome drugom, mimo Allha. Dakle, doao
je ovjek koji je proitao da je zavjetovanje 'ibdet. ta je
zavjetovanje? Da se ovjek zavjetuje Allhu, delle we 'al,
rijeima: ''Gospodaru moj, ako mi da to i to, ja u uraditi to i to.''
Npr. rijei: ''Ako mi izlijei bolesnika, ja u postiti odreeni dan'',
spadaju u zavjet. Nee otii kod nekog mrtvaca, pa da ne dao
Allh mrtvacu kae: ''O 'AbdulQdir...'', ''O Hasan...'', ''O
Husejn...'', ili da kae: ''O Muhammed, ako mi ti izlijei toga i toga
ja u to i to uraditi''. Pa ima ovjeka koji nikada nije uo za
zavjet i nikada nije vidio u svom drutvu i svojoj okolini nekoga
ko ini zavjet, i doe ovjek koji zna za zavjet i hoe da ga
provjeri da li je on musliman. Svi su uenjaci saglasni da ovjek,

132
To je rukn negacije, a nakon njega slijedi rukn (rukn potvrde) (napomena
autora).


264

da bi postao musliman, mora ostvariti i rukn negacije i rukn
potvrde, pa ga ovaj pita: ''Kada si ti izgovarao ''Ehedu en L ilhe
illAllh'', jesi li ti tu (time) negirao 'ibdet zavjeta (nekom drugom,
mimo Allha)?'' Ovaj mu odgovori: ''ta ti je to? Ja nikada nisam
uo za zavjet'', a ovaj koji pita zakljuuje: ''Nisi uo za zavjet!?
Gotovo, ti nisi negirao sve vrste 'ibdeta lanim boanstvima mimo
Allha i nisi ispunio rukn negacije (tj. nisi ostvario ehdet niti postao
musliman)''. Da li je ovo ispravno? Nije ispravno. Da li bi se
nekome mogla pojaviti ova ubha, da mi nismo spomenuli ovaj
temelj? Itekako bi mu se mogla pojaviti, a da nije ni svjestan,
pogotovo kada ita rijei 'uleme: ''...dok ne negira sve vrste 'ibadeta
svakom drugom mimo Allhu, i dok ih (tj. sve te vrste 'ibdeta) ne
pripie i usmjeri samo Allhu, delle we 'al.''
Meutim, ovdje se rije ''sve ('ibdete)'', i kod negacije i kod
potvrde, tie kategorije uopteno, u smislu da je taj ovjek opravdan
ako nikada nije uo za tu jedinku 'ibdeta od vrst 'ibdet, pod
uslovom da Allhu, delle we 'al, ne ini irka i da samo Njega,
Jednog Jedinog, oboava.
Da bi ovjek bio musliman, mora vjerovati da niko nema pravo
da naredi osim Allha, delle we 'al i bez toga nema islma. Znai,
on mora to da negira, kada kae: ''L ilhe...'' on kao da je rekao
(a to je unutra, u fitri, prirodi ovjeka): ''Nema ni jednog
naredbodavca, nijednog kome se pokorava, nijednog ko se oboava, nema
neovisnog naredbodavca mimo Allha, delle we 'al''. To je osnova
dna.
Kod Arap i kod svakog naroda osnova znaenja rijei ''
'ibdet'' je ''robovanje'' i ona obuhvata ovo o emu govorimo. Zar
fir'aun (faraon) nije govorio Mus'u, alejhis-saltu wes-selm:
_I ..> !.l| _.s i.l->N . _...>`..l


265

''Ako bi ti uzeo drugog boga mimo mene ja bih te uinio od
onih koji e biti baeni u tamnicu.''
133

Znai da je sebe nazivao bogom kod svoga naroda, ne u
stvaranju i slino, ve u nareivanju, tako da pojam 'ibdet u
prirodi jednog ovjeka, a pogotovo u prirodi jednog Arapa, znai
upravo slijeenje i pokoravanje. I onaj koji ovo ne zna, ustvari, ne
zna ta znae rijei ''L ilhe illAllh'' i ta se njima negira.
Kada mi kaemo ''L ilhe illAllh'' (''Nema nikoga ko
zasluuje da bude oboavan mimo Allha, delle we 'al'') u prirodi
jednog Arapa prije dolaska ovog er'ata bile su upravo ove stvari
pokornost, povinovanje i vezanost za Allha, tebreke we te'l.
Meutim, da je neko tadanjeg Arapa pitao o predsjedniku
drave, tj. da li teoretski zna za taj pojam, a on rekao da ne zna ta
je to, bilo bi neispravno da mu se kae: ''Ti nisi uinio kufr u
tgta, jer ne zna za predsjednika drave (i ne tekfri ga, a on je
tgt)''. Jer, kada bi taj Arap uo ta predsjednik drave radi,
rekao bi: ''To je tgt, Allhov neprijatelj. To je moj neprijatelj.''
Moe da se radi ili o nepoznavanju znaenja pojma ili o zamrenosti
djela tog ovjeka, u smislu da te ovjek pita: ''Jesi li uinio kufr u tog
i tog tgta?'', a da ti moda nikada nisi uo za tog ovjeka.
Mi ovdje govorimo o ovjeku koji je negirao veliki irk
uopteno i negirao usmjeravanje 'ibdeta svakom mimo Allha,
delle we 'al, uopteno, ali nije uo da postoji 'ibdet koji se zove
zavjet. Ponekad zavjet ima er'atsko znaenje i jeziko znaenje.
Mogu tebi da kaem da u da uradim to i to, i to nije 'ibdet,
nisam te time oboavao, ali kada zavjet doe u er'atu u ovom
smislu onda se radi o zavjetu koji je 'ibdet. I ovdje govorimo o
jedinki zavjeta koji je 'ibdet, u smislu da onaj ovjek koji nije
nikada za njega (za zavjet) uo, niti ima svijesti o njemu da se ne

133
sra e-u'ar', 29. jet.


266

rauna da je takav ovjek od onih koji nisu ispunili rukn negacije
(negiranja 'ibdeta svemu mimo Allha), zbog toga to on za taj
pojedinani 'ibdet ne zna.
Meutim, ako bi se u njegovoj okolini pojavilo to djelo
(zavjetovanje nekome mimo Allha) i ako bi on vidio ljude da to
rade, a on jo uvijek ne zna kako se to zove, da bi taj ovjek ostao
musliman potrebno je da se u njemu pojavi vjerovanje da je to
(injenje zavjeta nekome mimo Allha) neispravno, da to djelo
mrzi, da osjea neprijateljstvo prema njemu i suprotstavljanje njemu,
da mrzi one koji to rade, pa makar ne znao kako se to zove, jer
vidi da je to 'ibdet nekome drugom, mimo Allha, delle we 'al.
To ga razum i fitra (i prije svega opta pravila i uopteno
znaenje negiranja one kategorije koju je negirao) ui da je to
'ibdet koji se mora i smije uputiti samo Allhu, delle we 'al.
Zato, kada se pojavi taj zavjet (nekome drugom, mimo Allha)
on mora da prema njemu ima stav i mora da ga mrzi. Ako ga ne
bude mrzio on nije musliman. Ako ne bude osjeao 'adwet
(neprijateljstvo) prema njemu nije musliman, ako se ne bude
odrekao injenja tog djela nije musliman. Ako ne bude mrzio
njegove poinioce nije musliman, ako se tome ne bude suprotstavio
srcem nije musliman, ako bude volio to djelo nije musliman,
ako bude volio te ljude nije musliman.
Naalost, ima ljudi koji rijetko ine dovu Allhu, delle we
'al. Takav klanja sve namze, ali jednostavno ne umije, ne zna da
ini dovu Allhu, delle a'nuhu. Meutim, i pored toga to se on
nije navikao da dovi Allhu, ono to je bitno ovdje je to da se on
ne moli mrtvacu, ne ini dovu mrtvacu. Sada mu doe ovjek koji
zna da je dova sr 'ibdeta i glavni 'ibdet i pita ga: ''Smije li se
initi dova nekom drugom mimo Allha?'' A ovaj ga ovjek, koji ne
zna doviti Allhu, pita: ''ta ti je to dova?'' Bilo bi pogreno ako bi
mu ovaj koji ga pita rekao: ''Ti ne zna ta je to dova? Gotovo. Ne
zna ta je to dova, kada si izgovorio ''L ilhe illAllh'', ti to nisi


267

negirao (injenje dove drugima mimo Allha), ti nisi musliman.'' To
nije tako, jer on ni ne zna ta je to, nikada o tome nije uo, ne zna
jedinku toga. Allhul-Muste'n... Narod, uopteno, ne zna taj
'ibdet, ali ako bi vidio nekoga da se moli vjerovjesniku, ili
meleku, ili nekom drugom mimo Allha, delle we 'al, on mora
da bi bio musliman da vrsto vjeruje da je to neispravno, i da ga
ostavi, i da ga mrzi, i da osjea neprijateljstvo i suprotstavljanje prema
tome, da je ist od toga i onoga ko to ini, da se odrekne toga i onoga
koji ga radi, i da mrzi onoga koji to radi i da smatra da oni nisu njegove
vjere, kao opte pravilo. Meutim, ovom pitanju tekfra pojedinca
emo dati posebno mjesto, ako ovjek ostvari prijanje stvari. Isto
tako, ako bi ovjek osjetio ljubav i simpatije prema ovom djelu
(irka) nije musliman, ako bi osjetio ljubav prema tim ljudima
zbog tog djela nije musliman, pod uslovom da to nije prirodna
ljubav (da je onaj koji ini to djelo npr. njegov babo). Ako bi
osjetio ljubav prema njima zbog toga djela on nije musliman.
Hou da kaem da ponekad moe da postoji vrsta 'ibdeta ili
vrsta velikog irka u ovjekovom okruenju, a da on prema njemu
ne osjea mrnju, a to je jo gore ponekad, naprotiv, moda ak
osjea simpatiju i ljubav i prema njemu i prema poiniocu upravo
zbog toga djela. Zar ne vidi na ovome primjeru? To je
najopasnije kada su u pitanju najoigledniji primjeri tgtijjeta i
velikog irka danas, a to je upravo ono o emu govorimo: tgt
zakonodavstva.
Pokret ''Hamas'' izae na glasanje i potuje zakon i ustav
Jasera Arafata kojeg je postavio ''Feth'', sudi tgtom i stavlja se
na stepen najveih neprijatelja Allha, delle we 'al, i najveih
prijatelja Iblsa i, kada su oni doli na vlast, ovjek osjea
simpatije prema onome to su uradili. U ovom sluaju, obzirom
da nije zamrzio njihovo djelo i da nije zamrzio njih naprotiv,
zavolio ih je i osjea simpatije prema njima zbog njihovog djela i
to je, ako je tako, popraeno osjeajima da to djelo nije neispravno


268

takav ovjek nije musliman, ve je kfir u Allha, delle we 'al. E,
to je tewhd. Zbog toga kaem, kada o ovim stvarima govorim:
Kakav je to dihd protiv hindusa, a nije protiv Pakistanaca?
Kakva je to mrnja prema hindusima i zakonu Indije, a nije
mrnja protiv ustava Pakistna? Kakva je to mrnja prema
zakonu Tita, a nije prema zakonu Sulejmana Tihia i slinih?
Hou da kaem da ovdje, u osnovi, kao pravilo imamo jasan
primjer za nevjerovanje u Allha, delle we 'al, odnosno
vjerovanje u tgta i neostvarivanje tewhda. Nakon svega ovoga,
najvanije je da ovjek dokui opasnost onoga u ta su se uvalili
neke d'ije, i ja otvoreno kaem da ti ljudi vjeruju u tgta i da
nisu uinili kufr u tgta, kao to ni njihova 'ulema nije uinila kufr
u tgta. Naprotiv, svo vrijeme su ''stavili srce u ruku'' tgta, a
znali su mu hl (stanje), jer njegovo stanje nije bilo zamreno.
Ako je ve Fahd za njih (naalost) musliman, zato da (za
njih) i Jser Arafat bude musliman? Zato da vladari arapskog
zaljeva budu muslimani? Zato da komunisti Jemena budu
muslimani? Zato uzimamo Allha, ivog i Vjenog, Jedinoga
Boga, Rabba Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, za svjedoka
da mrzimo 'ulemu tgt kao to mrzimo tgte i svakog ko
oboava nekog drugog mimo Allha, delle we 'al, i njih
smatramo neprijateljima Allha, neprijateljima Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i neprijateljima islma.
Meutim, ovjek nee imati ovu smjelost sve dok ne bude imao
ispravne temelje. Nije problem u tome da ljudi ne vjeruju u
Qur'n i sunnet, ve to ne znaju ta znai, a takoer uzimaju
nejasne rijei i izreke 'uleme, poturene od strane drugih, uzimaju
ih za putokaz u vjeri i odnose se prema dogaajima u svijetu i
prema ljudima, ne prema Allhovom temelju, nego prema svom
temelju, bilo da su dehmijje, murdije ili haridije. Rijetko ko danas
gleda ljude kroz Allhov temelj, kroz tewhd, da kae: ''Ovo je
musliman, ovo nije musliman'', ali po Allhovoj vjeri.


269

U kufr u tgta spada pet stvari:
ubijeenost u neispravnost 'ibdeta tgtu,
naputanje tgta u onome u emu je postao tgt; srcem,
jezikom i djelima,
mrnja tgta,
suprotstavljanje tgtu (neprijateljstvo prema njemu), i
tekfir tgta.
Svaka od ovih stvari ima suprotnu stvar:
smatranje oboavanja tgta dozvoljenim, ili ak smatranje
da je oboavanje tgta mali kufr,
smo oboavanje tgta,
ljubav prema oboavanju tgta ('ibdetu tgtu), sma ljubav
prema tgtu, ubjeenje da to nije zabranjeno,
ubjeenje neobaveznosti suprotstavljanja prema tgtu,
netekfirenje tgta,...
...s tim to pravimo razliku izmeu opteg pravila i pravila koje
se tie pojedinca. Ovdje, brao, morate da pazite i da saburite. Kao
to smo kod kufra u tgta napravili pravilo ''uoptenost
kategorije'', odnosno kod kufra u tgta u pogledu kategorije
uopteno, pa vrste, pa jedinke, isto tako, brao, pravimo kod
velikog irka, ali pod spomenutim uslovima. Mogue je da ovjek
nikada nije uo za odreeni 'ibdet ili ga nikada nije vidio, ali
kada uje ili vidi (da se taj 'ibdet upuuje nekom mimo Allha)
mora da prema tome ima stav, i to islmski stav, koji je svakako
prirodan i razumski stav, i to je nauio i potvrdio mu er'at, zbog
kojeg je u stvari uradio i sproveo rukn negacije u optenom smislu
kada je kategorija u pitanju. Pa je onda ejh 'Abdurrahmn ibn
Hasan rekao:
''...i odricanjem od njega (irka) i od onih koji ga rade (murik) i
mrnjom prema njima.''


270

To je jasno kao opte pravilo. Musliman mora da ima to
odricanje, a na to ukazuje razum, fitra i er'at, a ovdje isto i
idm', koji je jedan od dokaza i izvora er'ata. Od prirodnih
stvari je da se ovjek odrekne od velikog irka, da mrzi irk i da
smatra da je on neispravan. Qur'n kae, pa onda naa 'ulema, da je
razum i zdrava fitra (priroda) dokaz za neispravnost irka, ali da
nije dokaz za kaznu (zbog irka) na Sudnjem danu, ve je dokaz
za kaznu er'at, odnosno uspostava argumenta.
134

Zato vas pozivam i traim od vas da se koncentriete, da
pravimo razliku izmeu stvari koje su prije er'ata, prije argumenta
i stvari koje su poslije argumenta. Prije argumenta su ljepota islma i
runoa irka, ljubav prema islmu i mrnja prema irku, svjedoenje da
je onaj koji je na islmu tvoj brat, a da je onaj koji je na irku tvoj
neprijatelj, i odricanje od njega i njegovog djela. Sve je to prije dolaska
poslanice (Objave), a Objava je samo dola i to potvrdila, pa
kazna dolazi nakon spoznaje ili mogunosti spoznaje. Ovo je,
brao, opte pravilo: ''...i suprotstavljanjem prema njima prema
mogunosti i qudretu.''

134
Tj. runoa i neispravnost irka su fitri (nezaprljanoj ljudskoj prirodi)
poznate i prije dolaska Allhove Objave, pa je tako ovjek koji ini irk
murik i prije dolaska poslanice (Objave i argumenta o zabrani irka) do
njega. Meutim, takav poinilac irka e biti kanjen samo nakon uspostave
argumenta nad njim. Do te uspostave argumenta dolazi na dva naina: 1) da
argument do njega doe i bude mu predoen na nain razumljiv ljudima
poput njega (makar on govorio da to ne razumije), a on ga odbije, pa bude
kfir kufrom prkosa, ili 2) da on bude u stanju da doe do znanja o zabrani
irka, ali bude lijen pa ne sazna, kao plod svoje nezainteresovanosti, pa bude
kfir kufrom okretanja i odbijanja. A ako na dunjluku nad njim nije
uspostavljen argument (do ovjeka nije dolo znanje, niti je bio u mogunosti
da sazna), onda on (po miljenju veine 'uleme), iako je na dunjluku imao
ime i propis murika, nee na hiretu biti kanjen sve dok ne bude kuan, pa
ako poslua ui e u dennet, a ako odbije pokornost ui e u vatru.
(napomena izdavaa).


271

Kada je u pitanju mu'dt (neprijateljstvo, suprotstavljanje),
dijelimo ga na dvije vrste:
1. Na ono koje je u srcu. To je prirodno, a er'at ga je potvrdio i
bez njega nema islma. Ako ovjek ne osjea neprijateljstvo
prema velikom irku i prema tgtima on nije musliman. Bez
ovoga nema islma...
2. Vanjtinsko neprijateljevanje i suprotstavljanje, ije detalje
ovjek ne moe spoznati u dosta stvari prije dolaska er'ata.
Primjer toga je dihd na Allhovom putu, dihda jezikom,
dihda imetkom, itd. Ova stvar je wdib i ako ostavi ovo
suprotstavljanje u vanjtini (a bio si u stanju da je uradi)
nisi kfir, ali si fsiq (veliki grijenik). Zato trebamo znati da
ove rijei 'AbdurRahmna ibn Hasana itekako obuhvataju i
stvari koje nisu od osnove islma, ve su preduslov za ispravnost
njegove obavezne potpunosti. Ove stvari treba da shvatite, da ne
bi neko doao i vidio ovjeka koji se nije suprotstavio velikom
irku i tgtu dihdom i rijeju i da mu kae: ''Ti nisi
musliman, jer je rekao ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan da ovjek
nije musliman bez suprotstavljanja tgtu''. Njegove rijei
itekako obuhvataju osnovu i ono to je ispod osnove, a to je
obavezna potpunost.
Onda je ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan spomenuo da ovjek,
da bi bio musliman, mora sva djela usmjeriti isto Allhu, delle
we 'al. Spomenuo je, dakle, rukn negacije i rukn potvrde, koje
sainjavaju ''L ilhe illAllh'', odnosno da je to tewhd i rekao je
da je to definicija islma.
Iz ovoga razumijemo da je idm' (konsenzus) 'uleme ehlis-
sunneta i ashb i tabi'na i onih nakon njih da onaj koji uradi veliki
irk nije musliman, pa makar bio i dhil (neznalica) i makar
pogreno protumaio i shvatio Qur'n i sunnet, makar nekog
slijepo slijedio, makar bio mudtehid (onaj koji je uloio trud da
doe do dokaza), pa upao u veliki irk. Sve one stvari koje uradi, a


272

koje rue osnovu islma, tu se ne opravdava neznanjem, ni te'wlom
(pogrenim tumaenjem), ni taqldom (slijepim slijeenjem), ni
idtihdom, kao to smo spomenuli u predavanjima ''Mu'dh ibn
Debel'', zato to se ime islma i ime irka ne tie argumenta, ve
se argumenta tie kazna.
Kada nekome kae da je murik, ako nad njim nije
uspostavljen argument, teoretski recimo, ti mu time nisi rekao da
e on sigurno biti u dehennemu, jer e Allh takve da iskua na
Sudnjem danu. Isto tako, ako mu kae da je kfir u smislu pojma
znaenja i pojma kufra prije uspostave argumenta, nisi mu rekao
da e vjeno biti u dehennemu, jer takvi se kuaju na Sudnjem
danu. Njima Allh, delle we 'al, alje poslanika na Sudnjem
danu, kua ih i uspostavlja nad njima argument, zato to na ovom
svijetu nad njima teoretski nije uspostavljen argument.
Imamo pravilo da er'atska imena, poput imena murik i
slino, nisu vezana za argument, nego su vezana za samo djelo,
'aqdu i rijei. Pa onaj koji vjeruje u irk on je murik, onaj koji
govori irk on je murik, onaj ko uradi irk on je murik. tavie,
pravljenje razlike izmeu poinioca i djela, onoga koji vjeruje i
njegove 'aqde, onoga koji govori i njegovih rijei, suprotno je
razumu, jeziku i suprotno je er'atu i idm'u (konsenzusu)
muslimana, ali on biva kanjavan tek nakon uspostave argumenta, a
uspostava argumenta biva u osnovama vjere dolaskom dokaza do
njega (Qur'na ili sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem) ili postojanjem mogunosti da ovjek sazna, pa on to ne uradi.
Prvo je kufr prkosa a drugo kufr neznanja i okretanja (odbijanja). Iz
ovoga shvatate da su se oni koji nazivaju i opravdavaju murika i
tgta dehlom (neznanjem) i svim spomenutim stvarima,
suprotstavili idm'u, svim spomenutim uenjacima, ashbima,
tabi'nima i ak sektama. Suprotstavili su se ak i sektama.
Njihovo miljenje je prvi put izrekao onaj ludi nakibendija, koji


273

nije znao ta je ''L ilhe illAllh'', a podrobno smo o ovome
govorili na predavanjima ''Mu'dh ibn Debel''.
135

Nijedan murik ne radi irk, osim mislei da ga taj irk dovodi
do Allha. Oni se onako ponizno mole zato to misle da je to
ispravno. Na to ih je navelo neznanje i slijepo slijeenje popov i
monah, sveenik i pape, te pogreno shvatanje Objave, tj.
ostataka Objave koje imaju, ali ih sve to nije opravdalo da budu
murici. Meutim, kada e biti kfiri? Kada se nad njima uspostavi
argument. Zato kaemo: ''Ime i sud su rastavljeni prije uspostave
argumenta, a sastavljeni su poslije argumenta.''. Jedno je ime, a
drugo je kazna, i ovu mes'elu morate nauiti, jer ovu mes'elu
rijetko ko zna i jer su zbog nepoznavanja ove mes'ele mnogi ljudi
uradili kufr. Kako? Vratite se na poetak, kada smo govorili o
ukorijenjenosti islma i tewhda u prirodi ovjeka i njegovoj fitri.
Svi znaju da je odreeni ovjek tgt, samo d'ije ne znaju da
je on tgt; d'ije koje su deset godina itali Qur'n i sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Oni jo uvijek to
nisu nauili, pa nisu shvatili ovu mes'elu i opravdavaju
neznanjem i te'wilom, mada nakon Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, nema neznanja. pogotovo u Mekki i Medini, na
Arapskom poluostrvu i u arapskom svijetu. Ipak, ovi smatraju da
su neznanje i te'wl prepreke za dobijanje imena ''murik'', a mi
smo rekli da ak i ime tgt postoji i dobija se prije poslanice i prije
saznanja argumenta u osnovi. Tgt i murik, idov i kranin sve
su to imena koja se dobijaju i prije argumenta. Prije argumenta su bili
idovi, krani, hindusi i medsije, tgti i fir'aun,... sva ta imena

135
Transkript vrijednih audio predavanja ovog serijala brata Eb
Muhammeda (njih deset) objedinjen je u jednu knjigu pod naslovom ''Moe
li se opravdavati neznanjem u djelima velikog irka i jasnog kufra?'', a koju
moete downloadovati sa internet-stranice www.kelimetul-haqq.org
(napomena izdavaa).


274

postoje. Meutim, pitanje kanjavanja i svih propisa kufra koji se
veu za kufr nakon uspostave argumenta to je druga stvar.
Kau te d'ije: ''Te'wil (pogreno tumaenje), dehl (neznanje) i
sline stvari spreavaju da ovjek dobije ime tgta i murika, a kada on
nema ime tgta i murika onda ima ime muslimana''. Onda na to
nadovezuju temelj obaveznosti wiljeta (odanosti, privrenosti)
prema njemu. Kau: ''Rekao je Ibn Tejmijje: ''Sam grijeh (sve dok
ovjeka ne izvede iz vjere) ne prekida obaveznost wiljeta (el-wel')
prema tom ovjeku'', pa ga onda vole i stanu na njegovu stranu, pa
ine kufr i izlaze iz vjere.
Zato morate da shvatite kolika je greka i koliki je grijeh
'uleme tgta, Allh ih pobio sve do jednog. U ovoj reenici je dokaz
da nema islma onaj ko kod sebe ima veliki irk, bez obzira da li je
bio dhil (neznalica) ili mute'ewwil (onaj koji je pogreno
protumaio), odnosno da kod sebe nema islma onaj koji nema
one stvari koje smo spomenuli, a koje su obavezne za ostvarenje
osnove islma. To je pravilo i ne bi trebalo da ikada imamo
problema u vezi ove stvari. A koliko smo se namuili i koliko
samo danas imamo fitni (iskuenja) zbog neznanja ovih stvari?
Kako e ovjek biti musliman, a politiki je aktivan i nigdje nema
tewhda u vanjtini? Moramo da se pazimo kada nazivamo
nekoga muslimanom i kfirom, zato to su islm i kufr Allhovi
zakoni, Njegove pojmovi i Njegove granice.
Izbaciti ovjeka iz islma je isto kao ubaciti ovjeka u islm,
odnosno nazvati ovjeka kfirom isto je kao i nazvati ovjeka
muslimanom, to su Allhovi zakoni. Pa kada kfira nazove
muslimanom slagao si na Allha, nazvao si ovjekov kufr
islmom i nisi musliman. Isto tako, nazvati muslimana kfirom
znai la na Allha, delle we 'al, pa ako si nazvao ovjekov islm
kufrom moe izai iz vjere. Treba da se pazimo kada govorimo
o ''milijardi muslimana''. Ko kae da danas ima milijardu
muslimana slagao je na Allha, delle we 'al, pa ko god to bio.


275

Ko kae da ima toliko muslimana slagao je na Allha, delle we
'al. Nema milijardu muslimana i mislim da se onaj koji kae da
ima milijardu muslimana moda i nesvjesno ruga Allhovoj
vjeri i muslimanima. Jer, tako mi Uzvienog Gospodara, ivog i
Vjenog, kada bi imalo milijardu muslimana, znate li ta bi bilo sa
kafirima? To je poniavanje... uj: ''Milijardu muslimana''? Trista
je bilo dovoljno na Bedru da se unite nevjernici. Da ima
muslimana toliko, kako oni kau, ne bi danas bilo ovako... To je
izrugivanje Allhovoj vjeri i imam osjeaj da kfiri, kada kau da
ima ''milijardu muslimana'', kao da nam se rugaju: ''Gledaj koliki
ste vi, koliko vas ima, a niste u stanju da se oduprete aici idov''.
Meutim, to nisu muslimani, ali ja molim Allha, delle we 'al, da
ns uvrsti u Njegovoj vjeri i da nas usmrti na islmu.
Istina je da svi od te ''milijarde muslimana'' nisu muslimani.
Hajde, pusti grupu muwehhida koji su zaista shvatili tewhd, a
ovjek nee tako mi Allha shvatiti tewhd sve dok se ne vrati
svojoj pravoj prirodi, dok se ne ujedine njegova fitra (priroda) i
ispravno shvatanje vjere. Kada se ovjek vrati svojoj prirodi,
osjetie u sebi ogromnu snagu... Tek kada se vrati svojoj prirodi.
Kada se dvojica ljudi posvaaju i jedan osjea da je na haqqu i taj
se haqq tie stvari koja naruava, vrijea njegovu humanost, vidi
da je taj ovjek spreman da ti d glavu, ali nee da popusti u tim
stvarima. Da su ta milijarda ljudi muslimani, Allh, delle we 'al,
bi sa njima drugaije uradio... Nije istina da ima milijardu
muslimana, ve ima vie od milijarde onih koji se pripisuju
muslimanima, a velika je razlika izmeu toga dvoga. Wallhi, da
kod nas ima vie muslimana (a kamoli u milionima), sasvim
drugaije bi bilo. Da ima muwehhid vidjeli biste vi ta bi bilo, jer
Allh, delle we 'al, voli muwehhide. Sada kada sam iao u Bosnu,
vidio sam da meu onima koji klanjaju i nose brade rijetko ima
onih koji nisu bili na glasanju. Osnova je da i bradonje idu na
glasanje i da smatraju da treba ii i glasati, pa je osnova da su oni
kfiri i sve dok nam neki iz te skupine ne pokae da je musliman


276

(da nije na vjeri svoje zajednice) mora se smatrati kfirom, sve
dok kod njega ne vidimo kufr u tgta.
Ovdje, brao, treba da uzmete pravilo o Bosni i mnogim
slinim zemljama danas, u kojima stanovnici ve sto ili i sto
pedeset godina ive pod jarmom tgta i tgtskog zakona, preko
sto godina se nad njima sprovode tgtski zakoni. Dvije, tri
generacije koje se raaju i ive u sjenci tgta, a znamo takoer i
odnos naroda prema tome. U tom smislu kaemo da je u tim
zemljama osnova kufr i irk. Kao pravilo, mogu da kaem: Ko god
glasa za predsjednika on nije musliman zato to tu nema
opravdanja neznanjem, tj. nepoznavanjem er'atskog propisa, a
kamoli nepoznavanjem stanja predsjednika drave. Tu niko nije
opravdan neznanjem, zato to stanje predsjednika drave nije
nimalo zamreno niti nejasno.
Muwehhidu koji je doao sa ruknom negacije i ruknom potvrde
ne smije da bude nepoznat er'atski propis po pitanju slinog. Tu
nema opravdanja neznanjem, jer ko tu opravda neznanjem on je
pogrijeio. Nama je cilj Allhov haqq i nama je cilj obzirom da se
putem glasanja i postavljanja tgt kri Allhovo pravo da na
sav glas ljudima objanjavamo da je to irk i kufr.
Zamislite sljedei sluaj: Doe ovjek i drugom ovjeku kae
da kae neku rije na arapskom, i kae mu da je dobro, a on,
ustvari, cijelo vrijeme govori kufr, ali ne zna ta to znai i ta
govori. Mi kaemo: ''On ne zna ta to znai i zbog toga nije kfir, jer
nije ni htio da uradi djelo kufra'', ali to ne znai da mu mi neemo
skrenuti panji i objasniti da ga je taj ovjek prevario.
Moda neko ko bira kandidata ima ubhu i neznanje stanja.
Zamiljam situaciju da neki ovjek sa sela nema pojma da e Halil
Mehti da bude tgt unutra. Halil Mehti mu obeao da e da
mu asfaltira put do kue, da e da mu napravi bunar i slino.
ovjek ode tamo, ne zna da ini djelo kufra, ne zna da postavlja


277

tgta,... Iako ga neu protekfiriti na poetku, jer on ne zna ta radi,
Allhov je haqq da mu objasnim da je taj ovjek tgt i da je
neprijatelj Allha, delle we 'al, i da e on da se zakune da e da
potuje ustav i da e na sebe da prihvati pravo zakonodavstva
mimo Allha, delle we 'al. U pogledu biranja predsjednika nema
opravdanja, a po pitanju kandidata (parlamentaraca) moe imati
opravdanja, pogotovo kada narod ne zna da e oni tamo da se
zaklinju na potovanje ustava. Ako postoji ubha da e taj ovjek
na licu mjesta poeti da sprovodi er'atski zakon, a to je malo
vjerovatno, jer za sprovoenje er'ata od strane predsjednika
odjednom treba snaga i ne moe parlamentom. Uslovljavamo da
e predsjednik, im bude izglasan, poeti sa sprovoenjem er'ata
i da zna da prije predsjednitva nema zakletve da e da potuje
ustav, ako ima ubha da taj odreeni ovjek ne zna da e ovaj da
se zakune da e da potuje ustav i da e odmah kada postane
predsjednik da sprovodi er'at teoretski reeno, opravdavam ga
u tome. To je samo teoretska zamisao.
Maloprije sam itao nekoliko stranica sre et-Tewbe i udio
se gdje su mozgovi ljudi. Kae Uzvieni Gospodar, Allh, delle
we al, u prvom jetu:
:.,. . < .I... _|| _.I ....s . _.:.l
''Ber'et (odricanje) od Allha i od Njegovog Poslanika od onih
murik s kojima ste imali ugovor.''
ta je ber'aet? Znaenje rijei ber'aet u arapskom jeziku
dolazi od glagola ber, to znai qata'a neto presjei, prekinuti,
prekinuti vezu sa njim, odvojiti se od njega, prekinuti odnos sa
njim. ''Ber'et (odricanje) od Allha i od Njegovog Poslanika od
onih murik s kojima ste imali ugovor.'' ili odvajanje i
prekidanje svake veze sa njima. Pa onaj koji se oboava mimo
Allha, tebreke we te'l, i time je zadovoljan (tj. tgt) je prvak


278

onih koji nemaju nikakve veze sa Allhom, tebreke we te'l. Ono
ime se tgt oboava mimo Allha, delle we 'al, je od
najrunijih stvari na ovom svijetu. Ovim se rijeima Allh, delle
we'al, odrekao od onoga koji oboava tgta mimo Allha,
prekinuo je odnos i vezu sa njim On i Njegov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem. Pa kae Allh, delle we 'al:
_:. . < .I... _|| !.l .. ~>' .N _ < "._,. .
_.:.l Ì...
''I proglas ljudima od Allha i Njegovoga Poslanika na dan
velikog hadda da je Allh ber od murik (ist od njih,
odrekao ih se, nema nikakve veze sa njima, prekinuo je sve
odnose, svu vezu sa njima), a i Njegov Poslanik.''
136

Allh je ber, tj. prekinuo svu vezu, svaki odnos sa njima.
Zato? Zato to su murici. ta su i ko su murici? To su oni koji su
neko od Njegovih stvorenja ili neto od Njegovih stvorenja
izjednaili sa Allhom, delle we 'al, bilo srcem kroz vjerovanje i
njegova djela, bilo rijeima ili djelima tijela. Da li su i kome su do
srca dole rijei Allha, delle we 'al:
:.,. . < .I... _|| _.I ....s . _.:.l
''Allh i Njegov Poslanik su ber od murik (odreknuti su od
murik, isti od murik, nemaju nikakve veze sa muricima) sa
kojima ste imali ugovor.''
137

Pa e tako Uzvieni Allh svakoga ko bude umro na irku a
bude od onih nad kojima je uspostavljen argument smjestiti u

136
137


279

dehennem vjeno, zato to je prekinuo vezu sa Njim i zaboravie
ga kao to je on zaboravio Allha i Njegovo pravo. Na dunjluku
ga je On ponizio propisima koje je On objavio, sa detaljnim
pojanjenjem izmeu murik koji nemaju knjigu i kitbij
murik koji imaju Knjigu. Poslije toga Allh, delle we 'al,
nareuje borbu:
: ~l. `,.:N ``,>' .l.! _.:.l .> `.>....>. `.>..>.
.>..>. ..`-. .l _ ..`.
''Pa kada prou sveti mjeseci (u kojima ste se dogovorili da se
neete boriti jedan protiv drugog), borite se protiv murik gdje
god ih naete. Zarobljavajte ih, opkoljavajte ih i pravite im
zasjede na svakom mjestu.''
138

Tako je Allh prekinuo vezu sa njima Takav je Njegov
odnos prema njima. Do kada? Kada e ta veza ponovo da se
uspostavi?
_ ..!.
''Pa ako se pokaju''
Od ega? Od irka! Ako se pokaju od irka, ako prestanu da
ga rade srcem, jezikom ili djelima
.`.!. :.l.l '.... :.,l .>..> _ ..I

138


280

''...i uspostave namz i daju zekt (tj. prihvatajui se er'atskih
vanjskih propisa, ponu da se pridravaju er'ata) pustite ih
(ostavite ih, tj. nemojte ih vie ubijati).''
139

Allh je Milostiv, Allh je Onaj koji prata, Samilosni.
Oprostio im je ono to su prije toga uradili i ukazao im Svoju
Milost islmom i propisima koji se nadovezuju na ''L ilhe
illAllh, Muhammedun Reslullh''. Pa je Uzvieni Allh napravio
razliku izmeu onoga koji je ovo rekao, povjerovao i ostvario,
onoga koji nije rekao i onoga koji je rekao ali nije ostvario. Pa
onda Milostivi kae:
_|. .> . _.:.l !>.`. :,>! _.> .`. ..l < .. -l. ...!.
il: ...!. . N _..l-.
''Ako neko od murik bude od tebe traio zatitu (ak i za
vrijeme borbe) daj mu zatitu da bi uo Allhov govor''
Pa ako povjeruje elhamdulillah (hvala Allhu), a ako ne
povjeruje:
''vrati ga na njegovo mjesto'' Zbog ega?
''Zbog toga to su oni narod koji ne zna.''
140

Oni su narod koji, po Allhovom jetu, ne znaju, ali se nad
njima uopteno, globalno uspostavio argument. ta je dokaz? To to
je naredio da se protiv njih bori, to znai da je nad Arapima bio
uspostavljen argument, a sra et-Tewbe je jedna od posljednjih
sr koje su sputene (objavljene).

139
140


281

Oni zaista ne znaju, ali u tom neznanju nisu opravdani, pa ako
meu njima ima pojedinaca koji su zaista opravdani neznanjem
Allh ih nee kazniti prije kunje na Sudnjem danu, ali im Allh,
delle we 'al, otvara vrata (daje im ansu) da se vrate.
Usmi ibn Zejdu je u borbi doao murik, jedan od najeih
u borbi protiv muslimana, i prije nego to ga se Usme ibn Zejd
domogao murik je rekao: ''L ilhe illAllh''. Stanje u kojem se
nalazio Usme ibn Zejd i ovaj ovjek i okolne indicije (pokazatelji)
su ukazivali na to da je taj ovjek to rekao samo da bi sauvao
ivot, ali rijei ''L ilhe illAllh'' su vanjtina, po kojoj se treba
suditi. Usme ibn Zejd je pogrijeio i dao je prednost stanju nad
dokazom vanjtine, a to nije smio uraditi, pa ga je ubio, a kasnije
je doao kod Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
nakon toga to mu je ubistvo tog ovjeka bilo ubheli i ispriao mu
ta je uradio, pa da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
rekao: ''Zar si ga ubio nakon to je rekao L ilhe illAllh?'' Dakle
gotovo... Rekao je ''L ilhe illAllh'' u vanjtini, a obzirom da su
Arapi znali ta to znai (i ta time prihvata kada ga kae) i
obzirom da prije toga to nisu govorili ne smije se davati
prednost dokazu stanja nad dokazom vanjtine. Takve je Allh
zabranio ubijati. Pa je rekao Usme: ''Allhov Poslanie, on je to
rekao samo da se bi se od mene zatitio'', ali mu je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, odgovorio: ''Takve mi je Allh zabranio
da ubijam.''
Oni koji se odazovu islmu u vanjtini, ostavi ga da vidi ta
e raditi. Pa ako uradi irk i jasan kufr ima vanjtinu koja vie
nije islm, to je jasna stvar, kao u sluaju da, recimo, ne obavlja
namz i ne daje zekt. Za svaki islmski propis ima propis, a ako
se bude radilo o grupi koja se opire protiv njih se je obaveza
boriti, sve dok ne bude sav dn za Allha, kao to se Eb Bekr
borio protiv ostavljaa zekta.


282

Pa ga je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, pitao:
''ta e ti raditi s tim ''L ilhe illAllh'' na Sudnjem danu?'' U
smislu: ta e raditi s tim, tj. sa tewhdom, ubio si ovjeka ija je
vanjtina islm? To vie nije bio murik vanjtinom, a ta mu je u
srcu to je izmeu njega i Allha, delle we 'al. A vanjtina je da
je izgovorio rijei kojima se prihvata islm. ''ta e ti raditi sa ''L
ilhe illAllh'' na Sudnjem danu?'' Pa je govorio Usme ibn Zejd
kasnije: ''Tako mi Allha, poelio sam da nisam primio islm prije
toga'', tj. da sam tek nakon tog djela postao musliman, tj. da
nemam taj grijeh kod sebe. To je irk kod Allha i islm kod
Allha. Pa nakon toga kae dalje Uzvieni Gospodar:
.. `_.>. _.:.ll .s ..s < ..s. I..
''Kako da murici imaju ugovor kod Allha i Njegovog
Poslanika?''
141
, pa izuzima neke.
itam ove jete Allhu dragi Allh je ove rijei izrekao u
kontekstu uenja, prekinuo sve ugovore sa njima, pa se upitah:
''Allhu moj pa kako da imaju vezu s Tobom uopte? Kako da neko tvrdi
da se murik koji se pripisuje islamu, ako je neznalica, zove
muslimanom na ovome svijetu, a da e na hiretu ui u dennet zato to
nije znao?! On kod Tebe, Gospodaru moj, nema ugovora, od njega si se
Ti odrekao i prekinuo vezu sa njim, i to traje i vai za sve u ovom uem
znaenju koje se tie povoda objave i ugovora s muricima. Kako je tek
onome koji tog murika naziva muslimanom, a kada ga nazove
muslimanom, onda kae da si mu (tom muriku) Ti prijatelj i da je on
Tvoj prijatelj i da si mu pripremio mjesto kod Tebe, Gospodaru moj, i da
smo mi prijatelji, da nas vee bratstvo''
Kae takav za tog murika: ''Mi smo braa, samo to on ne zna,
a ja znam.'' Shvatate li ove stvari? Pa kae Gospodar na:

141


283

_ ..!.
''Pa ako se pokaju...''
142

Od ega? Od irka, pa uu u tewhd i islm i uspostave namz
i daju zekt onda su vam braa u vjeri. Kada su vam braa u
vjeri? Kada ostave irk i kada uzmu islm, kada ostave tgtijjet i
uzmu islm, onda su vam braa u vjeri, u dnu. Koji je va dn?
Va dn je:
_ .> < .> < ...l ' .l .\. .l. .l.`. .l. >. .Ì .
.>
Reci: On je Allh, Jedan je. Allh je utoite svakom. Nije
rodio i roen nije i niko Mu ravan nije.
143
Ovo je va dn.
I va je dn:
N ..s !. _...-. ' N. `... _....s !. ..s N. !. ..l. !. ...s '
N. `... _....s !. ..s ' >l >`..: _|. _:
''Ne oboavam ono to oboavate, niti ste vi oboavaoci Onoga
Kog ja oboavam, niti sam ja oboavalac onoga to vi
oboavate, niti ste vi oboavaoci Onoga Kog ja oboavam.
Vama va dn, a meni moj dn.''
144

142
143
sra el-Ihls.
144
sra el-Kfirn.


284

Ovo je va dn. Ovo je dn Allha i Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i Ibrhma i vjernik. Kae Uzvieni
Gospodar:
.>..> _ ..I
''Braa su vam po vjeri''.
Odnosno: Izmeu vas i njih postoji bratstvo. Vas vee
bratstvo. Koje je to bratstvo? Bratstvo koje je poteklo iz ''L ilhe
illAllh, Muhammedun Reslullh''. Tewhd, poslanstvo i zakon. iji
zakon? Allhov. Koji zakon? er'at, el-islm, zakon koji je uzet iz
Qur'na i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
A dolazi ti ovjek, iji je vrhunac znanja da kae: ''Onaj koji se
pripisuje islmu i koji radi irk (bilo da se radi o 'aqdi ili djelima srca ili
govorom jezika i djelima tijela), on je jo uvijek musliman, jo nije
murik, to znai da smo mi braa u dnu.''
Deset godina, dvanaest godina je taj ''bubao'' (uio), da bi ti
ovo rekao. Ja takvom kaem: ''Tako mi Allha, delle we 'al porekao
si Allhovu Knjigu, koja je jasna od poetka do kraja. Porekao si sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, idm' muslimana,
porekao si idm' svih vjerovjesnik, idm' svih sljedbenika
vjerovjesnika i sve nebeske Knjige. Nisu braa onaj koji oboava samo
Allha i onaj koji ne oboava samo Allha, ve uz Njega oboava druge
ili se opire da samo Njega oboava ili ne eli da Ga oboava. Slagao si i
porekao qur'anske jete i rekao si istinu. Koja je to istina? Da ste (vi)
braa u vjeri. A ja i ti nismo braa u vjeri, tvoj dn nije moj dn. Ako je
ovaj tebi brat, meni nije. Bie da ste vi braa, a ja i ti vie nismo braa
jer je ovo jasno u Allhovoj, tebreke we te'l Knjizi.''
jeti i jeti, kada ita od poetka Qur'na, pa do kraja I
pomagai tgt i murik (tj. 'ulema tgt) se sa nama slau da se
svi jeti Knjige o muricima, idovima ili kranima, tiu i onih
koji to (irk) urade, od onih koji se pripisuju muslimanima, jer se


285

sud vadi iz openitosti znaenja, a ne samo iz posebnosti povoda
objave. Pa i ako je objavljeno u vezi onih koji se nisu pripisivali
islmu to ne znai da ne vai za onoga koji se pripisuje islmu.
145
To je znaenje treeg ponitivaa islma (stvari koja izvodi iz
vjere), kojeg spominje ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:
''(Nevjernik je) Onaj koji sumnja u nevjerstvo murik, ne smatra ih
nevjernicima ili smatra njihov put ispravnim.''
I ejh ovdje nije rekao: ''...osim murik koji se pripisuju
islmu.''
146
Allh, tebreke we te'l, spominje jednu grupu
murik, pa kae:
.l.. _.I N _.`..`. <!. N. ...l!. ,>N N. _.`.,> !. ,> <
.Ì... N. _.`.... _: _>l . _.I ... ...l _.> .L-`.
.,>l s .. .>. _.`,-..
''Borite se protiv onih koji ne vjeruju u Allha niti u Sudnji
dan, niti zabranjuju ono to Allh zabanjuje i Njegov
Poslanik (tj. nije im zakon er'at, nije im zakon islm) niti se

145
Tj. onaj koji uini irk je murik, bez obzira pripisivao se on hinduizmu,
kranstvu ili islmu, jer je irk irk i uz njega nema islma (napomena
izdavaa).
146
Tj. ejh je protekfrio svakog ko sumnja u kufr murik i koji njih smatra
muslimanima, i tu nije napravio razliku. Tj. nije protekfrio samo onoga ko
sumnja u kufr murik koji se pripisuju drugim vjerama (kran, budist,
hinduist,), ve je protekfrio svakog ko sumnja u kufr poinilaca irka
(murik) i onoga ko takve nazove (i smatra) muslimanima, emu god se ti
murici pripisivali. Tako je u rijeima ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba itekako dokaz za tekfr svakoga ko tgte i murike koji se
pripisuju islmu naziva muslimanima i sumnja u njihov kufr (napomena
izdavaa).


286

pokoravaju dnom istine, od onih kojima je data Knjiga, sve
dok ne budu dali dizju iz svoje ruke, bivi ponieni.''
147

Uzvieni Gospodar svjetova, koji je sa muricima prekinuo
svaku vezu, naredio je da nad njima bude ponienje, zato to su
uinili Njemu druga, drugog Mu uinili ravnim.
l!. :..l ',.,`s _ < l!. _,...l ~,..l . < .l: .l.
`.>.!. _.:..`. _. _.I .`, . `_. `.l.. < _. _.`.
''idovi su rekli: ''Uzejr je Allhov sin'', a krani su rekli:
''Mesh ('Is) je Allhov sin''. To su njihove rijei, samo
oponaaju rijei nevjernika prije njih. Allh ih ubio, kuda se
odmeu?''
148

..> .>!.> ....>'. !.!. . _.: < ~...l. . ..,. !.. .`,.
N| ...-.l !.l| .>. N .l| N| .> ...>.. !.s _.,:
''Uzeli su svoje sveenike (tj. svoje uenjake) i pobonjake za
bogove (gospodare) mimo Allha, i Mesha (Is'a) sina
Merjeminog. A nije im nareeno bilo (drugo), osim da
oboavaju samo jednoga Boga, nema boga osim Njega. Neka je
slavljen On i uzvien od onoga to Mu oni ravnim smatraju.''

149

Jesu li idovi i krani, koji su bili u vrijeme Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, vjerovali u Sudnji dan? ta
kau oni? Kau da vjeruju u Sudnji dan. Meutim, zbog ega je

147
148
149


287

Allh rekao da ne vjeruju u Njega i u Sudnji dan? Zato to su
uradili irk i zato to imaju drugi zakon, pa im nije ispravno
vjerovanje; drugi zakon, a ne Allhov zakon i zato to su za
bogove i zakonodavce uzeli svoje monahe i sveenike, mimo
Njega, i zato to vjeruju da su 'Uzejr ili 'Is Allhov sin, ili vjeruju
u Allhovo utjelovljenje u njima ili sjedinjenje Allha sa njima.
Isto tako vjeruju i neke ekstremne sfijske sekte, da se Allh
ujedinio sa njihovim ''ejhovima'' (kao to vjeruje Sulejman Bugari
za svog Ali Dedu) ili kau da se Allh utjelovio u njima, a sve te
sekte (koje se pripisuju islmu) su itihdijn i hullijn, a taj itihd
i hull moe biti djelimini ili cjelokupni. Tj. neki od njih kau
Allh se sjedinio sa itavim ovim svijetom, a neki kau da se
Allh utjelovio u itavom ovom svijetu. 'Ulema se sloila da ovo
nisu muslimani, a dokaz za ovo su Allhove rijei o idovima i
kranima. ta je sa zakonom ovdje?
N. _.`.,> !. ,> < Ì...
''Oni koji ne smatraju harmom ono to je oharmio Allh i
Njegov Poslanik'',
150
sallallhu 'alejhi we sellem.
Tj. uenjaci i pobonjaci koji su uzeti za bogove i za
zakonodavce mimo Allha, zadovoljni su time, pa makar i ne
znali da je to irk. Jesu li ovo naa braa u vjeri? Je li ovo nejasno u
Qur'nu? Jesu li ovi propisi nejasni u Qur'nu? Oni nisu nejasni,
ali nekom jesu. Ove stvari nisu nejasne, toliko su jasne. Ne mogu
nam oni biti braa i shvatate li koliki je grijeh i zloin i koliko je
neprijateljstvo, laganje i poricanje tewhda i islma nazvati murike
i tgte muslimanima, smatrajui da ih je Allh opravdao
neznanjem ili pogrenim shvatanjem Qur'ana i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Shvatate li, brao, o emu se

150


288

ovdje radi? Zato takvome kaemo: ''Porekao si ono to sam
spomenuo da si porekao (Qur'n, sunnet, idm' muslimana i sve
nebeske Knjige), a rekao si istinu da ste vi braa. A ako su ti oni (ti
murici) braa nisi brat sa mnom zato to se nisi odrekao njih, kao to
su se njih odrekli Allh i Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.
to se nisi odrekao? to nisi prekinuo vezu? to nisi ti bio u jednoj
dolini a oni u drugoj dolini?''
:| ... :..`-l!. !...l .>. :..`-l!. _.`.1l
''Kada ste vi bili u blioj udwi (dolini), a oni u daljoj udwi
(dolini).''
151

Od ove rijei ('udwa, dolina) dolazi rije ''adwet''
(neprijateljstvo), koje ima osnovu u srcu i bez toga (neprijateljstva
u srcu) nema islma. ''Kako je mogue da si se ti odrekao od irka i
murika srcem i da u srcu ima neprijateljstvo prema njima, a da nisi
stao u jednu dolinu nasuprot njih, pa da se sukobi sa njima (u
preneenom smislu ovdje). Ne, ve si sebe i njih ne samo stavio u jednu
dolinu, nego ruku pod ruku i srce u srce.''
Ovakav ovjek, brao, nije musliman. Ti ljudi nisu
muslimani. Da li zbog toga to ne znaju ta je dn Uzvienog
Gospodara ili znaju, pa to namjerno rade, ali: Oni nisu
muslimani. Stvari u Allhovoj Knjizi su toliko jasne, da pred
njima nee zaslijepljen, slijep ostati (niko drugi), osim onaj koga je
Allh, delle we 'al, od Sebe odbacio, sa njim vezu prekinuo i ne
eli da ga uputi Sebi. Tako mi Allha, delle we 'al, nismo ni
svjesni koliko je velik gurbet (usamljenitvo, udatvo, otuenost)
u ovoj vjeri i koliko su opasne greke ljudi. Mi smo se ovdje
sastali, ja priam, vi me sluate i otii ete svi odavde kuama
svojim. Mnogi se moda nee odazvati i povjerovati ovome to ja

151
sra el-Enfl, 42. jet.


289

priam. Meutim, ako ovjek ne bude shvatio da je ovo Allhov
propis, da mu od ovoga zavisi vjerovanje u Allha, u Poslanika i
u Sudnji dan i ulazak u dennet teko njemu. Ja znam da nije isti
onaj koji slua i onaj koji pria; to sam osjetio na sebi. Onaj koji
pria osjea vie vanost onoga o emu pria nego onaj koji slua,
jer se onaj koji pria pripremio, razmiljao, shvatio, obuhvatio,
eli da prenese, shvata vanost ovih stvari i opasnost
suprotstavljanja njima, dok onaj koji slua nita od tih stvari nije
uradio i doao je na predavanje sa drugim mislima, pa mu treba
20 minuta da mu doe milost i seknet (smirenost) od Allha,
delle we 'al, da mu otjera ejtna iz srca i iz razuma, i onda zakai
nekoliko kapljica, a ako Allh bude htio moda i vie, pa onda
procvjeta ili uvehne, a to je zato to ljudi imaju vanijih stvari od
Allha, vanijih stvari od tewhda, a nema i ne smije biti nita
vanije od toga. Nema nita vanije od ovoga dna, od ove vjere i
njene osnove. Greka ovdje nije kao greka u ograncima. Greka u
osnovi vjere nije kao greka u njenim ograncima i Allhova Knjiga
je toliko jasna, pa se ja zato stalno pitam ko je ovim ljudima bog,
ko im je poslanik, koja im je to Knjiga, koji im je zakon... Zbog
ega to rade, iz koje su to knjige nauili, uz kojeg su to poslanika i
iz kojeg su to zakona nauili, a da ne govorim da su sve te rijei
dokaz Allhu protiv njih, jer su time posvjedoili da ne znaju ta
znai ''L ilhe illAllh'', ili znaju pa prkose Molim Allha,
delle we 'al, da uputi i mene i njih i da nas uvrsti. Rekao je ejh
'AbdurRahmn ibn Hasan, rahmetullhi te'l 'alejh:
''jet ukazuje''
ejh cilja na rijei Allha, delle we 'al:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l
''Ko ne vjeruje u tgta, a vjeruje u Allha prihvatio se za
najvru vezu''


290

''jet ukazuje da rob nee biti od onih koji se dre za ''L ilhe
illAllh'', osim kada uini kufr u tgta. I to je ona ''najvra veza
koja se ne kida'', a onaj koji u ovo ne vjeruje nije musliman zbog toga
to se nije prihvatio za ''L ilhe illAllh''. Zato razmisli i vjeruj u ono
to e te spasiti od Allhovog adhba (kazne), a to je ostvarenje znaenja
''L ilhe illAllh'', u smislu negacije i potvrde, tj. kufr u tgta i
vjerovanje u Allha.''
Ovo je bio citat 'AbdurRahmna ibn Hasana lu ejha.
ovjek ne moe biti musliman sve dok ne bude imao kufr u
kategoriju tgta uopteno i kufr u svakog pojedinanog tgta za ije
stanje zna, te dok se ne bude odrekao velikog irka, dok ne bude
mrzio i veliki irk i onoga koji ga radi, dok ne bude prekinuo vezu
(ber'et) i sa irkom i sa onim koji ga radi i dok ne bude imao
neprijateljstvo u srcu i prema irku i prema onome koji ga radi, ne
bude to smatrao irkom i zabludom i onoga koji to radi smatrao
murikom, odnosno nemuslimanom, a zatim sav 'ibdet usmjerio
samo Uzvienom Allhu, isto sa ikhlsom, slijedei Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u njegovom zakonu i volei u
ime toga. To je, brao, cilj citata 'AbdurRahmna ibn Hasana.
Ovaj koga Allh, delle we 'al, naziva tgtom; koje je on
vjere? Koja je ovom tgtu vjera? Islm? Nije. Pa kako onda ljudi
za tgta kau da je musliman? Kako za njega kau da je
musliman? Zato to je sutina da se nisu vezali za Allha i nisu
zavoljeli Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Jer, da su zavoljeli Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, a to sve radi tewhda kojeg Allh zasluuje zbog Svog
Savrenstva, na to ukazuje razum i fitra i potvruje ga er'at
oni bi zamrzili sve suprotno. Zamrzili bi irk zato to vole tewhd,
jer znaju da je irk neispravan zato to je jedino tewhd ispravan
Zamrzili bi ejtna i svakog ko se oboava mimo Allha, koji to
trai i time je zadovoljan, te onoga koji njega oboava uz Allha i
mimo Allha. Zato je njih prevario ejtn? Zato to ne znaju ove
stvari koje sam spomenuo. Jer, da su znali ove stvari nikad to ne


291

bi rekli. Prevario ih je ejtn rekavi (a to je saetak njihovih
rijei): ''Ako musliman neto od stvari koje ga ine tgtom i
murikom, ako nije znao (dhil) ili je pogreno protumaio jete
(mute'ewwil) ili je slijedio nekog od uenjaka (muqallid) za njega ne
smije rei da je tgt ili murik.''
Pa nazivaju murika i tgta muslimanom, te poriu svoj
tewhd, svoju fitru i razum, donose dokaz protiv sebe i poriu
Qur'n i sunnet, sve nebeske Knjige, sve poslanike i sve
sljedbenike vjerovjesnik koji znaju da tgt nije i ne moe biti
musliman. A rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Ko kae ''L ilhe illAllh'' i zanijee sve (uini kufr u sve) to
se oboava mimo Allha zatitio je svoj ivot i svoj imetak, a
polagae obraun pred Allhom.''
152

To znai: ''Ko kae La ilahe illAllh''? Ovo se, prije svega,
tie onih koji nisu govorili ''L ilhe illAllh'' kod Arap. Kada je
u pitanju ''L ilhe illAllh'', da je doao idov ili kranin kod
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i da je rekao: ''L
ilhe illAllh'' to nije dovoljno, jer su oni i prije govorili ''L ilhe
illAllh''. ak i kada bi takvi Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, rekli: ''Svjedoimo da nema boga osim Allha i
svjedoimo da si ti Allhov Poslanik'', ali ne u smislu obavezivanja
sebe na pridravanje njegovog zakona, ve u smislu pke
potvrde to nisu muslimani.
Dokaz za to su idovi, koji su mu govorili: ''Svjedoimo da si
ti Vjerovjesnik.'' Pa kada bi ih Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, pitao: ''ta vas spreava da me slijedite?'', neki bi
odgovarali da se boje ostalih idov, a neki su govorili: ''Nita,
osim to ekamo da nam doe vjerovjesnik od potomstva Dwda.'' Pa
tako njihov ehdet nije bio znak islma, jer nije bio ehdet

152
Hadth biljei imm Muslim.


292

obavezivanja sebe na pokornost u kojoj je i kufr u tgta, ve je to
bio samo ehdet iskazivanja potvrde istinitosti onoga na emu je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Ali, u osnovi, svako
ko kae ''L ilhe illAllh'' mora da ga ostvari, odnosno da ostvari
njegove preduslove prihvatanja i ruknove (negaciju i potvrdu), koji
su ruknovi njegove ispravnosti, bez kojih nema ''L ilhe illAllh''.
I ovdje moramo praviti razliku izmeu pravno-formalnog
(vanjtinskog) islma i (sa druge strane) sutinskog islma.
ta je razlika izmeu vanjtinskog i sutinskog islma?
Pravno-formalni islm jeste vanjtinski islm, onaj islm za kog se
veu propisi na ovome svijetu. Tj., kada ti ovjek doe sa ovim
rijeima, poput onoga murika koji je to rekao pred Usmom ibn
Zejdom, obaveza je da mu potvrdi vanjtinski, pravni, formalni
islm za kog se veu propisi islma na dunjluku (ovome svijetu),
ali to ne mora znaiti da je taj ovjek uao u sutinski islm, jer
moda on to govori iz licemjerstva, tj. ne ostvarivi jedan od
uslova ''L ilhe illAllh'' (sidq) ili neki od njegovih ruknova, bilo
da se radi o negaciji ili potvrdi svojim srcem, 'aqdom svoga srca ili
djelima svoga srca. Ako je ovjek ostvario spomenuto to je
sutinski, istinski, pravi islam i njega se tiu propisi na hiretu.
Munfici u vanjtini imaju pravni, formalni islm i zato se
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prema njima odnosio
kao prema muslimanima, zato to nije imao pravnog dokaza
protiv njih; meutim, oni pri sebi nemaju sutinski islm, pa im
takav islm koristi samo na dunjluku, ali ne i na hiretu. Zato
kada sluamo hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, stalno moramo na umu imati razliku izmeu formalnog
islma i sutinskog islma. Mi smo rekli da ne pozivamo ljude u
formalni islm. Mi nismo bezdunici, jer onaj koji poziva ljude
samo u formalni islm, a ne brine se da ih izvede iz irka, da ih
izvede iz prijateljevanja sa Allhovim neprijateljima i iz toga da
nazivaju tgte i murike muslimanima taj nema due. Ne, ve je


293

nama cilj da vadimo ljude iz Allhove srdbe, da ih upuujemo i
da ponesemo breme da'we. Zato sve ove stvari koje ovdje radimo
i uimo, mi ih radimo da se spasimo od dehennemske vatre i da
uemo u dennet, a inae smo mogli da kaemo samo malo o ''L
ilhe illAllh'', tj. ''Nemoj da ini irk u vanjtini, klanjaj, posti i to je
to''. O stvarima mrnje, neprijateljstva, tekfra, o tome osoba koja
poziva u formalno-pravni islam ne govori. Zato moramo da
pravimo razliku izmeu formalno-pravnog islma i sutinskog
islma, onog islma za kog se veu hiretski propisi.
''Ko kae: ''L ilhe illAllh'' i uini kufr u (zanijee) sve ono to
se oboava mimo Allha zatien mu je imetak i ivot, a
obraun e polagati kod Allha.''
ta znai ''...zatien mu je imetak i ivot, a obraun e
polagati kod Allha.''? To znai da je u vanjtini musliman, jer je
doao sa formalno-pravnim islmom, ne smije ga ubiti niti mu
smije uzeti imetak, niti mu zarobiti enu i djecu, i muslimani to
ne smiju uraditi jer je to musliman u vanjtini.
A ta znai: ''...a obraun e polagati kod Allha.''? Za ta?
Za sutinski islm, tj. ako bude svojim srcem ostvario (kao to je
vanjtinom pokazao) ''L ilhe illAllh'' i kufr u sve to se
oboava mimo Allha takav e ui u dennet, a ako to ne bude
ostvario na dunjluku e biti jedan od muslimana, a na hiretu e
biti jedan od kfir, jer je to munfiq.
Ovdje je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nakon
to je spomenuo ehadet ''L ilhe illAllh'', potvrdio rukn negacije:
''...i uini kufr u sve to se oboava mimo Allha''. Ovo je rukn
negacije, pa ga je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
posebno izdvojio zbog njegove vanosti i zavisnosti ispravnosti
islma i mna od njega, zar ne?
Kufr (nevjerstvo) u sve to se oboava mimo Allha, delle we
'al, ima pravno-formalnu dimenziju i sutinsku dimenziju; od


294

jedne ovisi ispravnost pravnog islma, a od druge zavisi
ispravnost sutinskog islma.
Pravni islm se zove el-islmul-hukm (onaj islm za kog se
veu prava i propisi) ili el-islmudh-dhhir (vanjtinski islm),
sutinski islam se zove el-islmul-haqiq (pravi, istinski islm)
ili el-islmul-btin (tajni, unutranji islm, odnosno mn).
Isto tako, kufr u sve to se oboava mimo Uzvienog Allha,
ono to se oboava mimo Allha, delle we 'al, ili je time
zadovoljno ili time nije zadovoljno (poput vjerovjesnika i dobrih
ljudi, dobrih muslimana), a oni koji su zadovoljni time su tgti,
bilo da se radi o idovima i kranima ili onima koji se pripisuju
muslimanima, ili se radi o predmetima poput kipova, kamenjima,
drveima i slino, ili se radi o smim ideologijama, poput
vjerovanja u to da Allh ima sinove, da se Allh utjelovio, da se
Allh sjedinio sa stvorenjima, demokratija, sekularizam,
kapitalizam, nacionalizam, moderni patriotizam, laike sudnice,
laiki zakoni, dravni ustavi, meunarodni zakoni, meunarodne
sudske i nepravne institucije i svakog tgta i svaku tgtsku
ideoloku instituciju koju insan zna i iji hl (stanje) zna, iju
sutinu zna.
Ako se ovdje ne radi o vjerovjesnicima i dobrim ljudima, da
bi ovjek bio od onih koji su uinili kufr u ono to se oboava
mimo Allha, tj. od onih koji su iskreno rekli ''L ilhe illAllh'',
zaista mora da kod sebe ima sljedee stvari:
1) Da vrsto vjeruje da je oboavanje svakog mimo Allha
bilo pokornou, slijeenjem, sudom ili zakonom
neispravno, te da je to irk i da to ne smije da se radi.
2) Da to ne uradi, da ga se kloni srcem, govorom i djelima.
3) Da ga mrzi, tj. smu tu ideologiju. Tako mora da mrzi
sekularizam, demokratiju, nacionalizam, itihd (vjerovanje u
utjelovljenje Gospodara u stvorenja), u sjedinjenje Gospodara


295

u stvorenja i sve vrste irka koje su poznate u njegovom
drutvu sve, da mrzi onoga koji u to vjeruje, govori i radi,
da se odrekne i prekine vezu srcem i vanjtinom od toga irka
i od toga koji ga radi, da ima u srcu osnovu neprijateljstva
prema tome, da on bude u jednoj dolini, a u drugoj oni i
njihove ideologije. A u vanjtini potpunost i na kraju da to
smatra kufrom i irkom a ako se radi o ivim biima da one
koji to rade i kojima se to radi da ih smatra nevjernicima, pa
e oboavaoce smatrati nevjernicima, a one koji se oboavaju
a time su zadovoljni smatrae tgtima.
Ono to je u srcu od ovih stvari su ruknovi sutinskog islma,
bez kojih nema islma niti ulaska u dennet, a ono to je u
vanjtini od ovih stvari su ruknovi ispravnosti vanjtinskog islma,
bez kojih nema islma u pravnom smislu. Ali, kada ona osoba
kojoj smo u vanjtini pripisali pravni islm zbog (toga to je
izgovorila ehdet i to smo vidjeli njeno negiranje irka u koji je
zapao nejn narod) ispolji neto od irka, bilo da ga kae ili da ga
uradi, ili da sebi pripie neki Allhov haqq, pa postane tgt, ili
vidi u njegovoj vanjtini da on ne mrzi ni 'aqidu, ideologiju
tgtijjeta i irka, niti tgta i murika, ili vidi da ih voli, a ne radi
se o prirodnoj ljubavi (kao npr. prema roditelju, iako je murik, jer
je roditelj), ili vidi da nije neprijatelj prema njima,... U emu se
ogleda ljubav prema ideologiji tgtijjeta, tgtima i muricima? U
tome da ih pomae i da ih brani, da poziva ljude da mu daju bej'u
(prisegu) i da uu njemu u pokornost, da podravaju njegov
sistem i na njihovoj strani se bore protiv vjernik, i naziva
vjernike muwehhide haridijama i tekfrovcima zato to su za te
tgte i murike rekli da su nevjernici, ili nazove vladare u
vanjtini muslimanima, pa makar i rekao za njih da su grijenici.
Takav ovjek gubi vanjtinski, pravni islm. Meutim, kao to
smo rekli, veina ljudi niti svoj vanjtinski, formalno-pravni
islm, ak i mnogi od onih koji ue godinama, zato to ne znaju
sutinski islm i nisu ga ostvarili. I ovo nije samo pitanje


296

netekfrenja murik i tgt i nazivanja njih muslimanima, ve je
ovo mnogo vee pitanje.
Ovo je pitanje nepoznavanja osnove vjere i to to nisu
zavoljeli Allha, delle we 'al, Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i tewhd, a nisu zamrzili irk i murike i nisu se
odrekli njih i prekinuli vezu sa irkom i muricima. Pa takva osoba
nije musliman; ali, da li je kfir (mimo irka i mimo tgtijjeta, zato
to se u tim stvarima ostvario argument Allha, delle we 'al) u
drugim stvarima, poput nazivanja tgta i murika koji se
pripisuju islmu muslimanima e, to je izmeu njega i Allha,
delle we 'al. Allh e mu presuditi, da li e ga kazniti ili ne. Mi,
kao d'ije, takvu osobu moramo poduiti, pa ako vidimo da
lupa i da grijei, poto smo sljedbenici Vjerovjesnika, sallallhu
'alejhi we sellem, toj osobi moramo objasniti tewhd. Objasniti joj da
mora da voli Allha, tebreke we te'l, Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i tewhd, a da mrzi ejtna, irk, murike i
tgte, koji su Iblsovi prijatelji i koji se oboavaju mimo Allha, te
da ne smiju da ih vole i pomau ih protiv muwehhid i da to
(obzirom da su takvi i da su im takva djela) zahtijeva da im kau:
''Vama vaa vjera, a nama naa vjera.'' Pa ako odbiju, kaemo im:
''Nevjernici ste'', a prije toga im kaemo: ''Niste muslimani'', zato
to pravimo razliku izmeu imena i propisa koji dolaze prije
argumenta i imena i propisa koji dolaze nakon uspostave
argumenta. Naveu vam primjer, nakon kojeg ete, in'Allh,
shvatiti ove stvari.
Kako da ovjek koji se nalazi u naim drutvima, koga hoe
da pozove u islm, postane sutinski musliman, a ne pravni
musliman? ovjek koji je odrastao u tom drutvu prvo treba da
ima na umu da u tom drutvu postoji judeizam, kranstvo,
demokratija, kapitalizam, socijalizam, nacionalizam, patriotizam,
postoje tgti u obliku predmeta i u obliku ljudi, iako sam ja
vjerovatno neke zaboravio. Ako bi taj ovjek elio da bude od


297

onih koji su na milletu Ibrhma i na vjeri Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem, mora da vjeruje u neispravnost i kufr svih ovih
spomenutih stvari, da ih ne uradi ni srcem ni jezikom ni tijelom, da
mrzi njih i onoga ko ih radi, da ima neprijateljstvo u srcu prema tome i
prema onome ko ih radi. Vanjtinsko neprijateljstvo se tie obavezne
potpunosti, pa ovjek treba da se odrekne toga i srcem i
vanjtinom, a vanjtina se tie potpunosti. Nakon to je saznao hl
(stanje) onih koji se oboavaju mimo Allha, bilo to putem
'ibdeta pokornosti, putem slijeenja ili putem zakona, ovjek mora
smatrati da on sa onima koji to rade nije istoga dna (vjere), tj. da oni
imaju jedan dn, a da je njegov dn drugi, odnosno da oni nisu
muslimani. To znai da izmeu njih i njega nema nikakva veza i
ovako se postaje od ehlul-denneh, a zatim da voli u ime Allha,
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da voli tewhd i one
koji su na njemu, a potpunost je da ih pomae, da ih brani i da se
opire tgtskim zakonima i nevjernikim invazijama na islmsku
dravu koja sudi Qur'nom i sunnetom (a ne kaem da se mora
opirati invaziji na tgtske drave, ije se muriko stanovnitvo
pripisuje islmu).
Nemogue je u fitri i u zdravom razumu da ovjek ima
vjerovanje u Allha, u Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i u tewhd, a zatim da puta da ulaze kojekakvi kfiri Tatari
i i murteddi, otpadnici i domai tgti i murici, i puta da, kako
god koji doe, sprovodi svoj zakon, a da on uti. Ne, ne, ne
Kada bi se ispostavilo da je jedna pokrajina drul-islma pustila
Tatare da uu, ne pokuavajui nikako da im se odupru, a znajui
da e oni donijeti svoj zakon i izbaciti er'at sloili bi se
muslimani da ti ljudi (koji su to dozvolili) nisu muslimani, zato
to je to od vidova ostavljanja dihda koji izvodi iz vjere. Zato
uti na tu paad, tgtsku i muriku, od Allhovih neprijatelja, a
buni se kada ti upadne idov, Hrvat, etnik, Rus, itd.? Da ti je
bio ist tewhd pobunio bi se prije. Ali, kada si se pobunio protiv
spomenutih koji se ne pripisuju islmu onda si se malo pobunio


298

radi Allha, a malo radi svojih lanih boanstava, zbog tvog
neznanja o Allhu, tebreke we te'l, i to je danas stanje svijeta koji
se pripisuje islmu. Zato, recimo, kranin, kada hoe da ue u
islm, mora da se odrekne vjerovanja da je 'Isa boji sin i
ideologije upuivanja 'ibdeta 'Isau i njegovoj majci, mora da uini
kufr u svoje uenjake i pobonjake koji se oboavaju mimo Allha,
delle we 'al. Ako ne bude to uradio sutinski (zaista) nee mu
biti ispravan sutinski islm, a ako to bude krio onda e imati
pravni, ali nee imati sutinski islm. Kada ovo radimo, neka se
svako od nas preispita od kojeg je dana musliman? Kada si se
povezao sa Gospodarom svjetova i koliko zna ljudi da su na
milletu Ibrhma?
Kunem se Allhom, delle we 'al, da ljudi koji su petnaest
godina bubali ne znaju ta znai ehdet ''L ilhe illAllh'' i da ga
nisu ostvarili i molim Uzvienog Allha, delle we 'al, ivog i
Vjenog, Gospodara vjerovjesnik i njihovih sljedbenik, da nam
oprosti, da nas uputi, da nas uvrsti, da nas podui i da nas
usmrti na vjeri vjerovjesnika, a ne na vjeri Eb Dehla i 'Amra ibn
Luhajja.
Prethodni hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, morate shvatiti na nain na koji sam objasnio i napraviti
razliku izmeu pravnog i sutinskog islama da ne biste bili kfiri.
Zbog ega da ne biste bili kfiri? Zbog toga da ne ostvarite neto
od sutinskog islma. Nakon to ste uli sve ovo, ta mislite o
onima koji nas napadaju i govore: ''Vi tekfirite''? Oni se nama
nisu pobunili kada smo rekli da smo tekfirovci u metodi, mada je
njihova metoda metoda ejtna, a ne vjerovjesnika. Oni su se
nama pobunili u osnovi propisa i rekli da ti ljudi ne zasluuju
tekfr, pa je na dn kod njih btil (neispravan), kao to su se
kaburije (oboavaoci grobova) pobunili muwehhidima, ejhu
Muhammedu bin 'AbdulWehhbu, rekavi: ''Zbog ega ti tekfiri
muslimane (odnosno oboavaoce kaburova)?'' Zbog toga su ga


299

nazvali haridijom, pa je dn ejha Muhammeda kod njih ispao btil
(neispravan), a njihov dn ispravan, pa ih je 'ulema tewhda izbacila
iz vjere, jer se ovdje radi o naem dnu, a to je odricanje.
Zar nam Allh nije, kao primjer, naveo Ibrhma, 'alejhis-
saltu wes-selm? I tek kada shvati ove stvari, shvatie rijei
Allha, delle we 'al, u sri Mumtehana, tek tada...
. .l .>l :.`. ..> _ .,>,.| _.I. -.
''Imate divan primjer u Ibrhmu i onima koji su bili s njim...''
Ko je sa njim? Svaki onaj koji ima istu vjeru kao on:
vjerovjesnici i sljedbenici vjerovjesnik.
:| .l! .,..1l
''kada su rekli svom narodu...''
ta su rekli svom narodu? Da vidimo ta je tewhd. ta su
rekli? Ovo je vanjtina.
!.| ..,. .>.. !... _...-. . _.: <
''Mi smo isti od vas (tj. odriemo se od vas, tj. presjekli smo
vezu sa vama) i od onoga to oboavate mimo Allha.''
153

El-ber'et (odricanje) moe biti srcem, a moe biti i vanjtinsko.
Odricanje u srcu je ono odricanje bez kog nema islma, a odricanje u
vanjtini je ono koje, ako si u stanju da ga uradi, obaveza ti je (da ga
uradi), a ako ga ostavi zbog ovosvjetske koristi ima propis sebi
slinih grijenik, ali je osnova da ga ispolji, jer je Allh, delle we
'al, poslao Svog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, sa istinskom

153


300

uputom i pravom vjerom da je uzdigne, da je ispolji, da je pokae
iznad svake vjere, da bude gore i osnova je da ove stvari
govorimo glasno, svima u svakom drutvu u kome se naemo, to
je put vjerovjesnik.
!.| ..,. .>.. !... _...-. . _.: <
''Mi se odriemo od vas i od onoga to oboavate mimo
Allha''
Pa je Allh, delle we 'al, prvo spomenuo odricanje od
oboavalaca, a zatim odricanje od onoga to oboavaju. Zbog ega?
Zato to moda neko kae, kao to danas kau mnogi ljudi:
''Odriemo se od njegovog kufra i irka, mi kaemo da je njegovo djelo
kufr i irk i da je to jedno od onih djela koje ovjeka ine tgtom'',
ali ga ipak naziva muslimanom i kae da mu je brat u vjeri.
Pa je Allh otpoeo sa: ''od vas...'', tj. od murik i od tgt,
od vas se odriemo. Osnova odricanja mora biti u srcu i bez nje nema
islma, a obaveza vanjtine je vezana za sposobnost, pa ako je ostavi
radi dunjluka onda ima grijeh, to znai da onaj ko ih (tgte i
murike) nazove muslimanima nije na vjeri Ibrhma ili ko bude
utao i ne bude nita govorio, a svojim srcem bude vjerovao da su
oni muslimani on nije na vjeri Ibrhma. tavie, i kada bi rekao
da su oni kfiri i tgti, a svojim srcem vjerovao da su muslimani
on ne bi bio na vjeri Ibrhma, tj. ne bi bio musliman.
... !.... `.>.... :..-l '.!.-.l.
''...i jasno (oigledno) e izmeu nas i vas biti neprijateljstvo i
mrnja''
Rije el-'adweh (neprijateljstvo) potie od rijei el-'udwa
(dolina), a smisao toga je da ti bude u jednoj dolini, a oni u
drugoj, kako smo objasnili, a ne ruka u ruku i srce u srce.


301

Osnova neprijateljstva je u srcu i bez nje nema islma. ovjek mora
da osjea neprijateljstvo prema irku i prema muricima. Ako ne
bude osjeao neprijateljstvo prema irku, prema muricima i
prema tgtima nije musliman, a neprijateljstvo u vanjtini i
obaveza ispoljavanja njega se tie sposobnosti, pa ako si u stanju da to
uradi (da prema njima neprijateljstvo ispolji) obavezan si, ako
nisi nema grijeha, a ako to ostavi (napusti i ne uradi) zbog
dunjluka onda si grijenik.
Ali, ako ovaj princip neprijateljstva prema muricima, kfirima
i tgtima poniti ljubavlju prema njima i pomaganjem njih protiv
muwehhid i pozivanjem ljudi da im (tgtima i muricima) daju
bej'u (prisegu, zakletvu vjernosti i priznavanja legitimnosti
njihove vlasti), kao to radi 'ulema tgta na Arapskom
poluostrvu onda nisi musliman i nisi na vjeri Ibrhma, zato to
sada ima suprotno od 'adweta (neprijateljstva) prema
muricima, a to je muwlt (prijateljevanje) s njima. Kae Allh,
delle we 'al:
!., >.
''Nevjernici smo u vas...''
ta znai ovo: ''Nevjernici smo u vas''? Znai li to: Vi ste
muslimani i mi smo braa? Ne, to znai: Mi smo nevjernici u vas.
ta bi bio kufr u Allha? Poricanje Allha, mrnja Allha,
vrijeanje Allhove vjere, borba protiv Allhove vjere. Qurejije su
muslimane nazivali sabia, pa im je to isto bio kufr u Allha. idovi
i krani nas nazivaju nevjernicima, rfidije nas nazivaju
nevjernicima, ekstremne sfije nas nazivaju nevjernicima, na
narod nas naziva nevjernicima; kau: ''wehbije''. A mi njima
kaemo: ''Mi smo nevjernici u vas'', tj. poriemo vas, mrzimo vas,
smatramo da ste nevjernici, da niste muslimani, pomaemo vjernike
protiv vas, branimo vjernike od vas,


302

jet u sri el-Mumtehana i rijei Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''...i uini kufr u sve to se oboava
mimo Allha'', tj. onaj koji se oboava mimo Allha, delle we
'al, a zadovoljan je on je nevjernik, kfir. Iz qur'nskog jeta:
. ,>. ..-.Ll!.
''Ko uini nevjerstvo u tgta''
podrazumijeva se da je tgt kfir, pa je osnova, o Allhu
moj, Gospodaru svjetova, da nema razlike izmeu murika i tgta koji
se pripisuju muslimanima i onima koji se ne pripisuju muslimanima ve
se pripisuju drugim vjerama, kada im je stanje poznato. Nema tu
razlike, a ko napravi razliku izai e iz vjere zato to e ih nazvati
muslimanima. Ovo je tewhd i poslije toga dolazi el-'adwetu wel-
bagd (neprijateljstvo i mrnja). Pa je Allh, delle we 'al, prvo
spomenuo 'adwet (neprijateljstvo) prije mrnje, iako je
neprijateljstvo plod mrnje, a mrnja je u srcu; to znai da, ako ti
nestane mrnje prema irku, muricima i tgtima, ti nisi
musliman.
Kae 'AbdurRahmn ibn Hasan: ''Sloila se 'ulema od selef i
halef i svi, da ovjek nee biti musliman sve dok ne napusti veliki irk i
dok ne zamrzi veliki irk i one koji ga ine'' pa do kraja definicije.
Do kada sve ovo traje?
_.> .`... <!. :.>.
''...dok ne budete vjerovali u Allha Jedinog''.
Tj. dok ne doete sa tewhdom kao i mi, tj. dok ne ostvarite
''L ilhe illAllh'' i dok se ne odreknete onoga to se oboava
mimo Allha, delle we 'al. Ovo je shvatanje jeta iz sre el-
Mumtehana, sa pravljenjem razlike izmeu sutinskog islma i
pravnog islma i sa uzimanjem u obzir stvari koje u vanjtini kvare


303

sutinski islm, kao to je pomaganje nevjernika, murik i tgt
protiv muslimana i ljubav prema njima sa razliitim formama
koje to pomaganje i ljubav moe uzeti, a jedna od najveih i
najopasnijih formi jeste nazivanje njih muslimanima, jer to znai
nadovezivanje svih Allhovih propisa koje je vezao za svoje
prijatelje i miljenike za njih, a poslije toga dolazi da obavezuje
ljude da ga brane, njega i njegov sistem i da mu se pokoravaju. To
je, brao, vjera Ibrhma i vjera Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem, i na ovo ukazuje Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i ovo je idm' muslimana, idm' svih
vjerovjesnika, idm' sljedbenika Knjige i idm' svih sljedbenika
vjerovjesnika. Allh, delle we 'al, kae:
.. .>... .>.. .. ....
''Ko ih od vas uzme za prijatelja on je od njih.''
154

N .> !.. _.`..`. <!. ...l. ,>N _.:.`. . :!> < Ì...
''Nee nai narod koji vjeruje u Allha i Sudnji dan, a da je u
ljubavi sa onima koji se suprotstavljaju Allhu i Njegovom
Poslaniku''
155

Tj. sa onima koji im se suprotstavljaju irkom ili tgtijjetom.
Pa svaka od ovih stvari: 'adwet, ber'et, ima osnovu u srcu i
obaveznu potpunost u vanjtini, sa detaljima i objanjenjima koja
smo naveli.

154
155
sra el-Muddele, 22. jet.


304

ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb, rahmetullhi te'l 'alejh,
komentariui ovaj hadth kojeg smo mi svo ovo vrijeme
objanjavali, kae:
''Ovaj hadth je od najuzvienijih stvari koje objanjavaju znaenje ''L
ilhe illAllh'', jer on nije izgovaranje ehdeta uinio onime to titi
ivot i imetak. Naprotiv, ak ni spoznaju znaenja La ilahe illAllh''
A neki ljudi nam se ovdje suprotstavljaju, opravdavajui
ljude neznanjem, a ovdje se govori ak ni spoznajom znaenja uz
izgovaranje, naprotiv: ''...ak niti potvrdu toga'' Kaem: Kao to
su potvrivali idovi i krani, ali ne na nain koji ih obavezuje
da se odreknu.
''ak ni injenicu da se on ne moli nikom osim Allhu Jedinom koji
nema sudruga.''
Hoe da kae: ak i kada bi ovjek oboavao Allha i ne bi
mu inio irk to ne bi bilo dovoljno za islm. ta je jo potrebno?
''Naprotiv, nee mu biti zatien ivot i njegova krv, sve dok tome ne
doda kufr u sve to se oboava mimo Allha, delle we 'al.''
Tj. mrnjom prema njima, odricanjem od njih, neprijateljstvom
prema njima, nema islma bez toga. Tj. ovdje sve spada u srce. Tj.
sve dok to ne poniti svojom vanjtinom. Shvatate li, brao? Pa
kae: ''Pa ako bude sumnjao
156
ili se bude suzdravao
157
nee mu
biti sauvan njegov imetak niti njegov ivot.''

156
Tj. po pitanju ovih stvari koje mi spominjemo o milletu Ibrhma
(napomena autora).
157
Tj. u smislu: ''Ne znam je li ispravno ili nije, moram da provjerim''
(napomena autora)


305

Pa kae: ''Kako je samo jasna i divna (velianstvena) ova mes'ela i
kako je samo jasno ovo objanjenje i jasan li je ovaj dokaz svakom onom
koji hoe da se raspravlja.''
Tj. svakom onom koji hoe da se raspravlja po pitanju kufra u
tgta i kufra u sve to se oboava mimo Allha, delle we 'al, i
milletu Ibrhma. Qur'n je jasan, sunnet Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, je jasan i sve su ove stvari jasne. Nee
ovjek sauvati ivot, imetak i ast i biti jedan od muslimana u
vanjtini ako pokae mn u tgta u vanjtini, odnosno ako
svojom vanjtinom porekne kufr u sve to se oboava mimo Allha,
delle we 'al.
U budunosti treba da znamo da emo da pravimo razliku i
da treba da pravimo razliku na ovom temelju. Ko bude bio na
ovom temelju on je Allhov prijatelj i na prijatelj, na brat, ko ne
bude bio na ovome temelju on je murik i kfir, nije musliman i
na tome e biti ljubav i mrnja. Naprotiv, upozoravam vas da ako
se pored nekog od vas govori irk i kufr, a on ga preuti, ak i na
ulici meu idovima, kranima, hindusima, bilo koga da uje
da govori ili uradi kufr i irk to se ne smije preutati, a kada
uje u mesdidu da neko govori o suenju pred tgtom i
traenju prava dunost ti je da na najljepi mogui nain tom
ovjeku objasni da je to kufr i irk. I mnoge druge stvari, kao npr.
da uje da neko voli tgte i murike i da ih brani, da ih naziva
''muslimanima tgtima''. Dunost ti je da, kao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, njegovom metodom, nad tim ovjekom
uspostavi argument, pa ako ne zna stanje tog tgta, da mu
kae: ''Taj ovjek je (bio) predsjednik te i te drave'', ''Taj ovjek radi
to i to'', pa ako se ne odrekne od njega nije musliman. Jedna od
kerki ashb je bila udata za ovjeka koji je sebe proglasio
vjerovjesnikom, El-Muhtar ibn Eb 'Ubejde eth-Theqaf, te su ga
ashbi ubili i nju zarobili, a potom od nje traili da ga proglasi
nevjernikom, pa nije htjela. Pa su meusobno razgovarali i


306

odluili da su je ako ga ne protekfri ubiju, zato to je ona
murtedd, jer je lanog vjerovjesnika nazvala muslimanom.
Ovo je na temelj kojeg emo se drati i ovo je milletu
Ibrhim i ovo je Allhov dn. I ne dao Allh da se nae srce u koje
ovo nije ulo i u koje ne moe da ue. A ko god hoe da se
raspravlja ehlen we sehlen (bujrum).
Ponekad se moe desiti da odrimo predavanje u kome esto
otvorimo vrata osmjehu koji odmara srce, ali kada priamo o
tewhdu Allha, delle we 'al, o stvari zbog koje je sve stvorio,
zbog koje je vjerovjesnicima ivot promijenio, zbog koje je ljude
na kfire i na muslimane podijelio, zbog koje je dennet i
dehennnem stvorio, da'wu, ispoljavanje vjere, nareivanje dobra i
odvraanje od zla i borbu na Njegovom putu propisao... obzirom
na sve spomenuto i opasnost greke u spomenutom i obzirom na
ono to se nadovezuje na ovu greku neozbiljnost u ovim
predavanjima nema nikakvog mjesta, a ta e biti ljudima na
Sudnjem danu to emo vidjeti. O mnogim meu njima kae
Allh, delle we al:
''I od Allha im se pokaza ono emu se nisu bili nadali.''
..,. .>>.`>`. ..s _ .>`.. :.`s:. _..l>: Ì _.I
''Posvetite se i predajte se (tj. u potpunosti, biem i tijelom) u
svakom mesdidu (tj. Allhu, delle we 'al, na tewhdu) i dovite
Ga (tj. dovom 'ibdeta i dovom traenja), samo Njemu isto vjeru
ispovijedajui.''
158

158
Ispoljavajui, tj. ihlsom i bez irka (napomena autora).


307

!. ... _.:.`-. '' !1., _.> !1.,. _> `...ls \.l.l `..| ..>
_.L.,:l .!,l. . _.: <
''Onako kako je vae stvaranje otpoeo, on e vas ponovo
stvoriti; jednu je grupu uputio, a nad drugom se obistinila
zabluda. Oni su uzimali ejtne za zatitnike i za prijatelje
mimo Allha...''
...odnosno radili su irk, sluali ejtnski govor od ejtna ljud
i dinn, nisu ostvarili aslud-dn, nisu bili na tewhdu, jer svaki onaj
koji nije bio na tewhdu, sa onim to znai tewhd kod vjerovjesnika
njemu nisu prijatelji Allh i Njegov Poslanik i vjernici, ve su
njemu prijatelji ejtni, tgti i murici.
_ . _. 1`.1l!. ..,. .>>.`>`. ..s _ .>`.. :.`s:. _..l>: Ì
_.I !. ... _.:.`-. '' !1., _.> !1.,. _> `...ls \.l.l `..|
..> _.L.,:l .!,l. . _.: < _...>. ... _....
''Oni su uzeli ejtne za prijatelje i zatitnike mimo Allha i
mislili su da su na pravom putu.''
159

.l. _,. :| _... _.I .`, >..l.l _... .>.`>`. .>,..:. ..:.
..s _.,>l ' .l: !.. .. .... _. < ,l ..lL. .,.-ll

159
sra el-Erf, 29. i 30. jet. Tj. itav svoj ivot. Takav ovjek umire sa
ubjeenjem da e da bude od stanovnika denneta. Meutim, kada umire
pokae mu se drugo (napomena autora).


308

''Da ti je vidjeti kada one koji nevjeruju usmruju meleki, kada
im meleki uzimaju duu, udarajui ih po licima i po
leima:Kuajte kaznu u dehennemu. To je zbog onoga to su
vae ruke uinile, a Allh ne ini nepravdu Njegovim
robovima.''
160

Pa ovjek misli da je na pravom putu, meutim umre i
pokae mu se od Allha, delle we 'al, neto sasvim drugo. Ako
se nae neka budala ili neznalica, nesrenik i neprijatelj svoje
vjere, pa mi kae: ''O Eb Muhammede, ovi jeti se tiu nevjernika u
osnovi, a ne onih koji su muslimani, a uradili su irk.''
Kaem: ''Neznalice jedna i neprijatelju svoje vjere i neprijatelju
Allha i Njegovog Poslanika, pouka je u openitosti jeta i 'ulema se
sloila da kada Allh, delle we 'al, govori o nevjernicima ili o
muricima u Qur'nu to vai za sve, bilo da su idovi ili krani ili su
oni koji se pripisuju muslimanima i to je toliko jasno u Allhovoj, delle
we 'al, vjeri i u knjigama uenjaka.''
Naprotiv, da li se poglavlje u knjigama pravnik koje govori
o otpadnitvu u pitanjima irka Allhu, delle we 'al, gradi (na
iemu drugom), osim na jetima koji govore o idovima i
kranima i muricima? Zato ete nai ak i njihovu 'ulemu (koja
je bolja od njih u teoriji, a koja nije smjela skrenuti u tim
pitanjima, zato to ima Allh na zemlji jo uenih, a za ovo je
svaki musliman uen), kada nekog od njih pitaju: ''ovjek od onih
koji se pripisuju islmu se moli nekom mrtvacu mimo Allha. Da li mi
je dozvoljeno da mu dam svoju erku?''
Vidjeete da im taj uenjak odgovara jetom koji govori o
muricima koji se ne pripisuju islmu. Pa e rei:
N. .>>.. _.:.l _.> .`..`.

160
sra el-Enfl, 50. i 51. jet.


309

''Nemojte udavati vae za murike dok ne budu povjerovali.''
161

Tako se qur'nski jeti o irku i kufru tiu svakog onoga ko ih
uradi. Meutim, neki nesrenici iz loze Dwda ibn Dirdsa,
neprijatelja dawe tewhda, jo uvijek nisu shvatili ono to je shvatio
Zejd ibn 'Amr ibn Nufejl i 'Amr ibn 'Abase i ono to zna svaki
vjernik koji ita: ''Qul: J ejjuhel-kfirn'' (''Reci: O
nevjernici...'') i ''Qul: Huwallhu ehad'' (''Reci: On je Allh,
Jedan''). Zato je nama cilj da se stalno pregledavamo, da se stalno
istimo i provjeravamo i da probamo da budemo od onih koji su
muslimani Allhu, delle we 'al, bojei se da ne umremo kao
kfiri, jer mnogi oni koji su kfiri ne znaju da su kfiri, ne znaju.
!..!.. _.I .`... .1. < _> ..!1. N. _.. N| .... _..l`..
''O vi koji ste povjerovali, bojte se Allha istinskom
bogobojaznou i nemojte umirati (drugaije), osim kao
muslimani.''
162

Meutim, vjeita bitka i stalna diskusija i razlaz izmeu
murik i musliman od nakon dema i Nha, 'alejhis-selm, pa
do Allhovog Poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
je to to murici svoj irk nazivaju islmom, a islam vjerovjesnika
nazivaju irkom. Kada se mole mrtvacima kau: ''Mi ih samo
potujemo, ukazujemo im poast time.'' Kada su krani rekli da je
'Isa Allhov sin, rekli su: ''Pa to je poast''. Mi kaemo da je to
irk, a oni tvrde da je to poast. Uenjaci kau onima koji
oboavaju mrtvace: ''To je irk'', a ti murici kau: ''Mi samo
potujemo dobre ljude, a vi (tj. oni koji im zabranjuju irk) to

161
162


310

zabranjujete, pa ste vi neprijatelji Allha i vjerovjesnika, jer
zabranjujete potovanje dobrih ljudi.''
Pa je na islm (po njima) irk i kufr, a njihov irk je (po njima)
islm, iako oni oboavaju sveenike i pobonjake, sihirbaze i
vraare, tgte i kisre i kajsare i faraone.
Kada im kaemo: ''Nemojte ih oboavati'', oni kau: ''Nismo ih
oboavali'', kao to je rekao 'Adijj ibn Htim et-T'i. Mi im
kaemo: ''Nemojte ih oboavati'', oni kau: ''To nije oboavanje'', pa
smo mi njihovo djelo nazvali irkom, zato to ga Allh nazvao
irkom i njih nazvao muricima, a oni jo uvijek ne znaju da je to
tako, pa govore: ''Mi njima ne inimo 'ibdet'', kao to je rekao
'Adijj ibn Htim Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem.
To nije nita drugo do dehl (neznanje) o islmu i irku, o mnu i
kufru. Pa mu kae plemeniti Poslanik, Muhammed, sallallhu
'alejhi we sellem: ''Zar ne biste vi, kada vam oni ohalle harm i
oharme hall slijedili njih u tome?'' Tj. zar niste njima davali
apsolutno pravo na zakonodavstvo, na propisivanje zakona
mimo Allha? ''Jesmo, Allhov Poslanie.'' Kae Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''E to je va 'ibdet njima'', tj. pa makar
ti to i ne znao.
Onaj ko oboava nekog mimo Allha, delle we 'al, nikada
ne moe biti musliman, kakav mu god nijjet bio. Ne moe ovjek
initi seddu kipu, pa da bude opravdan zbog toga to ima ''dobar
nijjet'', tj. da, recimo, kae: ''Ja ne oboavam ovaj kip mimo Allha''.
To je najgluplja stvar koja se ikada pojavila na ovome svijetu.
Wallhi, da je ejtn znao da e to kod muslimana ''proi'' prije
(vremena) Dwda bin Dirdsa, moda bi to lupio. Ali,
ponekad mogu biti gori ejtni od ljud nego ejtni od dinn.
Zato je toliko ejtn ekao i nije ubacio ove ubhe, osim u vrijeme
ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, rahmetullhi te'l 'alejh?
Da bi kasnije preuzeli neprijatelji vjerovjesnik:


311

il.. !.l-> _>l _.. ..s _.L..: .N >l. _-.`. ..-. _|| -.
.`,>` _.1l .s
''Tako smo dali da svaki vjerovjesnik ima neprijatelje, ejtne
od ljud i od dinn. Jedan su drugom objavljivali krasnorjeje,
da bi se obmanjivali.''
163

Tj. nemojte mijeati haqq sa btilom. Kada ti doe neko i kae
ti: ''Hajde da radimo irk'' niko mu se nee odazvati, a kada kae:
''Hajde da glasamo, u tome je manja od dvije tete, i da postavljamo
lana boanstva mimo Allha i predsjednike drava i tgte i erbbe,
lana boanstva, da ih mi postavimo naim glasovima i da mi budemo
zadovoljni time to se oni oboavaju, sa stotinama hiljada ljudi koji ih
oboavaju, i da nas u tim fetwama slijede hiljade ljudi, pa da nas
oboavaju mimo Allha u tim fetwama'' tada e mu se svako
odazvati i taj lopovluk su znali ejtni od ljud i dinn.
Zato nikada nisu govorili ljudima: ''Hajde da inite irk''. Je li
to ejtn govori ljudima: ''Hajde uradi irk?'' Ne, ne, ne. ejtn
govori ljudima: ''Hajde da malo potuje Wedda i Suwa'a i Jegtha i
Je'qa i Nesra, hajde malo da se moli 'Is'u, on je kod Allha na
dobrom stepenu, on i njegova majka, pa e moda kod Allha uloiti koju
dobru rije za tebe''. Tako su radili uenaci od idov isto, pa im je
Allh zaprijetio:
N. ...l. _>l _L..l!. .`..>.. _>l .... _..-.
''Nemojte mijeati haqq sa lai, pa da krijete haqq, a vi znate.''
164

163
sra el-En'm 112 jet.
164


312

Pa ti se niko nee odazvati kada mu kae: ''Hajde da budemo
kfiri'', ali e ti se odazvati kada obue btil u islmsko odijelo.
Kada je u pitanju irk, Allha ne interesuje i muslimane je li on to
znao ili nije znao, jer ga veina radi zato to ga ne zna i to ga je
ejtn prevario, ali Sudnji dan je drugo pitanje i kazna u
dehennemu je sasvim drugo pitanje. Kada za nekoga kaemo da
je musliman, nismo rekli da je on u dennetu, ili kada za nekoga
kaemo da je murik ne zna se hoe li taj musliman biti ili nee,
ili kada za nekoga kaemo da je kfir ili murik ne znamo hoe li
biti u dehennemu. Allh zna ta e sa njim biti, ali je sada kfir u
vanjtini; radi djela kufra i djela irka, oboava nekog drugog
Problem je mijeanje haqqa i btila i to je ta zabluda koja se
danas deava. Kau: ''Hajde, to je manje od dvije tete... Samo ti
nazivaj tako, i prije tebe su to drugi nazivali tako, haj to je korist za
da'wu, nema veze, samo ti mijenjaj imena.''
Moe ti nama donijeti sto imena, ali vino ostaje vino, pa ga
ti nazvao vodom, ''seven up'', ''coca-colom'',... daba ti to, radi ta
god hoe. Haj' da se malo napiju vina, pa da se opuste fino, da
im bude bolje, pa da poprave odnose meu sobom. Jesi li popio
vino ili nisi popio, u situaciji kada ti nije dozvoljeno? Popio si, pa
ti samo mijenjaj imena. Osim ko bude bio prisiljen, a srce mu
smireno u mnu. Ovo su rijei Gospodara i Boga Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem, Boga svih vjerovjesnik:
N| . :, ..l. _..L`. ...N!.
''Osim ko bude bio prisiljen, a srce mu bude bilo u mnu.''
165

Zato, kada mi kaemo: Onaj koji dozvoljava ili obavezuje
(to je jo gore) na glasanje, pogotovo biranje predsjednika, koga

165


313

on postavlja svojim glasom, ta on to radi u stvari? Znate li koga
je on postavio, koga je pomogao i kime je on zadovoljan? Jer to je
zadovoljstvo? Ko uradi kufr, on je time zadovoljan; osim u prisili.
Znate li koga je on postavio? ejtna u obliku ovjeka (kao to
kae Mudhid), da ga oboavaju stotine hiljada ljudi. Pa taj
predsjednik oboava parlament, a parlament je uzeo Allhovo
pravo da propisuje zakone; to je sluaj kad se radi o
predsjedniku. Pa je taj d'ija koji je to rekao, a zna da je to kufr
jer on sam govori da je to djelo kufr, ali ''mi hoemo manju od dvije
tete'' postavio tog Allhovog neprijatelja koji e oboavati
parlament, a i parlament e oboavati njega, pa ga oboavaju
stotine hiljada ljudi, pa ovaj d'ija ima na teretu sve one hiljade
ljudi koji ga slijede u tome i zadovoljan je svim time, pa on ima
isti hukm (propis) kao onaj predsjednik parlamenta. Isti hukm
imaju i to je u er'atu opte poznato, osim kada se srca ljudima
napoje i nadoje teletom.
_..... _-> !.l !.l| !. `.l l.
''O Msa, daj i nama da imamo boga kao to oni imaju boga.''
166

Nadojila se srca teladima, nadojila se srca sekularizmom,
bonjatvom, nacionalizmom, sandaklizmom i ostalim
glupostima... A optuuju me da sam neprijatelj Bonjak. Ja jesam
neprijatelj svakog murika i kfira, kao to kae Allh, delle we
'al:
.l. ..l .>.!.. . .>.!..
''...pa makar vam bili oevi vai i sinovi vai...''
167

166


314

I onda se neko udi, ne moe da shvati da ova osoba (koja je
dozvolila glasanje) ne moe da bude musliman, a on u stvari
moe da ima hukm gori nego onaj predsjednik zato to uljepava
to djelo i poziva u njega i ljudi ga u tome slijede. Onaj tgt ne
moe odvratiti muslimane od Istine, ali ovaj sa bradom, to radi
kao to rade idovi koji su mijeali haqq sa btilom, on moe da
odvede bradonje u dehennem.
Kao to je rekao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem:
''D'ije na vratima dehennema, ko im se odazove bacie ga u
dehennem.'' Oni nama kau: ''Vi ete zavriti u zatvorima''. Mi
kaemo: ''Elhamdullillh, a vi ete zavriti u dehennemu'', i to je
zaista tako. Oni kau: ''Ti si kriv to su oni poginuli'', a ja kaem:
''Ti si kriv to e oni u dehennem vjeno.''
ta je problem? Je li Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, kriv to je ubijena 'Ammrova majka i njegov babo? Je li
'Abdullh ibn Mes'd kriv to nije mogao da pomogne
Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, kada su bacali
crijeva od ovce na njega? Je li Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, kriv to su neja, ljudi, ene i djeca morali da idu kroz
pustinju do Crvenog mora, pa u Abesiniju, i za Mednu, pa da
hidra postane obaveza svakom, pa makar ena sama ila, sma
etiri stotine milja kroz pustinju? Je li za to kriv Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem? Odakle je ovaj fikq doao? Nego, znate
li ta je problem?
.. `.l _-> < .l .. !. .l . ..
''Kome Allh ne da nra on nema nra.''
168

167
sra el-Muddela, 22. jet.
168
sra en-Nr, 40. jet.


315

..... . _.`-..`. i.l| .! .`. ..l .l. ..l N _.l1-.
''Ima onih koji te sluaju ta pria. Zar e ti uiniti da uju
gluhi, pa makar oni ne razumjeli?''
169

..... . ..`. i.l| !.l->. _ls ....l . _ :.1. _. ...:. ,.
''Ima ih koji te sluaju. Mi smo dali da im na srcima bude
koprena i da budu gluhi.''
170

Da ne uju, ne razumiju ga, kao to se u puno jet u
Allhovoj, delle we 'al, Knjizi govori. Oni sluaju, ali ne
razumiju. To su oni za koje Allh, delle we 'al, kae:
.l. .l. < ... .> .-.`.N .l. .-.`. .l..l .>. _..,-.
''Da je Allh znao da ima dobra u njima, On bi dao da oni uju
(tj. da shvataju). A i da je dao da shvate oni bi opet odbili
pokornost, ne marei.''
171

Meutim, svi smo mi nauili da je Allhova pravda da onaj
koji je to zasluio ostane u zabludi, a da onaj koji je to zasluio
bude na uputi. Pa u emu je onda problem? Samo se potrudimo
da budemo od onih koji trae Allha, delle we 'al, koji trae
Gospodara svjetova i put do Njega.
Znamo da je Allh zabranio odreene stvari, a na prvom
mjestu je zabranio irk. Ne zbog njegovog imena, ve zbog njegove
sutine i zbog njegove tetnosti. Pa ako ovjek promijeni ime irka,
irk time ne mijenja svoju sutinu, pa se ne mijenja ni Allhov

169
sra Jnus, 42. jet.
170
sra el-En'm, 25. ajet.
171


316

propis o njemu.
172
Pa ako ovjek irk nazove manjom od dvije tete
ili koriu za islam i muslimane, tj. (recimo) Bonjake ne mijenja se
sutina irka i Allhov propis o njemu, i to je alfabet (tj. osnovna
stvar).
Tako mi Allha, delle we 'al, mislim da bi neki ljudi, kada bi
uslov za ulazak u parlament bio da se napravi mevld
173
ili tehvd
174
to zabranili, zato to je kod njih, u njihovoj ''selefistikoj''
da'wi mevld puno odvratniji nego irk, i to su usadili i ustalili.
Mada je mevlud novotarija i mi to odbacujemo ne prihvatamo da
kod ljudi mevld bude omraeniji i odvratniji od irka. Pa vidi
ovjeka kako se udi kada neko radi mevld, a irk prolazi ''kao
halva''. To je nepoznavanje ta znae rijei ''L ilhe illAllh''
(''Nema niko ko zasluuje 'ibdet, osim Allh''). Mi emo se sresti
kod Allha, svi...
Mrnja prema irku i muricima, mrnja prema tgtijjetu i
prema tgtima, odricanje od irka i od murik, odricanje od
tgtijjeta i od tgt, neprijateljstvo srcem prema svim
spomenutim, i tekfr i murik i tgt. To je osnova dna, bez koje
nema dna kod Allha, delle we 'al. ta ovdje znai tekfr? To
znai: ''Lekum dnukum we lije dn'' (''Vama vaa, a meni moja

172
Hukm irka, tj. propis da onaj koji ga uini nije opravdan, osim u prisili, da
je svako ko ga uini mimo prisile murik, da ga Allh ne prata nikome, da
e svako ko ga uini i od toga se ne pokaje (tj. umre kao murik) vjeito
boraviti u dehennemu, (napomena izdavaa).
173
Mevld: novotarsko obiljeavanje datuma roenja Allhovog Poslanika
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem (napomena izdavaa).
174
Tehvid: Novotarski skup, propraen raznoraznim (najee novotarskim)
dhikrovima, kojima je cilj pridobiti Allhovu milost za umrloga. Valja
spomenuti da ovu ''ceremoniju'' bosanski murici koji se pripisuju islmu
nazivaju ''tevhidom'', iako ona nema nikakve veze sa Allhovom jednoom,
tewhdom, ali je sandaki Bonjaci, usljed svoje neukosti, najee zovu
''tehvid'' (napomena izdavaa).


317

vjera''). Ti ima svoj dn, a ja imam svoj dn, to znai da mi nismo
na istoj vjeri. Zbog ega? Zato to ja ne inim 'ibdet onome kome
vi inite 'ibdet, niti vi inite 'ibdet samo onome kojem ja jedinom
inim 'ibadet.
Pa ne moe biti musliman onaj koji oboava tgta i koji je
zadovoljan oboavanjem tgta. I mi ne moemo imati isti dn
(vjeru) sa takvim, jer smo mi muslimani, a kamoli da imamo isti
dn sa tgtom kojeg oboavaju stotine hiljada ljudi, a da on
nikada nije rekao: ''Ljudi, nemojte me oboavati.''. Nikada nije
rekao: ''Bonjatvo je pogrean put, nacionalizam je pogrean put,
demokratija je pogrean put, sekularizam je pogrean put i laiki zakoni
su pogrean put''. Naprotiv, bio je zadovoljan da bude oboavan
Proli put smo stali kod hadtha Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ko kae ''L ilhe illAllh'' i uini kufr
u sve to se oboava mimo Allha sauvao je svoj (bie mu
zatien) ivot i imetak, a obraun e polagati kod Allha.''
Obzirom da smo govorili o tom hadthu i naveli rijei ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, rahmetullhi te'l 'alejh, u
komentaru ovoga hadtha, sada emo spomenuti citate i fetwe
nekih od uenjak Nedda, da potvrdimo ovaj hadth i ovu temu
radi Allha, Gospodara vjerovjesnik, Gospodara Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem, kako bismo zatvorili vrata svakom
prezrenom, prkosnom ejtnu i tgtima od ''sveenik i monah''
(tj. 'uleme tgt), koji su postali jedni od najveih neprijatelja ove
da'we. Kaemo njima:
...`. .>L,-. _| < ..l. ... ...l
''Umrite od muke! Allh doista zna ta je u prsima ljudi.''
175

175


318

Allh, delle we 'al, je rekao Svom Poslaniku, sallallhu 'alejhi
we sellem, nakon to ga je obavijestio o tome da mnogi idovi, iz
zavisti, ele da se muslimani odvrate od tewhda u irk, pa da ne
budu muslimani:
.s! .>.. _.> _.!. < .:.!.
''Oprostite i preite preko toga, dok Allh ne odredi.''
176

Poto situacija tako zahtijeva obzirom na stanje i nae
neposjedovanje snage, da ne moemo da im ''zavrnemo iju'' jer
nee da se vrate dokazima Qur'na i sunneta mi emo probati i
dunost nam je da radimo kao to je radio Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, u Mekki u vremenu kada nije imao
snage ili u poetku u Medni i na borbi na Tebku, kada jo nije
bila objavljena sra et-Tewbe. Tada emo mi raditi kao to je radio
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, izbjegavati ih na
najbolji mogui nain, i (kako je Uzvieni objavio):
''Istupi s onim to ti se naredilo jasno i pozivaj i kloni se
murik.''
Pusti ih neka priaju ta hoe. Mi samo radimo svoj posao.
ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan, unuk ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, pisac knjige ''Fethul-Medd'', komentara
''Kitbut-Tewhd'' (''Knjige Tewhda''), u knjizi ''Fetwe 'uleme
Nedda'', u 1. tomu, na 436. strani kae:
''to se tie njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei u
vjerodostojnom hadithu...''
Pa tu navodi rijei (tekst) hadtha: ''...i uini kufr u sve to se
oboava mimo Allha...'', a mi pravimo razliku izmeu onih koji

176
sra el-Beqara, 109. jet.


319

su tim ('ibdetom njima) zadovoljni i onih koji time nisu
zadovoljni, kao to su vjerovjesnici i dobri ljudi.
''Ovo je ogroman (veliki) art i rijei ''L ilhe illAllh'' nisu ispravne
(drukije), osim uz postojanje njega (tj. ovoga arta), a ako on (tj. taj
art) ne postoji, onaj koji je rekao ''L ilhe illAllh'' nee biti
zatienog ivota i imetka, zbog toga to je to (tj. injenje kufra u
tgta) znaenje ''L ilhe illAllh'', pa mu nije od koristi sm izgovor
(tih rijei) bez ostvarivanja znaenja na koje (te rijei, tj. ehdet)
ukazuju.''
Pa onda ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan spominje znaenja na
koja ukazuju ovaj ehdet i kufr u sve ono to se oboava mimo Allha
od ostavljanja irka, pa kae:
''Onaj ko ne ostavi irk ne koristi mu ''L ilhe illAllh''. Onaj koji
ne ostavi irk nije kfir u tgta.''
Kaem: ''Onaj koji se ne odrekne irka nije ostvario ''L ilhe
illAllh'' i nije unio kufr u tgta.'' Meutim, ta znai rije ber'a?
Allh nas je obavijestio da je millet Ibrahima: ''Mi smo bura'
(odreknuti, isti, nevini, prekinute veze) sa vama i sa svim onim to
oboavate mimo Allha.'' ta znai ber'a i od kojeg je glagola? Rije
ber'a u jeziku potie od glagola bera, to znai ''neto presjei'', pa
kada u er'atu kaete ber'a misli se na ''kidanje (prekidanje) svake
veze''. Koje veze? Veze u vjeri.
Pa e im prvo rei: ''Lekum dnukum we lije dn'' (''Vama
vaa, a meni moja vjera''), tj. mi i vi nemamo istu vjeru.
Zatim prekidanje veze u ljubavi: ''Ne volim te, osim ako si mi
babo ili amida, pa te volim prirodnom ljubavlju'' i to nije
zabranjeno.
I prekidanje veze meusobnog pomaganja, pogotovo protiv
muslimana i pomaganja tih saveza. To je ber'a i bez toga
nema ''L ilhe illAllh''.
Ber'et (odricanje) se dijeli na dva dijela:


320

Prvi dio je osnova. Osnova ber'eta je u srcu i bez toga nema
islma kod Allha.
Drugi dio ber'eta je obavezna potpunost. Potpunost ber'eta je
objavljivanje ber'eta i ona je vezana za snagu, to znai da si,
ako moe, obavezan, a ako ne moe nema grijeha, tj. ako
to ostavi radi dunjluka grijenik si (tj. nisi kfir, jer ima
osnovu tog odricanja od irka i murika u srcu).
''...i odricanjem od njega i od onoga ko ga uradi...''
Pa nije spomenuo samo odricanje od irka, nego i odricanje od
onoga ko ga (irk) uradi. Odricanje od svakoga ko uradi irk, pa
makar bio dhil (neznalica) i makar bio mute'ewwil (onaj koji je
pogreno shvatio er'atske tekstove).
Neki ljudi prave razliku izmeu 'ibdeta sedde kipu i 'ibdeta
suda, pa ispade da je Qur'n nejasan po pitanju irka suda.
Naprotiv, ja mislim da su jeti o irku suda u Allhovoj, delle we
'al, Knjizi istaknutiji ili bar u istom su broju kao i jeti o irku
sedde (tj. nekom drugom mimo Allha). Na isti nain Allh, delle
we 'al, govori o obje stvari i obje stvari naziva irkom. Pa zar ja
trebam promjeniti dn zbog nekog ovjeka koji radi ove stvari, ne
dao Allh? A i kada bih promijenio Allhov dn ja ne bih bio
Allhov rob, jer bih promijenio ono to znam da je istina.
''...ostavljanje irka i ber'et (odricanja) od njega i od onoga koji ga je
uradio...''
ta znai ber'et od onoga koji ga je uradio? Da mu kae:
''Lekum dnukum we lije dn'' (''Vama vaa, a meni moja
vjera''), da prekine svaku vezu sa njim na nain koji smo
spomenuli. Pa kada porekne 'ibdet svemu onome to se oboava
mimo Allha (bez obzira da li je to kip, tgt 'ibdeta, tgt suda,...
bilo ta, ak i ako se radi o vjerovjesnicima, melekima i dobrim
ljudima, koji se oboavaju)...


321

''...i odrekne se njega
177
i bude pokazivao neprijateljstvo i suprotstavljao
se onome koji to uradi postaje musliman sauvanog ivota i imetka i to
je znaenje rijei Allha Uzvienog:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !..
!> <. ..- ..l.
''Ko uini kufr u tgta i vjeruje u Allha za najvru se vezu
prihvatio, koja se nee prekinuti. A Allh je Onaj Koji sve uje
i sve zna.''
178

Pa je u kufr u tgta, mimo ber'eta (odricanja), spomenuo i
'adweh (suprotstavljanje i neprijateljstvo). Kao to kae Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Najvre veze mna su
ljubav u ime Allha i mrnja u ime Allha.''
Meutim, i el-'adweh (neprijateljstvo i suprotstavljanje) se
dijeli na:
osnovu koja je u srcu i
vanjtinu koja se tie obavezne potpunosti.
To znai da, ako u srcu nema osnovu 'adweta prema irku i
muricima nisi musliman kod Allha, delle we 'al.
Rije 'adweh (neprijateljstvo) vodi porijeklo od rijei el-'udwe
(dolina). Zbog ega ih je Allh, delle we 'al, tako nazvao? Zato
to prije nego to se dvije vojske sukobe, jedna stane sa jedne
strane i tu zauzme poloaj, a druga stane sa druge strane i tu
zauzme poloaj, pa nisu na istom mjestu, nisu u istoj dolini. Pa
kae Allh, delle we 'al:

177
Tj. odrekne se ovoga djela i onoga koji to radi (napomena autora).
178


322

:| ... :..`-l!. !...l .>. :..`-l!. _.`.1l
''Kada ste vi bili u dolini nioj, a oni u dolini daljoj.''
179

Tako su muslimani, uesnici Bedra bili u jednoj dolini, a
murici su bili u drugoj dolini. To znai da er'atski 'adwet i
njegova osnova zahtijeva da irk bude ''tamo'', a da ti bude
''ovamo''. Da ti bude na jednoj strani, da se skloni od tgt i
murik, a da oni budu ''na drugoj strani''. Kako on moe, ako je
na toj drugoj, njihovoj strani, da bude musliman?
Ovdje (u vezi rijei ''dolina'' i ''neprijateljstvo'') je iret
(ukazivanje) da osnova 'adweta (neprijateljstva) znai spremanje
muslimana za ono to mu je Allh, delle we 'al, osobno naredio. Pa
onaj koji ne osjea suprotstavljanje prema irku, muricima i
tgtima taj nije musliman kod Allha, delle we 'al, pa makar
Mu ne inio irka, makar volio tewhd a mrzio irk,... nije
musliman. Ako ovjek moe ispoljiti vanjtinski 'adwet (koji je
vezan za obaveznu potpunost) mora ga ispoljiti, a on se ogleda i u
rijeima. I sve ovo to mi radimo je ispoljavanje 'adweta
(neprijateljstva) prema irku i muricima i 'ibdet Allhu, delle we
'al, i uzima razne forme, da bi se zavrilo dihdom koji ima svoje
propise i svoje uslove. A tewhd dolazi prije dihda.
Meutim, ako ovjek nije u stanju da ispolji neprijateljstvo
nema mu grijeha, a primjer za to su: potlaeni koji su bili u Mekki,
vjernik iz faraonove porodice, koji se krio sve vrijeme, sve dok Musa nije
progovorio, ena faraonova,... Postoje ljudi koji ne mogu ispoljiti
neprijateljstvo, strah ih je... Ali, ako takvi napuste ispoljavanje
'adweta zbog dunjluka imaju propis njima slinih grijenik.
Meutim, ako ovjek poniti princip osnove 'adweta u svom
srcu stavljanjem svoga ''srca u ruke'' tgta, sklapanjem saveza

179
sra el-Enfal, 42. jet.


323

potpomaganja sa tgtimna i muricima, a posebno pomaganja
protiv vjernika ili ulaenjem u njegovu vojsku ili policiju,
branjenjem njega, napadanjem muwehhid zbog njega, traenjem
od naroda da se tim tgtima daje bej'a (prisega) i da ih vojska i
narod pomae u njihovom btilu i tgtijjetu takva osoba svojim
vanjtinskim djelima kri i ponitava osnovu 'adweta bez koje
nema islma kod Allha, tebreke we te'l. To su oni koji su svoj
ivot uloili u pomaganje Allhovih, tebreke we te'l, neprijatelja
i koji su skrili princip neprijateljevanja prema njima. ta ovjeka
navodi na ovakve stvari? Bojazan od tih Allhovih neprijatelja, da
oni nee uzeti neto da nakode ovoj da'wi.
elim da vam objasnim da je u ovoj fetwi
180
dokaz da 'ulema
shvata i ukazuje na injenicu da je 'adwet stvar bez koje nema
rukna negacije, stvar bez koje nema kufra u tgta, a time i stvar
bez koje nema islma. Zato znamo da ovjek koji je u vojsci tgta
nije musliman, zato to je sruio princip 'adweta (neprijateljstva)
prema tgtu i prema irku i muricima. Kau ejh Husejn i ejh
Abdullh, sinovi ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba,
rahmetullhi te'l 'alejhim edme'n, u jednom svom odgovoru
nekim ljudima koji su im postavili pitanje:
''ovjek je uao u dn (vjeru) i zavolio ga, ali nema 'adweh prema (tj.
ne suprotstavlja se) muricima, ili im se suprotstavlja ali ih nije
protekfrio (smatra ih muslimanima), ili kae: ''Ja sam musliman, ali ne
mogu da tekfrim one koji govore ''L ilhe illAllh'' pa makar oni i ne
znali znaenje ''L ilhe illAllh''. Ili, ovjek je uao u ovu vjeru i
zavolio je, ali govori: ''Ja neu da se petljam oko turbeta. Ja znam da oni
niti mogu nakoditi, niti mogu koristiti, ali neu ja da se petljam s
time''.''
Odgovor:

180
Tj. u fetwi 'AbdurRahmna bin Hasana, rahimehullh.


324

''ovjek nee biti musliman osim kada spozna tewhd i postupi prema
onome to on za sobom povlai, vjeruje Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, u onome to je on obavijestio i pokori mu se u onome
to je zabranio i to je naredio (tj. tewhd i poslanstvo, vjerovanje u
njega i u sve ono s ime je doao)...''
Pa su ovdje spomenuli da je ovo osnova islma, tewhd i
poslanstvo, ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'', 'aslud-dn.
Nastavljaju, pa kau:
''Pa ko kae: ''Neu se suprotstavljati muricima'' ili im se suprotstavi,
ali ih ne protekfiri, ili kae: ''Neu da se petljam sa onima koji govore
''L ilhe illAllh'', pa makar radili irk i suprotstavljali se Allhovom
dnu'', ili kae: ''Neu se ja petljati sa turbetima'' takav nije
musliman.''
Zato takav nije musliman? Zato to nema 'adwet i nema
tekfr, odnosno zato to kod njega nema: ''Vama vaa, a meni
moja vjera'', pa ili ne zna ''L ilhe illAllh'' ili porie ''L ilhe
illAllh''.
''Takav nije musliman. Naprotiv, on je (jedan) od onih o kojima je Allh
rekao:
_.l.1.. .. -.. `,.. -.. _...,`.. _ ..>`.. _.. il: *...
' i..l`. `.> _.`,.>l !1>
''...i govore: ''U neke (tj. poslanike) vjerujemo, a u neke smo
nevjernici'' i ele da uzmu put izmeu toga. To su oni koji su
istinski nevjernici.''
181

Tj. hoe jedan dio vjere, a nee drugi dio. Pa ak i ovjeka
koji bi ovakav bio prije dolaska poslanstva (u vremenu neznanja) mi

181
sra en-Nis', 150. i 151. jet.


325

smatramo murikom. Meutim, poslanstvo, dolazak znanja i
mogunost sticanja znanja se ne tiu imena (murik), ve se tiu
kazne.
182
Zato moramo praviti razliku izmeu injenja irka i
mes'el koje se tiu ovih stvari, mrnje prema irku i prema
muricima, tekfra irka i murik, itd. Pa moda je u nekim
djeliima osnove vjere uspostavljen argument nad ovjekom, a u
nekim nije; pogotovo kada je u pitanju teoretski tekfr nekog
murika koji se pripisuje muslimanima, odnosno netekfrenje
takvog.
Murik koji se pripisuje muslimanima ne moe biti
musliman, ali ne mora da znai da e ga Allh kazniti na
Sudnjem danu ako on nije uradio irk i ako je mrzio njegov irk ali
mu je ejtn od ljudi napravio ubhu, ejtn od ljudi mu je
napravio ubhu, govorei mu: ''Nemoj tekfiriti, nemoj tekfiriti!''
I ja govorim: ''Nemojte tekfriti na neispravan nain'' i ''Nemojte
tekfriti kada vidite da tekfir ima veu tetu od koristi'',
183
jer trebamo
praviti razliku izmeu da'we i tekfra. Allhov Poslanik, sallallhu

182
Tj. ko god (makar i u vremenu neznanja i nepostojanja mogunosti da
sazna Istinu) uini irk Allhu, ili ispolji da nema mrnje prema irku i
muricima, da nema odricanje od njih i neprijateljstva prema njima, da ih smatra
muslimanima takav nije musliman. Tako nepostojanje znanja nije
opravdanje da se on ne nazove murikom, ali jeste prepreka za sprovoenje
kazne nad njim. Tj., iako je murik, nad njim se nee sprovesti kazna sve dok
se nad njim ne uspostavi argument. Kad do njega doe znanje (dokaz), a on
ga odbije, ili se ukae mogunost da on sazna, a on se okrene i ne potrudi da
sazna tada se nad njim uspostavio argument, pa on, nakon imena irka
(murik), dobija ime kufra (kfir, nevjernik) i nad njim se od tada moe
primjeniti dunjluka kazna (kazna ubistva zbog riddeta, tj. otpadnitva) ili
hiretska kazna (vjenog boravka u dehennemu, ako je umro kao murik)
(napomena izdavaa).
183
Tj. ponekad je da'wetska mudrost ne nazivati ljude kfirima. Meutim,
preutkivanje njihovog kufra i irka nikako ne znai da ih smijemo smatrati ili
nazvati muslimanima, vjernicima (napomena izdavaa).


326

'alejhi we sellem, nije govorio onome koga je htio pozivati: ''Hej
kfire, doi da te pozovem u islm!'', ve da'wa ima svoju metodu, a
vi znate da ni mi ne govorimo: ''Hej, kfire, doi da ti neto kaem.''
Ovi dersovi veinom dolaze u kontekstu objanjavanja sme
materije i objanjavanja prirode osnove vjere, da ne bi skrenuli sa
Allhovog, tebreke we te'l, puta. Tako da'wa zahtijeva milost i
sabur, i jaku elju da ovjek onoga koji je u irku i u pratiljama irka
koje rue osnovu vjere spasi od Allhove, delle we 'al, srdbe i
dehennemske kazne. Treba da pravimo razliku izmeu onoga to
je prije dokaza i to je poslije dokaza, odnosno prije poslanice i
onoga to je poslije poslanice.
Tako mi Allha, ova dva ejha, iju fetwu navodimo i
komentariemo
184
bolje znaju svoga baba (tj. ejha Muhammeda)
nego ''dr...'' i ''mr...''. Naprotiv, ''dr...'' i ''mr...'' su pokazali da
nemaju pojma o 'aqdi tewhda. Nali su tekst da ejh Muhammed
bin 'AbdulWehhb kae: ''Mi ne tekfrimo onoga koji oboava to i to
turbe i onoga koji oboava 'AbdulQdira...'', pa kau: ''Vidi ti, ejh
Muhammed je njih (im ih nije tekfrio) nazvao muslimanima'', a
siromasi ne znaju da 'ulema pravi razliku izmeu irka i kufra, tj.
da ovjek nekada moe biti murik, ali da ne znai da je kfir, ili da
moe biti kfir (prije uspostave argumenta), ali da ne znai da e
biti u dehennemu (jer na dunjluku nad njim nije uspostavljen
argument). Oni koji su oboavali turbeta, murici ili kfiri,
meutim ako nad njima nije uspostavljen Allhov argument
nee biti kanjeni na Sudnjem danu sve dok ih Allh ne iskua i
dok im ne poalje poslanika i tako nad njima uspostavi argument.
Pa tekfr koga je negirao ejh Muhammed nije tekfir imena ve tekfir
kanjavanja, ubijanja i dehennemske kazne, onaj tekfir koji za sobom
povlai sve propise i sudove kufra. Ovo mnogi nisu shvatili pa su
izali iz vjere Allha, delle we 'al, mislei da su na pravom putu.

184
Tj. Husejn i Abdullh, sinovi ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba,
Allh im se svima smilovao.


327

Allh je naredio neprijateljstvo prema muricima,
suprotstavljanje njima i tekfr murik, pa ako ovjek sazna za tekfr
murik, a ne tekfri ih i na tome umre umire kao nevjernik i bie
u dehennemu, a ako ne tekfri murike, ve govori da su
muslimani, a opravdan je u tom neznanju onda (opet) nije
musliman, ali da li e biti kanjen to je kod Allha, delle we 'al.
Isto tako, onaj koji ima ubhu po pitanju onih murik koji se
pripisuju muslimanima u osnovi je pravilo da takav nije
musliman, a da li e ga Allh kazniti to je izmeu njega i
Gospodara svjetova. Pa onda navodi jet i kae:
''Allh je rekao:
N .> !.. _.`..`. <!. ...l. ,>N _.:.`. . :!> < Ì...
''Nee nai narod koji vjeruje u Allha i Sudnji dan, da su u
ljubavi sa onima koji se suprotstavljaju Allhu i Njegovom
Poslaniku.''
185

Rekao je Uzvieni:
!..!.. _.I .`... N ..>`.. _..s ...s. .!.l.
''O vi koji ste povjerovali ne uzimajte Moga neprijatelja i vaeg
neprijatelja za prijatelje...''
Tj. nemojte Mome neprijatelju i vaem neprijatelju govoriti
da je on vae vjere i da je on Moje vjere, nemojte voljeti Mog
neprijatelja i vaeg neprijatelja, nemojte pomagati Mog
neprijatelja i vaeg neprijatelja protiv muslimana. To znai ovo.

185


328

!..!.. _.I .`... N ..>`.. _..s ...s. .!.l. _.1l. ...l| ::..l!.
.. .`, !.. ..l> . _>l _.`>,> _..,l .!`.|. _ .`... <!. .>.
''O vi koji ste povjerovali, ne uzimajte Mog neprijatelja i vaeg
neprijatelja za prijatelje, ukazujui im ljubav, a oni su
zanevjerovali u istinu koja vam je dola, izbacuju Poslanika i
vas zbog toga to ste povjerovali u Allha, vaeg Gospodara.''
186

Pa nam ejh spominje jete koji govore o el-wel' wel-ber' i
koristi ih za mes'elu tekfra, a rekao sam da se mes'ela tekfra
murik ne tie samo poznavanja er'atskog teksta kojeg e ti ili
vjerovati ili porei (netekfrenjem murik), ve se mes'ela tekfra
murik u smislu ''Lekum dnukum we lije dn'' (''Vama vaa, a
meni moja vjera'') vee za el-wel' wel-ber' i zato su sve ovo jeti
o el-wel' wel-ber'. Tako je onaj koji murika i tgta nazove
muslimanom (iako za njega tvrdi da je grijenik) time tom
muriku dao osnovu Allhovog wiljeta, pa kao da time kae: ''O ti
tgtu, o ti murie, o ti koji oboava drugog mimo Allha, Allh je
isto i tvoj prijatelj, samo je tvoj wiljet malo umanjen. E poto je Allh
tvoj prijatelj, a ti si musliman, onda smo ja i ti prijatelji. Ti kod mene
ima haqqove (prava) koje imaju muslimani.''
Je li ovo aslud-dn? Je li ovo Allhova vjera? Zavrio se citat
sinova ejha Muhammeda, a u osnovi se on nalazi u knjizi ''Ed-
Durerus-Senijje'', 10. tom, 139. i 140. strana.
esto ete nai da ''sveenici'', ''pobonjaci'' i ''monasi'' (tj.
uenjaci tgt) u svojim knjigama u fusnoti kau: ''Pie u ''Ed-
Durerus-Senijje'' '', pa ispade da oni uzimaju od uenjaka tewhda,
a oni, ustvari, ne samo da nemaju pojma o uenjacima i da'wi

186


329

tewhda, nego nemaju pojma ni o ''L ilhe illAllh''. A ako kau
da imaju pojma i da znaju onda im kaemo da su prkosnici.
ejh 'AbdulLatf ibn 'AbdurRahmn, sin unuka Muhammeda
bin 'AbdulWehhba, ('AbdurRahmna ibn Hasana), kae,
objanjavajui rijei Allha, delle we 'al:
... .> . >,> !.ll _.'.!. ..`,-.l!. _.... s ,..l
_.`.... <!.
''Vi ste najbolji ummet koji je izveden za ljude; nareujete
dobro, a zabranjujete zlo, i vjerujete u Allha''
187
: ''Pa je prvo
spomenuo nareivanje dobra i odvraanje od zla, pa (tek) onda mn u
Allha, jer nema mna u srcu onoga koji ne mrzi irk i murike. I to je
jasno u hadthima Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
kada kae: ''...Nakon toga nema mna ni koliko je zrno
goruice''.''
Pa shvati rijei Gospodara, ivog i Vjenog, i rijei Njegovog
Poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, sa kojim su,
tako mi Allha, mnogi prekinuli vezu. Prekinuli su vezu sa svojim
Rabbom (Gospodarom), pa onda prekinuli vezu sa Njegovim
Reslom (Poslanikom), a vezu sa Allhom i Njegovim Poslanikom
ima kroz ispravno ''L ilhe illAllh, Muhammedun Reslullh'',
pa gdje god se nae na ovom svijetu i bude na 'aqdi tewhda
bie u dennetu kod Allha, sa Njegovim Reslom, sallallhu
'alejhi we sellem. A ako bude bio nesretnik, od onih koji ine irk
Allhu, delle we 'al, i u to pozivaju nisi od Allha, niti od
Njegovog Poslanika, niti e biti kod Allha i Njegovog
Poslanika, ako se ne pokaje. ejh 'AbdulLatf, rahmetullhi te'l
'alejh, kae:

187


330

''Najprei ljudi za ovaj opis su oni koji pozivaju u tewhdullah (tewhd
Allha, tj. Allhovu jednou)...''
Spadamo li mi u ove, koji nareuju dobro i odvraaju od zla?
Spadamo, in'Allh.
''...i koji poriu sve mimo Njega, od lanih boanstava i endd, onih
koji su Njemu uinjeni ravnim...''
Pozivamo li mi u to, da se uini kufr u endde i lana
boanstva, u tgte i erbbe, zato to to spada u ''L ilhe...'' (u
negaciju 'ibdeta bilo emu, mimo Allha)? Pozivamo.
''...i koji konstatuju da je injenje dove 'AbdulQdiru i drugima poput
njega veliki irk koji se ispreava izmeu roba i islma i mna...''
Jesmo li to uradili? Jesmo li rekli da ko god uradi veliki irk, bilo
u sudu ili bilo emu drugom, nije musliman, niti je mu'min, niti ima
veze sa Allhom? Jesmo.
''...i (koji konstatuju) da su oni koji to urade od onih koji druge
izjednaavaju sa Allhom i stavljaju druge sa Gospodarom svjetova na
isti stepen (tj. murici). Naprotiv, oni su u svom 'ibdetu ''ejhovima'' i
''ewlijama'' doli do onog stepena do kog su doli murici Arap, kao
to to zna onaj koji zna islm i ono na emu je bio dhilijjet prije pojave
islma i njegove snage.''
O kojim muricima govori? O onima koji oboavaju
'AbdulQdira. Govori o onim muricima koji se pripisuju
muslimanima.
''Pa je mrnja i odvratnost prema tim muricima, njihovo vrijeanje i
otkrivanje njihovih mahan, njihov tekfr i odricanje od njih sutina
ovog dna i najuzvienije sredstvo i put do Gospodara svjetova.''
Pa ta je ubrojao u najuzvienije sredstvo do Gospodara
svjetova? Izmeu ostalog, i tekfr murik. To Allh voli i to je
jedan od najdraih 'ibdet Allhu, delle we 'al, s tim to se mora
paziti da se ne tekfre muslimani i da tekfr ne izaziva viu tetu


331

nego korist, tj. da se ne d prednost tekfru nad da'wom
(pozivanjem u islm). Ovdje se kroz ovo vidi greka onih ljudi
koji nam se rugaju i koji nas napadaju zbog ove vjere i zbog njene
sutine i koji se izigravaju sa propisima Allhovog tewhda i tekfru
murik, a nije davno bilo kada su neki ljudi govorili: ''Ovaj samo
tekfri.''
Nee ivot muslimana biti sladak i ugodan, osim dihdom
protiv njih, dihdom koji moe biti srcem, rijeima, perom,
imetkom i ivotom, a mi ne smijemo otpoeti sa dihdom onda
kada nema uslova za njega. Ja ne pozivam ljude da se bore, ve
pozivam ljude da rade ono to je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, radio u Mekki i da trpe sa mnom ono to su
trpjeli ashbi, ali ne da napravimo problem za da'wu i za
muwehhide, pa da muwehhide pobiju, ne dao Allh, delle we 'al.
ivot nije lijep, osim dihdom protiv njih i prkoenjem njima,
srenjem njih i tekfrom njih. Tada je ivot lijep, tako mi Allha,
jeste, ako taj tekfr radi iz ljubavi prema Allhu i mrnje prema
njima, pribliavanjem Allhu time i nadom da e nai nagradu
kod Njega zbog toga, to znai da ove stvari koje radimo ne
smijemo raditi zbog nas, nego zbog Allha, kao i svaki drugi
'ibdet, i da nastojimo da on bude izgraen na er'atskim
temeljima i da doe u vrijeme i na mjesto koje odgovara, da bi bili
nagraeni za njega. Pa ejh navodi jet:
.. N .. _!. N. _.`.. N| . _. < .l1. .,l.
''Na dan kada ne bude koristio imetak niti sinovi, osim onome
ko je doao Allhu sa zdravim (istim) srcem-''
188

Tj. osim onome koji je Allhu doao sa muslimanskim srcem,
sa tewhdskim srcem, samo e taj uspjeti, a koji doe, a volio je

188
sra e-u'ar', 88. i 89. jet.


332

murike i tgte taj nema zdravo srce, ve je njegovo srce
muriko srce, a ne zdravo. ejh 'AbdulLatf se obraa jednom
ovjeku koji mu se suprotstavljao u ovim stvarima koje je
spomenuo: ''Ovo uzvieno mjesto i zadatak i ovaj plemeniti opis to je
onaj koji ste vi porekli.''
Obraa se onima koji su moda bili 'ulema i d'ije, a koji su
branili murike i bunili se protiv ove da'we.
''Ovo je ono to ste vi nama porekli, i ime ste vi ohallili ast
muslimana (tj. muwehhid), ogovarajui ih itd., a ovi su slali vojsku
protiv muwehhid, pa su ubili ejha Sulejmana ibn 'Abdullha i
zarobljavali ene ljud koji su klanjali namz.
189
Zbog toga ste ih
optuili ogromnim stvarima, a Allhu emo svi otii i kod Njega e se
otkriti tajne i stvari skrivene u svijesti, i znae se ko se suprotstavljao
Njegovoj partiji, Njegovim prijateljima, a prijateljevao sa onima koji
ratuju protiv Njega sa Njegovim neprijateljima. Saznae ovjek ta je
uradio od nasilja prema sebi i koja je od ove dvije grupe prea za Allha i
koja je od dvije kue zaslunija za njega. ovjek e biti sa onim koga je
zavolio, koga je pomagao i s kim je prijateljevao, htio ili ne htio. Rekao je
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''ovjek e biti s onim
koga je zavolio''.''
Zato nas onako mrze? U redu je da mrze mene, ali to mrze
muwehhide? Zato mrze ovu da'wu? Zato ne mrze murike i tgte
i pomagae tgta? Ja sve njih mrzim u ime Allha, delle we 'al, i
svaki muwehhid ih mrzi u ime Allha. Nisam ih zamrzio zato to
mi se ne sviaju njihove face, nego zato to su murici. Tako mi
Allha, delle we 'al, neka doe Dulejbb muwehhid, a vi znate
kakav je hl (stanje) Dulejbba, a tewhd ini ovjeka lijepim, tewhd
daje ovjeku sjaj...

189
Tj. turska vojska je ubijala muwehhide i uzimala ene musliman kao
robinje (napomena autora).


333

!. ... ... -L. .... l. .> < !. ..> : _| ..> N| il.
'..,
''Kada ga one vidjee, one se zadivie njegovom ljepotom,
porezae svoje ruke i rekoe: ''Da Allh sauva! Ovo nije
ovjek, ovo je melek plemeniti!''
190

I tako je Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, imao ljepotu
zbog tewhda vjerovjesnika, a ljepota se dijeli na dvije vrste:
vanjsku i unutranju ljepotu. Sredi se, namirii se, dotjeraj se,
naminkaj se,... ali, ako si murik uzeo ti je Allh, delle we 'al,
dostojanstvo i nr (svjetlost) i od tebe nema nita; i to je Allhova
pravda. Budi muwehhid, budi pranjav, raupane kose, pa da
vidi kako te vole ljudi. Zato? Zato to je rekao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem: ''Kada Allh kada zavoli roba...'' Kog
roba? Muwehhida. ''...On kae: ''O Dibrlu, Ja sam zavolio ovoga
ovjeka, pa ga i ti zavoli''. Zatim Dibrl pozove stanovnike nebes
(meleke) i kae im: ''O stanovnici nebes, Allh je zavolio ovoga ovjeka,
pa ga i vi zavolite'', pa mu se stavi kabl i na Zemlji.''
Pa svaki muwehhid koji je tewhdom povezan sa Allhom i koji
je povezan sa melekima, a nakon Allha je tewhdom i vezom
Allha povezan sa vjernicima. I ova ljubav meu nama nije stvar
koja se ukljuuje ''na dugme'', ve je to stvar koju On stvara i to je
ono to je On stvorio kod ashb. Kada je nema nema tewhda
kod jednog od dvojice, a kada je ima elhamdulillh, ali nemoj da
pukne, pa da ispadne da nije bila radi Allha. Jer kada pukne
(veza i ljubav izmeu dva brata muslimana), ona nije bila radi
Allha, osim ako je jedan od dva muslimana pogrijeio u
tumaenju, pa se obojica posvaali u ime Allha. Takvi su super,

190
sra Jsuf, 31. jet.


334

takvi su pravi... Iupaemo ono to je u njihovim srcima, prsima
od mrnje i pakosti, kao braa sjedee na mimberima, jedan
prema drugom okrenuti. Posvaali se muwehhidi u ime Allha,
ovaj kae: ''Ovo je haqq'', onaj kae: ''Ovo nije haqq''. I posvaaju
se, obojica, ali je jedan pogrijeio i Allh obojicu stavi u dennet.
Samo nemoj da se volimo i svaamo zbog dunjluka, to e se
obrukati, a Allh je rekao:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !.. !>
Pa ko uini kufr u tgta, a povjeruje u Allha za najvru
se vezu uhvatio, koja se ne kida.''
191

Dakle, veza tewhda, veza kufra u tgta i mna u Allha, ona
se ne kida. A njihova mrnja prema nama, njihovo neprijateljstvo
prema nama i otrov na njihovim jezicima prema nama je samo
zbog ove vjere, samo zbog ovoga to mi priamo, zato to im se ne
svia. A niko od njih nije postao ''mudhid u ime Allha'', pa da
doe i da objasni ove nae ''greke'', da doe i da kae ta ima.
Nema ovdje sultna koji e te ubiti, bolan, uzme fino, pria i
objasni haqq. Nego se to nijemi ejtn zabio, ponien, tamo u
rupu i kuha i muti, a ne zna, miskn (siromah, jadnik) da je
neprijatelj sebe i svoje vjere. Najtea je stvar objasniti ono to je
jasno i mi smo u problemima zato to to radimo. Kau za nas:
''Ovi tekfrovci napravie fitnu i rastavie saff''. Koji to saff? Pa ako je
na tewhdu bio, kako se (od govora o tewhdu) mogao raspasti?
Tewhd ne moe pui, kao i sve ono to je povezano na tewhdu, pa
ili smo mi ispravni a oni neispravni, ili smo mi neispravni a oni
ispravni. A da mi mislimo da nismo u pravu ne bismo ovo
radili.

191
sra el-Beqare, 256. jet


335

BER'ET (ODRICANJE) OD MURIK JE ART ZA
ISPRAVNOST TEWHDA
Naslov ovog poglavlja je: Ber'et (odricanje) od murik je art
za ispravnost tewhda i njegovog prihvatanja kod Allha. Otuda je
prijateljevanje sa njima jedna od stvari koja negira tewhd i koja je
riddet (otpadnitvo) od milleta musliman, a 'ulema je ubrojala
pomaganje murika (ovo obuhvata svakog, i onog koji kae za sebe
da je musliman i druge) u najopasnije vrste izlaska iz vjere, one koje
za sobom povlae borbu protiv onoga koji to uradi, odnosno
dihd. Upitan je ejh 'AbdulLatf bin 'AbdurRahmn bin Hasan,
rahimehumullhu te'l:
''...o onome koji je pod vlau murik, u je njihovoj zemlji, spoznao je
tewhd i radi po njemu, ali se ne suprotstavlja njima, niti je napustio
njihove zemlje.''
Pa je odgovorio:
''Ovo je pitanje poteklo iz nepostojanja pravog razumijevanja sutine
stvari i znaenja eljenog znaenja tewhda i onoga to se radi po njemu
(tj. rada po tewhdu)...''
Tj. ovaj koji je postavio ovo pitanje ne zna ta je tewhd, on ne
zna (znaenje) ''L ilhe illAllh''. Zato se mnogi ljudi, kada
priaju, obrukaju i svakoga dana pokazuju i dokazuju da ne znaju
(znaenje) ''L ilhe illAllh'', a kada raspravljaju sa nama opet
pokazuju da ne znaju ''L ilhe illAllh''... Samo se brukaju, isto
kao ovaj koji je postavio ovo pitanje.
''...zato to nije shvatljivo i teoretski je neprihvatljivo da ovjek zna
tewhd i da radi po njemu, ali da se ne suprotstavlja muricima...''
Nije shvatljivo. Kaem: Takoer, nije shvatljivo da ovjek zna
tewhd i da radi po njemu, a da ne mrzi irk. Nije shvatljivo da
ovjek zna tewhd i da radi po njemu, a da ne mrzi murike, isto


336

kao i neprijateljstvo. Nije shvatljivo da ovjek zna tewhd i da radi
po njemu, a da kae da su oni (on i murici) istoga dna. Nita od
spomenutog nije razumljivo i ovo je nemogue. To radi samo onaj
ko ne zna ''L ilhe illAllh''. Zato se moramo nauiti da za
ovakve ljude odmah kaemo da ne znaju ''L ilhe illAllh'', tj. da
im kaemo: ''Nisi jo nauio, ui u islm. Pouri, pouri prije nego to
bude kasno.''
''A onaj ko se njima ne suprotstavlja
192
za njega se ne kae da zna
tewhd i da radi po njemu.''
Za toga se ne kae da zna tewhid i da radi po tewhdu, a
kamoli - Allhu moj! da se tako kae za onoga koji je uradio ono
to su uradili oni koje znate i 'ulema tgta po itavom ovom
svijetu, a posebno na Arapskom poluostrvu. Da li oni ne znaju
tewhd ili znaju, a prkose? Jedno od tog dvoga jeste.
''A ispravno pitanje je klju znanja.
193
Ali ja mislim da je tvoj cilj neto
drugo: da ti mene pita o onome koji ne iskazuje (ispoljava) taj 'adwet
(suprotstavljanje, neprijateljstvo) i koji ih nije napustio...''
194
Ali, ja
mislim da ti nisi od tih, nego ti misli: Kakav je propis onoga koji nije
ispoljio taj 'adwet, za koji smo mi rekli da spada u potpunu obaveznost,
koja je vezana za mo (snagu).''
On njemu kae: ''Ja mislim da ti misli na pitanje ispoljavanja
'adweta i nenaputanje njihovih zemalja, odnosno to znai: ostavljanje
hidre.''

192
Ovdje ejh misli na osnovu suprotstavljanja (napomena autora).
193
Tj. ispravno, lijepo postavljanje pitanja je klju znanja. Ako hoe da
sazna postavi pitanje, pa e ti se lake odgovoriti (napomena autora).
194
Tj. nemogue je da misli da ovjek moe biti na tewhdu i raditi po njemu,
a da u srcu nema 'adwet (neprijateljstvo) (napomena autora).


337

Pitanje ispoljavanja 'adweta, tj. vanjtinsko ispoljavanje
'adweta je razliito od pitanja postojanja 'adweta (u srcu) su dvije
razliite stvari. Bez postojanja 'adweta u srcu nema islma, ali je
ispoljavanje toga u vanjtini neto sasvim drugo; to su dvije
razliite mes'ele. Kod ispoljavanja 'adweta se ovjek opravdava ako to
ostavi, ako nije u stanju i ako ga je strah, i to je zbog rijei Allha,
delle we 'al:
N| _ .1`.. `... .1.
''...osim ako ih se plaite.''
195

Onda kada vidi da se deavaju neke stvari, a da to nije kufr i
irk. Kod kufra i irka se ne uti nigdje; vidi kufr i irk mora
odmah da ode i, ako je pored tebe bio, da kae: ''To je kufr i irk
Gospodaru svjetova''. Ali ako su stvari mimo toga i ako uje da se
neto ''uka'' i ''petlja'' tako neto ovjek moe i da preuti, ali
kufr ne smije da preuti; kod kufra mora da bjei sa lica mjesta,
mora da se ''kupi'' i da ide odatle. A drugo, to je neophodno, tj.
ono to je u srcu neophodno za islm, za tewhd. Sluajte zbog
ega je to neophodno:
''...zato to spada u kufr u tgta.''
Postojanje 'adweta prema njima spada u kufr u tgta.
Nestanak 'adweta prema njima znai da je ovjek mu'min u
tgta, a kfir u Allha, a vanjtinsko prijateljevanje sa tgtima je
jasna stvar svakom muwehhidu.
''I izmeu njega (tj. osnove neprijateljstva u srcu) i ljubavi prema
Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, ima potpuna
uzajamna, uzrona povezanost.''

195


338

ta to znai? Ko voli Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i dn tewhda, zna ga i radi po njemu, ne mora da
''ukljui dugme'', niti da uje ders, pa da zamrzi irk i murike.
Tako je i sa posjedovanjem neprijateljstva u srcu; ni to nije ''za
dugme'', a danas veini ljudi treba ''dugme''. Kada ovjek osjeti da
mu treba ''dugme'' to znai da on nije musliman.
Zato kaem: Molim vas, ljudi, pustite me da ispoljavam
mrnju prema muricima. Pustite me, nemojte me napadati, a da li
ja volim Allha ostavite mene Njemu, On e presuditi jesam li
Ga volio ili nisam. Ali pusti me da mrzim tgte i murike, pusti
me da ih napadam, pusti me da im diram put, pusti me da
pozivam u ono u to su pozivali vjerovjesnici. Pusti me, a ostavi
me Allhu, neka mi presudi da li sam bio iskren ili nisam.
Mrnja prema njima i ljubav prema Allhu to je povezano. Ko
voli Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, on
mrzi neprijatelje Allha i Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Ovo
je u Qur'nu jasno i to ne zna samo nesrenik.
.l. ..! _.`..`. <!. _..l. !.. _,. .l| !. .>..> .!,l.
''Da su oni vjerovali u Allha i u vjerovjesnika i u ono to mu je
objavljeno ne bi ih uzeli za prijatelje.''
196

.. .>... .>.. .. ....
''Ko od vas ih uzme za prijatelje on je od njih.''
197

Ko voli Allha, on ne moe Njegovog neprijatelja uzeti za
prijatelja, on ne moe Njegovog neprijatelja zvati muslimanom; a

196
197


339

kako tek da ga brani protiv nas i da stane u njegov saff (red) i da
ue u obavjetajnu slubu i da se uhvati sa ''Sipom'' (bosanskom
obavjetajnom slubom) ''ruku u ruku'', i da radi sa Seferom
Haliloviem kao onih dvadeset d'ij, kako mi je rekao ovjek koji
je ''zbrisao'' nakon to ga je Allh otkrio; dvadeset njih je sjedilo u
mesdidu sa Seferom Haliloviem i petljalo neto oko nekakve
''Bonjake Patriotske Stranke'' i sada imaju turneju po Evropi,
neko im dao vizu, a prije toga je jedan od njih pozivao da se
sarauje sa ''Sipom'' (bosanskom obavjetajnom slubom).
Ja ne pozivam u ubijanje. Ja od vas traim da budemo kao u
Mekki, jer je naa situacija najslinija situaciji u Mekki, zato to su
''bradonje'' u irku i nakon deset godina da'we, i ja pozivam vas da
budete sa ovim dokazima, a kada doe drugi da u ovo poziva
odite kod njega; ja u biti rahat, nee me ljudi spominjat i mogu
poslije da se posvetim drugim stvarima. Ovo su, brao, prirodne
stvari. Ne moe ovjek da nema ove stvari, osim ako nema
tewhda, i zato mi je udno bilo kada razgovaraju dvojica, ovjek
koji poziva u tewhd i ovjek koji za sebe kae da je muwehhid, a
zatim taj ovjek otvara mogunost da ovjek moe da bude
muwehhid i ako ne mrzi irk, a oni dvojica priaju izmeu sebe,
provjeravaju se. Pa ga jedan pita: ''Dobro, a ta ako ne voli tewhd, je
li tada muwehhid?'' Ovaj kae: ''Kako moe da bude muwehhid, a da
ne voli tewhd?'' A jedan mu kae: ''A kako moe da bude muwehhid,
a da ne mrzi irk?'', pa ispade da je neznanje o ''L ilhe illAllh''
kod onih koji pozivaju u ''L ilhe illAllh.''
Koliko su samo ove stvari jednostavne, ali ejtn poziva na
jeziku svojih tienik. To su njegovi prijatelji koji ljude odvraaju
od tewhda. Izmeu njega i izmeu ljubavi prema Allhu i
Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, je meusobna,
potpuna, uzrona, uzajamna povezanost. ta znai to? Uzrok:
Ljubav prema Allhu. Rezultat: Mrnja prema irku i prema
muricima, tekfr, neprijateljstvo, odricanje.


340

To se ne odvaja od mu'mina i ne mora se mu'min na to
upozoravati i drati predavanja o tome da moramo mrzjeti
murike i da ''stiskamo na dugme''. Ne, ne, ne. To ne ide ''na
dugme'', to si ti morao ostvariti kada si rekao ''L ilhe illAllh,
Muhammedun Reslullh'', i to nije ulo u tebe. Naprotiv, ti si sa
tim stvoren. Ovo se tie kufra u tgta, ali kufr u tgta i
neprijateljstvo prema njemu u srcu je art za sutinski islm kod
Allha, a mi ne znamo u vanjtini, sve dok ne vidimo (ono to to
ponitava). Zapamtite razliku.
Pa ko se suprotstavi Allhu, ogrijei se prema Njemu
ostavljanjem ispoljavanja 'adweta (neprijateljstva), to je ona
mes'ela ispoljavanja 'adweta takav je grijenik kod Allha. Ako
takav ima osnovu 'adweta u srcu on ima propis njemu slinih
grijenik, a ako se tome jo pridrui ostavljanje hidre, kada nije
u stanju da ispoljava dn, a moe da napusti to mjesto i zna put
onda ima udio u rijeima Allha:
_| _.I `.... >..l.l _.l!L ....
''Oni koje su meleki usmrtili, koji su sebi nepravdu inili...''
198

''Ako umre u tom hlu (stanju) bie mu tako, ali nije nevjernik jer ima
'aslut-tewhd i aslud-din, ali je ostavio obaveznu potpunost ispoljavanja
neprijateljstva i ostavljanja hidre koju je mogao uiniti, a ako nije
mogao uiniti nije imao opravdanja.''
Pa kae: ''Zato to je u jetu prijetnja (tj. takvome), a nije tekfr
(tj. njega).''
Ovi citati i fetwe ukazuju ta kod 'uleme znai kufr u tgta, tj.
ta kod 'uleme znai kufr u sve to se oboava mimo Allha, tebreke
we te'l. A kufr u tgta je prirodna stvar, koja se ne ukljuuje ''na

198


341

dugme'', ve je samo potrebno da uradi jednu stvar, a to je da
zavoli Allha, Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
islm. A kada zavoli Allha, Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i islm sve to ''smo od sebe'' ide. Meutim, problem
je kada zavoli Allha, a ne zna kojeg si zavolio, jednog ili onoga
uz kojega ima i drugi. Ili kada zavoli Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, a ne zna kog si zavolio i kakvog si
zavolio. Ili, kada zavoli islm, a on kod tebe nije ono to je i
onakav kakav je kod Allha, tebreke we te'l. Kad to nije u redu,
nita drugo nije u redu...
Meutim, ako zavoli onoga Allha koji je objavio Qur'n i
koji je Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, uzeo za
vjerovjesnika i zavoli Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem
zavoljee ovaj dn, a zatim sve dolazi ''smo od sebe'', kao
prirodna reakcija: mrnja prema svakom onom koji uzima
Allhovo pravo (a to su tgti), mrnja prema svakom onom koji
oboava drugog mimo Allha, delle we 'al (to su murici), mrnja
prema svakom onom koji otima pravo Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem (to su tgti i murici u vjerovjesnitvu), mrnja
prema svakom oholniku koji odbija da se pokori Allhu i
Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, odricanje od njih i
njihovih djela, mrnja njihovih djela zato to volimo tewhd,
mrnja njih zato to nisu na tewhdu, tekfr njih i njihovih djel,...
Smim detaljnim objanjenjem razlike izmeu onoga to
sainjava sutinski islm i onoga to sainjava pravno-formalni,
vanjtinski islm i onoga to ulazi u kakvou, sutinu i karakter
sutinskog islma, kao i razlike onoga to spada u 'aslud-dn
(osnovu dna) i onoga to spada u njegovu obaveznu potpunost.
Samo je potrebno da ovjek zavoli Allha, kao to kae ejh
'AbdulLatf u proloj fetwi:


342

''Izmeu neprijateljstva prema muricima, bez ije osnove nema osnove
kufra u tgta, i ljubavi prema Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, jeste jedna potpuna uzrona, uzajamna povezanost.''
ta hoe da kae? Kad ovjek zavoli Allha i Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i tewhd automatski, sma
dolazi mrnja prema svemu suprotnom i odricanje od svega
suprotnog. Ovo znai da onaj koji se nije odrekao od murika,
koji nije posvjedoio da oni nisu nemuslimani taj ili nije
spoznao Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
dn, a to su tri 'asla (osnove), ili je spoznao Allha i Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i dn, ali prkosi. Preda mnom
su fetwe uenjaka Nedda, molim Allha, delle we 'al, da im se
smiluje i da od njih ukabli.


343

TEKFR TGTA I NJEGOVE PARTIJE I ODRICANJE OD
NJIH JE ART ZA ISPRAVNOST ISLMA
Poglavlje koje govori o tgtu i kakvoi kufra u tgta, pa kae
tree poglavlje: ''Tekfr tgta i njegove partije i odricanje od njih je
art za ispravnost islma.'' Ovo znai da onaj ko nema tekfr tgta i
tekfr oboavalaca tgta i ko nema odricanje od tgta i onih koji ga
oboavaju taj nema 'aslud-dn (osnovu islma) zato to je napustio
kufr u tgta od kojeg je, izmeu ostalog i mimo onoga to smo
spomenuli, i tekfr tgta i njegove partije, kao i odricanje od njih. Mi
emo navesti nekoliko fetwi od uenjaka Nedda, u kojima su
ogromne koristi. Rekao je ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb,
rahmetullhi te'l 'alejh:
''Znaenje kufra u tgta jeste: Da se odrekne svega onoga u to ljudi
vjeruju mimo Allha.''
Ovaj izraz (''...u to ljudi vjeruju mimo Allha'') su za vrijeme
ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, rahmetullhi te'l 'alejh,
ljudi koristili da ukau na nekog kome se ini 'ibdet, sedda, dova
i slino. Tako su govorili: ''Taj ovjek ima tajnu u sebi'', takve su
nazivali sejjid i taj izraz je u vrijeme ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba bio pojam za osobu koja se oboava mimo
Allha, delle we 'al. Pa kae ejh Muhammed:
''...da se odrekne svakog u kojeg se vjeruje mimo Allha, bilo da je
dinn ili je ovjek, kamen, drvo ili neto drugo...''
I ovo je, brao, ber'a. Pa dalje kae:
''...i da posvjedoi da je on nevjernik i da je u zabludi...''
Ovo dijelimo na dvije vrste:


344

1. To je da svojim srcima vjerujemo da su oboavaoci tgta i sm
tgt kfiri, da nisu muslimani i bez tog (vjerovanja) nema
islma,
2. Obavezna potpunost tewhda, a to je kada smo u stanju da
nevjernikom proglasimo odreenu osobu od tgta i
oboavalaca tgta, da ih spomenemo i da ih ocijenimo
onako kako ih je Allh ocijenio. To spada u obaveznu potpunost
ako smo u stanju, ali ako nismo u stanju da to uradimo onda sa
nas spada obaveza.
Svaki 'ibdet koji je Allh naredio od ijih artova (preduvjeta)
je el-qudre (sposobnost), ali iako bi ovo ostavili, iako smo u stanju
ali zbog dunjlukih koristi onda smo grijeni kod Allha, delle
we 'al, ako nas je na to dunjluk natjerao. Ali, ako smo to uradili
zbog er'atske koristi, zato to moda jo nije dolo vrijeme da se
odreena osoba nazove nekim imenom onda to ima smisla, zato
to smo ostavili jedan wdib zbog drugog wdiba, kojeg vidimo
preim, kao neke stvari koje se mogu desiti od strane odreenog
d'ije, da se prouje da on odreene ljude smatra nemuslimanima
i da e to biti razlog da ljudi nepravedno pokrenu kampanju
protiv njega, ime e zatvoriti vrata da'we. U tom sluaju je
prihvatljivo i er'atski logino i osnovano da d'ija preuti mnoge
stvari, mnoga imena, iako bi moda u osnovi bila obaveza te
stvari izrei, ali zbog neke druge koristi koja je u tom nareenju.
''...i da ga mrzi, pa makar ti bio babo ili brat...''
Ovo znai: Ako ti je babo, brat ili bilo ko iz familije tgt, ili ti
je neko iz porodice oboavalac tgta mora ga mrziti. Koja je ovo
mrnja? Ovo je er'atska mrnja. Moe li se sastaviti er'atska
mrnja i prirodna ljubav? Mogu se sastaviti, zato to nisu iste
prirode i iste kategorije, pa da se meusobno sukobe. Meutim,
er'atska ljubav prema babu i er'atska mrnja prema babi se ne
mogu sastaviti, jer su iste kategorije. Ako je babo ili brat tgt ili
ako je neko iz familije od oboavalaca tgta mora se prema


345

njima ovako postupiti, i sve ovo ne znai da on nee biti predmet
tvog dobroinstva u onome ime je Allh zadovoljan i da nee biti
predmet tvoje da'we; i ako ima prema njemu prirodnu ljubav, to
nije problem jer je to stvar koju ovjek ne moe da izbaci iz svoje
due.
Postoji puno qur'nskih jet i hadth Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i onaj koji je itao Allhovu Knjigu zna
da Allh, delle we 'al, nareuje vjernicima i opisuje vjernike kao
one koji se odriu od murik, tj. onih koji su u neprijateljstvu sa
Allhom i Njegovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem,
putem irka, pa makar im bili oevi, sinovi, braa ili pleme, njihov
narod, i tu spada odricanje... Ovo je od el-ber'a.
Pa vidimo da je el-ber' itekako sutinski dio kakvoe kufra u
tgta, bez kojeg nema kufra u tgta i zato znamo da bez el-wel'
wel-ber' nema ''L ilhe illAllh''. Naprotiv, ako zavoli Allha,
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i islm el-ber'
dolazi smo. Zato kada ljudi ine el-wel' prema tgtima i prema
muricima, musliman iz toga zna da oni ili ne vole Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ili vole Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali na nain kao to
murici vole: malo Allha, a malo kumire. Murici su voljeli
Allha, ali su voljeli i endde (lana boanstva) kao to vole
Allha, pa ako je te ljude (za koje ovo znamo) ljubav prema
njihovim glupostima navela da upadnu u el-wel' prema
muricima na nain koji izvodi iz vjere onda su oni te stvari koje
su ih na to navele uzeli za boanstva u 'ibdetu ljubavi; uinili su
irk u ljubavi zato to ih je ljubav prema njima, mimo Allha,
navela da prijateljuju sa Allhovim neprijateljima, i to se posebno
ogleda u onima koji brane tgte i njihove vojske, policije, a dosta
je ovjeku nesree da Allh prekine vezu sa njim.
.`..! ,. < * .!. ,. < N| `.1l _...>l


346

''Zar su oni sigurni Allhove spletke? A nee biti siguran
Allhove spletke osim narod gubitniki.''
199

Pa su ljudi sigurni Allhove spletke, a uete ta govori ejh
Muhammed. Dalje kae ejh:
''A to se tie onoga koji kae: ''Ja neu initi 'ibdet (drugome), osim
Allhu i neu da se kaim (petljam) sa sejjidima (tj. onima koji se
oboavaju mimo Allha) i turbetima (na kaburovima)...'' ''
Znai, hoe samo da ostvari ono ''Ne oboavam (drugoga) osim
Allha'', ali nee da se kai i petlja sa turbetima, niti sa onima koji
se oboavaju, a zakopani su ili koji su ivi i slino tome.
''...takav je laov u rijeima ''L ilhe illAllh'' i nije uinio kufr u
tgta.''
Zbog ega? Zato to je nemogue da ovjek kae: ''Ja ne inim
'ibdet nikome osim Allhu'', smatrajui da je na tewhdu, a da kae
ove stvari (da se nee suprotstavljati muricima); to je nemogue.
Isto kao munfici koji su dolazili Allhovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, i koji su mu svjedoili, a nisu svojim srcem
vjerovali u ono to priaju, pa ih je Allh, delle we 'al, nazvao
laovima u ''L ilhe illAllh'' i to njihovo ''L ilhe illAllh'' nije
iskreno, nema art (preduslov) iskrenosti. Isto tako je i ''L ilhe
illAllh'' ovih i ovaj njihov navodni 'ibdet Allhu jedinome laan
i nije ispravan. Njjihove rijei ''L ilhe illAllh'' nisu ispravne
zato to nisu doli sa artom ''L ilhe illAllh'', a to je kufr u tgta.
Neka 'ulema staje kod el-mehabbe (ljubavi) kao arta ehdeta, a
neka 'ulema dodaje kufr u tgta kao art koji za sobom povlai
upravo ovo. Ako je ovjek stvarno povjerovao u tewhd i ostvario
tewhd, da mrzi one koji se oboavaju mimo Allha, da mrzi

199


347

turbeta i takav ne trai dozvolu da to kritikuje i da se bori protiv
toga. Ko trai dozvolu u pitanju dihda?
!..| ...:.`. _.I N _.`..`. <!. ...l. ,>N .!.. `...l `. _
`... _.::..
''Od tebe e traiti dozvolu samo oni koji ne vjeruju u Allha i
Sudnji dan i ija srca su u sumnji, pa zbog svoje sumnje
oklijevaju.''
200

Pa ko trai dozvolu, ak u pitanju dihda? Oni koje je Allh
nazvao nevjernicima u Allha i Sudnji dan. Zato neka 'ulema
kae: Kada bi nevjernika vojska ula u jedan dio drul-islma
(zemlje kojom vladaju muslimani i islmski zakon) i ti ljudi koji
ive tu (a koji su u stanju da se suprotstave nevjernicima) odbiju
da se suprotstave nevjernicima, oni su (po miljenju tog dijela
'uleme) nevjernici. Taj propis spominju uenjaci da'we i kod jeta u
sri Muhammed o onima koji su se otkinuli iz islma u kufr, a
koji su onima koji mrze ono to je Allh objavio rekli:
''Pokoriemo vam se u nekim stvarima''. Kau ti uenjaci da su
ovi izali iz islma:
ili zbog toga to ne smatraju obaveznim borbu protiv njih, pa
su ostavili borbu, a imali su snagu,
ili zbog toga to nemaju kufr u tgta, jer je nemogue da
grupa muslimana ima drul-islm, ima snagu, ima mo, a da
zatim pusti nevjernike da uu i da nametnu svoj zakon, da
nametnu svoju vojsku i policiju, pa da te natjeraju da ue
njima u pokornost i da ulazi u njihovu vojsku i policiju, to je
nemogue i 'ulema, rahmetullhi te'l 'alejhim, kae da nisu to
muslimani.

200


348

Zato vidimo da kufr u tgta obuhvata itekako ova praktina
znaenja, s tim to treba da pazimo u pitanjima dihda. Zato
pazite svi koje sam vam spomenuo da uu u dravu i taj se narod
nikako ne opire, niko, nastavili ljudi da ive i niko se nije
pobunio.
''On je slagao u rijeima ''L ilhe illAllh'' zato to mu nisu ispravne i
nije doao sa kufrom u tgta, pa zato nije musliman.''
Osnova sljedee fetwe je u knjizi ''Ed-Durerus-Senijje'', 10.
tom, 52. strana. Kae ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:
''Nee biti ispravan
201
dni islm (drukije), osim odricanjem od tgta
i tekfrom njih.''
Pa je ejh Muhammed za ispravnost dni islma uslovio
odricanje od tgta (naravno i od murika, ali ovdje govori o
tgtima posebno) i tekfr tgta. ta mu je dokaz? Dokaz su mu
rijei Uzvienog Allha:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l
''Ko uini kufr u tgta (to povlai za sobom mrnju, odricanje,
tekfr, neprijateljstvo itd.), a vjeruje u Allha on se prihvatio za
najvru vezu.''
202

ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb u ovom citatu
konstatuje i ustanovljava tekfr odreenih tgt na poluostrvu,
koji su bili poznati kod opteg dijela naroda i kod 'uleme i kod

201
Nije sahh (ispravan), pa je negirao ispravnost, to znai da se radi o negaciji
osnove tewhda, a ne samo negacije njegove potpunosti, jer nije rekao: ''Nee biti
potpun dni islm'', ve je rekao: ''Nee biti ispravan dni islm...'' (napomena
autora).
202


349

obinih ljudi tgut koji su se oboavali mimo Allha, delle we
'al, i pozivali ljude u to. Pa kae ejh Muhammed:
''Obzirom da ste sada to saznali: ti tgti u koje ljudi vjeruju (tj.
vjeruju da oni zasluuju 'ibdet), od stanovnika Harda i drugih,
poznati su po tome i kod posebnih i kod obinih...''
Ovo je sluaj tgta ije je stanje opte poznato, a govoriemo
o tgtu ije je stanje skriveno i koji je zamrsio svoje stanje i to nije
isto. Osoba moe biti opravdana ako osoba poput nje ne poznaje
stanje odreenog tgta, ve mu je stanje zamreno. Meutim,
kada je tgt opte poznatog hla (stanja) onda nema
opravdanja u nepoznavanju njegovog hla.
''I da oni sebe kandiduju za to (to nareuju ljudima)...'',
E sada dolazi propis (o njima). Kae ejh Muhammed:
''...svi su oni nevjernici, otpadnici od islma.''
203

Pa je sada, pored propisa riddeta (otpadnitva), spomenuo
propis tekfra, to znai da se radi o tgtima nad kojima se
argument uspostavio, pa je razlika izmeu tekfra i terka. Ovdje
se radi o ljudima nad kojima je argument uspostavljen.
''Ko se raspravlja u njihovu korist, ili porekne onome ko ih je protekfrio,
ili tvrdi da njih ovo njihovo djelo, iako je btil (neispravno) ne izvodi u
kufr najmanje stanje i najmanje to se moe rei za njega (za ovoga
koji se raspravlja u njihovu korist) jeste da je on fsiq (veliki grijenik);
ne prihvata se ono to je napisao, niti svjedoenje, niti se klanja iza
njega.''
Ovdje je za ovjeka koji brani tgte ije je stanje opte poznato,
raspravlja se u njihovu korist ili onoga koji porie onome koji ih
tekfri ejh Muhammed rekao: ''Najmanje to se za njega moe rei je

203
''Durerus-Senijje'', 10. tom, 52. str.


350

da je fasiq...'', a zatim je na ime fisqa (velikog grijeha) nadovezao
ove propise (tj. neprihvatanje njegovog svjedoenja, neklanjanje
za njim,...). Ali ejh Muhammed se nadopunjava, sam sebe
ispravlja i kae:
''Naprotiv,
204
nije sahh (ispravan) islm, osim odricanjem od njih i
tekfrom njih, kao to je rekao Allh, delle we 'al:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !..
!> <. ..- ..l.
''Ko ne vjeruje u tgta, a vjeruje u Allha dri se za
najcvru vezu, koja se nece prekinuti. A Allh sve uje i zna. ''
205

Ovaj prethodni pasus, prije ove dopune sebe, su iskoristili
neki od uenjak potonjih generacija. Uzeli su ovaj pasus i
postavili ga kao temelj u pitanju onoga koji sumnja u kufr tgta
optepoznatog stanja ili koji ga brani.
Meutim, istina je, brao, da to nije temelj, jer je ejh
Muhammed ovdje sebe upotpunio i ispravio se. Zato emo o
tome razgovarati kada budemo doli do pravila: ''Onaj koji
sumnja u kufr murik'', tj. onih murik koji se pripisuju
muslimanima; govoriemo, in'Allh, o tom pravilu i na kojim se
stubovima ovo pravilo gradi i spomenuemo neke problematine
stvari.
Jasno je da je sm murik i sm tgt kfir, ali je pitanje u
drugoj osobi koja sumnja u njegov kufr, raspravlja se u njegovu
korist i koja porie onima koji tekfre takvog. Ovi savremeni

204
Kao da se ispravlja, kao da se dopunjuje. (napomena autora).
205


351

uenjaci takvog (sumnjaa) nazivaju fsiqom, tj. to je najmanje to
se za njega moe rei, dakle koriste ovaj pasus. Meutim, istina je
da se ejh Muhammed ispravio, pa je rekao:
''Naprotiv, nije ispravan dni islm...''
...pa do kraja citata, pa je spomenuo jet, ali na dn ne smije
da se vee za izreke uenjak, nego moramo uzeti propis iz
Allhove, delle we 'al, Knjige, i iz sunneta Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem. Ono to je, od govora uenjak, u
skladu sa Allhovom Knjigom i sunnetom Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i u skladu sa onim na emu su bile prve
generacije to je haqq, a ono to je suprotno i za to nema dokaza
to emo ostaviti po strani. Naprotiv, ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb nije pravio detaljiranje koje pravi 'ulema danas, a
od njih su 'Al bin Hudajr, Nsir el-Fahd, Ahmed el-Hlid, a
takoer i takozvana ''Stalna komisija za fetwe''. Svi oni imaju isto
ili skoro isto utemeljenje ovog pitanja.
206

Meutim, tako neto nije bilo kod ejha Muhammeda. On je
ovdje promijenio miljenje i ovo je osnova, iako ovaj prethodni
pasus izaziva odreenu problematiku, ali se on ispravio. Uz to,
njegov govor nije Qur'n, njegov govor nije Objava niti je njegov
govor osnova. Osnova je ono to je jasno u Allhovoj, delle we
'al, Knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i niko to nema prava preskoiti, ve, kao to rekoh, ejh
Muhammed i njegova kola i prije njega muslimani i uenjaci
ehlis-sunneta wel-dem'ata nisu imali slino detaljiranje u pogledu
tgtijjeta i velikog irka u pogledu onoga pravila.
207
Ako bih sada

206
Tj. netekfrenje onoga koji sumnja u kufr murika ili tguta koji se pripisuje
islmu (netekfrenje osobe broj dva u ''lancu'' tekfra) (napomena izdavaa).
207
Tj. nisu detaljisali i pravili razliku izmeu sumnje u kufr tgta ili murika
koji se pripisuje islmu (gdje spomenuti danas ne tekfre onoga koji sumnja u
njihov kufr) i sumnje u kufr tgta i murika koji se ne pripisuje islmu (gdje ovi


352

uzeo onu fetwu ejha Muhammeda i ovu fetwu izgradio na reenici
kojom se ispravio i dopunio u pogledu prijestupa koji rade
odreene osobe: ''Onaj koji se raspravlja u njihovu korist'' (ovdje se
misli na ovjeka koji brani i zagovara islm tog tgta ili murika)
takav nije musliman, ''onaj koji porie onome ko ih tekfri (a
optepoznat im je tgtijet) takav nije musliman i ''onaj koji kae:
''Njihovo djelo je btil, ali nije veliki kufr i irk'' takav nije
musliman. A vidjeli smo iz fetwe Ahmeda kira da kae:
''Niko od sljedbenika qible (muslimana) se ne razilazi kada je u pitanju
kufr ovih ljudi; tavie, Dehm ibn Safwn i sljedbenici Dehmove kole
u svojim knjigama prenose idm' o kufru onoga koji uini vanjski irk i
veliki irk.''
Ali, rekli smo da je razlika izmeu murdij ehlis-sunneta i
dehmijj ta? To to murdije, bilo da su ekstremne ili one manje
ekstremne, kau: ''On je kfir, ali ne smim djelom, ve je njegovo
djelo dokaz da mu je nestalo mna u srcu'', a dehmije kau da mu je
nestalo znanja u srcu, a oni malo bolji meu dehmijjam kau da je
takvom ovjeku u srcu nestalo tasdqa (vjerovanja u ispravno i
potvrivanja toga), ali se svi oni slau da je takav ovjek kfir.
Danas imamo ljude koji se pripisuju islmskom znanju, koji
za djela dananjih tgt (koji su donijeli laike zakone i ne samo
da su rekli ljudima: ''Mi emo to meu nama...'', ve su ohallili
harm, to je opte poznato, to njihovi ustavi u sebi
podrazumijevaju) kau: ''To je (samo) kufr dne kufr i oni su
muslimani''. I zbog toga nam je ova fetwa potrebna, da znamo ta
se danas deava i na emu se temelji koje pitanje.

tekfre ovoga koji sumnja u njihov kufr), ve je pravilo openito: Svako ko
sumnja u kufr tgta ili murika (a poznato mu je njegovo stanje, tj. njegovo
djelo tgtijjeta ili irka) i sm nije musliman (napomena izdavaa).


353

''Naprotiv, nije ispravan dni islm, osim sa odricanjem od tgta i
tekfrom tgta.''
Jer je Allh, delle we 'al, rekao:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !..
!> <. ..- ..l.
''Ko zanijee, ko uini kufr u tgta...''
208
do kraja jeta.
Ovo je posebno problematino kada se na netekfrenje tgta
nadovee prijateljevanje sa tgtom. Moemo nai osobu koja ne
tekfri odreenog tgta (nekog siromaha koji ne zna za jasno
djelo tgutijjeta tog tgta). Ali je problem sa onima koji se bore na
putu tgta, koji i pored toga to ih nisu protekfrili, rade el-wel'
prema njima, pa ponitavaju kufr u tgta koji zahtijeva
neprijateljstvo. Ima li jaeg el-wel' od toga da poziva ljude da
daju prisegu tgtu, da mu uu u pokornost, da uu u policiju i
vojsku i da pomau njegov sistem? ta je najuzvienija taka dna
islma? Dihd na Allhovom putu. Koja je najuzvienija taka
dna tgta? Dihad na putu tgta.
_.I .`... _.l..1`. _ _... < _.I. .`, _.l..1`. _ _... ..-.Ll
''Oni koji vjeruju bore se na Allhovom putu, a oni koji ne
vjeruju bore se na putu tgta.''
209

Radi se o ljudima koji se na putu tgta bore imetkom,
rijeima, fetwama, djelima, svim to mogu i ija je borba u korist
tgta vea nego borba vojske na putu tgta? Kako neko ko zna

208
209


354

''L ilhe illAllh'' i tewhd o kome mi govorimo moe za njih da
kae da su muslimani? Pa se vjernici bore na Allhovom putu, a
oni koji ne vjeruju se, po Allhovom jetu, bore na putu tgta.
Naveemo, takoer, rijei ejha Muhammeda, rahmetullhi
'alejh, u kojima je objasnio razliku izmeu velikog i malog dhulma
(nasilja, nepravde). Neka budala mu se javila i navela mu
primjere grijeh koje je Allh nazvao dhulmom, a ne izvode iz
vjere, kao to nama navode grijehe koje su Allh i Njegov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nazvao kufrom, a koji ne
izvode iz vjere, pa hoe time da odbrane tgte i murike. Pa mu
kae ejh Muhammed:
''Gdje je dhulm koji, kada ovjek prozbori rijeju od njega ili pohvali
tgta
210
ili se raspravlja u korist njih...''
Sada spominje da se raspravljanjem u korist njih izlazi iz
islma, pa makar ovjek koji ih hvali bio i posta i klanja. Gdje je
taj dhulm u odnosu na dhulm koji ne izvodi iz islma, ima li razlike
izmeu ovo dvoje? Kae:
''...i mali dhulm, koji e biti razlog da se nad ovjek izvri odmazda ili e
mu ga Allh, delle we 'al, oprostiti''.
Dakle, izmeu ove dvije vrste postoji velika razlika. Pa je ejh
Muhammed ovdje hvaljenje tgta makar jednom rijeju (ali se ne
misli na svako hvaljenje) nazvao ili okarakterisao kao stvar koja
izvodi iz islma, kao to je raspravljanje ovjeka u korist tgta
nazvao stvari koja ovjeka izbacuje iz islma, i to nije onaj mali
dhulm.
Onaj koji se raspravlja u korist tgta je ejtn; to je opte
poznato i on je gori od ovjeka koji doe, udari te i raskrvari (to

210
Ali, ovdje se ne misli na bilo koje hvaljenje, ve na hvaljenje njegovog dna
i djela tgtijjeta na nain koji izvodi iz vjere. Moramo na to paziti, da ne
upadnemo u zabranjeni tekfr (napomena autora).


355

je mali dhulm), pa ak i ako te ubije, ali ne zbog islma ve zbog
strasti; prijetnja mu je, po Allhovom jetu, ogromna, ali je ovaj
koji se raspravlja u korist tgta gori od prvoga, zato to je iziao
iz islma, a ovaj koji uini dhulm nije izaao iz islma. Kako onda
neko moe, ako je muwehhid, da hvali branioce tgta? Gori su
neki uenjaci nego vojske, jer vojska ne ide u srce, vojska
vanjtinu tjera, goni, ali uenjaci lau i Allhovom Knjigom i
sunnetom Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, brane
tgta. Ja ne sumnjam da su takvi nevjernici u Allha, tebreke we
te'l, a udim se svakom ko zna njihov hl, a koji ih i pored svega
toga ''kuje u zvijezde''; udim mu se to, u najmanju ruku, ne
kae, kao to kae ejh Muhammed: ''Najmanje to se moe rei za
njih, to je da su fsici.'' Takoer je rekao, rahimehullhu te'l,
nakon to je govorio o tewhdu, njegovim vrstama i njegovim
dokazima, a to su poznate rijei ejha Muhammeda bin
'AbdulWehhba, koje je uputio svojoj brai muwehhidima:
''Bojte se Allha, bojte se Allha, brao moja... Drite se vrsto osnove
vaeg dna, njegovog prvog i njegovog zadnjeg (poetka i kraja), osnove i
glave, a to je ehdet ''L ilhe illAllh''
211
Nauite njegovo znaenje
(ehdeta) i zavolite one koji ga sprovode. Uinite ih svojom braom, pa
makar bili daleko. Uinite kufr u tgte, suprotstavljajte im se, zamrzite
onoga koji ih je zavolio ili se raspravlja u njihovu korist, ili ih nije
proglasio nevjernicima, ili kae: ''Ne moram ja nita u pogledu njih
petljati.''...''
Kao to kau neke budale: ''Nije meni Allh naredio da o njima
ja neto petljam.'' Ima puno ljudi koji kau: ''Nee tebe Allh pitati.''
SubhnAllh, koja je to glupost, to nei rei osim onaj ko ne zna
''L ilhe illAllh''. Kako te Allh nee pitati, kada ti je to
naredio?! Uzmimo, na primjer, faraona ili bilo kojeg tgta o
kojem si uo ranije, a ije je stanje opepoznato; hoe li te Allh

211
Kaem: Svaki muwehhid zna da ejh ne misli samo na rijei tog ehdeta,
ve da misli na ovo to mi sve vrijeme govorimo (napomena autora).


356

pitati ako umre, a njega smatra muslimanom? Isto tako e te
pitati Allh ako umre, a tgta optepoznatog stanja smatra
muslimanom. A to je jo gore, ta e s tobom biti ako si mu
ukazao ljubav, stavio mu ''srce u ruku'' i sav svoj ivot uloio da
ga brani? ta e onda s tobom biti? Mi ovakve budale koje ovo
tvrde mrzimo. Takvi mi nisu nita i ne volim da ih vidim, da ih
ujem, niti da ulazim na njihove stranice na internetu. Gade mi
se, ne elim da mi itaju Qur'n i sunnet, jer kada ga od njih
ujem, udno mi zvui. Ne elim da ga ujem od njih, bojim se da
me Allh ne stavi na fitnu u vjeri kada vidim ovjeka koji ita
Qur'n, a ne zna ta znai. Pogled u ta lica mi je dosadio. Ne treba
mi pogled u glupaka koji ita Qur'n i rui osnovu vjere, pogled u
ovjeka koji jo uvijek nije svario 'aslud-dn, a ita Qur'n i sunnet
godinama, u to lice ja neu da gledam. Rekao je Ibnul-Qajjim,
rahmetullhi te'l 'alejh:
''Uistinu pogled u kfira kameni srce, a pogled u vjernika ga oivljava.''
Ovo je tako zato to te vjernik podsjea na Qur'n i na sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, podsjea te na
tewhd i na kufr u tgta, podsjea te na islm i na bogobojaznost,
podsjea te na dennet i dehennem, a kada ovom drugom citira
jet, on se smije i govori: ''Hoe li to Allh pitat ljude ako ne budu
znali i ne budu rekli za nekoga da je kfir?'' Ako je njihovo stanje
optepoznato, a oni nemaju er'atski stav prema njima pitae ih.
''...ili kae: ''Nije me Allh o njima zaduio.'' Slagao je na Allha i
izmislio. Onaj ko to kae slagao je na Allha i izmislio. Naprotiv,
Allh ga je zaduio njima i naredio mu je da uradi kufr u njih i da se
odrekne od njih, pa makar mu bili braa i sestre. Bojte se Allha, bojte se
Allha, drite se 'asla vaeg dna; za nadati se je da ete sresti vaeg
Gospodara ne inei Mu nita ravnim (ne pridruujui Mu nikoga).
Allhu na, usmrti nas kao muslimane i pridrui nas dobrima.''
ejh Muhammed kae svojoj brai muwehhidima da ostvare
ove stvari, jer je za bojati se makar ovjek i ne uradio vanjtinski


357

irk i ne vjerovao u njega da ne bude od onih koji nisu na
tewhdu, a svako ko nije na tewhdu sigurno je na irku ili na
pratiljama irka koje izvode iz vjere. Na primjer: ovjek nije na irku,
oboava samo Allha, delle we 'al, ali se nije odrekao od murik.
Takav nije musliman, pa makar on sm ne radio taj irk i mrzio
irk, ali se nije odrekao njih i naziva ih muslimanima. Takav nije
musliman, pa makar za sebe mislio da je muwehhid.
Ova prethodna da'wa, koja traje deset godina, je murika
da'wa zbog neodricanja od tgt ije je stanje optepoznato, zbog
neodricanja od njihovih vojski, zbog postavljanja tih tgt putem
biranja, glasanja, zbog nazivanja njih muslimanima, zbog
prozivanja muwehhid zbog tewhda i njihovog tekfra i. Ta da'wa
iako u nekim situacijama njeni sljedbenici nisu bili na velikom
irku ali jesu na pratiljama irka koje izvode iz vjere, a sve to nije
tewhd je irk je deset godina bila takva da'wa, osim kome se
Allh, tebreke we te'l, smilovao. Kakva je to da'wa? A takoer je
rekao ejh Muhammed, Allh mu se smilovao:
''O ti kome je Allh dao blagodat islma i koji je nauio da nema ilha
osim Allha, nemoj misliti, ako kae: ''Ovo je istina, a ja u ostaviti sve
mimo nje ali neu da se kaim sa muricima''...''
O kojim ovdje muricima govori ejh Muhammed? Govori li o
idovima, o kranima? Ne, ve on govori o muricima koji se
pripisuju islmu.
''Nemoj misliti, ako kae: ''Ovo je haqq i ja u ostaviti sve mimo njega,
ali neu da se kaim sa muricima, niti u ita o njima da govorim''
nemoj misliti da se time ostvaruje ulazak u islm.''
ovjek, recimo, kae: ''To je haqq, ja u ostaviti irk i raditi po
haqqu, ali samo neu da se ''kaim'' sa muricima.'' Znai nema
mrnju, odricanje, neprijateljstvo i tekfir murik.
''Nemoj misliti da se time ostvaruje ulazak u islm. Naprotiv, njihova
mrnja je nama poznata i mrnja onih koji ih voli i njihovo vrijeanje i


358

neprijateljstvo prema njima, kao to je rekao tvoj otac Ibrhm i oni koji
su sa njim na vjeri:
!.| ..,. .>.. !... _...-. . _.: < !., >. ... !.... `.>.... :..-l
'.!.-.l. .. _.> .`... <!. :.>.
''Mi smo se odrekli (tj. uinili smo ber'et) od vas i od onoga to
oboavate mimo Allha (ber'et u vjeri, u ljubavi, u pomoi, u
svemu), nevjernici smo u vas, (tj. vi ste kod nas nevjernici, a ne
muslimani) i oigledno e biti, izmeu nas i vas, neprijateljstvo
i mrnja zauvijek; sve dok ne povjerujete u Allha Jedinog''
212
,
tj. sve dok ne doete sa tewhdom.
I rekao je Uzvieni:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l
''Ko uini kufr u tgta i vjeruje u Allha on se prihvatio za
najvru vezu.''
213

I rekao je Uzvieni:
.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
''Mi smo svakom ummetu poslanika poslali: ''inite 'ibdet
(samo) Allhu, a klonite se tgta.''
214
''

212
213
214


359

Hoe da mu kae ejh Muhammed: ''Kufr u tgta
podrazumijeva sve ove stvari: i mrnju, i ber'et, i neprijateljstvo, i
tekfr, i vrijeanje,...''
Pa onda kae ejh:
''I kada bi ovjek rekao: ''Ja u slijediti Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i on je na istini, ali neu da se petljam oko Lta i 'Uzta, i
neu da se petljam oko Eb Dehla i sl., nemam ja nita sa njima'' ne
bi mu islm bio sahh.''
Pa je ejh ovakvom ovjeku negirao ispravnost osnove islma i
njegovu potpunost. Dakle, nema tewhda bez kufra u tgta, a kufr u
tgta zahtijeva da ima stav prema Ltu, prema 'Uzu, prema Eb
Dehlu i prema svakom tgtu ije je stanje optepoznato.
Kae ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan, rahmetullhi te'l 'alejh:
''Ko je spoznao znaenje ''L ilhe illAllh'' saznao je (tj. nauio je) da
onaj koji sumnja ili oklijeva u pogledu nevjerstva onoga koji je Allhu
nekog drugog pridruio
215
saznao je da onaj koji sumnja ili oklijeva u
pogledu kufra onoga koji Allhu ini irk (da on) nije uinio kufr u
tgta.''
Pa je ejh 'AbdurRahmn prirodni osjeaj i vjerovanje da je
murik nemusliman ubrojao u neophodnosti kufra u tgta,
neophodnosti tewhda i upravo to stoji nasuprot one tree stvari
koja izvodi ovjeka iz vjere, a koju je spomenuo ejh Muhammed:
''Onaj koji sumnja i oklijeva u pogledu nevjerstva murik ili smatra
njihov put ispravnim.''

215
Tj. u pogledu kufra onoga ko je uinio irk. ejh AbdurRahman govori o
muricima koji su predmet njihove da'we i protivnici ove da'we (tj. murici koji
se pripisuju islmu) (napomena autora).


360

Kada je ejh Muhammed spomenuo opis ''broj tri'' od stvari
koje izvode iz vjere, on je posebno govorio o muricima koji se
pripisuju islmu i o onima koji njih nazivaju muslimanima.
Zato mi kaemo: One koji se suprotstavljaju ejhu
Muhammedu i uenjacima da'we Nedda u pogledu tekfra
murik moemo podijeliti u dvije vrste:
1. Ona vrsta koja kae da ovjek koji je rekao ''L ilhe illAllh,
Muhamedun Reslullh'' nikada ne moe postati nevjernik, da
takvoga nikada ga ne moete protekfriti, i to je najgluplja
vrsta. Njima se obraa 'ulema kada kae: ''Zar ne vidite da kod
pravnik postoji poglavlje o riddetu (otpadnitvu), a zar to govori i
o kom drugom, osim o onima koji se pripisuju islmu, a zatim se
otkinu od vjere?''
2. Vrsta ljudi koja je postavila neispravne, novotarske temelje s
kojima su izali iz vjere, a iji je sadraj da ako ovjek uini
veliki irk ili stvar koja ga ini tgtom, ali je to uradio iz
neznanja ili pogrenog shvatanja tekstova, slijepog slijeenja ili
idtihda ne smije za njega rei da je murik sve dok nad
njim ne uspostavi argument, kao to je to govorio Dwd
bin Dirds, kojem je odgovorila 'ulema. A onoj
''esnaestorici igosanih''
216
je bolje da se pokaju prije nego
izae ivotinja iz zemlje. Jer kada izae ivotinja iz zemlje, ona
e ljude obavjetavati da nisu vrsto vjerovali u Allhove
jete i opeatie svakog na elu, pa e se znati ko je kfir, a ko
musliman. Tako su ovi postavili opti temelj kojim u osnovi
spreavaju nazivanje ovjeka koji radi irk i tgtijjet
murikom i tgtom sve dok mu se ne uspostavi dokaz.

216
Aludira (cilja) na esnaestoricu dij, potpisnika famoznog i sramotnog
Proglasa o tekfru, u kojem su potpisnici pokazali svoje veliko neznanje i u
kojem je iznijet niz lai na Allhovu vjeru (napomena izdavaa).


361

O takvima govori ejh Ishq bin 'AbdurRahmn u knjizi
''Tekfirul-Mu'ajjen'' i ta knjiga je odgovor upravo onom ovjeku
koji se pripisivao koli ejha Muhammeda, gdje je sjedila grupa
ljudi i neko traio od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, da mu pomogne, pa mu je neko od brae muwehhid rekao:
''Nemoj to raditi, inae si murik zbog toga to radi'', na to mu je
drugi, koji je takoer smatrao da je na putu ove kole, rekao:
''Nemoj mu govoriti da je murik dok nad njim ne uspostavi
argument.'' Pa je onda ejh Ishq bin 'AbdurRahmn odgovorio
ovakvima i itavu knjigu je nazvao ''Tekfrul-Mu'ajjen (Tekfr
pojedinca, odreene osobe)'' i govori da je njihova ubha da, kada
ovjek uradi neto to ga ini tgtom ili jasan kufr, za djelo treba
rei da je kufr, ali da za poinioca ne treba rei da je kfir.
Ovdje se radi o osobama koje nisu pri sebi, malodobne, lude,
maloljetne, itd., pa objanjava da je to zabluda koju nije rekao
niko, ak ni od sekti koje se pripisuju islmu, to nsu govorile ak
ni dehmijje. Pa su oni postavili temelj koji zahtijeva da svakom
ovakvom ovjeku presuuju da je musliman, kao to su postavili
lude, btil i novotarske uslove za pitanje uspostavljanja
argumenta: da mora da doe neki doktor ili magistar, vrsni
poznavalac er'ata, pa da onda sjedne i da objasni ta je irk, a ta
je tewhd, ta je kufr, a ta islm ovjeku koji je (po njima)
''musliman'', a koji ne zna ta je irk, a ta mn u Allha, tebreke
we te'l. Kako je ovjek postao musliman, a ne zna ta je irk?
Kako je to postao? Moe li ovjek postati Austrijanac, a da nije
uzeo dravljanstvo Austrije? Oni tvrde za ovjeka da je
musliman, a on niti je uao u islm, niti zna ta je islam, niti ima
(ostvaren) ijedan art (preduslov) ehdeta, od kojih je dovoljno da
nema (art) znanje, jer se na znanje nadovezuje sve. Zato kod
uenjaka postoji poglavlje da znanje dolazi prije djela. Ovo su dvije
lude kategorije, dvije kategorije koje rade otvoreno nevjerstvo.
Ovoj drugoj kategoriji neki otvaraju vrata opravdanja i u ovom


362

pitanju, meutim tu se vrata opravdanja ne mogu otvarati zato
to se rui temelj.
3. I trei: neki miskn (jadnik, siromah) koji nema ovaj temelj, ali
se u nekoj stvari zbuni, taj je u najmanje opasnom halu ali
ako ne posvjedoi da tgti i murici nisu muslimani taj je u
opasnom hlu kod Allha, delle we 'al.
Naveemo tri fetwe od uleme tewhda, iji je cilj objanjenje
kakvoe kufra u tgta, kufra u sve emu se ini 'ibdet mimo
Allha, tebreke we te'l, a cilj svega toga je, brao, da vidimo
kako 'ulema sve to razumije. S tim to napominjem da nama rijei
'uleme nisu Objava, niti njih uzimamo kao dokaz; naprotiv, rijei
'uleme su potrebne dokaza, pa ako one (te rijei) nemaju dokaz od
Allha, delle we 'al, i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, onda emo ih odbaciti, a ako imaju dokaz, tj. izgraene su
na Qur'nu i sunnetu onda emo ih prenijeti, ali samo kao
tumaenje Qur'na i sunneta, a ne kao neovisan dokaz, jer mi ne
oboavamo nikog osim Allha, tebreke we te'l, i ne slijedimo
nikog osim Allhovog Poslanika Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem, ne samo rijeima, ve sutinski. I ovo je, ukratko reeno,
sadraj 'aqde tewhda i sadraj dva ehdeta.
Pred nama je opet knjiga ''Fetwe 'uleme Nedda'' koju sam
vam spominjao. Nalazimo se u poglavlju koje govori o pravilu
''Ko sumnja u kufr kfira'', tj. ko sumnja u nevjerstvo nevjernika.
Na kojeg se ovdje nevjernika misli? Misli se na ovjeka koji radi
veliki irk, na tgta ili onoga koji oboava tgta, a to je onaj koji
radi veliki irk. Ko sumnja u kufr ovoga (tgta ili murika) taj nije
musliman. Ili, preciznije reeno, ko ovakvog naziva muslimanom
on nije musliman. Naprotiv, da bi on bio musliman, da bi bio
muwehhid, mora da za ovog ovjeka (tgta ili murika) vjeruje da
on nije musliman.


363

Netekfrenje murik ili sumnja u njihov kufr za sobom povlai
obaveznost dihda protiv onoga ko to radi
Naslov ovog poglavlja je: ''NETEKFIRENJE MURIKA, TJ.
NEPROGLAAVANJE NJIH NEMUSLIMANIMA, ILI SUMNJA U
NJIHOV KUFR ZA SOBOM POVLAI OBAVEZNOST DIHDA
PROTIV ONOGA KO TO RADI''.
Dakle, nenazivanje, neproglaavanje njih nemuslimanima ili
neubijeenost u to da su murici nemuslimani jeste razlog koji za
sobom povlai borbu, tj. obavezuje na borbu, na dihd protiv
onoga ko to radi. Pa kae autor: ''Od stvari koje za sobom povlae
obavezu dihda protiv onoga koji je opisan njima (tim stvarima) jeste
netekfrenje murik ili sumnja u njihov kufr, jer je to od ponitivaa
islma (od stvari koje negiraju islm. ''
Mi znamo da ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb,
rahimehullhu te'l, ima jedno svoje djelo koje je nazvao ''Deset
stvari koje negiraju islm'', u kojem kae: ''Od stvari koje nite islm
i koje ga ponitavaju i od stvari koje za sobom povlae nezatienost
ivota i imetka..''
ta to znai? Izlazak iz vjere. Ako neko nekada dobije u
vanjtini ime i propis islma zbog vanjtinskog ulaska u islm, pa
se kasnije vidi u vanjtini da on murike ne naziva
nemuslimanima (odnosno da ne tekfri murike) takav time
djelom gubi zatitu koju je dobio islmom, gubi zatitu ivota i
zatitu imetka. Pa se takav u osnovi, kada postoji drul-islam,
treba prvo savjetovati, treba da se podsjeti i da mu se stvar
objasni, da mu se Allhom zaprijeti i da mu se spomene Qur'n i
sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Ako on to
bude pred qadijom priznao ili pred qadijom posvjedoe dvojica
pravednih svjedoka posvjedoe da on to zaista tako radi, ili to je
ope poznata stvar ime izlazi iz islma onda e qadija od


364

takvog traiti da se od tog djela pokaje, odnosno da ponovo tekfri
murike. Ako to ne bude uradio qadija e narediti da bude ubijen
kao murtedd (otpadnik). Meutim, kaemo da se sve ove stvari
odnose na stanje kada postoji drul-islm i dihd protiv takvih
ljudi je propisan za vrijeme kada postoji drul-islm, a nije danas.
Kae: ''Otuda u najvea prava muslimana kod njihovih vladara
spada...''
O kojim se vladarima govori? O muslimanima, muwehhidima,
vladarima islmske drave, brao. Ti vladari u islmskoj dravi
imaju haqqove (prava) nad muslimanima na poslunost i na
pokornost u svemu to je dozvoljeno, a i muslimani kod vladara i
vladareve muslimanske vojske imaju haqq, a to je da im uva onih
pet univerzalnih vrijednosti, pet neminovnosti za ivot ovjeka na
ovome svijetu: da im uva dn, (vjeru, tewhd, islm, za to postoji
hilfet, da uva i brani dn), a potom da im uva ivote, razum,
porod, imetak i ast.
ejh spominje da je od najveih prava muslimana kod
vladara da sam taj vladar preuzme i da se pobrine o sputavanju,
zaustavljanju i presijecanju fitne onih koji zabranjuju da se tekfre
murici. Zbog ega? Zbog uvanja 'aqde obinih muslimana od
sumnje i od riddeta od temelja njihovoga dna. Zbog ega je rekao
ejh ''obinih muslimana''? Zato to podvale Dwda bin
Dirdsa el-'Irqija i drugih zabludjelih koji se bune protiv tekfra
murik, a danas je takvih puno (a tgt je gori od murika) nee
moi da prou kod uenih muwehhid, kod muslimana koji imaju
'ilm (znanje). Kod koga e proi? Kod obinih ljudi, ne dao Allh,
pa e im te stvari biti razlog da upadnu u sumnju, da sumnjaju u
osnovu svoje vjere i da se otkinu, da upadnu u riddet
(otpadnitvo). Zato je dunost vladara da pazi islmsku dravu
od ovakvih smradova, neprijatelja Allha i Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, koji su svoj ivot zaloili za zabranu


365

tekfra murik; i ne samo to, ve sa njima prijateljuju, vole ih, tite
ih i brane.
Slinu stvar spominje i ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb u
knjizi ''O okoritavanju onoga koji trai korist u pogledu onoga koji
ostavi tewhd''. On spominje da su ovakvi ljudi poeli da se
pojavljuju, pa postoji opasnost da prevare nekog od obinih
muslimana. Ovdje govori samo o ovom propisu. U istoj knjizi ejh
spominje rijei ejhul-islma Ibn Tejmijje gdje kae da se 'ulema
sloila da je onaj ko ini dovu 'Aliji kfir, a da je i onaj koji sumnja u
kufr ovoga koji ini dovu 'Aliji kfir, tj. da nije musliman, pa makar
mrzio ovo njegovo dijelo i suprotstavljao mu se; nije musliman
zbog sme sumnje u njegovo nevjerstvo. Pa onda kae: ''A ta tek ako
ga smatra muslimanom?''
Pa iz govora ejha Muhammeda vidimo, i ovdje e nam to
postati jasno, da je 'ulema precizna kad su u pitanju er'atska
imena. Ponekad oni za osobu kau da nije kfir, ali to ne znai da
je ta osoba musliman, jer ime kfir u odreenoj terminolokoj
upotrebi moe da ima posebno znaenje, tj. onaj nad kojim je
uspostavljen argument, to ne znai da je on prije te uspostave
argumenta musliman, i pored kufra ili irka koji ini, ne dao Allh,
delle we 'al. Zato kae: ''A ta (kako) tek ako ga smatra
muslimanom?'', to znai da negacija da je neko kfir nije
povezana sa injenicom da je on musliman. Naprotiv, u govoru
uenjaka tewhda ete nai da za krane i idove koji su murici
govore da su oni, kada do njih doe ono sa ime je poslat Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem kfiri. Postavlja se pitanje da
li su oni prije toga bili kfiri? Jesu bili kfiri, ali sad su postali kfiri
nad kojim je uspostavljen argument. Zato sam ja rekao da bez
netekfrenja murik (tj. bez smatranja tih murik nemuslimanima)
nema islma, zato to je to osnova vjere; bez toga nema vjere.
Meutim, ponekad ovjek moe da upadne u ubhu, pa da ne zna
kako se uspostavlja argument u osnovama vjere, pa da misli da je


366

da bi se uspostavio argument u osnovama vjere potrebno da
taj ovjek shvati, da mora da sjedne sa njim pa da mu otkloni sve
ubhe, kao to se desilo sa nekim uenicima ejha Muhammeda
sjeate se kad ih je pitao: ''Kako sumnjate u kufr tih tgt, a ja
sam vam to objasnio vie puta?'' Oni su ih nazivali tgtima i
muricima, ali su sumnjali da li su oni kfiri ili nisu, jer nisu
shvatili pitanje uspostave argumenta, nisu shvatili razliku izmeu
uspostave argumenta i shvatanja argumenta. ejh im objanjava da su
pogrijeili, pa ih upozorava Uzvienim Allhom da je to na emu
su kufr, zato to tim svojim shvatanjem skoro da su porekli
Allhovu Knjigu u pogledu toga da se argument u osnovama
vjere uspostavlja mogunosti saznanja ili dolaskom znanja do nekog.
Pa kae: ''To je kufr, a kamoli da su ih nazvali muslimanima. Da su ih
nazvali muslimanima ne bi imali od svoje vjere nita. ''
Ovdje vidite da je od najveih haqqova muslimana kod
vladara da vladar gui svaku fitnu koja se nae u muslimanskim
drutvima, a najgora je ona fitna koja se tie sumnje o osnovi vjere,
ne dao Allh, a tekfr murik ulazi u osnovu vjere; bez toga nema
tewhda kao to nema tewhda bez mrnje prema muricima i bez
odricanja od murik. Bez svega toga nema tewhda...
uli smo sve to spominje ejh Muhammed, a svaki onaj koji
se suprotstavlja tewhdu kod sebe nema osnovu tewhda (pa makar
i ne uradio irk) zato to je ostavio ili mrnju ili neprijateljstvo ili
tekfr, da Allh sauva od zablude i da uputi svakog.
A rekao je ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan u pismu koje je
poslao vladaru svog vremena, koji se zvao Fejsal ibn Turk, od
porodice lu Sa'uda prije nego to su vladari te porodice (kao
dananji vladari Saudije) postali kfiri, u kojem ga on podsjea na
neke obaveze immeta (vladavine):
''Isto tako je vladaru obaveza da se pozabavi sa svakim od koga se
prenosi vrijeanje bilo ega od dna Allha i Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, ili ubacivanje ubhi muslimanima u 'aqdi


367

njihovog dna, poput onih koji zabranjuju tekfr murik,
217
poput onih
koji zabranjuju tekfr murik i smatraju ih najboljim ummetom koji je
za ljude izveden.''
tj. smatraju ih muslimanima. A kaem ja, Eb Muhammed:
Svaki onaj koji murike smatra muslimanima smatra da su oni
pripadnici najboljeg ummeta koji je izveden za ljude (koji se
pojavio, tj. muslimana), smatra da su oni Allhovi prijatelji iako
im je prijateljstvo tim ''grijehom'' malo okrnjeno, i smatra da se svi
jeti i pohvale koje su vezane za muslimane odnose i na njih (jer
su oni, po njemu, muslimani),
''...poput onoga koji ne tekfri murike i svrstava ih u najbolji ummet
koji je izveden za ljude, zbog toga to oni (sebi) tvrde islm (pozivaju se
na islm, pripisuju se islmu) i zbog toga to izgovaraju dva ehadeta.''
ija je ovo 'aqda danas? ''Sve dok ovjek za sebe kae da je
musliman i sve dok izgovara dva ehdeta on je musliman.'' ija je
ovo 'aqda? Ovo je 'aqda neprijatelja Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, neprijatelja tewhda koji nose brade, za
koje ejh Muhammed kae da su najopasniji neprijatelji tewhda.
Zbog ega? To su oni koji ine 'ibdet samo Allhu (mada oni o
kojima ja govorim ne ine vie 'ibdet samo Allhu), a ejh
Muhammed kae ovako: ''Ima onih koji ine 'ibdet samo Allhu,
Jednome Koji nema sudruga, ostavili su irk i zamrzili ga, ali se ne
suprotstavljaju muricima niti su ih protekfirili. Ovo je najgora,
najopasnija vrsta od neprijatelja tewhda.''
ejh 'AbdurRahmn ibn Hasan poslije sve ovo tumai i kae:
''...zbog toga to e oni biti razlog obmane ljudi''
Tj. zato to, kad ih ljudi vide sa nekim od obiljeja ehlis-
sunneta wel dem'ata, kau: ''Ma'Allh, imaju brade, skratili su

217
O tekfru kojih murik govori 'AbdurRahmn ibn Hasan? O tekfru kojih?
idova i krana? Ne, ve on govori o onima koji se pripisuju islmu
(napomena autora).


368

pantalone, koriste misvake... Puna Saudija, Kuvajt i zemlje zaljeva, ine
'ibdet Allhu, nisu irk uradili.''
Ba je to fitna, to to ne rade irk, ali nemaju neprijateljstvo
prema muricima i tekfr njih, pa nisu muslimani, a svi ljudi se
povedu za njima trkom. Pogotovo ako se radi o tzv. 'ulemi.
Shvatate li, brao? Kaem: Allhu moj, pa gdje su oi ljudi koji za
sebe kau da su muslimani kada vide te iste da rade irk? Za njih
ejh kae: ''Meu njih spadaju oni, i oni predstavljaju najopasniju
vrstu od svih'',
Tj. relativno najopasniji zbog ove osobine. I upravo je ovo
problem od kojega mi patimo, je li tako? Narod ne zna svoj dn na
nain ''rekao je Allh i rekao je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem'', ve narod samo prati, isto kao to ovce slijede, sve dok ne
umre. A ako umre u irku, ako mu nije dovoljno ovo to mi
govorimo bie mu dovoljno ono to bude vidio poslije smrti od
Allhove kazne. teta koju ova kategorija ljudi prouzrokuje
islmu, a posebno obinim ljudima, tj. neukima, je ogromna. Za
bojati se je od fitne zbog toga jer veina ljudi nema znanja o
dokazima, ne zna dokaze kojima e pobiti ubhe onih koji bacaju
ubhe i skretanje onih koji skreu.
Naherenost, bolest, ne znaju da se brane. Pa kad neki od onih
koji stalno sjede u mesdidu i stalno sluaju dersove o tewhdu ne
znaju da se brane kad im neko doe sa ubhama, ta rei o
obinom ovjeku koji je na fitri i u tewhdu, nije se uprljao, a onda
doe ovjek da ga uniti, a jo je ''mr.'' i ''dr.'' i ''prof.'', ta rei
za njega? Naprotiv, nalazi ga (da Allh sauva) slobodnih uzd za
svakog ko ga zovne i ko ga vue; ko ga god zovne on za njim,
kao to je o njima rekao emrul-muminn 'Al ibn Eb Tlib,
radijallhu 'ahnu, o takvoj kategoriji ljud: neznalic, neukih, koji
sebi nisu uzeli svjetlo, odnosno nisu sebi osvijetlili put nrom
(svjetlou) znanja, niti su pribegli najveem utoitu, sigurnom
utoitu, sklonitu, to jest znanju o Allhu i Njegovom Poslaniku,


369

sallallhu 'alejhi we sellem. Vjeruj, ono to zna to ti je najbolje
utoite; nema ti nita bolje osim da si na (ispravnoj) 'aqdi, da si
vrst, da te niko ne moe pokolebati, moe sav dunjluk da se
polomi, a da se ti ne pokoleba nikad. Pa kae 'Al, radijallhu
'ahn: ''Najslinija im je putena stoka.''
Tj. ko god ih zovne oni za njim. Jedino to razlikuju, kao se
to kae u qur'nskom jetu, jeste to da li je neko povisio ton ili im
se obratio tiim glasom.
Tu je i fetwa jednog 'lima da'we Nedda iz knjige ''Durerus-
Senije'', 9. tom, 291. i 292. str. Jedan od 'lima Nedda, govorei o
stvarima od kojih svaka za sobom povlai obaveznost borbe
protiv onoga koji je to uradio, spominje:
''Druga stvar od stvari koje za sobom povlae obaveznost dihda protiv
onoga koji je njima opisan jeste netekfrenje murik ili sumnja u njihov
kufr, jer je to od stvari koje nite islm i koje ga ponitavaju. Ko je time
opisan nevjernik je i hall mu je i krv i imetak i obavezna je borba
protiv njega, sve dok ne bude tekfrio murike.''
Komentariem rijei ovoga ejha, pa objanjavam: Ko murike
naziva muslimanima taj nije musliman i ta stvar, sma po sebi,
jeste uzrok koji mu ohalaljuje imetak i krv, uzrok. Meutim, nee
mu imetak i krv biti hall sve dok se nad njim u ovom pitanju ne
uspostavi argument. Tako da je ovo generalna izreka ejha koju
treba objasniti. Ko upadne u ovo nije musliman i ima pri sebi
uzrok kazne i uzrok borbe, ali nee biti kanjen i nee se protiv
njega boriti sve dok se nad njim ne uspostavi argument, je li tako?
Neki ljudi isto tako rade irk Allhu i umru, pa ako su bili od
ehlul-fetre oni pri sebi imaju uzrok kazne. Allh o tome govori u
Qur'nu i On ih zbog toga mrzi, ali se On obavezao da ih nee
kazniti prije uspostave argumenta. Takoer kaemo: Onaj koji
upadne u ovo (tj. u netekfrenje murik i smatranje njih
muslimanima) nije musliman, pa se gleda je li nad njim u tom
pitanju uspostavljen argument ili nije. Ako je nad njim


370

uspostavljen argument onda je on, mimo toga to nije
musliman, tada kfir i dozvoljene su ove stvari koje se spominju
(tj. borba protiv njega, uzimanje njegovog imetka, njegovo
ubijanje).
Meutim, dihd protiv ovakvih ne biva (u drugoj situaciji),
osim kad postoji drul-islm, a ne kad muslimani ive potlaeni u
dijrul-kufr (zemljama, teritorijama kufra). Opti dihd se vodi,
bilo da je dihd traenja i otpoinjanja ili dihd odbrane, samo
kad postoji drul-islm, a svaka situacija mimo ove situacije nije
opti dihd, niti dihd odbrane niti dihd otpoinjanja, ve prosto
odbrana ivota, asti i imetka. Razlika izmeu ove dvije borbe je i
u imenu i u propisima na dunjluku i na hiretu. Onaj koji bude
poginuo radi asti, imetka i ivota, probajui da sprijei nasrtnika
takav se gasuli (kupa) i klanja mu se denza-namz, zato to to
nije opti dihd odbrane, niti opti dihd napada, i nije mu ista
nagrada kao ehdu koji pogine u optem dihdu napada ili
odbrane, ali je isto ehd, ali od druge vrste ehd, u kategoriji
onih koji su umrli od kuge, stomane bolesti, itd., koje je
spomenuo Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem.
Ove stvari danas mnogi ne shvataju zato to ne znaju tewhd,
ne znaju ''L ilhe illAllh'', pa ne znaju propise podruja, ne znaju
vezu propisa podruja i stanovnika, a onda lupaju po er'atskim
propisima, Allhul-Muste'n. Ovo je uzrok za dozvoljenost
njegove krvi i imetka, meutim, nakon uspostave argumenta. Ali,
kao pravilo, ovo vai u smislu uoptenosti; generalno pravilo,
shvatate li? Obaveza je protiv takvog se boriti se sve dok ne bude
tekfrio murike. Kada bi mi sad imali drul-islm i pojavi se u toj
islmskoj dravi grupa koja se povukla i koja nee da tekfri
murike koji se pripisuju muslimanima i nazivaju se
muslimanima, a nama kau: ''Vi ste tekfrovci ili haridije'' ili, u
najmanju ruku, kau: ''Vi ste pogrijeili''. Sa njima treba prvo da
se fino razgovara kao to je Ibn 'Abbs razgovarao sa haridijama,


371

treba da se pozovu da se vrate. Pa ako voa muslimana bude
vidio da muslimani mogu da uu u borbu sa njima i da je korist
od te borbe vea nego teta (jer se ovde radi o osnovi dna, za
bojati se da ljudi ne pou u kufr za njima), onda e se islmska
drava boriti protiv tih ljudi sve dok ne ponu da ine tekfr
murika i ti su ljudi tada murteddn (otpadnici od vjere) i njihov
propis je takav da su oni gori od onih koji su odbili da daju zekt,
znate li to? Oni su gori nego murteddi poslije smrti Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji su odbili da daju zekt.
Zato to se ovo tie sri ''L ilhe illAllh'', a zekat je jedno od
prav ''L ilhe illAllh'', pa su ovi gori murteddi nego odbijai
zekata, da Allh sauva od zabluda. ta je dokaz ove fetwe? Dokaz za
ovo su rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ko
kae ''L ilhe illAllh'' i uini kufr u sve emu se ini 'ibdet
mimo Allha sauvae svoj imetak i svoj ivot'', tj. takav je
musliman u vanjtini, pa je ovdje zavrio hadth, a ovaj hadth ima
jo tekstova: ''...a obraun e polagati pred Allhom'', tj. ako je bio
iskren u srcu da je musliman ui e u dennet, a ako nije on je
munfiq.
Pa je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, vezao
zatienost imetka i ivota za dvije stvari: Prva stvar: Izgovaranje
''L ilhe ilAllh''. Znai, kad ovjek izgovori dva ehdeta na
nain koji za sobom povlai da mu pripiemo islm u vanjtini
ima to ime, a druga stvar je kufr u sve emu se ini 'ibdet mimo
Allha. Prva stvar za koju su vezane zatienost imetka i ivota
jeste izgovaranje rijei ''L ilhe illAllh'', a druga stvar koju je
spomenuo Allhov Poslanik sallallhu 'alejhi we sellem, voa svih
muwehhid, najbolji od svih vjerovjesnik je da uini kufr u sve emu
se ini 'ibdet mimo Allha, tebreke we te'l.
Nee ivot i imetak nijednog roba biti sauvan sve dok ne
doe sa ove dvije stvari:


372

Prva stvar je da kae ''L ilhe illAllh''. Ali se, naravno, od
ovih rijei eli (i podrazumijeva, cilja na) njeno znaenje, a ne
samo izgovor. A znaenje ovih rijei je tewhd Allhu, delle
we 'al, sa svim vrstama 'ibdeta. Znai, nije dovoljno da kae
''L ilhe illAllh'', a on jo uvijek radi onaj svoj stari irk, jer
kad kae ''L ilhe illAllh'' mora imati znaenje ''L ilhe
illAllh'' u vanjtini za formalni, pravni, vanjtinski islm, a u
sutini za sutinski islm kod Allha, delle we 'al.
Druga stvar: Kufr u sve emu se ini 'ibdet mimo Allha, a mi
smo u prolim predavanjima naveli fetwu od 'AbdulLatfa
bin 'AbdurRahmna gdje se objanjava kufr u tgta.
ta znai kufr u sve emu se ini 'ibdet mimo Allha, tebreke we
te'l? Time se eli (cilja na) tekfr murik, odnosno smatranje
murik nemuslimanima, na odricanje od njih i odricanje od onoga
emu ine 'ibdet uz Allha, tebreke we te'l.
Pa kae ejh 'AbdulLatf bin 'AbdurRahmn, rahimehullh:
''Ko god ne tekfri murike iz turske drave i oboavaoce kaburova,
poput stanovnika Mekke i drugih, od onih koji oboavaju dobre ljude, i
napusti tewhdullh i ode u irk i promijeni sunnet Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, sa novotarijama takav je kfir
poput njih, iako mrzi njihov dn''
Znai, ovjek koji sumnja u njihov tekfr, tj. u njihov kufr, ali
mrzi njihov dn i mrzi njih, a voli islm i muslimane ipak nije
uinio kufr u tgta, niti je doao sa onim to mu titi ivot i
imetak. Pa kae:
''...jer onaj koji ne tekfri murike ne vjeruje u Qur'n, jer je Qur'n
protekfrio murike i naredio da se oni tekfre i da se prema njima ima
'adwet i da se protiv njih bori.''
A ve smo rekli da je i ejh Muhammed bin 'AbdulWehhba,
rahimehullh, spomenuo ovo o emu govorimo, rekavi u knjizi
''Djela koja ponitavaju vjeru'': ''Tree djelo: Onaj koji ne tekfri


373

murike ili koji sumnja u njihov kufr ili koji smatra njihov put
ispravnim nevjernik je ''
I rekli smo da je ejhul-islm Ibn Tejmijje rekao: ''Ko bude
inio dovu 'Aliji ibn Eb Tliba nevjernik je. A onaj koji sumnja u
njegovo nevjerstvo takoer je nevjernik.''
Kaem: Pravilo ''Ko sumnja u kufr kfira i sm je kfir'' gradi
se na dvije stvari. Gradi se na vjerovanju u er'atske tekstove, kao in
a 'aqdi odricanja od njih. Tj. ako neki ovjek zaista ne zna er'atske
tekstove (nisu doli do nje), on je kfir zbog netekfrenja murik, ali
se ipak nad njim nije uspostavio argument po pitanju toga (pa
nije kfir tekfrom kanjavanja). Dakle, ako se ne odrekne od
murik i ne prekine svaku vezu sa njima u dnu, takva osoba nije
musliman, nije muwehhid. A pitanje toga da li vjeruje u qur'nske
tekstove koji do njega nisu doli, da li e zbog toga biti kanjen, tj.
da li on u to ne vjeruje, da li on to porie, to se tie kazne koja
dolazi nakon uspostave argumenta.
Ako se nae ovje koji zaista realno nikad nije mogao da
sazna, u Qur'nu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, da je Allh murike nazvao kfirima, ili ako ima ubhe
koje su mu ubacili ovi ljudi o kojima govori ejh 'AbdurRahmn,
kaemo da takav ovjek, ako murike naziva muslimanima nije
musliman. Nije musliman zato to nije ostvario princip el-ber'
(odricanja) od murik; onaj el-ber' sadran u sri el-Kfirn u
rijeima Allha, tebreke we te'l:
>l >`..: _|. _:
''Vama va dn, a meni mojh dn.''
218

218


374

A cilj sre el-Kfirn je odricanje i bez toga nema islma. Onaj
ovjek koji nazove murika muslimanom: je li on ostvario
odricanje od njega? Da li se on odrekao murika? Kako se mogao
odrei od njega (tog murika), kada je on (za njega) musliman i
kada musliman zasluuje wiljet (odanost, privrenost,
prijateljevanje)? On njemu daje suprotno od ber'a, daje mu
wiljet. Ove stvari navodim sada samo ovako generalno,
uopteno, a in'Allhu te'l, one zahtevaju objanjenje i treba da
se postave na prave temelje. Tako da kaem: Ko sumnja u kufr
kfira je kfir. Zbog ega? Zbog toga to: ili to (pod broj jedan)
porie qur'nske tekstove ili zbog toga (pod broj dva) to se nije
odrekao od njih.
Odricanje od murik je prije njihovog tekfra, izgraenog na
vjerovanju u Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, zato to svako ko zna tewhd i ko zna svoj dn -
zna da dn murik nije njegov dn. Ali ako je dhil (neznalica), da
li je musliman? Nije musliman (pa makar i bio neznalica), zato to
nije ostvario odricanje. Kako ne zna ko je ko u dnu? ''Vi imate svoj
dn, a ja imam moj dn.''
Ve smo navodili primjere onih muwehhid prije poslanstva
naeg Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji su to znali, pa
su svojom fitrom i onim znanjem koje su imali odgovorili
Qurejijama da niko od njih, murik, nije na vjeri Ibrhma, jer su
Arapi sebe nazivali muslimanima. Arapi koji su bili djeca Ism'la
i Ibrhma su sebe nazivali muslimanima, a muwehhide su nazivali
nevjernicima. Nazivali su Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
novotarom, onim koji je promijenio vjeru. Nazivali su ih
nevjernicima, ali su ti muwehhidi znali da on ii murici nisu istoga
dna. Takoer, 'Amr ibn 'Abese govori o svom primanju islma,
pa kae: ''Bio sam u dhilijjetu, ivio sam u tom vremenu i vjerovao
sam da su ljudi u dalaletu'', tj. da nisu na pravom putu, da su svi


375

u zabludi. Dakle, rekosmo da se ovo pravilo: ''Ko sumnja u kufr
kfira je kfir'' gradi na dvije stvari:
1) Kfir je zbog toga to porie tekstove Qur'na i sunneta,
2) Kfir je zbog toga to nije ostvario bera'et (odricanje) od njih.
Pa kaemo: Broj dva: Ako nije ostvario odricanje od njih, a do
njega je dolo nareenje Allha, delle we 'al, i Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, o obaveznosti odricanja ili je
mogao da to sazna i naui, a nije nad njim se ostvario argument
po pitanju odricanja, to znai da e ga Allh kazniti na Sudnjem
Danu.
Broj jedan: Ako je do njega doao Qur'n i sunnet Allhov
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u pogledu tekfra murik ili
ako je imao mogunost da to sazna, a to nije uradio nad njim se
ostvario argument Uzvienog Allha u tom pogledu. Oni e biti
od onih koji e mimo toga to nisu muslimani na ovome svijetu
na Sudnjem danu biti kanjeni od Gospodara svijetova. Govor o
ovom pravilu nije glavni cilj, ve je ovo pravilo dolo kao jedan
djeli kojeg za sobom povlai rukn negacije, a koji sainjava
osnovu kufra u tgta, bez kog nema dna.
Upitan je ejh 'Abdullh bin 'AbdulLatf, unuk
'AbdurRahmna ibn Hasana (unuk unuka Muhammeda bin
'AbdulWehhba), o onome koji nije protekfrio dravu. Na koju
dravu ovde misle? Tursku dravu. A zbog ega da protekfri
tursku dravu? Zbog toga to je sudila tgtom, to je uvela
evropske zakone, zbog toga to ne spreava, a moe da sprijei,
oboavanje mrtvih i druge stvari od 'aqde, koje su kufr i irk.
Upitan je o onome koji nije protekfrio dravu i koji njih ''navlai'',
huka ih protiv musliman i koji je izabrao njihov wiljet, da bude
pod njihovom vlau, da priznaje njih za vladare, kao to danas
neki priznaju da im Fahd ili onaj drugi bude welijul-emr. tavie,


376

neki kau da je Jaser Arafat welijul-emr muslimana u Palestni. I
opet ima nekih kojima su ove stvari nejasne.
Znai, ejh 'Abdullh bin 'AbdulLatf je upitan o stanju
dvojice ljudi: O prvome koji je odabrao je njihov wiljet i to da mu
je obaveza da se bori sa njima, uz njih, i o drugome koji ne vjeruje
u takvo neto, nije takav, ve za tursku dravu i za one koji njih
hukaju protiv musliman (muwehhid) kae: ''Oni nisu nevjernici,
ali su bugt (nasilnici)'', kategorija ljudi koja se pobuni protiv
legitimne islmske vlasti. Pa ovaj drugi naziva tursku dravu i
one koji je pomau protiv muwehhid samo bugt (nasilnicima).
Taj drugi kae: ''Nije hall (uzeti) sebi od njih (nita drugo), osim ono
to se ohalaljuje od nasilnik'', jer ima razlike izmeu borbe protiv
grupe bugt (nasilnik) koji su se digli protiv islmske drave i
vladara i (sa druge strane) borbe protiv murtedd. I on smatra da
je ono to je uzeto od beduina kao ratni plijen harm. Tj. turska
vojska upadne na poluostrvo, nae muwehhide i uzme od beduin
muwehhid sve stvari i oni smatraju to ratnim plijenom, jer su
protekfrili muwehhide. I on (ovaj drugi) tvrdi da je to harm, da se
to ne smije, tj. on smatra da se stvari koje se zaplijene od onih
beduin koji su se pridruili turskoj vojsci ne smiju uzeti, da je to
harm, zato to su to za njega muslimani, iako su nasilnici, jer se
od muslimanskih nasilnika ne uzima imetak.
Pa ejh odgovara, a ova fetwa je izgraena na ispravnim
er'atskim temeljima, a mi ovu fetwu sputamo na dananju
situaciju. Zato to nas ne interesuje sma fetwa, koliko nas zanima
ono na emu je izgraena, jer fetwa nije dokaz, ve njoj treba
dokaz. ejh je odgovorio:


377

''Ko ne zna za kufr drave i nije napravio razliku izmeu njih i bugta
219
(nasilnika) taj ne zna znaenje ''L ilhe illAllh.
220
Ako uz to jo
misli da je drava muslimanska''
Pazite, ejh pravi razliku. U smislu: ''Dobro, sumnja da su
kfiri, ali ako uz to jo misli da su muslimani...'', pa koristi upravo
onu terminologiju koju sam ja spomenuo. ''Dobro, ne smatra ih
kfirima, ali ako si uz to uvjeren da su oni muslimani'', tj. ponekad
se moe desiti da neko od nas nekog murika ne smatra kfirom,
pogrijei oko nekog argumenta, ali ga ne smije smatrati
muslimanom. Kae ejh:
''...ako uz to jo vjeruje da su oni muslimani pa to je ee i jo vie.
221
I ovo je upravo sumnja u kufr u onoga ko je uinio kufr u Allha i
koji Mu je irk uinio.
222
A onaj koji ih navue (nahuka ih, pomogne
ih) protiv muslimana na bilo koji nain to je jasni riddet
(otpadnitvo).''
Tj., iako taj ne misli da su oni nevjernici ili iako taj misli da su
oni muslimani, a zatim na tu svoju greku nadovee propis
pomaganja njih protiv muslimana, muwehhida, i ako smatra njih
nasilnicima, haqq (istina) je da je on uprkos svog pogrenog
temelja i pogrenog miljenja ako je na to izgradio pomaganje
njih protiv muwehhid, uinio je stvar koja se tretira kao jasni

219
Bugta, tj. nasilnik od musliman, a bugti su muwehhidi, ljudi koji su na
tewhdu, muslimani koji ne ine irk (napomena autora).
220
A znajte da, u govoru ovih uenjaka, onaj koji ne zna znaenje ''L ilhe
illAllh'' nije musliman (napomena autora).
221
Znai: Prva stvar je da sumnja da su kuffr, da sumnja da se nad njima
uspostavio argument. To je opasna stvar, ali ako ih uz to smatra jo
muslimanima, to ti je jo ee i jo vie (napomena autora).
222
Ovo je trei ponitiva islma, tree djelo koje ponitava vjeru. Ovo je
upravo sumnja u kufr kfira i upravo ono to izvodi iz vjere (napomena autora).


378

riddet (otpadnitvo), izlazak iz Allhove vjere. Ispao je iz vjere
zato to pomae murike i kfire protiv muslimana. Allhov propis
se ne vee za nijjet ovjeka i za njegove misli, ono to je on mislio,
u smislu: ''Saekajte ljudi, pa on nije mislio da pomae murike protiv
muslimana.'' Ne, ne, ne. I jo jedna stvar: Tj. obzirom da je
nevjerstvo i irk ove drave bio optepoznat svakom, pa si ti
pogrijeio u osnovi nazivajui njih muslimanima, pa si na to
nadovezao jo potpomaganje njih protiv muslimana. Ti si izaao
iz vjere, ti si uradio stvar koja te izvodi iz vjere: pomaganje
murik protiv musliman. WAllhi, kada je to ejh Muhammed
spominjao u djelu ''Deset stvari koje izvode iz vjere'', mislio je
upravo je na ove stvari (na murike koji se pripisuju islmu), mimo
idova i krana, jer je probleme imao sa ovima.
Podsjeam vas na rijei onih koji, kada mi za neke od
uenjak kaemo da su uradili riddet, da su otpali od vjere zbog
toga to su pomagali tgte skoro itav svoj ivot i borili se na
njihovom putu rijeju, i fetwom, i imetkom, izdavali fetwe za
ubijanje muwehhid kau: ''Pa kako to, bolan, za njih (uenjake)
kae, kad su oni mislili da su oni (ti tgti) muslimani? '' Kau: ''On
je mislio da je on (tgt) musliman i on ne misli da je on murtedd.''
Kaemo: Stanje tih tgt i murtedd je optepoznato svakom
ovjeku na ovome svijetu. Uzmimo primjer Saudijske Arabije.
Ima li neka budala da ne zna da je Saudijska Arabija ve pedeset-
ezdeset godina lanica ''Ujedinjenih Nacija''? Pogotovo neko od
onih koji se bave znanjem, bilo kojim znanjem. Ima li neko od njih
da ne zna da je Saudijska Arabija lanica ''Arapske lige'',
''Zaljevskog savjeta meusobnog pomaganja i saradnje'' i desetin
drugih nevjernikih institucija u svijetu, a lanstvo u tim
institucijama za sobom povlai otvoreno nevjerstvo? To je
optepoznato svakom. Ovaj ga smatra muslimanom, pogrijeio je,
izaao iz vjere zbog toga to ga smatra muslimanom, a on je tgt
(to je prvi razlog), a zatim posebno jo nadovezuje sebi druge


379

kufrove - to ga ne mrzi, daje mu wiljet, pomae ga, nema protiv
njega 'adwet, odnosno pomae njega protiv musliman. Pa
muslimane svojim fetwama poziva da mu uu u pokornost, da
uu u njegovu vojsku i policiju, da odravaju njegov muriko-
tgtski sistem; daje fetwe kojima e policija te drave da skida
glave muwehhidima i fetwe zbog kojih e muwehhidi da budu
stavljani u zatvor zbog svoga tewhda.
Zato u kufr tih murtedd ne sumnja (niko drugi), osim ovjek
koji nije osjetio sjetvu tewhda i osnove ovoga dna. Ili ne zna stanje,
recimo. Ali onaj ko zna stanje ovih ljudi neminovno mora da
osjeti upravo ovo: da su ti ljudi Allhovi neprijatelji, jer tewhd
nije stvar koja se stiska ''na dugme'', tewhd je stvar koja se osjea.
Kad zavoli Allha osjea mrnju prema ejtnu i prema
tgtima. Kad zavoli tewhd osjea mrnju prema irku; ne
mora nita ''pritisnuti'', kad voli vjerovjesnike mrzi murike,
kad zbog tewhda voli vjernike mrzi murike, prijateljuje sa
muslimanima, neprijateljuje protiv murik, itd. A ako neko
nekom (muriku) koga smatra muslimanom pomogne protiv
muslimana, nee biti opravdan time to e rei: ''Smatrao sam ga
muslimanom.''
Pravilo na koje smo izgradili ovu mes'elu jeste da se Allhov
propis vee za sutinu, a ne za ubjeenje pojedinca. Isto poput
onih koji nekome ine 'ibdet, ali to ne nazivaju 'ibdetom, kao to
je govorio 'Adijj ibn Htim: ''Mi ih nismo oboavali''. Ljudi ovdje
idu u laike sudnice da se ale i tue oko penzija, razvoda braka i
kau: ''Mi njima ne inimo 'ibdet.'' Mi kaemo: Zovi ti to kako
god hoe, ali se Allhov propis vee za sutinu: Ti im ini
'ibdet, ti nisi musliman, ti si murik. I onaj koji ti je to dozvolio
nije musliman, on je murik, zato to je dozvolio da se ini 'ibdet
nekom drugom mimo Allha, delle we 'al.
Ovo nam je pravilo vano, pogotovo kad govorimo o osnovi
dna i osnovi tewhda i mi moramo da znamo ovu vjeru i njene


380

temelje s dokazima, da je branimo. Jer ovdje ne smije da se
poljulja, inae e biti od onih neukih za koje je 'Alija, radijallhu
'anhu, rekao da su kao putena stoka na livadi; ko god zovne, on
ne moe da napravi razliku izmeu jednog i drugog pastira,
izmeu jednog i drugog obanina. I vidite, brao, kolika je
opasnost onih koji su pokrenuli kampanju protiv nas zbog stvari
u koje pozivamo i poduavamo ljude. Oni se bore protiv nas i
protiv ovog dna.
Znajte, brao, da cilj sre el-Kfirn, koja je poela tekfrom,
nije tekfr sm po sebi, nije cilj sm on (tekfr), ve je cilj te sre
izraavanje ber'eta (odricanja) i neprijateljstva. Neprijateljstvo
prema tom putu i prema onima koji su na tom putu, a tekfr
dolazi nakon toga. Glavna stvar u svemu ovome jeste: ''Ne inim
ja 'ibdet onome emu vi inite 'ibdet, niti ste vi oboavaoci
Onoga to ja oboavam, niti sam ja oboavalac onoga to ste vi
oboavali. Vi imate va dn, a ja imamo ovaj moj dn.''
Tj. odriemo se, neprijatelji smo vam. To je dn, to je
ispoljavanje vjere i zbog toga je Allh, tebreke we te'l, poslao
Svog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da podigne tewhd
iznad svakog dna. A ovaj tewhd, sa svim svojim djeliima, u
cjelokupnosti nee biti iznad svakog dna (drugaije), osim na koji
nain?
Hoe li tewhd biti iznad svakog dna ako se mi budemo
povukli, ako mi budemo utali? Hoe li biti? Hoe li tewhd biti
iznad svakog drugog dna ako se mi budemo povukli u podrume
i ume i krili se radi neke borbe, a istina je da ta borba ima parad
irka u sebi. Osnova i poetak je tewhd, a sve stvari dolaze poslije
tewhda i mora se on podii, tj. mora se ispoljiti. Naprotiv, Allh,
tebreke we te'l, je muslimanima zabranio da ive u drul-kufru
ako ne mogu da ispolje dn. Pa tvoj komija mora da zna da si se ti
odrekao kufra i irka i da ti tekfri i da si se odrekao od tgta i da
kae da ti oni i njihova vojska i policija nisu braa. On to mora


381

znati, ti mora da ispoljava svoj dn zato to je to osnova. Tvoj
komija treba da zna da ti svakog ko nije na tewhdu smatra
murikom i Allhovim neprijateljem i onim koji ne ide u dennet.
To mora da se ispovijeda i zbog toga se trpe batine, brao. Ashbi
nisu prestali da govore, zbog bilo kojeg straha. Bile su batine i
batine, pa su tek onda prestali. Nije bilo koji strah. Tako da ova
stvar mora da bude glavna i kaem: Allhu moj, onaj koji nam se u
tome suprotstavi suprotstavio se sri i duhu vjerovjesnike
da'we i za njega kaem: Mrzim ga u ime Gospodara svjetova.
Mrzim ga, neprijatelj mi je i smatram ga nevjernikom. Kad se
bude vratio bie moj brat u islmu, a ovako: nemam nikakve
veze sa njim, prekinuo sam vezu. To mora svaki muwehhid da
radi, to je osnova vjerovanja u Allha, tebreke we te'l, bilo prema
njima i bilo prema kome drugom koji je ponitio ''L ilhe illAllh,
Muhamedun Reslullh''. Na tome se gradi dema't, drava i zbog
toga se sve radi, odnosno zbog toga je Allh stvorio nebesa i
zemlju, dennet i dehennem.
Ne smije da borba bude osnova na kojoj su izgraeni nai
dem'ati. Ne zna ni kakva, ni s kim, ni po emu, borba. Za
irk, radi murik, radi ovoga, radi onoga. Ne, nego tewhd. Nebesa
i zemlja su se podigla na tewhdu; da nema tewhda sruila bi se. I
niko nee uspjeti, osim ako bude bio na tewhdu, pa makar ih bilo
malo. Naprotiv, broj kod Allha, tebreke we te'l, nita ne koristi.
Naa da'wa je takva da mi ne gledamo na broj. A ko god nee
ovoga da se dri on nema mjesta meu sljedbenicima
vjerovjesnik. Treba da nosimo ovu da'wu na leima, pa makar
nas ostalo pet-est, ali ova da'wa mora da ostane ovakva i zbog
toga trpe vjerovjesnici i sljedbenici vjerovjesnik.
Upitan je Eb Batn, rahimehullhu te'l, o onome koji ne zna
mn u Allha, niti znaenje kufra u tgta; a ovo je stanje svih
onih koji kod nas pozivaju na islm (pripisuju se islmu) ili se
pridravaju njegovih vanjtinskih propisa i tvrde da vole


382

sljedbenike Istine i njima se pripisuju uopteno. Znai, takva
osoba govori da je na Istini i da voli one koji su na Istini
uopteno, meutim kada ispita vidi da on mrzi one koji su na
tewhdu, odvratni su mu, prema njima ima i osjea ono to je vie
od mrnje, smatra da su pogrijeili u svim onim stvarima koje se
suprotstavljaju njegovom obiaju i onome to on zna i vjeruje da
je sve to je suprotno onome to on zna, greka. Tj. kada sudi o
postupcima drugih (da li su greka ili nisu), on ne uzima Qur'n i
sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nego gleda
u det (obiaj) i u ono to on zna, pa makar bilo pogreno i
naslijeeno od ''rekla kazala''. Jer je po njegovoj pameti dn
ustvari ono na emu je on upoznao ljude; niti zna dokaz kojim bi
odgovorio ili kome bi se okrenuo, pa on dnom smatra ono to u
vanjtini pokazuju oni koji se pripisuju islmu. Kakav je hl
(stanje) onoga iji je ovo opis? to je prvo pitanje. A meu njima
ima mnogih koji jasno izgovaraju i izriu mrnju i neprijateljstvo
prema sljedbenicima Istine i nastoje da slijede njihove sramote i
da se ''kae'' za njihove greke. Samo trae gdje su greke
muwehhidima i kada nae neto od toga prikai se i ne puta, a
mrzi ih i to radi ustvari zbog mrnje i na btilu je. Sve ove
spomenute (ije je stanje spomenuto prethodno, uz injenicu da
oni nemaju spoznaju 'aslul-islma mi smatramo kfirima. Zbog
ega?
1. Zato to ne znaju mn u Allha i znaenja kufra u tgta.
Zbog ega? Zbog toga to nisu upoznali islm iz poetka, ili
zbog toga to prvo nisu upoznali islm.
2. Zbog toga to se suprotstavljaju onima koji su na islamu, tj.
muwehhidima, tewhdu, i to ih mrze. I smatraju da je dn ono
na emu je veina onih koji se pripisuju islmu.
Pa da li je nae miljenje o njima ispravno ili ne? Onda govori
dalje: ''Takoer nam objasnite stanje prve kategorije: da li se oni
nazivaju nevjernicima ili ne, odnosno da li se njima sudi kufrom ili


383

ne?'' Takoer ga pitaju o onome koji tvrdi da nifq ne postoji u
ovom ummetu nakon vremena Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we
sellem, ili malo nakon njega.
223

Znai, pitaju ga o ljudima koji smatraju da nifq ne postoji u
ovom ummetu nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, ili malo nakon njega. Hoe da kau: ''Nifq postoji samo
za njegovog ivota, a poslije: Ili si musliman ili si kfir. Nakon toga ima
samo isti islm'' i za argument uzimaju predaju od 'Abdullaha
ibni 'Uqbe ibni Mes'da da je rekao: ''uo sam 'Umer ibnul-
Hattba, radijallhu 'anhu, da kae: ''Ljudi su (tj. u vremenu
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem), bili pozivani na
odgovornost Objavom (bukvalno prevedeno: i objava je prestala). Pa ko
nam u vanjtini pokae dobro daemo mu bezbjednost i pribliiemo
ga sebi i neemo se petljati nita s njegovom tajnom (tj. onim to je u
srcu, Allh e mu suditi prema onome to je u srcu). A ko nam pokae
zlo (tj. u vanjtini) neemo biti bezbjedni od njega, niti e on biti
bezbjedan od nas, niti emo mu vjerovati i ako kae da mu je srce
ispravno.''
224

Ove 'Umerove rijei trebamo shvatiti u svjetlu onoga to je
prethodilo na ovim predavanjima. ak i za vrijeme Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u sluaju munafiq koje je
Allh, delle we 'al, otkrivao Objavom Svome Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, za njega to nije bio pravni dokaz; Objava o njemu
nije bila dovoljna da se pravno kazni na ovome svijetu, ali je to
bilo dovoljno da vjernici o njemu imaju odreeno miljenje pa
makar tajno, ali pravno nije bilo dovoljno sve dok ne doe do
priznanja ili postojanja dva svjedoka. Kada bi se tim ljudima
neto potvrdilo putem dvojice svjedoka, oni bi govorili: ''Kajemo
se, nismo htjeli, neemo vie nikada'', itd.

223
Odgovor na ovo pitanje nee biti naveden.
224
Biljei ga imm el-Buhr.


384

Osim toga, poslije smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, nema objave, pa jedini nain da se neija krivica
ustanovi, u smislu nadovezivanja propisa koje je Allh vezao za
odreene zloine, u pravnom smislu, jeste vanjtina, a ta
vanjtina biva ili putem priznanja ovjeka ili putem svjedoenja
dvojice svjedoka ili opta poznatost neijeg zloina. To ne znai
da, ako ti sm bude vidio nekog ovjeka da neto uradi, nee
imati pravo da misli o njemu isto ono to je Allhov Poslanik
sallallhu 'alejhi we sellem, mislio o odreenim ljudima i to je
Hudhejfe mislio o odreenim ljudima, a na osnovu onoga to mu
je povjerio Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Ako ti
sada vidi ovjeka da ini djelo velikog irka, a nema dvojicu
svjedoka on je kod tebe kfir i ne znai da morate biti dvojica pa
da on bude kfir. Ne, ve je potrebno da ga vide dvojica svjedoka
i posvjedoe kod qadije, da bi ga qadija pravno pozvao na
odgovornost. Znai, dvojica svjedoka su uslov za pravni dokaz i
za pravni tekfr, a za ovaj vjerski tekfr (smatranje nekoga
nemuslimanom) je dovoljno da ti vidi ovjeka da je uinio djelo
velikog irka ili da vrijea neto od Allhove vjere, pa da mu
posvjedoi shodno onome to je uradio, i to je znaenje rijei
'Umera, radijallhu 'anh: ''Poslije smrti Allhovog Poslanika sallallhu
'alejhi we sellem, ostaje samo vanjtina.''
Od Hudhejfe, radijallhu 'anhu, se prenosi da je rekao: ''Nifq
(tj. kao da kae: pravi nifq) je bio samo za vrijeme Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, a danas (tj. u neim danima) je to samo ili
kufr ili mn (tj. ili je kufr ili je mn).''
225

Dakle, ejh Eb Batn je upitan: ''Kakav je odgovor na rijei
Hudhejfe i na rijei 'Umera i ta su znakovi nifqa zbog kojeg ovjek
postaje od onih koji e biti u najdubljim dubinama dehennema?''

225
Biljei ga imm el-Buhr.


385

Obzirom da je ovdje prenesen samo odgovor na prvi dio
pitanja, mi emo prenijeti odgovor ejha Eb Batna na prvi dio
pitanja, a on se vee za nae poglavlje, a rijei Eb Batna se tiu
obinih ljudi i toga ta je dovoljno da se kod njih ostvari da bi se
nazvali muslimanima. Kae ejh, rahimehullhu te'l:
''Sud vezan za ove dvije kategorije (o kojima je postavljeno pitanje, ije
je stanje opisano) vraa se jednom te istom. Ako ovjek potvruje da se
ove stvari irka, koje se rade pored kabura i druge mimo njih, od
upuivanja dove umrlima i odsutnima, traenja od njih da ispune elje i
da odagnaju nevolje, pribliivanje njima zavjetima i rtvama,... ko
potvruje da je to irk i zabluda, i da je onaj koji to porie Istini, a da je
onaj koji to uljepava i poziva tome gori od onoga koji to sm radi
takvom se presuuje da je musliman, zato to je to znaenje kufra u
tgta i kufra u sve emu se ini 'ibdet mimo Allha, delle we 'al. Pa
kada prizna da su te druge stvari, mimo njih, od vrsta 'ibdeta isto
pravo Allha, delle we 'al, i da ih ne zasluuje niko mimo Njega: niti
melek blizak Allhu, niti poslati vjerovjesnik, ni neko drugi to je
sutina mna u Allha i kufra u sve emu se ini 'ibdet mimo Allha,
delle we 'al. Rekao je Vjerovjesnik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ko
kae L ilhe illAllh'' i uini kufr u sve emu se ini 'ibdet
mimo Allha, delle we 'al zatien mu je imetak i ivot, a
obraun e polagati pred Uzvienim Allhom''. ''
Eb Batnu je, dakle, postavljeno pitanje o ljudima za koje je
dn samo ono na emu su zatekli svoje pretke, i kojima neko doe
sa neim iz Qur'na i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem; a ovdje se prije svega govori o irkovima, o
usmjeravanju 'ibdeta nekom drugom mimo Allha, delle we 'al,
i podizanju principa ljubavi i mrnje na osnovi tewhda, a ne na
osnovu obiaja i na osnovu onoga na emu je ovjek zatekao svoje
pretke i svoje drutvo. ejh Eb Batn se ovdje nije upustio da
govori o kategorijama ljudi, nego je spomenuo jedan temelj koji
vai za sve ljude, jedan temelj bez kojeg nikako nema islma. Tj.
mora da se gleda ova vana stvar, koja je u stvari temelj kojim se


386

regulie i kojim se odgovara na ovo pitanje, a to je da taj ovjek
da bi mu se presudilo da je musliman mora biti od onih koji
potvruju da su ta djela irk i zabluda, kao to je dova mrtvacima,
dova odsutnima, zavjet i prinoenje rtve njima ili ostale vrste
'ibdet, kao to je spomenuo da su samo haqqovi (prava) Allha,
delle we 'al, i da ih ne zasluuje ni bliski melek, niti poslani
vjerovjesnik; to ovjek mora da prizna i da zna.
ejh ovdje govori o irkovima koji su bili u to vrijeme, ali se
ovo takoer tie irka suda, jer ga je Allh, delle we 'al, tako
nazvao, a pokornost stvorenjima mimo Njega u sudu (tj. tgutima
suda mimo Njega) nazvao 'ibdetom njima. Zato se od svakog
ovjeka, da bi mu se presudilo u vanjtini da je musliman, trai
da bude od onih koji ovo nisu ponitili. Naprotiv, ejh takoer
dodaje da ta osoba, obzirom da ona zna da je to samo Allhov
haqq (jer je to fitra), mora da kae da je onaj koji to (te irkove)
porie na haqqu.
Znai, onaj koji govori: ''Nemojte se moliti mrtvacima'' je na
haqqu, onaj koji onome koji se moli mrtvacima govori da on nije
musliman je na haqqu, a onaj koji u to poziva i koji ga uljepava je
gori od onoga koji to radi. Znai, d'ija i onaj koji to uljepava je
gori od onoga koji to radi. Ove stvari mora ovjek da ima kod
sebe i takvom u vanjtini sudi da je musliman. Meutim, ako bi
ovjek u vanjtini porekao ovaj temelj, govorei da te stvari nisu
irk (na primjer, kae da je to zabranjeno, ali da nije irk), njega se
tiu rijei ejha Muhammeda: ''...ili smatra da ga ovo njegovo djelo,
iako je btil, ne izvodi iz vjere...'', da bi na kraju rekao: ''Naprotiv,
nee (ovjekov) islm biti ispravan, osim sa odricanjem od tih tgta i
njihovim tekfrom.'' To znai da ovjek, kada vidi odreeno djelo,
odnosno 'ibdet upuen nekom drugom mimo Allha, delle we
'al, da bi ostvario ''L ilhe illAllh'', mora da vjeruje da je to
djelo irk.


387

Znai, ovjek u vanjtini ne smije ponititi srano ubjeenje i
temelj vjere o tome da onaj koji porie irk da je na haqqu, a da je
onaj koji ga radi na btilu, da je na irku, da je murik, i ne smije
imati sumnje da je onaj koji poziva u irk i uljepava ga gori od onoga
koji ga radi. Mi smo nauili na koji nain se to pobija: time to e
murika, kada to uradi, nazvati muslimanom i onim koji je na
pravom putu, to znai da on nije ostvario osnovu dna u pogledu
odricanja od murik. Nije ostvario osnovu bera'eta (odricanja) od
murik ili da, ne dao Allh, delle we 'al, nazove muslimanom
onoga koji uljepava irk i koji poziva u njega.
to se tie one srane mrnje i sranog neprijateljstva: ako je ne
pokae, imamo li mi puta do nje? Ako te u srcu mrzi zbog tvog
tewhda, zbog menheda tewhda i ako ima neprijateljstvo u srcu,
ima li ti puta do njega? Ali, ako ne vidi to, ve vidi u vanjtini
ove stvari koje je spomenuo ejh presudie mu u vanjtini da je
musliman. Meutim, ako u vanjtini pokae neprijateljstvo
prema tewhdu i prema sljedbenicima tewhda radi tewhda, a ne iz
nekog linog, privatnog razloga
226
taj ovjek nije musliman.
Treba da kod njega bude prisutno neprijateljstvo prema tewhdu i
mrnja prema tebi zbog tewhda; kada ovjek to pokae u vanjtini
on nije musliman. To se moe prepoznati na osnovu prirode
samog djela, karaktera onoga to pokazuje i na osnovu indicija i
stanja tog ovjeka.
Znate li da su uenjaci hanefijske kole bili moda ei u
pogledu tekfra pojedinca nego Ibn Tejmijje i Muhammed bin
'AbdulWehhb i ostali od kojih mi sada ovo prenosimo. Oni su
nevjernikom smatrali i odmah proglaavali pojedinca koji bi za

226
Ponekad se moe desiti da nas ovjek mrzi, ne zbog tewhda, nego iz
privatnih razloga; takvog ovjeka ne smatramo nevjernikom, jer te mrzi,
recimo, jer si mu odvratan, jer izgleda ovako ili onako, ima kratku ili dugu
kosu ili iz nekih drugih linih razloga, ili ti se suprotstavlja zbog toga to si
mu nekada neto lino rekao i slino (napomena autora).


388

mushaf rekao ''mushafi''; i u poglavljima o riddetu (otpadnitvu)
stoji da se od takvoga trai da se pokaje; ako se ne pokaje
odmah se ubija. Ili ako bi rekao: ''Hajdemo u onu damijicu'' ili
''Vidi onoga pravniia'', ''...hafidhia'' automatski ga izbacuju iz
vjere, zato to je to rije, a rije je kod njih od mna, pa je to za
njih bez sumnje kufr i izigravanje sa Allhovom, delle we 'al,
vjerom.
Slian je sluaj i ako bi neko opsovao Muhammeda, a nije
rekao kojeg Muhammeda. Moda je opsovao nekog Muhammeda
od vas i ima jedan vid dvosmislenosti u onome to je mislio
rijeju ''Muhammed'', koga je u stvari opsovao; a ne smije
protekfriti ovjeka ako je doao sa rijeima ili djelima koje su
dvosmislene u znaenju. Uenjaci mlikijske kole nisu
dozvoljavali da se neko tako olako poigrava sa vjerom, nego, ako
su uli da je neko opsovao Muhammeda, pogledali bi s kim se
drui; pa ako bi se druio sa onima za koje se zna da su fsici, da
se izigravaju sa vjerom i da vrijeaju vjeru odmah bi ih ubili.
Nisu ga pitali: ''Kakav ti je bio nijjet?'', nego su mu u tome sudili
po indicijama.
Zato, kada vidimo neprijateljstvo prema nama i prema
muwehhidima, ne smijemo da zatvaramo vrata er'atu, nego emo
pogledati indicije, ovjekovo stanje, s kim se drui i s kim se
uhvatio ''pod ruku'', pa emo onda lahko moi da procijenimo da
li je on od onih koji to rade zbog privatne mrnje ili je od onih koji
nas mrze zbog tewhda. Kada bi neki ljudi danas uli pravnike
hanefijske kole, vidjeli bi da su oni ei, jer smo mi jo uvijek
ostali na stvarima irka, tgtijjeta i psovanja Allha, a nismo uili
o ovome. Da ne govorimo o onima koji govore da prodaju
''depni Qur'an''; oni bi imali problema sa pravnicima zbog toga.
Ova fetwa Ebu Batina treba da se razloi. Imamo osobu koja
se nala u nekom mjestu gdje se ini irk, a u vanjtini prikazuje
islm, ima vanjtinska obiljeja islma. Iako vidimo tu njegovu


389

''islmsku'' vanjtinu, obzirom da se on nalazi u zemlji kufra i
irka, obaveza je da mu u vanjtini presudimo kufrom i da kaemo
da je kfir, zbog preovladanosti kufra u tom dru i zato to su ljudi
(sa aspekta uoptenosti) kfiri. Meutim, ako taj ovjek kae:
''Wallhi, to je irk, to je zabluda i onaj koji to radi je murik, a onaj koji
poziva u to je jo gori. Oni koji su izali protiv njih, oni su na haqqu, to
je sve Allhovo pravo i nikome se to ne smije dati, ni meleku, ni
vjerovjesniku, a kamoli nekom ovjeku, tgtu. Ne smije se Allhov
zakon izbacivati, ne smije se suditi ejtnskim zakonima...'' i slino
taj ti je ovjek doao sa potvrdom; jezikom je potvrdio kufr u
tgta, a mn u Allha.
U fetwi Eb Batna postoji dilema, jer on spominje: ''Ako
potvruje'', a ja iz govora 'uleme da'we znam da oni uslovljavaju
vanjtinski ikrr (potvrivanje) da bi ovjeku pripisali islm u
vanjtini. Dakle, ako naiemo na ovjeka koji je u drul-kufru u
vanjtini pokazao islm, dva ehdeta, pokazao namz, edhn,
iqmet, bradu, selm, hidb on je kfir, o njemu ne znamo nita,
osim to u vanjtini vidimo neka islmska obiljeja, znakove. Ne
znamo da je u vanjtini uradio irk, ne znamo da je u vanjtini
ponitio islm, ali kada u vanjtini potvrdi ove stvari on je
potvrdio i znamo da se on, pored toga to ima neke znakove
islma odrekao dna svoga dra i da nije na kufru svog podruja.
A ako bi ovjek rekao: ''Ne, ti grijei, ono djelo nije (veliki) irk,
ve je to djelo mali irk.'' Da ovjek kae: ''Dova mrtvacima ili
suenje tgtskim zakonima je mali irk'', ili da kae, ne dao Allh,
da je to mustehabb (pohvalno) ili da kae: ''Oni su muslimani i onaj
koji u to poziva je musliman, a vi ste tekfrovci i haridije'', to je ve od
stvari koje kre osnovu islma. To je spomenuo ejh Muhammed u
fetwi: ''A to se tie onoga koji se raspravlja u njihovu korist, ili porie
onima koji ih tekfre, ili kae: ''To njihovo djelo, iako je btil, ne izvodi ih
iz vjere''...'',


390

...pa je zatim rekao: ''...najmanje to se za takvog moe rei je ''to
i to'', ...a poslije se ispravlja pa kae: ''Naprotiv, nee biti ispravan
(ovjekov) dni islm, osim tekfrom svih tih i odricanjem od njih.''
Pa je ejh spomenuo raspravu u njihovu korist, tj. da oni koji
se raspravljaju u njihovu korist govore: ''Kako ti moe da kae da
su oni Allhovi neprijatelji, kada oni prave damije, tampaju mushafe,
udijeljuju pare'' i sline stvari, da im brani islm. (tj. da zagovara i
zastupa tvrdnju da su oni muslimani).
Druga stvar koja je spomenuta u fetwi (nakon rasprave u
njihovu korist) je da zabranjuje muslimanima da ih nazivaju
nemuslimanima (muricima), a trea stvar, koja je spomenuta u
fetwi ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba, rahimehullhu te'l,
jeste da za njihovo djelo ne kae da je veliki irk, ve da je to djelo
samo mali irk i mali kufr.
Ovdje moramo praviti razliku izmeu formalno-pravnog
islma, koji se tie vanjtine, i sutinskog islma, koji se tie njega i
Allha, delle we 'al. Tj., ako on u vanjtini bude pokazivao
tewhd, a u srcu imao neto to ga rui pa ak mrnju prema
muwehhidima radi tewhda, neprijateljstvo prema muwehhidima radi
tewhda onda je kod nas musliman, a kod Allha je kfir, a u
er'atskoj terminologiji se naziva munfiqom. U nastavku fetwe
Eb Batn, rahimehullhu te'l, kae:
''Svakome je obaveza da spozna tewhd i ruknove islma sa dokazom
227

i u tome nije dozvoljeno slijepo slijeenje.''
ta je slijepo slijeenje? Slijepo slijeenje je da ovjeku kae:
''ta je po tebi tewhd?'' i on ti odgovori, ali ti ne spominje dokaz;
da ga pita o namzu i on ti govori, ali ne zna dokaz. To je u
osnovi zabranjeno u osnovi i ruknovima islma, ali se neki ljudi

227
Tj. sa dokazima iz Qur'na i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem (napomena autora).


391

izuzimaju iz ovog pravila. Ali obian ovjek, tj. neuk koji ne zna
dokaze, ako vjeruje u jednou Uzvienog Gospodara i u
poslanstvo Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i ako vjeruje
da su one stvari irka koje se rade pored turbeta i qaburova btil i
da su zabluda, ako u to vjeruje vrsto vjerom u koju nema sumnje
takav je musliman, pa makar i ne znao da ti to objasni sa
dokazom.
Znai, naao si nekog obinog muslimana i on ti kae: ''Sve je
to irk, sve je to zabluda i ko to uradi nije musliman'', ali ti ne zna rei
dokaz iz Qur'na niti iz hadtha Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, takav ovjek, koji to nije u stanju uraditi, od njega
je dovoljno da doe sa vanjtinskim islmom da bi mu se pripisao
islm u vanjtini, zbog toga to veina musliman, i kada bi bili
podueni dokazu (tj. kada bi im se nametnuo dokaz, kada bi se
probalo da se oni naue dokazu) oni najee nee moi
razumijeti znaenje toga. Onda on spominje govor 'uleme, govor
Newewija i drugih uenjaka koji komentariu hadthe Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u kojima je dokaz da je
Allhovog Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, prihvatao od ljudi
smi ehdet da bi im pripisao da su muslimani.
Kao na primjer: Dolazi ovjek Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, i kae mu: ''Postaviu ti dosta pitanja, pa
mi nemoj zamjeriti. Jesi li ti uistinu Poslanik?'' Kae Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Allhu moj, jesam.'' Pita ga
ovjek: ''A ta ti je Uzvieni Allh naredio?'' Kae Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Allh mi je naredio da se
Njemu 'ibdet ini i da Mu se niko drugi ravnim ne ini...'' i
spominje mu namz i zekt, itd., prema razliitosti hadth u tom
poglavlju. Pa je rekao taj ovjek i ljudi slini njemu: ''Neu ovome
nita dodati, niti u oduzeti.'' Pa kae Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem: ''Koga raduje da gleda u jednog od stanovnika


392

denneta, neka pogleda u ovoga'', a u drugom hadthu: ''Uspjee
ako bude iskren'', tj. u srcu.
Doao je, uo Istinu i u vanjtini je prihvatio. Ako srcem u
ovo bude vjerovao (iako ne zna dokaze, jer se vidi da ih nije
nauio, ve je samo pred Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi
we sellem, obznanio svoj mn) on je musliman. Obznanio je svoj
mn i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, se time
zadovoljio. Znai, doao je ovjek i u vanjtini rekao ''Ehedu en
L ilhe illAllh we ehedu enne Muhammeden reslullh'', zna ta
znae dva ehdeta i obavlja namz gotovo, on je musliman,
obini, neuki ovjek.
Iako je svakom pojedincu, muslimanu i muslimanki koji su u
stanju, obaveza da svoju vjeru naue s dokazom u tewhdu, ali se
obinim ljudima (kao to su bili ovi beduini koji su dolazili
Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, iz pustinje) na
poetku ''otvaraju ova vrata''. U ovim hadthima i govoru 'uleme
jeste odgovor mu'tezilama i razliitim sektama koje su u islm
ubacile jednu novotariju koja se tie uvjeta koje su postavili, tj.
novotarskih uvjeta koje su postavili da bi pojedincu posvjedoili
u vanjtini da je musliman.
Radi se o tome da su te mu'tezile i sline grupacije uslovile da
ovjek, da bi se nazvao muslimanom, naui njihova filozofska
pravila i te stvari, iji je cilj potvrivanje postojanja Allhove
jednoe i poslanstva Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, a ta
njihova filozofska pravila najee nemaju nikakve veze sa
Qur'nom i sunnetom Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, ve se suprotstavljaju njegovom putu, jer on to od ljudi nije
traio. On od ljudi nije traio, kao to kau mu'tezile, prvo da
posumnjaju. Kau mu'tezile: ''Prva obaveza ovjeku je da posumnja,
pa da onda svojim razumom i njihovim pravilima odagna sumnju'' i
kada vide ovjeka da ne zna ta njihova pravila oni nee da kau
da je on musliman, nego je kod njih jo uvijek kfir, sve dok ne


393

naui ta pravila, to je neispravno po Qur'nu i sunnetu
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i po idma'u
muslimana. Ko nam doe i pokae nam u vanjtini islm, ne
pripisujemo mu u vanjtini islm sve dok ne potvrdi sutinu
mna i kufra u tgta rijeima. Ko vanjtinski islm poniti
vanjtinskim rijeima i djelima irka i velikog kufra i stvarima koje
rue tewhd i nestanu prepreke i ispune se uvjeti takav ovjek je
u vanjtini izaao iz islma.


394

ovjek nee biti musliman (sve) dok ne uini kufr u tgta
etvrti podnaslov glasi: ''SLOILI SU SE SVI ONI KOJI SE
PRIPISUJU QIBLI DA OVJEK NEE BITI MUSLIMAN (SVE)
DOK NE UINI KUFR U TGTA''. Ovdje se misli na sekte koje
su u islmu, a ne na one sekte koje su izale iz islma, kao to su
dehmije i rfidije, jer ''sljedbenici (pripadnici) qible'' u terminologiji
uenjaka znai: ''oni koji su na tewhdu'', pa makar u nekim
stvarima i bili u zabludi, ali nisu murici. Sve grupacije koje se
pripisuju islmu pa makar bile i sekte zbog nekih stvari u
kojima su skrenuli u pogledu 'aqde i slino slau se da nema
islma bez kufra u kategoriju tgta uopteno i bez tekfra svakog
pojedinca tgta ije je stanje poznato, i zato su muslimani. Da su se
ovome suprotstavili ne bi bili pripadnici qible.
Po pitanju ovog temelja, ove osnove, tj. uslovljavanja kufra u
tgta kao uvjet za ulazak u islm, po pitanju toga se sa nama
slau ak i novotari od murdij i haridij i mutekellimn
(apologet) i drugih, tj. svi se oni slau u pitanju uslovljavanja
kufra u tgta kao uvjet za ulazak u islm. Imaju neke sekte koje
kao da se suprotstavljaju nama, bilo da su haridije ili murdije
(oni koji su pretjerali ili oni koji nisu dotjerali do sredine), koji se sa
nama mogu prepirati po pitanju nekih jedinki i nekih linosti
pojedinano, ulaze li u kategoriju tgta ili ne? To im je pogrean
temelj, pa kaemo: Na tu tvrdnju su temeljili ostala pitanja i
nadovezali ostale ogranke, to je poslije kod njih prouzrokovalo
da neke ljude tjeraju u zabludu i nazivaju novotarima. Tako nisu
nali pravog puta do puta istine, a mi smo stalno spominjali da je
neispravnost ogranaka ovjeka vezana za neispravnost njegove
osnove i njegovog temelja. Zato se kae: ''Neispravnost ogranaka je
neminovni rezultat neispravnosti temelja.'' Ko bude imao neispravne
temelje, automatski e na to nadovezati druge neispravne temelje,
pa e na te neispravne temelje nadovezati mnoge neispravne


395

ogranke i na osnovu e toga suditi ljudima. Pa e neke nazivati
zabludjelima, novotarima, tekfrovcima, bez obzira da li se radilo o
murdijama, haridijama ili o mu'tezilama.
Haridije nazivaju ehlis-sunnet kfirima, murdije nazivaju
ehlis-sunnet haridijama, a mu'tezile nazivaju ehlis-sunnet imenima
posebnim za njih i svako naziva ehlis-sunnet onime po emu
smatra da ehlis-sunnet u tome nije na istini. Istina je da oni nisu
pogodili haqq i da su zbog neispravnosti temelja napravili sasvim
pogrenu graevinu shvatanja. Rekao je ejhul-islm Ibn Tejmijje:
''Nuno je poznato od vjere Resla, sallallhu 'alejhi we sellem, i po
pitanju toga se ummet sloio...''
Kaem: Nuno je poznato u dnu Reslullha, sallallhu 'alejhi
we sellem, tj. svako ko se pripisuje ovom dnu, ko je musliman ovo
nuno zna i po pitanju toga se sloio ummet, tj. ehlul-qibla (jer
ejhul-islm Ibn Tejmijje ovdje ummetom naziva one koji su se
odazvali; to su ehlul-qibla, a ne ummetu da'we; to su oni koji su
ostali u irku, poput idova i krana, a i drugih koji su ostali u
irku a pripisuju se islmu, koji se jo nisu odazvali, iako ih
ponekada moemo nazvati munficima, zindcima i muricima itd).
Ibn Tejmijje ovdje misli: ''Po pitanju toga se sloio ummet...''
Ummet, tj. ehlul-qibla.
''...da je osnova islma i da je prva stvar koja se nareuje stvorenjima
ehdet ''L ilhe illAllh'' i ehdet da je Muhammed Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Time kfir postaje muslimanom,
neprijatelj postaje prijateljem, a onaj ije su krv i imetak bii hall postaje
zatienog ivota i zatienog imetka. Zatim, ako je to bilo iz njegovog
srca on je uao u mn (tj. u sutinski islm), a ako je to rekao svojim
jezikom, mimo svog srca onda je u vanjtinskom islmu, mimo tajnog
mna''.
ta ovo znai? To znai: Doe ti i ima vanjtinski islm, a
ako si bio iskren kod Allha, delle we 'al ima sutinski islm,


396

tj. mu'min si, ima tajni mn. Kada se islm i mn spomenu
zajedno, islm ide na vanjtinu, a mn ide na unutranjost, na
tajnu. Meutim, ako je to rekao u vanjtini, bez srca, onda je uao
u vanjtinski islm bez tajnog mna, to znai da je munfiq kod
Allha, delle we 'al. Takoer je ejh 'AbdurRahmn ibn Hasana
rekao:
''Tewhd je kufr u svakog tgta kojeg oboavaju oboavaoci mimo
Allha, delle we 'al, zbog toga to je kufr u tgta rukn tewhda, pa
ako se ne ostvari ovaj rukn (ovjek) nee biti muwehhid. A tewhd je
osnova mna uz koju e sva djela biti ispravna i uz ije nepostojanje e
propasti sva ostala djela...''
Tj. nee Allh, delle we 'al, od ovjeka prihvatiti ni abdest,
ni namz, ni hadd, ni dihd, ni post, ni zekt,... nita, sve dok
mu ne bude ispravno ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh'',
'aqdom, znanjem i praksom. Uzalud mu je to klanja namz,
daba mu je to posti, daba mu to je ''krvario'' deset godina ako
ne bude imao ''L ilhe illAllh, Muhammedun reslullh''
ispravno, tewhd srcem, znanjem i praksom, djelima srca i djelima
tijela. Ako mu ehdet ne bude ispravan, takvom ovjeku sve
spomenuto nita ne koristi, a ako mu tewhd bude ispravan, onda
e mu biti ispravna sva ostala djela. Bojim se da mi tri hadda,
koja sam ranije obavio, nee biti primljena, jer tada nisam bio
ostvario osnovu islma, pa bih ponovo trebao obaviti hadd.
Tewhd je osnova, a sve dolazi nakon toga.
Znate da se haridije razlikuju od ehlis-sunneta wel-dem'ata u
jednoj stvari; haridije kau: ''mn se sastoji od 'aqde, od rijei i
djel'', a to kae i ehlis-sunnet wel-dem'at, ali ehlis-sunnet wel-
dem'at kae da se mn poveava i smanjuje i rasparava se.
Znai, mogue je da ovjek ostane mu'min (vjernik), a da bude
grijenik, tj. mogue je da ovjek ima osnovu islma i da bude od
onih koji e jednog dana ui u dennet, ali da ima grijeha kod
sebe, a kod haridij nije tako. Kod haridij je mn jedna cjelina


397

koja se ne moe rasparati, to znai da ako ovjek izgubi jedan
dio mna po njima je on izgubio itav mn i u tome se oni slau
sa murdijama. U tome da se mn ne dijeli oni se slau sa sektom
murdij. Tako kada ovjek uini veliki grijeh za kojeg Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, kau da je grijeh, ali
ne kau da njegov poinilac izlazi iz vjere - haridije takvog
ovjeka nazivaju kfirom.
Pa ako ovjek lae haridije ga nazivaju kfirom, ako ovjek
pije alkohol, bez njegovog ohalaljivanja i bez opiranja Allhovom
sudu haridije ga nazivaju kfirom. Ako ovjek ostavi neki wdib
ije ostavljanje kod nas ne izvodi iz vjere haridije ga nazivaju
kfirom. Ovi pogreni temelji kod haridij e kod njih
prouzrokovati nadovezivanje na njih definiciju tgta, koje nema
kod ehlis-sunneta wel-dem'ata, pa e kod haridij biti tgt onaj
ovjek koji nije tgt kod ehlis-sunneta wel-dem'ata. Tako je
mogue da kod haridij bude tgt ovjek koji ti kae: ''Hajd',
popij ovu au vina'', u smislu da te navodi na grijeh. Taj ovjek
kod ehlis-sunneta nije kfir, ali je fsiq, ogroman grijenik kod
Allha, delle we 'al, kao to je zinluar (bludnik) ogroman
grijenik. Naprotiv, nee biti dehennemskih vrata iz kojih e
izlaziti vei smrad od smrada zinluar (bludnik), kao to je u
hadthu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Za
haridije je bludnik ili ovjek koji navodi na blud tgt, ili onaj
koji ti naredi da uradi grijeh iz oholosti prema tebi, glupira se,
nije ohallio niti se opire Allhu, delle we 'al, ili koji ti naredi da
ostavi wdib, to je isto grijeh, ali pod uslovom da te ne izvodi iz
vjere takav je kod haridij tgt, pa e na to nadovezati ostale
propise, a dovoljno je to to e on za njih biti kfir. Haridije e
tebe ili nekog drugog od ehlis-sunneta pitati je li taj ovjek kfir, a
ti e odgovoriti da ga ne smatra kfirom zato to ga Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ne smatra kfirom, a on e ti
rei: ''Ti sumnja u kufr kfira i u kufr tgta'', pa e kod njega
postati kfir zato to nisi uinio kufr u tgta.


398

Moe se desiti da neke grupacije nisu haridije i da misle da
su na pravcu ehlis-sunneta wel-dem'ata i uzimaju citate 'uleme
da'we, ali su pogrijeili u shvatanju nekih stvari, pogrijeili su u
pravljenju razlike izmeu sutinskog islma i vanjtinskog islma ili
oko pitanja koje su stvari uslov za ispravnost vanjtinskog islma,
a koje su stvari uslov za ispravnost sutinskog islma. Tako
mnogi od njih misle da je tekfrenje tgta rijeima uslov za
ispravnost vanjtinskog islma, pa ako vide ovjeka da uti, da
nikada za nekog tgta nije rekao da je tgt i kfir, oni e rei: ''Ti
za njega nisi rekao da je kfir i ti nisi musliman zato to to nisi
ispoljio''. Nisu vidjeli to, pa obzirom da oni nisu vidjeli
ispoljavanje tekfira tog tgta, oni misle da taj ovjek nije
musliman, a to je greka.
Greka haridij je bila jasna, a ove koji su zagazili u vode
haridluka moemo nazvati tekfrovcima; a ovaj problem najee
nastaje iz nepravljenja razlike izmeu sutinskog islma i
pravnog islma i neshvatanja onoga to je uslov za ispravnost
osnove dna, osnove tewhda i onoga to je uslov za ispravnost
obavezne potpunosti tewhda, poput vanjtinskog bera'eta,
vanjtinskog neprijateljstva, vanjtinskog tekfra koji se vee za qudret
(mo, sposobnost): ako si u stanju obaveza ti je, a ako nisi u
stanju ne mora, s tim to ponekad situacija da'we od ovjeka
zahtijeva da sa nekim sjedi i da ga poziva.
Neki govore: ''Vi samo tekfrite!'', mada mi ne tekfrimo
muslimane, a nikada sebe nisu upitali da li oni kfire nazivaju
muslimanima, jer je to isto kod Allha, delle we 'al. tavie, gore
je kfira i murika nazvati muslimanom, jer ponekada ovjek iz
ljubomore i srdbe radi Allha, delle we 'al, moe (pogreno)
muslimana nazvati munfiqom i kfirom, kao to je 'Umer ibnul-
Hattab, radijallhu 'anhu, Htiba (pogreno) nazvao munfiqom, ili
kao to je Usejd ibn Hudajr (pogreno) nazvao Sa'da ibn 'Ubadu
munfiqom; takav ovjek ne izlazi iz mna. Naprotiv, ako je to


399

uradio iz srdbe radi Allha i ljubomore radi vjere i ako je imao
povod za tumaenje takav ovjek ne zasluuje kaznu, ve e biti
nagraen. Ali ako murika ije je stanje jasno nazove
muslimanom izaao si iz vjere, nisi vie musliman.
Rekao je jedan od ejhov danas, alei se: ''Bolje mi je da
stanem pred Allha, delle we 'al, i da mi kae: 'Ti si Haridija' nego
da mi kae: 'Ti si kfir', ili da mi kae: 'Ti si tekfrovac' nego da mi kae:
'Ti si kfir', jer e tekfrovac jednog dana ui u dennet, a kfir nee
nikada.'' Pa ako je dolo do situacije da biram izmeu toga da u
nekim stvarima budem tekfrovac ili da budem kfir, ja u izabrati
da budem tekfrovac sa te strane, ali neemo da budemo ni jedno
ni drugo, ne dao Allh, delle we 'al, jer je ubacivanje, uvoenje
ovjeka u islm i izvoenje ovjeka iz islma isto, zato to je sud o
nekome sa kufrom i sa islmom hadd od Allhovih haddova, tj.
granica od Allhovih granic i niko nema pravo da u tim
stvarima sudi po svojim mislima i po svojoj strasti. Znai, ti
nema pravo da izmilja: ''Ovo je islm'' ili ''Ovo je kufr'', ''Ko
ovo uradi on je musliman'' a ''Ko ovo uradi on je kfir'', jer je to
Allh, delle we 'al, ve odredio, pa ko uradi islm on je kod
Allha musliman, a ko uradi kufr on je kod Allha kfir.
Naveemo jedan citat od ejha 'AbduLatfa bin
'AbdurRahmna bin Hasana lu ejha, u kojem je ejh 'AbdulLatf
odgovorio nekim momcima koji su tekfrili ljude zbog stvar zbog
kojih se ne tekfri, a pripisivali su se koli ejha Muhammeda. Pa
im ejh odgovara, govorei im o nekim momcima koji su bili...:
''Vidio sam 64. godine
228
dva ovjeka slina vama, one koji su napustili
dem'at
229
u pokrajini el-Ahsa' koji su se odvojili od dume i napustili

228
Tj. 1264. godine hidretske (napomena autora).
229
Znai, opisuje ih kao haridije; pripisuju se da'wi ejha Muhammeda, a nisu
shvatili 'aqdu (napomena autora).


400

dumu i dem'at.
230
Njihov dokaz je bio u kategoriji od kategorij
vaeg dokaza, oni su govorili ovako.''
Znai, ti prijanji, koji imaju dokaz kao vi, su ovako govorili.
Stanovnici pokrajine el-Ahsa' su sjedeli zajedno sa ovjekom koji
se zvao Ibn Fejruz, drue se sa njim i sa ljudima slinim njemu, a
on nije jasno izrekao tekfr svog djeda koji je odbio da'wu ejha
Muhammeda, nije je prihvatio i suprotstavljao joj se. Znai, kau
da se drue sa Ibn Fejruzom i ljudima slinim njemu, a djed Ibn
Fejruza je bio neprijatelj da'we ejha Muhammeda ibn
'AbdulWehhba, nije ju prihvatio i suprotstavljao se, a Ibn Fejruz
nikada nije rekao da mu je djed kfir, niti su oni koji su sa Ibn
Fejruzom rekli da mu je djed kfir. ta su uradili?
''Pa su rekli: 'A ko nije izjavio da je on kfir, takav je kfir u Allha i
nije uinio kufr u tgta', pa kau: 'A ko sjedi sa njim on je isti kao
on', pa su na ova dva lana, zabludjela uvoda nadovezali sve ono od
propis to se nadovezuje na jasno otpadnitvo i mislili su da su na
'aqdi ejha Muhammeda i ja sam otklonio njihove ubhe i objasnio sam
im (obavijestio sam ih) o istoi i nevinosti i odricanja ejha od ove
'aqde, ovoga medhheba.''
Pa dalje kae:
''to se tie tekfra zbog ovih stvar koje vi smatrate mukeffirtima
sljedbenika islma to je medhheb harrij, jedne od grupacija haridij
za vrijeme ashb, el-Malikin, onih koji su napustili demat.''
Pa ovdje imamo primjer ljudi koji imaju ispravno shvatanje
pitanja ko je tgt i ostalih stvari. Ovo je primjer koji je naveo ejh
'AbdulLatf, ali nemaju ispravno shvatanje o tome kako se ini
kufr u tgta, ta je uslov za kufr u tgta, ne prave razliku izmeu

230
Naravno, govori se o dumi i dem'atu gdje su imm i dem'at muslimani,
koje su proglasili muslimani koji su u tim zemljama. Moe se desiti da bude
muslimana u dijrul-kufru. Bosna je drul-kufr, Be je drul-kufr, a u njima ima
muslimana (napomena autora).


401

vanjtinsko-formalnog islma i sutinskog islma, ne prave razliku
izmeu uvjerenja da je neko kfir i da je to art za osnovu vjere i toga
da je izgovaranje toga (da je taj kfir) art za ispravnost obavezne
potpunosti; u smislu: ako ovjek to ne kae, ne znai da je kfir. Pa
su uzeli Ibn Fejruza i rekli: ''Sluaj, ti nisi za svog djeda rekao da je
kfir.'' Ako Ibn Fejruz za svog djeda nije rekao da je kfir, a u
vanjtini pokazuje islm i nema irka, kakav je dokaz da Ibn
Fejruz u svom srcu vjeruje da mu je djed musliman? Kakav je
dokaz? Ima li dokaz za to u vanjtini? Nema dokaz. Ibn Fejruz
u vanjtini pokazuje islm, a ako jo uvijek nije rekao da mu je
djed kfir, to ne znai da on vjeruje da mu je djed musliman. To je
to se tie samog Ibn Fejruza. A kako je tek sa onima koji sjede sa
Ibn Fejruzom, koji mogu biti od muwehhid koji su sjeli kod Ibn
Fejruza da probaju da ga ''izvuku'', pa su i oni protekfreni zbog
Ibn Fejruza, koji je ovdje nepravilno protekfren zbog toga to se
kod njih nije mogao shvatiti kufr tgta osim izricanjem tekfra
pojedinaca tgta, a to mi nismo tako rekli. Mi smo rekli da je
izricanje tekfra tgta poimenino wdib uz qudret (snagu i
mogunost); ak i ako ovjek, i ako je sposoban, ostavi taj
poimenini tekfr, nije kfir ve je grijenik, a oni to nisu shvatili i
kod Ibn Fejruza su pogrijeili i rekli su: ''Ti sumnja u kufr kfira'',
a nemaju dokaz za to i nadovezali su na to tekfr onoga koji sjedi
sa njim. Pa tako imaju ispravnu osnovu, djed mu jeste bio tgt,
ali su pogrijeili u kakvoi tekfra tgta koji ulazi u osnovu dni
islma, bez kojeg dni islma nema. Pa su ono to je obaveza za
ispravnost obavezne potpunosti tewhda (tekfr tgt poimenice)
ubacili i uinili ga artom za ispravnost osnove tewhda, a da ne
govorimo o onima koji sjede sa njima.
Primjer: Kada bi te sad ovi ljudi vidjeli da sjedi sa nekim
kfirom i da ga poziva u islm, pa makar bio murik koji se
pripisuje muslimanima, oni bi vjerovatno rekli: ''Taj i taj iz ovog
dem'ata sjedi sa onim; on je isto kao i on, kfir.'' To je moglo da se
kae samo za situaciju da je Ibn Fejruz priao kufr, da je Ibn


402

Fejruz pozivao u kufr i irk i da su ljudi sjedili sa njim i da mu
nisu poricali; tada bi se moglo rei da su oni isti, ali ne u ovom
bukvalnom smislu i na bilo koji nain.
Ovo je primjer kojeg ejh navodi ovdje; primjer momaka koji
imaju ispravnu osnovu po pitanju definicije pojma ''tgt'', ali
nemaju ispravne teoretske temelje po pitanju kakvoe kufra u
tgta i da kufr u tgta ima stvari koje sainjavaju ono bez ega nema
osnove dni islma, odnosno nema osnove tewhda i da kufr u tgta
takoer ima stvari koje sainjavaju njegovu obaveznu potpunost, u
onome smislu koji sam spomenuo. Isto tako se moe dogoditi da
se pojave ljudi, kojih ima danas, koji kada vide ovjeka koji staje
na crveno svjetlo na semaforu, kau: ''To je kfir zato to potuje
tgtske zakone'', ili ovjek izvadi linu kartu kau: ''To je kfir'',
izvadi izvod iz matine knjige roenih, kau: ''To je kfir'', to su
sve stvari tekfrovske i haridijske koje nemaju veze sa dnom
Allha, delle we 'al. Izvadi ovjek vozaku dozvolu, kupi ovjek
tramvajsku ili autobusku kartu,... kau: ''To je kfir, jer je prihvatio
tgtske zakone''. Takvih ima dosta danas koji itaju knjige ejha
Muhammeda, ali koji ne shvataju ta pria. Proitaju dva-tri
citata, a zatim na to nadoveu neispravne stvari. Meutim, nama
je Allh, delle we 'al, dao da shvatimo dn, da shvatimo razliku
izmeu vanjtinskog islma i sutinskog islma, kufra u tgta, mna
u Allha, delle we 'al, razliku izmeu osnove toga i onoga to je
mustehabb, tako da nemamo problema sa tekfrovcima i haridijama,
a niti imamo problema sa murdijama.
Ovaj primjer kojeg je naveo ejh vie se tie tekfrovaca koji su
zagazili u vode haridizma. Naveu vam primjer koji mi se desio
prije neku no na internetu. Javio mi se ovjek sa odreenim
imenom koji trai od mene da provjerim imamo li ja i on
ispravnu 'aqdu. Pa mi kae da je on nauio da ponekad moe
ena da bude tgt, a ponekada moe dijete da bude tgt. Pitao
sam ga kada ena moe da bude tgt. Kae on: ''Na primjer: Ui


403

se edhn za namz, a Allh, delle we 'al, je ovjeku naredio da klanja
namaz u dem'atu, a ena mu kae: ''Haj' nemoj otii na namz, ve
ostani sa mnom'' i on iz ljubavi prema toj eni ostane kod kue, s tim
to e kod kue klanjati namaz. Je li ta ena sada tgt?'' Kae:
''Jeste''. Rekao sam mu: ''To je haridijska 'aqda, to je haridluk, zato
to je odlazak na klanjanje namza wdib, u smislu: ako si ostao da
klanja kui uinio si grijeh, a nisi kufr, a kod Ibn Hazma ti namz
nee biti ispravan kui.''
Kod Ibn Hazma ima jedno miljenje, da li je ostavljanje
jednog namza kufr ili nije, zato to nije klanjao jedan namz, s
tim to moramo da uzmemo u obzir da ovaj ovjek kojega je
pozvala ena da ostane tu, da ona trai neto od njega i da njemu
neto treba, jer je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
ovjeku zabranio da klanja dok mu je hrana na stolu i dok ima
pritisak, tj. kada ima prirodnu potrebu. Pa ni po miljenju Ibn
Hazma ne moe da ga izvue, a po stavu jednog dijela uenjaka
ehlis-sunneta on je ostavio wdib (nareeno), a uinio je grijeh.
Ako nije imao potrebu za enom, ako je imao potrebu nema
grijeha, ali ako je ostao bukvalno zbog ljubavi prema eni,
kaemo: ''Njegova pokornost eni iz ljubavi jeste grijeh sa primjesom
irka ljubavi. To je put u mali irk, ima primjesa ljubavi, ali mu ena
nije tgt, niti je on kfir.''
Ovaj ovjek nije u osnovi shvatio ta znai tgt, ve misli da
si ti, ako se pokori bilo kome mimo Allha, delle we 'al, pa
makar i u grijehu, time postao kfir i uinio ga tgtom; u smislu
da bi, ako bi ti neko sada rekao: ''Popij vino'' i ti popije vino, on
bio tgt, a ti kfir. Ne, on je grijenik i ti si grijenik, ali je on vei
grijenik nego ti, jer on ima grijeh naredbe i zadovoljstva
pijenjem, a ti ima grijeh pijenja i ovo je primjer ovjeka koji nije
nauio ta znai tgt u osnovi, pa je protekfrio enu i sebe, a djeca
su bila maloljetna. Pa onda ti momci koji imaju takvo shvatanje
hoe da kau za nekoga da tekfri i slino. Ovo je primjer za
haridije, a za njih kaemo kao to je 'Alija ibn Eb Tlib, kada su


404

ga upitali: ''Jesu li oni kfiri?'', odgovorio: ''Oni su od kufra
pobjegli, nisu htjeli da budu kfiri. To su naa braa koja se bore protiv
nas, pa smo se mi borili protiv njih''. Zato mi one od tekfrovac koji
nas danas tekfre smatramo naom braom, zato to su oni jo
uvijek muslimani i molimo Allha, delle we 'al, da ih uputi.
Oni ljudi koji nazivaju murike (ije je stanje jasno)
muslimanima to nisu naa braa, pa makar se borili ''na
Allhovom putu'', zato to je to sumnja u nevjerstvo murik i zato
to to povlai neminovno neodricanje od murik, to je uslov za
ispravnost osnove dni islma. Pa kaemo: ''Oni tekfrovci koji su nas
proglasili kfirima: molimo Allha, delle we 'al, da ih uputi. To su
naa braa.''
Bila je jedna grupa iz Linca tu prije nekoliko dana, proglasili
su nas kfirima i otili, da ih Allh, tebreke we te'l, sauva i da ih
uputi; ali su ljudi na tewhdu, naa braa, ali imaju malo
pretjerivanja. Rade ono: ''Ko sumnja, ko sumnja, ko sumnja,...'',
nema kraja, ne znam gdje zavravaju, a mi stajemo ve kod
treeg, a ne kod drugog; zato to drugi (onaj koji sumnja) ispred
sebe ima murika, a trei ispred sebe nema onoga koji radi irk.
Dok oni koji nazivaju tgte i murike muslimanima ili, to je jo
gore, brane ih i prijateljuju, ratuju protiv tewhda to nisu
muslimani.
Spomenuli smo primjer haridij i tekfrovac, koji su
pogrijeili u pitanju kufra u tgta sa dva aspekta. Prvi aspekt je
sma definicija ko je to tgt i ta je to tgt, gdje oni u kategoriju
tgta stave mnoge jedinke koje nisu od tgt. Obzirom da
poinioca velikih grijeha smatraju nevjernikom, oni e tu sigurno
ubrojati mnoge koji nisu tgti, pa e za ovjeka koji te nagovara
da uini veliki grijeh rei da je tgt. Ovo je greka u smom
utemeljenju definicije znaenja tgta. Tekfrovci, ljudi koji su uili
haqq i koji su u mnogim stvarima u utemeljenju na haqqu i moda
nemaju problema s tim ko je tgt, oni znaju, nauili su od


405

uenjak ehlis-sunneta, ali imaju problema i pogrijeili su u pitanju
kako se ini kufr u tgta. Pa mijeaju izmeu pojmova. O emu se
radi?
Kaemo: Kufr u tgta je jedna mnska cjelina koja se
poveava i smanjuje. Kao to se mn poveava i smanjuje, tako se
i svaka stvar od mna poveava i smanjuje, uopteno reeno.
Tako imamo:
osnovu kufra u tgta i bez te osnove nema islma.
Imamo obaveznu potpunost kufra u tgta, to znai da e
ovjek, ako to uradi, biti mu'min u tom pogledu, ali ako
ostavi ovu obaveznu potpunost, onda je on grijenik (Allhu
moj, osim ako ima opravdanje). Ako ostavi obaveznu
potpunost onda je grenik, osim ako to uradi iz straha ili je
kod njega dolo do realne kolizije tete i koristi pa je vidio da
mora da d prednost jednom od dvoje.
A postoji i ona pohvalna potpunost kufra u tgta, koja ulazi u
mustehabte.
Znai, 'aslu kufr u tgta bez toga nema mna, potom je tu
obavezna potpunost kufra u tgta to je dereda mu'min i onda
dolazi pohvalna potpunost kufra u tgta. U obaveznu potpunost esto
ulazi ono spoljanje izricanje ber'ata (odricanja), da'wa,
izraavanje mrnje kroz da'wu, to je odricanje kroz sadraj i to je
obaveza i mnoge druge stvari koje spadaju u kategoriju obavezne
potpunosti. Meutim, mogue je da se desi od momaka koji
sluaju mene, ali me ne razumiju.
U osnovi, neprijatelji i oni koji se suprotstavljaju ovoj da'wi,
oni ne znaju, pojma nemaju o ovome. Oni ne prave razliku
izmeu osnove kufra u tgta i potpune obaveznosti u toj cjelini i zato
e ih nai da, kada o nama govore, navode neke stvari koje se
mogu svrstati ili u pohvalnu potpunost ili u obaveznu potpunost, koja
ako se ostavi, za sobom ne povlai vjerovanje u tgta ili ostavljanje


406

osnove kufra u tgta ili navode neke rijei koje ponitavaju samo
obaveznu potpunost, pa hoe da time navedu da smo i mi kfiri, ne
dao Allh, delle we 'al. Kada takvi neto spomenu, ti vidi da se
tu radi o stvarima koje ne znae mn u tgta, ali mogu biti grijeh
i krnjiti ili obaveznu ili pohvalnu potpunost kufra u tgta. Kao to
nam kau: ''I vi ste uzeli vizu, a zar uzimanje vize nije vjerovanje u
tgta?'' Uzimanje vize nije vjerovanje u tgta, ako ti ne vjeruje u
tgta i ako ti jasno ne izgovori ili napie vjerovanje u tgta.
Smo potpisivanje nikako ne znai da ti prihvata ili priznaje
zakon koji nije Allhov.
Ima ljudi koji ne shvataju, koji su pobrkali. Primjer koji e ti
objasniti vrste pokornosti je sljedei: Ako ti doe neki tgt i kae
ti: ''Uini kufr'', ili: ''Uini veliki irk'' i ti ga, mimo prisile, uini
uradio si pokornost koja te izvodi iz vjere, i to je irk u pokornosti.
A ako ti doe ti tgt i kae ti: ''Popij au vina'' i ti mu se, mimo
tjeranja i prisile, pokori. Jesi li kfir ili nisi? Nisi, ali si grijenik,
jer mu se nisi pokorio u kufru, ve si mu se pokorio u harmu. Isto
tako i kada bi ti rekao da uradi neki mekrh, ti ne bi bio kfir ako
uradi mekrh. A to se tie mubahta (dozvoljenih stvari) sve je
to jasno.
Tako nije svaka pokornost tgtu kufr. Zato t profesori,
praznoglavci, nacionalisti, siromasi, dunjluari, dhili, a naalost
esto i kfiri, nama esto spominju stvari koje se tiu obavezne
potpunosti i govore nam da smo i mi (zbog ostavljanja tog dobrog
djela ili zbog injenja tog loeg djela) kfiri, ne dao Allh, delle we
'al. Takav govori te stvari zbog toga to ne zna kufr u tgta, a
bolje ti je da pretjera nego da ne dotjera, jer ko pretjera moe biti
tekfrovac, ali ko ne dotjera nije musliman. Zato kaemo: Ne dao
Allh, delle we 'al, da smo tekfrovci, al' nam je drae da doemo
na Sudnji dan kod Allha, delle we 'al, i da nekom od nas kae:
''Ti si bio tekfirovac'', nego da kae: ''Ti si vjerovao u tgta i ti nisi
bio musliman.''


407

!. >l _ _.1... _...
''ta vam je, pa se u pogledu munfiq, dijelite na dvije
skupine?''
231

jet je objavljen u pogledu skupine koja se pripisivala
islmu, ali ije je stanje bilo zamreno, nije bilo jasno.
<. ... !.. ... _...,. _ ... . _. <
''Allh ih je vratio u zabludu zbog onoga to su stekli. Zar elite
da uputite onoga koga je Allh u zabludu odveo?''
232

Tj. zar vi elite da uinite muslimanom ovjeka koga je Allh
u Qur'nu i sunnetu nazvao murikom, kfirom i munfiqom? To
elite? Zar elite da vi uputite onoga koga je Allh u zabludu
odveo? Nema ti pravo da onoga koga je Allh u zabludu odveo
vodi u uputu, da kae da je na pravom putu, a musliman je na
pravom putu. Shvatite ovaj jet. Zar elite da upuujete onoga
koga je Allh u zabludu odveo?! Ne moe to tako. Kod Allha je
murik u zabludi, a ti ga ne moe a pravi put povesti nazivajui
ga kako ti hoe. Ne moe to tako, to je promjena Allhovog suda
i dokaz da ne zna tewhd.
.. _l.`. < l .> .l *...
''A koga Allh u zabludu odvede nee mu nai puta.''
233

231
sra en- Nis', 88. jet.
232
233
sura en-Nis', 88. jet.


408

.:. .l _.`,>. !. .`, _...>. ...
''Oni bi voljeli da vi uinite nevjerstvo kao i oni, pa da budete
isti.''
234

Ali Elhamdu lillhi Rabbil 'lemin nismo isti. Mnogi od njih
ne znaju ta je kufr u tgta, ta je osnova, ta je obavezna potpunost,
ta je pohvalna potpunost. Vidio sam jednog na forumu
''IslmBosna'' kako ''melje'' po meni, kako kae da ja tekfrim
svakog ko izvadi izvod iz matine knjige roenih (rodni list).
Sluao je moja predavanja i navodno shvatio da ja tekfrim svakog
onog koji izvadi rodni list i spominje ono pitanje vjenanja pred
tgtom, o kom ja jesam govorio. Onog momenta kad postoji
sudija i dvojica svjedoka i kada ti doe i kada se proita ona
presuda da mora ustati ta ceremonija je problematina, ali ako
ima neka ceremonija sa drugim sadrajem i drugim izgledom
da vidimo, razmisliemo. Pa onda kae kako sam i ja uradio taj
mn u tgta, pa navodi primjere i esto navode socijalu. Socijala
im je boljka, a ja ne primam socijalu. Pa kaem tom ovjeku:
''Tako mi Allha, ja ne primam socijalu, iako tvrdim da primanje
socijale nije kufr u Allha.'' Odakle mu dokaz da ja primam
socijalu? Lae. Nisam priao ni sa jednim iz Bosne, a da mi nije
spomenuo socijalu. ta im je sa tim socijalama, kao da ovdje pare
padaju sa neba. Ako hoe para, samo neka se vrate nazad u
tewhd i neka ponu da ire da'wu i mi emo skupiti nae socijale i
slati njima, nije problem. Ali, ja ne primam socijalu, niti je
primanje socijale kufr u Allha, delle we 'al.
A ja sam bio u Saudijskoj Arabiji i ja, tako mi Allha, delle we
'al, ne kaem studentima da ne idu u Mednu, ali kaem da se
tamo ui kufr i ja u to Semiru Imamoviu dokazati na

234


409

predavanjima i odgovoriu mu na onaj njegov monolog ''biti ili
ne biti'' iz ''Saffa''. Odgovoriu mu na onaj njegov monolog i
dokazati da je tamo (u Medni) kufr. Kako nije kufr, kad te tamo
ue da je Jaser Arafat musliman? Zar to nije kufr? Kad te ue da je
Mubarak musliman, zar to nije kufr? Kad te ue da su komunisti
Jemena muslimani, zar to nije kufr? Kad te ue da je Fahd
musliman i da mu se treba pokoriti, zar to nije kufr i irk? Kad te
ue da je vjerovjesnik Jsuf, 'alejhis-saltu wes-selm, sudio sa
tgtom, zar to nije vrijeanje vjerovjesnika? Kad te ue da je
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, prihvatio kfirski zakon u
darri (prinudi), zar to nije kufr u Allha, delle we 'al? Kad te ue
da ne tekfri murike, zar to nije kufr u Allha, delle we 'al?
Meutim, problem je u onome to Allh, delle we 'al, spominje
kada kae: ''ovjek je najvei dokaz protiv sebe''. Tako on sm
dokazuje ono to meni pobija. Ja sam rekao da tamo nema znanja,
a on hoe da dokae da tamo znanja ima, pa sm pobija sebe, a
dokazuje mene (tj. ono to sam rekao). Kako? Time to prosipa i
pokazuje neznanje, to znai da zaista tamo nije nauio, znai sm
je protiv sebe dokaz. Oni tako podiu tenzije i polariziraju narod i
spominju nam te stvari. Od stvari koje sam uo od profesora
''alosne vrbe'' jeste da kae: ''Vi gradite tamo kfirske zgrade i drave
i to je isto kufr.'' Uradili smo kufr time to ovdje radimo i to
podiemo ovo drutvo?! To nije kufr. Naprotiv, moe biti mubh
(dozvoljeno), moe biti harm (zabranjeno), a moe biti i kufr
(nevjerstvo). Spominjem vam dokaz da ti ljudi navode primjere
kojima dokazuju da nemaju pojma o ovoj temi. Iako je sigurno da
oni smi nisu ostvarili kufr u tgta, oni nas redovno tekfre,
svjesno ili nesvjesno. To je tekfr klasini. Kada ti ovjek kae: ''Ti
si prihvatio kfirski zakon'' on te je time protekfrio, jer je to isto
kao da ti je rekao: ''Ti si uinio seddu kipu''. Onda kada ga ti
pita: ''ta to lae?'', on ti kae: ''Ih, jes' ti ruan ahlq! Mora
nauiti ahlq...'', a on ti je rekao da si uinio seddu kipu. Kakav je
ovo mizn (vaga i mjerilo), kakvo je ovo shvatanje? Veliki broj


410

ljudi e napustiti ovaj svijet, a da nikada nee biti shvaen od
ljudi, ali e od strane nekih ljudi ipak biti shvaen.
Allhovi, delle we 'al, poslanici, 'alejhimus-saltu wes-selm,
su napustili ovaj svijet i mnogi ih jo nisu shvatili, a kamoli da
shvate obine ljude. A ako mi budemo probali da zadovoljavamo
htijenja ljudi mi emo nastradati jer je to nemogue. Jer, milion
ljudi ima milion htijenja, milion shvatanja, milion razuma, milion
potreba, milion ambicija i slino. Ne moe zadovoljiti haridije i
murdije u isto vrijeme, ne moe dvije strane zadovoljiti
odjednom. ta nam je cilj i ta nam je jedino rjeenje? Samo po
sredini, da gledamo zadovoljstvo Allha, delle we 'al, da idemo
po Qur'nu i sunnetu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, pa neemo pokuavati da zadovoljimo ni ovoga ni onoga,
jer to je nemogue. Zato emo se odluiti da traimo Allhovo
zadovoljstvo kroz dokaz, slijedei Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, svjesni da je sunnet Allha, delle we 'al, da bude
stalno ovo kokanje, da bude stalno ova rasprava kao to se kae
u jetu:
!.l->. ..-. -.l .. _..`..
''Jedne smo drugim uinili fitnom (iskuenjem); hoete li se
strpiti?''
235

Ako je to stvar u oruanoj borbi:
.l. '.!: < ...N .... >.l. .l..l ..-. -..
''Da je Allh htio On bi ih pobijedio, da iskua jedne pomou
drugih.''
236

235
sra el-Furqn, 20. jet.
236
sra Muhammed, 4. jet.


411

...zato to ne bi bilo i u ovom vidu borbe, u ovom vidu
dokazivanja i raspravljanja, a najgore je neznanje? Ako bi se
ovjek pokorio tgtu u velikom grijehu, svojim srcem slijedei ili
svojim secem priznavajui zakon Bua u velikom grijehu bio bi
kfir zbog toga to je svojim srcem priznao i ohallio. On bi bio kfir
ak i ako bi uradio stvar koja je samo mekrh (pokuena) ili da
uradi stvar koja je mubh (dozvoljeno), ali da mu polazite toga
bude vezanje za zakon tog tgta, ak i u mubhu, jer mu je tada
polazite vjerovanje u tgta. Mnogi te stvari ne shvataju i govore:
''Kada si izvadio linu kartu ti si uinio mn u tgta'', ne dao Allh,
delle we 'al, i hoe da po svaku cijenu mi budemo isti sa njima
(tj. kfiri). Hoe da nas uvale, navlae, samo da bi i mi potonuli sa
njima. Ili, stane na semafor i kau ti: ''Ti si kfir'', kao to to rade
tekfrovci. To su problemi neshvatanja kufra u tgta, obavezne
potpunosti kufra u tgta, pohvalne potpunosti od strane haridij i
tekfrovaca, te neznanja ime se rui koji dio kufra u tgta, kada si
(zbog toga) kfir, kada si fsiq, a kada si opravdan.
Idui primjer koga emo, in'Allhu, navesti zahtijeva
koncentraciju, jer je precizan i mnogima e biti teak. Nije toliko
teak, ali je problem to mnogi ljudi ove stvari ne mogu shvatiti
zato to se nisu upoznali sa naom terminologijom i nemaju nae
temelje. Ljudi ne znaju nae temelje i onda kada dou kod nas i
uju ove stvari, osjeaju se kao student koji je mnogo vremena
izostajao sa nastave i onda se osjea kao da je na nekom pustom
ostrvu, pa onda kada se vrati kui kae sebi: ''Hajde nauiu ja
to'', ali padne na ispitu. ovjek se ne osjea fino kada neto ne
razumije, teko mu... To je onaj koga je sramota, a onaj koga nije
sramota njega ba briga. On dobija negativne ocjene, ukore i
slino, ali njega ba briga. Ove stvari vjere se ne mogu shvatiti
samo razumom, ve i bogobojaznou. Wallhi, sa ihlsom i sa
koncentracijom, osjeajui da se time ini 'ibdet Allhu, delle we
'al. Isto tako je i kada je u pitanju itanje knjig hadth
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Uzmi iskreno, u


412

ime Allha, delle we 'al, i itaj, rije po rije, polagano i razmiljaj
o njoj, zatim se skloni i probaj da vidi ta si ti shvatio, a zatim
skloni ruku sa knjige i vidi kako ti shvata i kako do tebe dolaze
rijei iz Kitaba i sunneta Allhovog Poslanika sallallhu 'alejhi we
sellem.
Dajemo primjer: Primjer za to su murdije. Ko su murdije?
Murdije su uopteni naziv za sekte koje su iz mna izbacile
neto, neke rijei, neka djela, obzirom na razliitosti i
ekstremizam koji je meu njima. Meutim, ovaj se govor tie
ljudi koji imaju ubhe najekstremnijih murdij i moda bi neko od
'uleme rekao: ''Mi takve neemo nazivati murdijama. Takvi ne
zasluuju da se nazivaju murdijama'', zato to su murdije
muslimani. Murdi'atul-fuqah' (pravnici murdij) su muslimani,
muwehhidi. ak i za pojedinca, pripadnika mnogih sekti koje su
upale u neki ekstremizam, kaemo da je musliman, kao to su
e'arije i maturidje u pitanju mna, ali su zato, sa druge strane,
ekstremne dehmijje kfiri zbog definicije smog mna. Takoer,
oni koji danas tgte i murike nazivaju muslimanima i koji
prijateljuju sa njima jer se na to smatranje i nazivanje tgt i
murik muslimanima nadovezuje prijateljevanje, jer kada su oni
''na silu'' ''uputili onoga koga je Allh odveo u zabludu'', oni se
prema njima postavljaju kao prema muslimanima i daju im wiljet
ti ljudi se zovu prijatelji tgta i pomagai tgta.
Spominjemo primjer koji je spomenuo jedan od uenjak
dananjice, Ahmed el-Hlid, koji je u jednoj osnovnoj stvari
ovdje pogrijeio, a vidjeete o emu se radi. Naime, radi se o
njegovoj greci opravdavanja mnogih koji ne tekfre tgte i
murike, te smatranja takvih muslimanima, a to je greka mnogih
onih koji inae tekfre tgte i murike, ali ne tekfre onoga koji
tgte i murike naziva muslimanima (tj. osobu broj dva u ''lancu
tekfra'', sumnjaa u kufr tgt i murik).
Ahmed el-Hlid kae:


413

''Primjer za to su murdije, koje se nama ponekad suprotstavljaju u
pogledu suda za neku linost (ovjeka pojedinano, jedinku) da je on
tgt, poput onoga koji sudi zakonom suprotnim Allhovom ili
suprotnim onome to je Allh objavio, koji je promijenio Allhov er'at
i koji poziva da se ini 'ibdet drugom mimo Allha i ne uvode ga u
kategoriju tgta,
237
poput hkima, onoga koji sudi zakonima
suprotnim onome to je Allh objavio, koji mijenja Allhove zakone, koji
poziva da se ini 'ibdet nekom drugom mimo Allha, delle we 'al.''
Tj. da se njemu ini 'ibdet slijeenjem njegovog zakona. Kao
to kae Ahmed el-Hlid, pitanje hkimijeta (osobine Allhovog
sudstva), pitanje svojstva hkimijeta Allha, delle we 'al, zbog
mnotva lai i zabluda skoro da je kod ljudi postalo manje
poznato. Ovdje se govori o osobi koja ne tekfri hkima (sudiju), a
ne o osobi koja ga je (svojim glasom) postavila i za to odabrala, jer
kasnije, na kraju knjige, kada govori o onima koji daju glasove,
kae:
''...ali, ako smatra da je djelo tog tgta mali kufr i ako mu d glas i
postavi ga kfir je, bez obzira na to. To je mes'ela ovjeka koji zna da je
Allh neto zabranio, ali ne zna ta se na to nadovezuje, pa to uradi,
poput onih koji su vrijeali vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
ashbe na Tebku, koji su znali da je to gbet i da je to harm, ali nisu
znali da je kufr. Meutim, njihovo neznanje u onome to se nadovezuje
na taj grijeh obzirom da su znali osnovu njegove zabranjenosti ne
spreava dolazak Allhovog propisa.''
Ahmed el-Hlid govori samo o tekfru: ''Osoba ne tekfiri
ovoga...'', a mi kao da zamiljamo tog: ne prijateljuje sa njim, ne
oboava ga, ne pokorava mu se, mrzi ga, ali ga ipak ne tekfri.
Ahmed el-Hlid je spomenuo onoga koji mijenja Allhov zakon,
koji poziva da se ini 'ibdet drugome mimo Allha, delle we 'al.

237
Znai ovu osobu ovi ljudi ne uvode u kategoriju tgta (tj. i dalje ih
smatraju muslimanima) (napomena autora).


414

Ovo to kae: ''Onaj koji poziva da se ini 'ibdet drugom mimo
Allha, delle we 'al'', iako misli o ovim vladarima dananjim, koji
sude laikim zakonima, iji ustavi otvoreno ukazuju na
neovisnost u propisivanju zakona mimo Allha, delle we 'al, i na
dozvoljenost toga. Nema sumnje da mu se suprotstavljamo sa te
strane, zato to je kufr tih ljudi poznata stvar, kao to kae Ahmed
kir: ''Niko od sljedbenika qible se ne razilazi u tome da je suenje
laikim zakonima kufr.''
Ahmed el-Hlid je od onih koji tekfre tgte i murike, ali
govori o osobi koja ne tekfri ovu vrstu, ovu jedinku, pa kao da on
ovo gradi na rijeima ejha Muhammeda: ''Najmanje to se za njega
(onoga ko ne tekfri tgta) moe rei je da je fsiq...'' i slino.
Meutim, mi tvrdimo da je to greka, tj. da se onaj koji sumnja u
kufr tgta i murika ije je stanje (tgtijjeta i irka) poznato da
taj koji sumnja u kufr tog pojedinca tgta i murika i smatra ga
muslimanom i sm kfir (nevjernik) i vidimo da je na tome Qur'n
i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, jer to
znai da se nije odrekao od njega (tj. da se ovaj koji sumnja u
njegov kufr nije odrekao murika, pa tako ne moe biti musliman).
Sada ovdje el-Hlid spominje ubhe tih koji ne tekfre tgte i
murike: ''I argumentiraju to brojnim ubhama, poput neznanja...''
ta misli ovdje pod: ''...poput neznanja''? Tj. oni koji ne tekfre
ovu jedinku (pojedinca), a problematino je da itavu vrstu
sudaca sa tgtskim zakonom i propisivaa tgta, itavu vrstu u
koju ulaze jedinke stavi pod ovo. Manje je problematino staviti
pod ovo odreenu jedinku. Pa im spominje ubhu koja se zove
dehl (neznanje). ta je dehl? Upravo ono to rade danas ljudi, a
to je da kau: ''Kada ovjek uradi veliki irk ili stvar koja ga ini
tgtom, ako je neznalica jo uvijek se naziva muslimanom, dok mu ne
doe neko, pod uslovom da je dobro ''potkovan'', pa da mu to dobro
objasni''. Pa takvoga, uprkos velikog irka i tgtijeta kojeg je
uradio, i dalje nazivaju muslimanom. Ahmed el-Hlid takvoga


415

naziva murikom i tgtom, meutim, vidite da je Ahmed el-Hlid
u ovom pitanju (ne znam kakav mu je menhed u pitanju ''ko
sumnja u kufr murik'', ostalih murik i tgt koji su jasni u
njegovom shvatanju) za ovu drugu osobu postavio ovaj temelj.
238

Temelj opravdavanja onoga koji sumnja u kufr pojedinca tgta i
murika dehlom, a mi znamo da je idm' 'uleme da kada ovjek
uradi djelo tgtijjeta, jasnog kufra ili velikog irka, tada dehl
(neznanje) i sve ono to proizilazi iz njega ili to je zajedniko sa
njim, kao to je taqld (slijepo slijeenje), te'wl (pogreno
shvatanje) ili idtihd (ulaganje truda od strane uenjaka) nije
prepreka za dobijanje imena onoga to je uradio (tgt, kfir,
murik,...), jer ime dobija, htio ili ne htio, im ga je uradio, ali da
spomenute stvari (dehl, taqld, te'wl, idtihd) mogu biti prepreka
za kaznu nad njim. Kada bi on ovdje govorio o imenu kufra poslije
argumenta, u smislu da ga ne naziva kfirom nad kojim se uspostavio
argument i koji zasluuje kaznu, ali ga naziva nemuslimanom, imalo
bi smisla, ne bi bilo loe.
''...i poput prisile (opravdavaju tgte prisilom)...''
Kau danas: ''Ne smijemo za njega rei da je murik i da je tgt,
jer je prisiljen.'' Ako ih pita: ''A ko ga je prisilio?'', kau: ''Amerika,
Rusija i Evropa.'' To je zaista ubha, ali da li je ovo opravdanje kod
pojedinca? Teko moemo da opravdavamo ovjeka koji kae da
su ovi prisiljeni, jer da bi takve opravdao prisilom mora donijeti
dokaz iz Qur'na i sunneta koji podravaju onaj opis prisile koji je
on njima pripisao, da taj opis prisile u njegovom shvatanju
dokae, a ne samo ''rekla-kazala''. Na kraju, moe se teoretski
zamisliti neki ovjek koji nema pojma o ivotu, da mu padne na
pamet da su prisiljeni, ali i to je neto daleko, jer ne moe biti

238
Tj. on tgta i murika ne opravdava neznanjem i sl., ali grijei kada
neznanjem i sl. opravdava onoga koji ne tekfri tgta i murika (napomena
izdavaa).


416

itava Zemlja prisiljena. A ako je on ve i prisiljen, mogao je da se
skloni sa stolice i da pusti da drugi bude prisiljen.
''...ili da se uslovljava ohalaljivanje ili nijjet (namjera)...''
ta misli pod ovim? Ovo je zaista interesantno. Ekstremne
dehmijje, koji su kfiri po idm'u muslimana, su rekle: ''Kada
ovjek uini vanjtinsko djelo velikog kufra, poput sedde kipu, ne
postaje nevjernik sve dok jezikom ne kae da je sedda kipu hall''. Tek
kada to kae, on za njih postaje kfir, a dok to nije rekao on za njih
nije kfir, jer je kod njih kufr poricanje srcem, pa mora da ti kae o
svom mnu, da sazna, a saznat e ga samo na osnovu onoga to
uje s njegovog jezika. Ovo je prva ubha i ovu ubhu zagovaraju
mnogi koji se danas pripisuju selefizmu, a koji su se nakotili kao
vi po Jordanu, Kuwajtu i po zemljama Zaliva, ko vaaka ih ima.
Ovdje Ahmed el-Hlid govori o hkimijetu i kao da im je tu
''otvorio vrata'' (opravdanja), zato to kae da je to optepoznato,
ali to ne radi u drugim stvarima. Druga ubha o nijjetu se zove ''a-
l Semir'' (tj. Imamovi) i sve ovo postoji u njegovom (tj.
Semirovom) predavanju o tekfru, a na koji e uskoro dobiti
odgovor. Kau: ''Ako ovjek uradi veliki vanjtinski jasni kufr, bez
ikakve dvosmislenosti, ne postaje kfir ako nije htio (ako nije imao nijjet)
da postane kfir.'' Kako emo nazvati ovo? To su onih njihovih
esnaest ''imm''. i'ije imaju dvanaest imm, a ovi u Bosni sada
imaju esnaest ''imm'' ali nisu svi isti. Ima i onih koji su uvidjeli
da su pogrijeili i onih koji su prkosni i koji zaista nisu dobri, i
molim Allha, delle we 'al, da uputi one u kojima ima imalo
objektivnosti. Kau: ''Namjera. Tj. ako nije imao namjeru da (tim
djelom) postane kfir, on nije kfir''. Pa za tgte kau da oni hoe da
budu muslimani i da poprave stanje, a ne da budu kfiri. Ahmed
el-Hlid kae:
''...i slino tome, pa svoje miljenje argumentiraju govorom nekih
uenjak.''


417

Kaem: ''Ibn 'Abbs... ''Jadni'' Ibn 'Abbs''. Kada za jednog
od esnaestorice ovih ''imm'' rekosmo da je dhil i kfir,
zaboravio je da je nekada tekfrio Mu'dha ibn Debela, zaboravio
je da su protekfrili Jsufa, 'alejhis-saltu wes-selm, zaboravio je da
su protekfrili Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kada su
rekli da je on prihvatio kfirski zakon, jer su sve te lane optube
tekfr. tavie, wallhi, Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, su oni protekfrili jo i prije nego to su ga optuili da je
prihvatio kfirski zakon. Protekfrili su ga jo kad su protekfrili
Mu'dha, jer iz tekfra Mu'dha proizilazi i tekfr Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Naime, ako je Mu'dh uradio
otvoreni kufr i irk, a Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,
ga nije protekfrio, a poslat je sa tom vjerom od Allha, delle we
'al, onda to ima runo znaenje. Meutim, Mu'dh nema
nikakvih problema, vjerovjesnici nemaju nikakvih problema, ve
to ove neznalice samo priaju. Takoer, ''jadni'' Ibn 'Abbs...
Optuie Ibn 'Abbsa, radijallhu 'anhum, da nije uinio kufr u
tgta, optuie Twsa da nije uinio kufr u tgta. Kako su ih
optuili za to? Rekavi za njih dvojicu da su za ono to je veliki
kufr i tgtijjet (suenje zakonom mimo Allhovog) rekli da je
samo mali kufr.
Ibn 'Abbs je zaista govorio o malom kufru, kao i ostali koji su
govorili o vladarima muslimanima-grijenicima, koji su u
pitanjima sudstva upadali u grijeh koji je u kategoriji malog kufra
iju smo granicu i prirodu podrobno objasnili. Ovi danas uzimaju
rijei Ibn 'Abbsa, a zatim sputaju te rijei Ibn 'Abbsa na sasvim
drugu situaciju, na pitanja velikog irka i tgtijjeta u sudstvu: na
Dings-khna, na poglavice beduinskih plemena o kojima govori
Sulejmn bin Sahmn i na tgte dananjice. Pa su oni time
optuili Ibni 'Abbsa da nije uradio kufr u tgta, kao to o
takvima kae ejh Muhammed: ''...ili da tvrdi da njih to njihovo
djelo, iako priznaje da je grijeno, neispravno, ne izvodi iz vjere...''


418

Mes'ela: Ako ovjek za 'ibdet usmjeren nekom drugom
mimo Allha, kae da to nije veliki irk i veliki kufr, da li je on
uinio kufr u tgta ili nije? Je li dovoljno da ovjek, kada vidi da
se ini 'ibdet nekom drugom mimo Allha, kae: ''Wallhi, to jeste
zabranjeno, ali ne znam je li to veliki irk?'' Ne mora znati ovaj
termin, ali ne smije se dvoumiti, pa da kae: ''Wallhi, ne znam da
li ovo kida vezu izmeu ovjeka i Allha''. Nema tu dvoumljenja.
Zato poslije toga to je rekao, ejh Muhammed kae:
''Naprotiv, dnil-islam nije ispravan (drukije), osim tekfrom tih tgt
i odricanjem od njih, a onaj koji ih brani na nevjerniki nain ili koji
porie onome koji ih tekfri ili koji smatra da je svakako njihovo djelo
btil, ali da ih ne izvodi iz vjere nije uradio kufr u tgta''.
Oni moraju uskladiti ovo sporno izmeu rijei ejha
Muhammeda i potvore koja proizilazi neminovno na Ibn 'Abbsa
i Twsa, sada radi njihovog shvatanja i njihovog ''natezanja'' i
njihovog znanja, kojeg su kako kau skupljali godinama, tako da
su im se dilbbi pocijepali. Ova braa koja primaju socijalu bi
trebalo da im poalju dilbbe, jer su im se pocijepali na koljenima
od ''sjedenja pred 'ulemom''. Prema njima, Ibn 'Abbs nije uinio
kufr u tgta. Zar nije tako? Shvatate li ta rezultira iz ovoga?
Prema njima, da su Ibn 'Abbs i Tws danas ovdje, rekli bi za
Mubaraka i sline da nisu kfiri i da im je to djelo (tgtijjeta) mali
kufr. Nisu od njih mirni Allhovi robovi. Onda ujem da ovjek za
mene kae: ''Od njega su mirni svi, i idovi i krani, samo nisu
mirni muslimani''. A ja mu kaem: ''Od tebe i tebi slinih su mirni
svi tgti, samo nisu mirni Ibn 'Abbs, Mu'dh ibn Debel, Tws,
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, i Jsuf 'alejhis-selm.'' Pa
optuie Ibn 'Abbasa da nije tekfrio tgte, kao to su to uradili
neki koji se pripisuju znanju, a koji danas vae za velike uenjake.
Neovisno od ispravnosti dokaza, ispravnosti znaenja koje su
shvatili iz njih, tj. neovisno da li ima ispravan dokaz obzirom na


419

sened i neovisno od toga da li je ispravno ono to su oni shvatili iz
tih rijei. Kao to im kae Ahmed el-Hlid:
''Ti riwjeti koje su uzeli: prvo, govor je oko njihovog lanca prenosilaca,
a drugo je da ste vi to shvatili pogreno''.
Ibn 'Abbs ne govori o tgtima, ovjee. Kada Ibn 'Abbs
govori da je to mali kufr, on govori o muslimanima koji to rade, o
vladarima u njegovom vremenu. Ahmed el-Hlid spominje
njihove ubhe i kae:
''Jeste, uzeli su za dokaz ono to nije dokaz i shvatili su ono to se iz njih
ne shvata, i ovo je sloeno neznanje''.
ta je ''sloeno neznanje''? Sloeno neznanje je da ovjek
neistinu smatra istinom, a obino neznanje je da ovjek ne zna
istinu, da ne zna nita. Dalje on govori:
''Pa oni ne znaju sud za ovu osobu, koja sudi suprotnim onome to je
Allh objavio''.
Hoe da kae: Oni ne znaju Allhov sud iz Qur'na i sunneta
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, vezan za tgta
suda. Meutim, opaska koja dolazi od druge 'uleme ne dozvoljava
opravdavdanje nepoznavanjem suda iz Allhove Knjige.
Preciznije reeno: Opravdavanje nepoznavanjem suda iz Allhove
Knjige uticae na ime kufra koje za sobom povlai kaznu, tj. moe se
desiti da mu je odreeno pitanje bilo zamreno i da se osoba
teoretski poput njega u slinom pitanju opravdava u kazni, ali ne i
u imenu (tj. murika, nemuslimana), jer on nije ostvario osnovu
islma koja podrazumijeva odricanje od tgta. Tako njegovo
opravdanje neznanjem u pogledu suda za ovu osobu (obzirom da
je ubha ovdje vea jer se ta osoba pripisuje islmu) moe imati
vezu sa kaznom, a ne sa imenom. Tj. ako umre u tom hlu, a nije
uradio kufr na drugom mjestu, moda Allh, delle we 'al,
teoretski na Sudnjem danu prema njemu postupi kao to postupa


420

prema ehlul-fetri, jer je on umro kao nemusliman, ali nad njim nije
uspostavljen argument.
On ne zna hukm za ovu osobu i ne zna da li ona ulazi u
openitost kategorije tgta ili ne, ali nisu od onih kojima njegovo
stanje nije nepoznato. Hoe da kau da oni znaju njegov hl i
tano znaju ta radi, i ovo je problematino. Ako znaju njegov hal
i ako znaju da je otvoreno ohallio harm i da je oharmio hall, na
ta ukazuje njegov ustav to je problem, jer su to kufrovi i to svaki
musliman zna. Ali, kaem: Da li je mogue da Ahmed el-Hlid
govori o Saudijskoj Arabiji, jer se onaj tamo (vladar) krije iza
er'ata? Da li je mogue da govori o njemu, to bih volio da pitam
Ahmeda. Moda je on ist od svega ovoga, ali govori uopteno jer
nisu zemlje: Tunis, Sirija, Jordan,... iste kao i neke druge zemlje
koje se vjeto kriju, munfiki. Hoe da kae: Oni znaju njihovo
stanje, uz svoj mn i znanje da je kufr u kategoriju tgta uopteno
art za ispravnost islma.
Ahmed el-Hlid hoe da kae svoj temelj: ''Oni imaju osnovu
kufra u kategoriju kufra uopteno, ali su ovu jedinku promaili.'' Pa je
Ahmed el-Hlid postavio temelj kojim kao da ih opravdava.
Navodno, oni nisu od onih koji vjeruju u tgta jer imaju kufr u
kategoriju tgta uopteno, ali ih u jedinki opravdava. Ima jedna
opaska koju u spomenuti: ''...i rukn bez kog se mn ne moe
ostvariti'', tj. u njegovom govoru oni imaju kufr u tgta u
kategoriju uopteno. Pa kae:
''Dakle, postoji razlika izmeu onoga koji ne zna hukm (propis ili sud,
tj. iz Qur'na i sunneta) za tu osobu i onoga koji ne zna hl...''.
Kaemo: Jeste, kao to emo kasnije vidjeti. Nema nikakve
sumnje da se onaj koji ne zna hl (stanje) murika i stanje tgta, a
osoba poput njega isto tako to ne zna, opravdava tim
nepoznavanjem hla. I sve fetwe koje je on ovdje naveo od Ibn
Tejmijje tiu se nepoznavanja hla, a nijedna se ne tie nepoznavanja


421

hukma. Znai razlika je izmeu nepoznavanja hla (stanja) i
nepoznavanje hukma (suda, propisa) i zato smo mi, kada smo
naveli onu fetwu od ejha Muhammeda, rekli da je ejh rekao:
''Ovi tgti koji su poznati kod svih ljudi...'', tj. govori o tgtima ije
je stanje opte poznato, a propis tgta ije je stanje manje
poznato se razlikuje. ''...pa onaj koji mu zna stanje, a nije se od njega
odrekao on je od njega''. Znai, postoji razlika izmeu
nepoznavanja hla (stanja)
239
i nepoznavanja hukma (suda, propisa).
240

Pravilo: Mi opravdavamo nepoznavanjem stanja. 'Ali bin
Hudajr ima jednu knjigu koja se zove ''Duz o neznanju i
zamrenosti stanja'' i u njoj govori o ovim stvarima, mes'elama o
zamrenosti hla (stanja) i nepoznavanju neijeg stanja, i ta knjiga
vrijedi zlata, uz to to niko nije bezgrijean. Ovdje je Ahmed el-
Hlid upao u jednu kontradiktornost. On se slae, i on to sve
vrijeme govori, da tekfr tgta u onom smislu kojeg sam
spomenuo: odricanje od njega, to zna svaki musliman, tj. tekfr u
imenu jeste stvar bez koje nema cjeline osnove kufra u tgta.
Tekfr tgta u onom znaenju kojeg stalno objanjavam, tekfr u
imenu, tj. negiranje imena islama njemu jeste stvar bez koje nema
cjeline osnove kufra u tgta, tj. to je art za ispravnost ili rukn

239
Ovo nepoznavanje (stanja) jeste opravdanje onome ko ne tekfri odreenog
(pojedinca) tgta ili murika, jer on ne zna njegovu stvarnost, njegovo djelo
koje ga ini tgutom ili murikom, pa ga ba zato i ne tekfri (napomena
izdavaa).
240
Ovo nepoznavanje (propisa) nije opravdanje onome ko ne tekfri
odreenog (pojedinca) tgta ili murika, jer je njemu obaveza da se, nakon
to se uvjerio u stanje odreenog tgta ili murika (njegovo stanje tgtijjeta
ili velikog irka), njega odrekne i zanegira da su njih dvojica iste vjere. To je
osnova vjere, a svako ko tgta i murika smatra ili nazove muslimanom,
svojim bratom (umjesto da ga smatra Allhovim i svojim neprijateljem),
ponitio je i skrio ovu osnovu, ma kakva ubha bila razlog tome (napomena
izdavaa).


422

ispravnosti kufra u tguta, i to se vidi iz njegovog (el-Hlidijevog)
govora. To znai da osoba koja nije uinila tekfr tgta, tj. koja nije
protekfrila tgta kod Ahmed el Halidija neminovno s te strane ne
bi bila musliman. Meutim, Ahmed el-Hlid ovdje dolazi u
sljedeu situaciju: Ima kategoriju tgta i ima jedinku tgta. Kada
je doao kod jedinke tgta, a ima temelj, utemeljenje da je tekfr
tgta, odnosno negacija imena islma muriku i tgtu rukn u cjelini
osnove kufra u tgta. Sad je doao u situaciju da pripie islm,
osnovu islama ovjeku koji zna hl (stanje) tgta, a nije mu negirao
ime islma. Ovdje je el-Hlid ovome pripisao islm, a fali mu
stvar rukn bez kojeg nema cjeline osnove kufra u tgta, pa je upao
u protivrjenost: ovakvom ovjeku
241
je pripisao islm, a on
nema ono to je kod njega (tj. el-Hlidija) rukn i zato kaemo da je
iz kategorije tgta izvukao tekfr iz njegovog btka ruknom u
cjelini osnove kufra u tgta i problem je nastao kada je napravio
razliku izmeu kategorije i jedinke (tgta).
Njegovo pravilo glasi, tj. hoe da kae: ''On je uinio kufr u
kategoriju tgta uopteno, ali nije u ovu jedinku tgta, pa tog tgta
opravdava ovim ubhama u jedinki, ali je musliman zato to ima kufr u
kategoriju tgta uopteno.''
A to je proturjenost, to je dokaz greke ovjeka, kada
njegovi temelji ne mogu da se tjeraju do kraja. Kada ne uspije da
ih otjera do kraja, da u svemu budu bez sukoba, kao to kae
Allh u Svojoj Knjizi:
.l. _l . ..s .s < ..>.l , !.l.> ..

241
Koji pojedinca tgta ije je stanje optepoznato smatra muslimanom
(napomena izdavaa).


423

''Da je on (Qur'n) od nekog drugog, mimo Allha oni bi u
njemu nali mnoge nesuglasice (kontradiktornosti).''
242

Zato ja kaem, i ovo ne govorim od sebe ve uz konsultaciju
sa njegovim ejhom lino, da je Ahmed el-Hlid govorio samo o
opravdanju neznanjem u stanju. Zato kae njegov ejh: ''Ne znam
zbog ega Ahmed izjednaava nepoznavanje hukma i nepoznavanje
stanja, jer to nije isto'', odnosno: da je Ahmed govorio samo o
nepoznavanju stanja, a ne hukma, ne bi bilo nikakvih problema.
Tj. u smislu da ovjek ima ostvaren kufr u tgta uopteno, ali ima
jedna jedinka tgta kojoj je stanje zamreno i osoba poput nje ne
zna to stanje (tog tgta), dvosmisleno, kao to je stanje Ibn
'Arabija ili Sulejmana Bugarija nejasno nekim ljudima:
dvosmislen ovjek, mnogi kod njega ne mogu da ''uhvate'' 'aqdu
utjelovljenja i inkarnacije. Pa neemo rei: ''Ti si kfir zbog toga to
nisi uinio kufr u Ibni Arabija i Bugarija'', zato to on ima kufr u
kategoriju tgta uopteno, a ne zna stanje Ibn 'Arabija, recimo, ili je
za njega to stanje zamreno, jo uvijek nije mogao da pronikne u
njegovu sutinu, i tek onda vai pravilo: ''Razlika izmeu kategorije
i izmeu jedinke (pojedinca)''.
Ovdje se takoer primjeuje jedan vid ''ljuljanja'' temelj u
izrazima Ahmeda el-Hlidija kada je govorio o vrstama, jer je
samo jednom spomenuo vrste i poslije ih nije vie spomenuo, jer
je problem spomenuti vrstu, jer u vrstu ulaze u ovom smislu
opravdanja hukma, neznanja hukma,..., jer je vrsta sastavljena od
jedink, tj. kada nema vrste nema ni jedne jedinke, jer ne moe
itavu vrstu da makne. Teoretski temelj do kojeg smo mi doli i
kojeg mi smatramo ispravnim je:
''to se tie tgta suda, ije je stanje optepoznato i nije zamreno, onaj
koji njega ne smatra nemuslimanom (koji mu nije negirao ime islma),

242


424

on se nije odrekao od njega i nije musliman zato to nije doao sa
osnovom dna, bez obzira to on ne zna hukm iz Allhove Knjige''.
Meutim, iako mi kaemo da takva osoba nije musliman, ne
znai da moramo za njega rei da je kfir, u smislu kfir kazne,
243

zbog ubhi koje ima, a koje mu teoretski mogu biti opravdanje da
ga Allh na Sudnjem danu ne kazni, ve da ga iskua, ali u tom
stanju on ipak umire kao nemusliman, jer nema ostvaren kufr u
tgta ije je stanje optepoznato.
Nakon konsultacije sa njegovim ejhom i itanja fetwi 'uleme, u
njihovoj upotrebi termina se moe vidjeti ovo pravljenje razlike
izmeu kfira prije uspostave argumenta i kfira poslije uspostave
argumenta i mora da ovjek pazi o emu govori i ovo su opaske na
govor Ahmeda el Halidija po pitanju murdij i u ovom smislu bi
rekli ne smijemo ih nazvati murdije ni dehmije ve se slini
nazivaju prijatelji i pomagai tgta s time to nije njihov kufr isti, tj.
negacija islama koju je zasluio. Ima neko ko je upao samo u ovaj
problem, a ima neko ko je upao u ovaj problem, pa onda upao jo
i u ljubav prema njemu, u prijateljevanje sa njim i branjenje njega.
Nisu svi koji su izgubili mn na jedinki tgta ije je stanje
poznato isti u nevjerstvu. Naprotiv, moe se desiti da meu
takvima postoji ovjek koji je poten i da obavlja hadd, ali nije
ostvario ovu stvar i zato je nama vano da uimo ove stvari i da
mi ostvarimo osnovu dna Allha, tebreke we te'l.

243
Tj. ne mora nuno znaiti da je on kfir kufrom za koji e sigurno biti kanjen
ako na njemu umre (napomena izdavaa).


425

Sa aspekta opisa naina injenja kufra u tgta, tgt se dijeli
na dvije vrste
ta ovo znai? Razuman, tj. prva vrsta, i nerazuman. Ili ista
podjela, samo druga formulacija: Prvi: er'atski obveznik ili
predmet teklfa, zove se pravni subjekat mukellef i drugi: onaj koji
nije mukellef. Znai razuman, tj. ivo bie, bilo da je insn ili je melek
ili je dinn, i nerazuman, tj. nije ivo bie, kakav su kamen, drvo,
kip, idoli, laiki zakoni, laike sudnice itd. Znai, tgt sa aspekta
opisa naina injenja kufra u njega dijeli se na dvije vrste:
Razuman tgt, poput ivih bia, to je mukellef, i
Nerazuman tgt, poput predmeta, koji nije pravni subjekat.
Tj. nain injenja kufra u tgta, obzirom na prirodu tgta o
kom se radi, e se razlikovati i nee biti uvijek isti i to je cilj ovog
poglavlja, koje u sebi obuhvata nekoliko podnaslova.

RAZUMNI TGT
ta su uslovi teklfa? Koji su to uslovi teklfa (er'atske
obaveznosti)? Ko je mukellef? Punoljetan, razuman, to su osnovne
stvari, a zatim da zna dotini propis ili da ima mogunost da sazna, a
zatim da je u stanju da sprovede ono to je saznao od naredbe i
zabrane. Osnova teklfa je punoljetstvo i razum, i ovo je mukellef.
On je predmet Allhovih, tebreke we te'l, naredbi i zabran, tj.
od njega Allh, delle we 'al, trai da uloi trud u obavljanju
onoga to je On, tebreke we te'l, naredio. To je 'ubdijet i to je
robovanje Allhu, delle we 'al, a kamen, drvo, kip i razni idoli, u
to ulaze laiki zakoni ili tgtske ideologije, sme po sebi, kao to
je ''trojstvo'' ili bilo koja druga vrsta velikog irka: demokratija,
kapitalizam, sekularizam, patriotizam, nacionalizam,
globalizacija, vjera rfidij, qaburski sufizam,... sve te stvari spadaju


426

u kategoriju tgta koji se ne moe nazvati razumnim, pa e biti
razlike sa aspekta naina i kakvoe injenja kufra u njih, s obzirom
na razliku koju smo spomenuli.
Ovdje emo se jo jednom osvrnuti na greku u koju je upao
Ahmed el-Hlid, a u kojoj ga mnogi danas slijede i pozivaju se
na njega. On po pitanju tekfra tgta i naina kufra u njih, razumne
tgte dijeli na dvije vrste, pa ne opravdava i tekfri one koji ne
tekfre jednu vrstu razumnih tgt, a opravdava i ne tekfri one
koji ne tekfre drugu vrstu tgta, a to je, svakako, greka. Pa
kae Ahmed el-Hlid:
''Prvi odjeljak (podnaslov): RAZUMNI TGT SE DIJELI NA
DVIJE VRSTE. Prva vrsta: Prvaci (tj. kolovoe) kufra od tgt koji se
ne pripisuju dinil-islmu, poput idova, krana, medusija, komunista,
hindusa, budista i drugih slinih njima. Po pitanju njihovog kufra nema
nikog da se buni niti da se opire.''
To je prva grupa. Druga grupa:
''Kolovoe kufra od tgt koji se pripisuju milletu islma, od odpadnik
i munfiq (licemjera), ali ovdje se sada govori o onima koji su javno
obznanili svoj tgtijet, ali jo uvijek govore da su muslimani''.
Znai, javno su ispoljili svoj kufr i svoju ideologiju velikog
irka, ali govore: ''Mi smo muslimani'', kao to su to radile btinijje,
qarmiti ili bilo koja druga munfika sekta, ali ne u onom smislu
krivenja nifqa u vremenu Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, ve u smislu otvorenog propagiranja velikog irka, ali
krivenja iza islma, oni koji obavljaju neka od obiljeja islma,
poput namza, zekta, hadda, posta,... oponaajui glaveinu
nifqa 'Abdullha ibn 'Ubejj ibn Sella i murike koji se pripisuju
islmu, laui poput rfidijj i slinih njima, od onih koji su se
rodili u kfirskim familijama, odrasli na tome i ostarili na tome.
Zato Ahmed el Halidi ovdje pravi ovu razliku izmeu
tgt koji se pripisuju islmu i onih koji se ne pripisuju islmu?


427

Zato spominje dvije grupe? Zato to je Ahmed el-Hlid, kao to
smo vidjeli na primjeru onih koje je nazvao murdijama u pitanju
tekfra tgta hukma (zakonodavstva i suda) koji se pripisuje
islmu, napravio ili postavio je temelje za koje smo rekli da se sa
njim ne slaemo u tim temeljima i objasnili zbog ega. Radi se
''samo'' o jednoj mes'eli i to o ''netekfirenju tgta koji se pripisuje
islmu''. Samo tu, ali ne u prijateljevanju sa njim kada mu je
poznat hl (stanje), ne o pomaganju njega protiv musliman,...
244

Samo u tekfru njega, to je, svakako, greka. A mi temelje vjere ne
mijenjamo radi imena. Kod nas je glavna stvar dokaz i nikog
slijepo ne slijedimo, ali ete uvijek nai da oni koji su na btilu
najee ono to drugom pripisuju sami rade, ali to kod sebe ne
vide, a kod drugih vide. ejh Muhammed (bin 'AbdulWehhb) u
jednom obraanju svojim uenicima, prijateljima, objanjavajui
ove mes'ele, kae: ''Sjeam se, kada sam ja traio znanje...''
...jer je on putovao po Irqu i po svim zemljama koje je
kasnije nazvao drul-kufr, putovao po njima i uio arapski jezik,
tefsr, fiqh, 'aqdu, bio je i u Medini i imao svoje uitelje. Pa kae
svojim uenicima:
''Ja sam traio znanje i ljudi koji su me sretali i vidjeli su smatrali da
sam ja 'lim (uenjak), a tako mi Allha, ja nisam znao ovo o emu sada
vama priam''.
Tj. ''Ovaj tewhd i nain njegovog predstavljanja kojeg vam ja
objanjavam, ja to nisam znao, niti su to znali oni kod kojih sam uio''.
Nisu ga ni oni znali, ali je ovjek itao i na kraju postavio stvar na
svoje temelje, a onda im kae:

244
Autor ovo spominje kao dokaz nedosljednosti mnogih koji se pozivaju na
Ahmed el-Hlidija. Jer, iako u tome grijei, el-Hlid opravdava i ne tekfri
samo onoga koji, uslijed odreene ubhe, ne tekfri tgta koji se pripisuje islmu.
Ovi koji se danas pozivaju na njega u Bosni opravdavaju i ne tekfre ak ni one
bradonje koji pozivaju na glasanje! (napomena izdavaa)


428

''Nemojte se oholiti pred ovom Istinom koja vam je dola od Allha,
delle we 'al, i pred dnom Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.''
Po shvatanju ovih koji nam prigovaraju, ako je neko postao
profesor ili magistar, on nikad u ivotu ne smije nita promijeniti,
jer je to ''sramota''. Rei e mu ljudi: ''ta si lupao? ta si tamo sjedio
etiri godine?''
Druga stvar koju nam prigovaraju i spominju jeste to da
pitaju: ''Kod koga je on uio?'' Oni hvale ''ejha'' Envera, a kod
koga je on uio? Je li on profesor er'ata, hadtha? Svi ga nazivaju
''ejhom'' i bio je glavni za er'atska pitanja u ketbi... 'Imd isto...
Kau: ''ejh 'Imd'', a kod koga je to 'Imd uio, kao i mnogi
drugi koje oni nazivaju ''ejhovima''? ta je to 'AbdusSamed uio,
ta on ima od znanja? Gdje je on uio, on i mnogi drugi?
Meutim, kada mi doemo sa jasnim govorom iz Allhove
Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i
na govor potkrijepimo stotinama fetwi, ak i fetwama njihove
''uleme'', oni kau: ''Gdje si ti uio? Kod koga si ti uio? Vidi, opet
neto mijenjaju'' i druge gluposti koje valjaju, a najopasnije je to
to oni koji vode te glasne ''monologe uz pljeskavicu i niclu'' i ne
znaju da e time odvraati od ovoga dna i tewhda, jer mnogi ljudi
nisu otili da uju haqq upravo zbog mrnje prema onome koji ga
pria i zbog nekih linih nagona.
ta je sprijeilo idove da uu kod Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem? Sprijeio ih je hased (zavist), zato to od
tada oni nee vie biti glavni i najueniji u Allhovoj, Bojoj vjeri,
i zato to Arapi koji su nekada njih potovali, nazivajui ih
uenjacima, sada imaju objavu od Allha, delle we 'al. Isti sluaj
je i sa mnogim drugima koji su se nadali da e biti vladari Arap.
Zato su se suprotstavili Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem? Upravo zbog toga to su govorili: ''Evo uze mi vlast''. Zbog
ega je 'Abdullh ibn 'Ubejj ibn Sell radio sve stvari koje je
radio? Zbog toga to je on trebao biti kralj Medne. Kada je


429

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, doao u Mednu,
ovome je propao plan. Zato ovi koji ove stvari ''vitlaju'' i priaju, a
koji mene ne znaju i nisu se sa mnom druili, oni i ne znaju da e
stvoriti odreeni negativni dojam kod ovjeka koji nije imao
kontakt sa ovom 'aqdom. To i ne bi bio problem kada bi imalo
vie ljudi koji ovome poziva, pa da ljudi odu kod nekog drugog,
ali je problem kada se stvar svela na jednog ovjeka, a ostatak
ekamo, koji naalost ne smiju da priaju iz straha da ih ne
istjeraju sa fakulteta, zato to u ''zemlji tewhda'' u kojoj se nalaze
ne smije da se ispolji dn.
245
Kako moe odreena drava da bude
smatrana drul-islmom, ako u njoj ne smije da ispolji dn? Kako
to moe da bude drul-islm, ako ne smije da protekfri kfira i
ako na hutbi ne smije da kae: ''Arapski vladari su kfiri i
murteddi zato to sude tgtom''. Ne smije se to tamo rei. tavie,
nakon potpisivanja primirja od strane kfir Palestinaca i kfir
idov, te ''normalizacije odnosa'' izmeu kfirske Saudijske
Arabije i njene 'uleme sa idovima, sa vrha vlasti je stigla
direktiva, potvrena od strane 'uleme tgta, da se sa minbera ne
smije doviti (Allh za pomo moliti) protiv idov. Hej, dola
direktiva: ''Ne smiju hatibi u damijama da dove Allhu protiv
idov. Ne smiju hatibi u damijama da dove Allhu protiv
Amerikanaca u Afganistnu i u Irqu''. Je li to tewhd i drul-islm?
ejh Hamed bin Atiq se u jednoj fetwi obraa jednom od
svojih prijatelj, koji je nekad bio na ispravnoj 'aqdi, ali je ivio na
istoku Arapskog poluotoka, u podruju el-Ahs, a koje ejh
Hamed i uenjaci da'we tewhda nazivaju drul-kufr, a svakog
potlaenog pojedinca koji ne ispoljava tewhd (tewhd koji se
suprotstavlja kufru u kom je to podruje) nazivaju kfirom, a ta e

245
Autor ovime misli najprije na vladu Saudijske Arabije, koja predstavlja
neprijatelja Allha i Njegove vjere, koja progoni i hapsi one koji govore
Istinu i njoj pozivaju, a istovremeno prijateljuje sa krstaima i cionistima, sve
vrijeme se krijui iza navodnog ''vladanja er'atom''. (napomena izdavaa)


430

mu biti kod Allha, to je druga stvar. Onda mu u razgovoru sa
njim dokazuje da je el-Ahs drul-kufr i da su Misr, i Bagdd, i
Irq, i Mekka drul-kufr i da su stanovnici (sa aspekta uoptenosti)
na kufru, te da je potlaeni pojedinac koji ne ispoljava dn tewhda
(koji se razlikuje od dna onih koji su upali u irk) kod njega kfir,
ali kfir u potpunosti u dunjlukim propisima. Uzima mu se
imetak na silu i ubija se zato to ima drul-islam. Mogao je da
uini hidru kod muslimana, a on to nije uradio. A ako on nije
uinio hidru iz potlaenosti, pa Allh, delle we 'al, u sluaju
onih koje e zemlja progutati pred Sudnji dan, nije napravio
razliku izmeu onih koji su prisiljeni i onih koji nisu. Sve e ih
zemlja progutati kada krenu na K'abu, a onda e ih Allh oivjeti
prema njihovim nijjetima. Pa su svi doivjeli (dunjluku) kaznu u
vanjtini, a na hiretu e imati drugaiji propis.
246
On mu
objanjava da je to njegovo shvatanje opasna stvar. Ovaj se bunio
i poricao dozvoljenost kupovanja imetka koji je na silu otet od
pojedinaca iz tih drav. Pa mu kae ejh Hamed bin 'Atq:
''Wallhi, nikada ne bih pomislio da e to od tebe potei. ta se to s
tobom desilo? Kod nas je ustaljeno da takvo neto ne govore (drugi),
osim oni koji imaju zabludjelu 'aqdu koja zagovara da onaj koji kae
''L ilhe illAllh'' (nikako) ne postaje nevjernik''.
Samo iz ovoga (tj. iz injenice da je on poricao dozvoljenost
kupovine imetka koji je od njih otet na silu) ejh shvata da je to
'aqda onih koji ne tekfre murike, a kod njih je pojedinac koji ne
pokazuje dn - murik. Koji dn? Kae dalje ejh:
''A do mene je dola vijest da ima nekih koji govore: ''Ali oni tamo nam
ne spreavaju da mi klanjamo i ne odvraaju nas od mesdida'' i to je
kod njih ispoljavanje dna.''

246
Tj. Allh e kazniti one koji se dobrovoljno krenuli, a oprostie onome koji
je bio prisiljen (napomena izdavaa).


431

Kaem ja: Tj. ono za ta se vee ime islma kada postoji
drul-islm.
247
Kae ejh Hamed:
''A ovo je razvratna, ogromna greka, jer krajnji ishod ove greke jeste
da onaj koji klanja i ide u mesdide i ne biva odvraan od mesdida u
Bagddu, u Membedu i u drugim podrujima, da takav ispoljava dn,
da je to dn za koji se vee ime islma u tim mjestima. O Allhovi
robovi, gdje vam je pamet? Pa na razlaz i spor sa njima nije u vezi
namza i mesdida, ve je na razlaz i spor sa njima u vezi konstatacije i
utemeljenja tewhda, da'we u tewhd, prikazivanja irka runim i
zabrane irka, kao to je rekao imm ove da'we Nedda, ejh
Muhammed...''
Pa citira:
''Osnovu dni islma i njen stub sainjavaju dvije stvari: Prva stvar:
Naredba injenja 'ibdeta Allhu, Jednom Jedinom, podsticanje na to,
prijateljevanje u ime toga i tekfr onoga koji ga ('ibdet jedino Allhu)
ostavi.
248
Druga stvar: Zabrana irka u 'ibdetu Allhu, delle we 'al,
strogost u tome, neprijateljstvo na toj osnovi i tekfr onoga koji ga (irk
Allhu) uradi.''
Pa kae: ''O 'Abdullhu, sine Husejnov, ovo je ispoljavanje
vjere''.

247
Tj. u drul-islmu se svakom pojedincu kod koga se vidi neko od obiljeja
islma (obavljanje namza, davanje zekta, post ramadna, obavljanje
hadda) daje ime i propis islma, a u srca se ne zadire. Meutim, u drul-
kufru se za davanje pojedincu imena i propisa islma zahtijeva da se od tog
pojedinca vidi ili uje da on nije na dnu tog dra (predjela), tj. da im se on
suprotstavlja u tom kufru na kome su, da on nije njihove vjere. Jer, kako bi u
tom dru znak za davanje imena i propisa islma bio, recimo, namz, kada
smo svjedoci da u mnogim takvim predjelima kufra veinsko stanovnitvo
obavlja namz, sve vrijeme inei irk ili imajui ubjeenja kufra? (napomena
izdavaa).
248
Tj. injenjem irka (napomena autora).


432

ta znai ovo? Hoe da mu kae: ''Ovo je onaj dn na osnovu
koga se kada se pokae, bilo na nivou naroda, zajednice, dra ili na
nivou pojedinca pojedincu svjedoi da je musliman''. Pa zajednica,
podruje i grupa ne moe da se nazove zemljom islma (drul-
islm), osim ako ima ovu osnovu, ''L ilhe illAllh, Muhammedun
reslullh'', 'alejhis-saltu wes-selm, i el-wel' wel-ber' (ljubav i
mrnju) na osnovu ovoga. Pa kada je u pitanju zemlja, ko je na
tewhdu to je prijatelj, a ko je na irku to je neprijatelj. A ako
potlaeni pojedinac ne pokae ovo on nije ispoljio dn, pa ejh
nema na osnovu ega da mu presudi da je on musliman, iako
klanja u damiji. Takva situacija je bila esto za vrijeme
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kada su u pitanju
potlaeni muslimani u Mekki. Zamisli da je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, doao u Mekku i vidio nekog od
potlaenih musliman koji radi neku stvar koju su radili i murici
Qurejij, na primjer tawf. Murici ine tawf, a i ovi potlaeni
muslimani ine tawf, ali kod sebe nemaju obiljeje islma na
osnovu kojeg ih ovjek moe razlikovati od murik. Znai, nisu
se posvaali i razili u vezi tawfa, ve su se razili u vezi tewhda.
Potlaeni musliman je sakrio tewhd zbog kojeg su se posvaali, a
obavlja tawf zbog koga se nisu posvaali, koji im je zajedniki. I
da je doao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i ashbi u
Mekku ili u neko drugo mjesto, ne bi mu nikad presudili da je
musliman u vanjtini, a u sutini je on bio musliman ako je bio
potlaen (pa ne smio ispoljiti dn). Nakon smrti Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ashbi su isto radili kada je
bila borba protiv murtedd: odbijaa zekata, protiv Musejleme el-
Kedhdhba i ostalih murtedd. Svaki potlaeni meu njima koji
nije ispoljio svoj dn (ispoljio ono ime im se suprotstavio i u
emu je spor da bi se razluilo ko je ko) i koji se nije javio ashbima
da im kae da je potlaen (tj. da nije na vjeri ovih murtedd) on je
za ashbe u vanjtini bio kfir, iako ga vide da klanja. Tako je
postupio i Hlid ibn Weld sa Mud'om, jer mu Mud' nije ni


433

poslao pismo niti ga obavijestio (o svojoj potlaenosti i islmu),
ve je sjedio tamo i utio. to je dokaz da takve osobe koje sjede
tamo imaju vanjtinu kufra? Kae ejh Hamed bin 'Atq:
''A svima je poznato da su stanovnici el-Ahs', Misra, Bagdda i Mekke
danas ei u kufru i veeg, kvantitativnijeg kufra negoli Qurejije i
otpadnici od islma poslije smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem.''
Zato je puno vano da mi budemo poznati po ispoljavanju
vjere i to je art za dozvoljenost boravka u nevjernikim sredinama.
Upravo ovo ispoljavanje vjere, a ono e se razlikovati obzirom na
mnotvo i raznolikost zabluda koje postoje u tom drutvu. Pa mi
moramo biti poznati da smo kfiri u demokratiju, da smo kfiri u
laike sudnice, da tekfrimo sve koji to rade, da ih mrzimo i da smo
neprijatelji i da smo mi oni koji tvrdimo da taj put vodi u dehennem.
Tako za svaku vrstu irka ovdje, u Bosni, u Sandaku, svugdje. To
je ispoljavanje vjere.
Ljudi koji nas ne znaju imaju pravo da nas u vanjtini
smatraju kfirima sve dok ne vide od nas dn koji se suprotstavlja,
na primjer, kufru koji postoji u Sandaku, Bosni, Kosovu i u
drugim zemljama. Moraju da to znaju, vide, uju od nas, jer se mi
sa tgtima i muricima nismo posvaali i razili oko brade,
namza, selma i posta, nego smo se posvaali oko laikih
zakona i oko mnogih drugih stvari, tako da je ispoljavanje vjere
suprotstavljanje i objava onoga to ukazuje na tvoje suprotstavljanje
njima u tom pogledu. Zamislite onda koliki je dhil (neznalica) i
koliki je magarac onaj koji za zemlje koje su danas gore od
tadanjeg Bagdda, Misra i el-Ahs' kae da su to muslimanske
drave. Ovakvom ovjeku poruuje ejh Hamed bin 'Atq:
''Wallhi, ko za njih kae da su drul-islm taj nije na tewhdu. Tako
mi Allha, ovaj koji se raspravlja on nije na Allhovom tewhdu.''


434

To je samo kada posvjedoi da je to podruje drul-islm. A
ta da kaemo kad su ljudi doli u situaciju da tgta i murika
nazivaju muslimanom? I ne samo to, nego da prijateljuju sa njim
na nevjerniki nain, da ga vole na nevjerniki nain i da ga
brane, a da nas nazivaju tekfrovcima, haridijama i raznim drugim
imenima? To su pravi kfiri, tako mi Allha... Tako mi Allha, to su
pravi neprijatelji Allha, delle we 'al. Zato kae ejh Hamed bin
'Atq u istoj fetwi:
''Mogue je da u toj zemlji, u tom podruju postoji onaj koji je potlaen,
kome neemo presuditi da je kfir u sutini (tj. kod Allha), a to se tie
vanjtinskog suda to je kod nas, hvala Allhu, u vanjtinskom sudu,
jasno. A ako tebi nije jasno vrati se Allhovoj Knjizi i sunnetu
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i njegovim postupkom
sa potlaenima u Mekki i postupkom ashb nakon njegove smrti i
govoru 'uleme i iskreno se obrati Allhu da ti uputi srce i da ti ukloni
ubhu.''
Pa mu spominje sru el-Kfirn, a koju ljudi jo nisu dobro
razumjeli. Citira mu sru el-Kfirn i govori o ispoljavanju vjere,
pa mu kae:
''Zar nikad do tvog srca nije dolo da mu je Allh naredio da im se
obrati nazivajui ih kfirima?''
Zar ti nikada to nije dolo do srca? Hoe da kae: ''To je
ispoljavanje vjere''. To je vjerovjesnika da'wa, ono s im su doli
vjerovjesnici: da ispoljavaju odricanje od drugih dnova (vjer) i drugih
puteva, tj. neprijateljstvo, mrnja, odricanje i tekfr. A ovo
ispoljavanje moe da ima svoje stepene.
Nije osnova vjere kao to rade neki ljudi danas (kada bismo i
rekli da oni znaju tewhd): preutkivati tewhd i ne ispoljavati ga da
bi napredovala borba. Nije to tako, ve osnovu predstavlja
ispoljavanje tewhda, a kada doe do borbe izgraivanje borbe
na tome. ta onda rei za one koji ne znaju tewhd i ne ispoljavaju


435

ono to ni ne znaju, a kod sebe imaju osnovu na koju se
nadovezuje ljubav i mrnja, a koja je kod njih samo borba, pa
makar esto bila i uz murike i za irk? Pa onaj ko se sa njima bori
on je (po njima) mu'min, a ko se njima suprotstavi i koji nije
njihovog menheda on je munfiq, pa makar bio muwehhid na
tewhdu.
Kada bi se danas pojavio drul-islm, tj. zajednica ljudi koja je
spremna da nam nam prui utoite, svi bismo morali da se
kupimo i da idemo odavde. Wallhi, to je propis. Onda je
smijeno kada se neki bune i kada se desi neka vojna akcija, kau:
''Pa tu je bilo muslimana''. Pa ta ako je bilo muslimana? Ako su
bili muslimani bie nagraeni po nijjetu, a ako nisu bili
muslimani zna se gdje e im biti mjesto.
Na menhed i put jeste da ohalaljivanje imetka, ohalaljivanje
ivota i ratni plijen (iako ima uzrok) ne ide (drukije), osim kada
postoji drul-islm koji je napadnut, pa se brani ili koji napada da
iri islm. A u ovakvoj situaciji sada, ne smatramo da postoji
propisanost uzimanja kfirskih imetaka, a kamoli ubijanje Allhu
moj, osim u odbrani, u spreavanju nasrtnika na imetak i na ast
zato to sada nemamo drul-islm i nemamo snagu za to. Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i vjerovjesnici nisu slati samo
da uzimaju kfirske imetke i da ih ubijaju. Nije to cilj da'we i
poslanstva. ta je cilj da'we i poslanstva? Cilj da'we i poslanstva je
ispoljavanje vjere i pozivanje ljudi iz irka u tewhd, pa kad sazru
uslovi i kada nastane podjela izmeu drul-islma i drul-kufra i
kada se bude imalo snage onda se ponovo iri tewhd i radi
njega, radi darre irenja vjere nalae se i potrebno je ulaganje,
odnosno rtvovanje ivota i svog imetka, jer je vjera na veem
stepenu od ivota i imetka.
Zato kaem: Tako mi Allha, mi smo u tekfru blagi, jer jo
uvijek govorimo samo o irku i tgtijjetu. Mi nismo ni spomenuli
sekte, e'arije, maturdije, ak i neke detaljne propise, ve smo


436

samo govorili o irku i tewhdu, o tgtijjetu i o prijateljevanju,
ljubavi i mrnji. Uprkos tome javlja se sekta, oni miskni (jadnici)
koji se bore protiv nas i protiv ove da'we. Zato je znanje potrebno,
vidite koliko je znanje potrebno. Citiraemo rijei jednog od
uenjaka koji je nedavno preselio, a koji se zvao Hfidh el-
Hakem, iz njegove poznate knjige ''Me'ridul-Kabul'':
''Znaj da ono emu se ini 'ibdet mimo Allha, delle we 'al, moe biti
ili razumno ('qil) ili nerazumno (gajri 'qil). U kategoriju razumnih
tgta spadaju ljudi, meleki i dinni i oni se opet dijele na dvije vrste:
oni koji su zadovoljni 'ibdetom i oni koji nisu zadovoljni tim 'ibdetom
(upuenim njima)''.
Kae: ''U prvu kategoriju (tj. razumnih tgta), onih koji su
zadovoljni da im se ini 'ibdet spada fir'aun (faraon), Ibls i drugi od
tgt i oni e biti zajedno u vatri sa svojim oboavaocima''.
Rekao je Allh, delle we 'al:
:| ,.. _.I .`-.. . _.I .`-.. `.. ..-l -L1.. `.. .!.`.N
'' _!. _.I .`-.. .l _ !.l :, ,... .... !. .'.,.. !.. il. `..,`.
< .l..s ..> ...l. !.. .> _.>,.>. . !.l
Kada se oni koji su slijeeni budu odricali od onih koji su
slijedili, kad vide kaznu, kad se prekinu meu njima veze i
putevi spasa i kad oni koji su slijedili kau: ''Da nam je da se
vratimo, pa da se odreknemo njih...'' (tj. slijeenja njih u kufru,
to su radili na ovome svijetu) ''...kao to su se oni odrekli nas.''
(tj. na hiretu). ''Tako e im Allh njihova djela pokazati bolnim
za njih (da izazivaju tugu) i nikada nee izai iz vatre''.
249

249
sra el-Beqare, 166. i 167. jet.


437

Iz ovoga trebamo nauiti jedan propis. Ovaj se propis tie
propisa itave skupine i ovo je jedan od temelja ehlis-sunneta wel-
dem'ata, koji danas ne znaju mnogi ljudi koji se pripisuju ehlis-
sunnetu, a ehlis-sunnetu se pripisuju i nakibendije. Nije sada to
problem, svi kau da su ehlis-sunnet wel-dem'at, ali to treba
dokazati teoretski i praktino.
ta znai ovo ''jedna grupa''? Grupe ije voe rade veliki kufr i
veliki irk, ili se oboavaju mimo Allha, delle we 'al, i ovdje je
kfir svaki onaj koji se njima pripisuje i zna njihovo stanje, bilo da
ih slijedi ili ih ne slijedi, ali nema druge stvari prema njima koje
ulaze u kufr u tgta i osnovu odricanja, kao to su neprijateljstvo i
mrnja. Po Qur'nu i sunnnetu Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, sljedbenici imaju isti propis kao slijeeni. Ovaj
jet je jedan od dokaza za to, zato to Allh, delle we 'al, u
dehennem uvodi i voe i one koji ih u tome slijede. Ima jo takvih
jet na tu temu, kao to je jet:
.`,.. < !-,.- _!1 .-.l _.\l ..>.`. !.| !. .>l !-..
''Kada se budu raspravljali u vatri i kad potlaeni (slabii) kau
onima koji su se oholili: ''Mi smo bili vas slijedili''.''
250

Pa je Allh, delle we 'al, sastavio voe i potlaene, ak
slabie, sve zajedno u vatri. Zbog ega? Zato to su ih slijedili. I
puno drugih jet u Allhovoj, delle we 'al, Knjizi, u kojima se
govori o tome:
_!. ..I .-..`. _.\l . .>.`. _. `,>. _.l !.l. :| !...`,`.!. _ ,>.
<!. _->. .Ì :..

250
sra Ibrhm 21. jet.


438

''Rei e potlaeni (u dehennemu) oholnicima: ''Naprotiv, vi ste
dan i no spletkarili i nareivali nam da inimo kufr Allhu i da
postavljamo Njemu endde (lana boanstva)''.''
251

Kao to to nareuje Semir Imamovi i drugi murici, koji nisu
shvatili fetwu Ibn Bza, jer Ibn Bz nije dozvolio postavljanje
predsjednik, a irk je da Allhu postavi nidda, a On te je stvorio.
Da Allhu postavi ortaka, partnera, da postavi nekog ko Njemu
otima pravo, samo Njegovo pravo. Pa e rei potlaeni svojim
voama: ''Naprotiv, vi ste dan i no spletkarili i nareivali nam
da inimo kufr Allhu i da postavljamo Njemu endde'', pa e u
vatri biti i voe i njihovi sljedbenici u kufru i irku, u postavljanju
Allhu endd. Tako se pripadnici svake grupacije koja je ovakvog
karaktera, tipa zajednice, nazivaju muricima svi do jednog, pa
makar se pripisivali islmu, kao Hamas. Voe Hamasa koje su u
parlamentu su tgti i svi oni koji se njima pripisuju, a znaju im
hl (stanje), pa makar i ne upali direktno u veliki irk, ali se nisu
odrekli njih, ve se svrstavaju u njihovu grupu svi imaju isti
propis, svi su murici, i policija, i vojske, svi su murici. tavie,
policija i vojska su gore od potlaenih, jer su one te koje tlae, to
su vojske oholnika. Pa kaem: Ako se Semir Imamovi,
'AbdusSamed Buatli, Samir Avdi i ostala kompanija ne pokaju
obzirom da se oni oboavaju mimo Allha i da ljudima
nareuju da ine kufr u Allha i da Mu postavljaju endde i
obzirom da dan i no prave spletke laui na Allha i na
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i na neke koje oni
nazivaju ''ulemom'' bie zajedno sa svojim sljedbenicima u kufru
i irku u dehennemskoj vatri, oni i svi koji ih slijede u tome i koji
znaju njihovo stanje, a zatim se nisu odrekli od njih, ve kau:
''Oni su naa braa, mi smo zajedno''. Svi e biti zajedno u
dehennemu, a zatim kada budu bili u dehennemu, ovi e se

251
sra Saba', 33. jet.


439

odricati i govoriti: ''Kamo sree da se vratimo nazad, pa da se
odreknemo njih...'', tj. na dunjluku, ''...da ih vie ne slijedimo i da
nemamo nevjerniki odnos sa njima, da ih se odreknemo kao to se oni
sada odriu od nas''.
To je Allhov, delle we 'al, sud u Qur'nu. Jasan sud, jer
koliko ima jet: oni potlaeni i oholi, svi zajedno. Oni koji se
oboavaju i oni koji ih oboavaju, svi zajedno. I zato ovo morate
znati, a onda morate znati koliko je ludo nazvati tgta i murika
muslimanom i nazvati njegovu vojsku i policiju muslimanima.
tavie, koliko je opasno da takve grupacije nazove
muslimanima, a kamoli Allhu moj da na to nadovee
obavezu branjenja takvih kada ih neko napadne.
Obzirom da su ejh Hamed bin 'Atq i ostali uenjaci tewhda
priali o tim podrujima i njihovim propisima, zamislite da su
krstai i idovi napali ta podruja. Obzirom da su oni ta podruja
opisali da svojstvom eeg i kvantitativnijeg kufra nego to su to
bila podruja murik i murtedd poslije smrti Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da li mislite da bi uenjaci
Nedda izdali fetwe da je muslimanima obaveza da se bore i da ta
borba predstavlja dihd na Allhovom putu, da je obaveza
braniti te ljude i da je svakom muslimanu obaveza da ide u
borbu? Da li bi to uradili? Ne bi. Ne bi to uradili, ve bi rekli (tj. u
smislu): ''ta nas briga? Svaki potlaeni musliman koji ne moe da
ispoljava svoj dn, koji nema snage, neka doe kod nas, neka uini
hidru.''
Postoji idm' (konsenzus) da je muslimanu koji ivi u drul-
kufru i ne moe da ispoljava dn dunost da uini hidru i da
ostavi imetak i sve u cilju da spasi dn, a ne obavezivati
potlaenog koji ne moe da ispolji vjeru da se on bori sm, a on
ne moe ni da ispolji vjeru, a kamoli da se bori. I nema oprenosti
izmeu obaveze hidre i obaveze dihda kada se napadne drul-
islm i kada se ima snage, ali se svaka sputa na svoje mjesto. Iz


440

ovoga proizilazi greka onih koji su ova podruja nazvali
muslimanskim, a zatim stanovnitvo nazvali muslimanima sa
aspekta uoptenosti, jer Qur'n govori uopteno:
_| !l> ..! _..l.L _! _| !. !L.l
''Stanovnici tog mjesta su zaista bili dhulumari. Ree
(Ibrhm): ''U njemu je Lt''.''
252

Iako je u tom mjestu i Lt, nema oprenosti izmeu Lta,
'alejhis-saltu wes-selm, kao jedinke i izmeu uoptenosti.
Uoptenost je jedno, a posebnost (izuzetak) je drugo. Pa su ovi
koji danas grijee nadovezali na ova podruja, koje su nazvali
muslimanskim, propis dihda i oborili princip ispoljavanja vjere i
uvanje tog principa kroz hidru u drul-islm ako on postoji. A
to je najgore, jo da murika nazove muslimanom, pa da ga
brani.
Iz svega ovoga vidim da danas po svijetu meu bradonjama
i meu mnogim od onih koji se pripisuju borbi na Allhovom
putu vladaju velike zablude u pogledima i osnovnim pitanjima
tewhda koji proizilaze i veu se upravo za irete i temelje koji su
protkani kroz ovu fetwu Hamed bin 'Atqa. Da su krani napali
el-Ahs', meni bi se zgadilo da idem tamo i da ih branim, iako oni
klanjaju. to su utali? to ute kad se radi irk? Da li bi nekolicina
ljudi, vladara kfir i njihove vojske, mogli da sprovode kufr i
laike zakone da stanovnici sa aspekta uoptenosti nisu
zadovoljnii time? Da li bi ovi mogli vladati da narod to nee? Ne
bi mogli vladati, anse nema, kada bi se narod pobunio. Kako su
mogli u Rumuniji da maknu eueskua, pa po Ukrajini
revolucije, u Srbiji isto tako.

252
sra el-'Ankebt, 31. i 32. jet.


441

Svuda u svijetu, kad se narod pobuni, kada odlui da se
pobuni, promijenie vladu. Meutim, kada doemo do pitanja
irka i do onih koji govore da im je on odvratan i da im se od
njega gadi i koji ne mogu da ga trpe tu otvaramo vrata neke
nemoi, nesposobnosti i slabosti koje ima samo u bajkama i knjigama
za djecu. Nije tano da ljudi nemaju snagu. Naprotiv, danas su
ljudi koji se pripisuju islmu moda na vrhu snage. Dokaz za to je
to mogu da slome sve kfirske vojske u Irqu, pa su time
dokazali, kada se opiru, da ih niko ne moe osvojiti i nametnuti
im svoje. Meutim, zato se utjelo oko Sadama? Ja ne vjerujem i
ne prihvatam utemeljenje onoga koji kae da nisu imali snage, to
je glupo utemeljenje. Naprotiv, te vojske, slube i aparati su
hapeni od naroda i zato propis koji se vee za zajednicu ljudi
nije doao od kamena, u smislu da je kamen kfir, pa se zbog toga
ova zemlja zove kfirskom. Drvo nije kfir, kamen nije kfir.
Naprotiv, sve to ini tesbh Allhu, delle we 'al (slavi Ga), ve je
kfir onaj koji to (kufr i irk) radi. 'qil (razuman), on je ili mu'min
ili je kfir.
Pa kada drutvom nadvlada kufr i irk i kada on dobije snagu
onda je to drutvo drul kufr i dobilo je ime od ljudi (njihovih
postupaka), a nije ga dobilo od kamenja. Tako je naziv za to
podruje (da je to drul-kufr, kfirsko podruje) neodvojiv od ljudi
sa aspekta uoptenosti. To je neodvojivo. Ispade da su stotine
hiljada ljudi ili milioni ljudi na mnu i na tewhdu, a da dvije-tri
hiljade ljudi (kfir) imaju vlast i dre policiju, i ovi prvi nemaju
snage da im se suprotstave i niko ne smije da ispoljava vjeru. Na
to ne ukazuju Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem.
Ovdje su u pitanju emocije. Ovdje je u pitanju to to se veliki
broj onih koji ive u takvim zemljama, veliki broj musliman i
onih koji se pripisuju islmu, naao u vremenu koje je dolo
nakon kolonijalizma i osjetio je jaram arapskih tgtskih vlad i


442

zaostalost tih zemalja, ne zbog islma, ve zbog kufra i ''dahtanja''
tih zemalja za zapadnim kfirom; osjetio je potrebu da se oslobodi
i zatim je dolo do neke uskovitlanosti emocija nad tim zemljama,
koje se najee sastaju na vanjskom neprijatelju, kakav su idov i
Amerikanac, koji jesu neprijatelji kao i svaki drugi neprijatelj od
kfir u osnovi, ali kada takvi ljudi (koji se pripisuju islmu) za
''domaeg'' kau da je neprijatelj, a ne kau za njega da je kfir to
nije dovoljno. Zato se veliki broj njih buni kada se spomene
Mubarak ili kada se spomene neki drugi i govore da takvi njima
ne trebaju, ali kada ga pita da li je uinio kufr u njega (zanijekao
ga, protekfrio ga) sazna da on nije uinio kufr u njega. Tako ta
mrnja prema njima (vladarima) nije vjerska mrnja, ve je to ona
prirodna mrnja: zbog para, zbog poreza,... On ga mrzi zbog
toga, a ne zbog Allha, zbog vjere. Tako da su ljudi potrebni
da'we i onih koji se nee bojati niijeg ukora, nego e jasno
govoriti, da bi se stvari vratile na svoje mjesto i da bi se trud
stavio na ispravne temelje, a zatim se usmjerio ka ispravnom
cilju.
Dakle, ispoljavanje vjere, tj. one dvije stvari koje spominje ejh
Muhammed (bin 'AbdulWehhb) da su osnova dni islma i
njegov stub, a zatim poziv u to, pa kada situacija sazre dihd na
tome. Meutim, istina je da je u prolosti dihd najee bio
''ameriki'' dihd. Recimo, dihd u Afgnistnu je bio ''ameriki''
dihd. Zato je saudijska 'ulema presudila da je Afgnistn
''drul-islm'', kada znaju fetwu Hamed bin 'Atqa? Tako i nad
bilo kojom drugom zemljom, gdje su Rusi napali i gdje se teta
vraala na Ruse? Nije to bio drul-islm, to je sasvim jasno, a
stanovnitvo (sa aspekta uoptenosti) nisu muslimani, dok
pojedinac ima poseban status, u sjenci onoga to smo prenijeli od
Hameda bin 'Atiqa.
Zato su govorili da je (Afgnistn) drul-islm? Zato to su
to tgti i zato to namjerno mijenjaju vjeru da bi uvijek ila u


443

sklopu sa interesima Amerike koju brani Saudija. Isto tako,
''dihd'' u Bosni nije bio dihd, zato to zemlja nije bila drul-
islm i to stanovnici (sa aspekta uoptenosti) nisu bili muslimani.
U suprotnom, neka se javi onaj koji je bio na pravom tewhdu. Pa,
kako bi to mogao biti dihd i kakve to veze moe imati sa
Allhovim dihdom?
Kae:
253
''Ti obezvrjeuje borbu bonjakog naroda''. Ja iskreno
kaem: Ko borbu bonjakog naroda i borbu afgnistnskog
naroda tada ili bilo koga ko je bio u irku i kufru smatra vrijednom
taj nije musliman, zato to Allh kae: ''Ko uradi neko djelo i u
njemu Mi nekoga pridrui ostaviu i njega i njegov irk'', pa je
Allh ponizio njegov irk. Takoer, Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, je rekao: ''...a ija hidra bude radi dunjluka i radi
ene da bi se njome oenio eto mu je hidra onome to je uradio''. Pa
ta je uradio Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem?
Obezvrijedio mu je hidru zato to mu nijjet nije bio ispravan i
zato to mu cilj nije bio ispravan. Pa onaj koji irku d vrijednost
takav ovjek nije musliman. Ali ovaj kojeg je Allh, delle we 'al,
iskuao, on eli da nas uvue u drugu stvar koje se ne plaimo.
On eli da bonjaki narod pridobije za svoj kufr u ime islma, da
bi se bonjaki narod podigao protiv nas koji pozivamo u islm.
Molim Allha da sauva Svoj dn od njegovog erra, da mu se
osveti zbog dhulma koji nam je nanio i da mu se osveti to prije,
da ga ne ostavi za kasnije. Kada ovo (da je to ''saudijsko-ameriki
dihd'') mnogi od mene uju, rei e da sam ja munfiq i da
odvraam od borbe na Allhovom putu i sve jete o munficima
spustie na mene. Jer, po njima je taj dihd bio fard 'ajn, a ja

253
Autor ovime aludira na optubu koju mu je uputio Semir Imamovi u
jednom lanku u nacionalistiko-murikom asopisu ''Saff'', iji je i urednik.
Autor ovih predavanja i knjige je spomenutom na taj lanak odgovorio
objavljivanjem itave knjige pod naslovom ''Trijumf vjerovjesnikog
monoteizma nad da'wom irka i nacionalizma'' (napomena izdavaa).


444

odvraam od njega i kaem da to nije dihd, pa e zakljuiti da
sam ja munfiq, moda i da sam kfir zato to sam ga porekao.
Nije problem u osnovi propisa, jer se mi ne bunimo u osnovi
propisa,
254
ve u primjeni tog propisa u praksi.
Druga stvar: Naveu vam primjer jedne kfirske fetwe i
otvoreno u poeti sa ovom da'wom. Ratovala su dva Jemena,
Sjeverni Jemen i Juni Jemen. Sjeverni Jemen je u sebi vjerovatno
imao malo kufra, demokratije, nacionalizma, sekularizma i ostalih
stvari, a Juni Jemen je bio komunistiki, jer je potpao pod uticaj
ruske navale socijalizma i komunizma koji su bio provalili u
Siriju, Palestnu i u Arapski svijet, pa je odatle komunistika ''Bass
partija'' u Palestini i u drugim zemljama. Cilj ruske navale na te
prostore je bio da uspostave dominaciju nad energetskim
izvorima kao to je nafta i slino. Kada je izbio rat izmeu ove
dvije grupe (komunisti su kfiri bez sumnje, a ne znam detaljnije
kakav je bio hl ovog Sjevernog Jemena), Amerika je od Saudijske
Arabije traila da se umijea u rjeavanje ovoga spora, da
prestane rat izmeu Sjevernog i Junog Jemena, pa je Ibn Bz
napisao jedno pismo, nashat (savjet) u kome kae:
''Nashat (savjet) voama Jemena u kojem ih poziva da prekinu taj
meubratski rat...''
...i u njemu ''plae'' za ubijanjem nevinih ena i djece,
nitenjem usjeva i irenjem nereda na zemlji. Kae:
''Kada bi to bilo od vaih neprijatelja, od neprijatelja vaeg dna bilo bi
shvatljivo, ali kako da se to desi narodu ija je Knjiga jedna, qibla jedna i
vjerovjesnik jedan?''
...pa ih poziva da ostanu na ostatku ''bratske, islmske'' veze.
Komunisti Jemena i ovi drugi, na sjeveru Jemena. Kad je bio rat u
Afgnistnu, obavezao je na borbu protiv komunista. Zato? Zato

254
Tj. o osnovi propisa dihda (napomena izdavaa).


445

to je tada to odgovaralo Americi. Kakav je propis onoga koji
komuniste nazove muslimanima? To je kfir u Allha, tebreke we
te'l. Ovo nije njegov jedini kufr, ve je ovo pravi pravcati kfir, a
ova fetwa stoji u ''Zbirci fetaw i izrek Ibn Bza'', u 8. tomu.
Ovo je kufr. Smo nazivanje Fahda muslimanom i nazivanje
njegove vlasti legitimnom je kufr. Prijateljevanje sa njima
(vladarima) je kufr, izdavanje fetwe o ubijanju musliman i
muwehhid je kufr, nazivanje njih haridijama i tekfirovcima je kufr.
Kada je Americi bilo potrebno da se uspostavi primirje izmeu
idov i Palestinac, opet su umijeali Saudiju. Sada kada su se
dogovorili ''Hamas'' i ''Feth'', sastali su se u Mekki. ta su tamo
dogovarali? Da ostanu na bratskim vezama, ''Hamas'' i ''Feth''. I
mnogi koji se pripisuju dihdu nisu protekfrili kfira (pokret
''Hamas'') niti su se odrekli od njega onda kada je uradio kufr (tj.
uao u parlament), ve su se odrekli od ''Hamasa'' tek kada se
''Hamas'' odrekao ''dihda'' (kako oni kau) protiv idov, a
prije toga je sve bilo u redu.
Uvijek je ameriko sredstvo Saudija, kralj Abdullh, ovaj,
onaj, i fetwe uvijek idu od ''Stalne komisije za fetwe''. Nekada nije
bilo povoljno i ispravno da se ima primirje sa njima, sa idovima
i nije se mogao rijeiti taj problem, kako kae Ibn Bz, osim da ta
problematika bude islmskog karaktera, odnosno putem dihda.
Meutim, kada je iz ''Bijele Kue'' dola direktiva, naloena od
strane saudijske vlasti, tada Ibn Bz poziva palestinski narod (ne
kae: ''muslimanski'', ve: ''palestinski'' narod) da se pokori svom
welijjul-emru (legitimnom vladaru). Kome? Jaseru Arafatu u
sklapanju ovog primirja ako u tome ima koristi za njih, jer je i
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, sklopio ugovor sa
Qurejijama na Hudejbiji. Pa Bin Bz u toj fetwi Jasera Arafata
naziva legitimnim vladarom, i ovo je kufr u Allha, delle we 'al, a
ova fetwa stoji u njegovoj ''Zbirci fetwi i izrek'', u 8. tomu.


446

Ibn 'Uthejmin, koga takoer brane, je upitan o onome koji
kritikuje saudijsku vladu i koji kae da je saudijska vlada kriva za
svo zlo u dravi i da ona nije selefijska. ta on kae o njima? Kae:
''Kaem o njima kao to je rekao Allh za one koji su za Vjerovjesnika,
sallallhu 'alejhi we sellem, govorili da je pjesnik ili da je lud.''
A zatim kae: ''Lajanje paadi ne teti oblacima''.
Pa su muwehhidi i oni koji su kritikovali tgta paad, a
saudijska vlada su oblaci. A da ne spominjemo prisegu koju je
njima (tgtima Saudije) lino dao, kao to sam spominje i to to
ih je branio itavog ivota. U drugoj fetwi, nakon to ga je neki
dhil pitao: ''Zato islmske vlade danas ne vode dihd na Allhovom
putu?''
...on odgovara govorom o islmskim vladama u mnoini, u
smislu da, ako islmske vlade danas nisu u stanju da ratuju,
nemaju grijeha zbog toga. Pa se pitamo na koje je to ''islmske
vlade'' mislio. Sigurno je mislio na njegovu (saudijsku), ali na
koju jo? Ima tu jo takvih kufrova i kufrova, a ja sam se odluio, sa
Allhovom, delle we 'al, dozvolom (mada e neki ljudi rei:
''Vidite, ovi ni 'lime nisu ostavili na miru'') to staviti u odgovor
muriku koji je prodao svoju vjeru Mustafi Ceriu i robu dinara i
dirhema,
255
da narod vidi, sa izvorima iz njihovih fetwi, ta je
osnova onoga to mi priamo. Ako se ne slau sa naim tekfrom,
nemoj da nam poriu, zato to imamo er'atske temelje, a i dokaze
iz stvarnosti.
Nastavljamo... Nakon to smo objasnili prvu grupu
razumnih tgt, a to su oni koji su zadovoljni tim 'ibdetom
(njima), imamo drugu grupu kojima se ini 'ibdet mimo Allha,

255
Autor ovime aludira na Semira Imamovia i na knjigu u vidu odgovora
njemu, koju je tada pripremao, a koja je ve tampana i objavljena na
internetu. Vidi jednu od prethodnih fusnot (napomena izdavaa).


447

ali koji time nisu zadovoljni i oni se ne nazivaju tgtima. U to
ulaze vjerovjesnici Allha, delle we 'al, meleki Allha, delle we
'al, i svi dobri vjernici kojima se ini 'ibdet mimo Allha, delle
we 'al. jeti koji na to ukazuju su jeti koji se tiu 'Is'a, 'alejhis-
saltu wes-selm, jeti koji se tiu melek, itd.
Oni kojima se ini 'ibdet mimo Allha, delle we 'al,
vjerovjesnici i meleci, oni time nisu zadovoljni i taj 'ibdet
(namjeren njima) nije otiao njima, ve je otiao onome koji je
naredio da im se taj 'ibdet ini, a to je ejtn. Pa je zato ejtn
prvak, prvi meu glaveinama tgt, jer poziva da se ini 'ibdet
nekom drugom mimo Allha, delle we 'al, kao to pozivaju ovi
koji dozvoljavaju postavljanje predsjednik, kao to ovi isto
pozivaju da se ini 'ibdet njima mimo Allha, delle we 'al, pa su
postali isto kao ejtn. Da je ejtn ostao samo na prvom kufru on
bi bio samo oholi kfir, ali je on na sebe uzeo da bude tgt, tj. da
poziva u irk.
Zato, kada je upitana ''Stalna komisija za fetwe'' u fetwi koju
sam vam prenio... A zato citiramo ''Stalnu komisiju za fetwe''?
Zato to je to ''njihovo oruje'', pa ih tuemo ''njihovim orujem'',
a oni ne smiju ovo da prenesu, pa da to vidi narod.
Pitanje: ''Kada za ovjeka poimenino i lino smijemo rei da je on
tgt?''
Pa odgovara ''Stalna komisija za fetwe'':
''Kada poziva u irk
256
ili kada poziva da se njemu ini 'ibdet ili
pozove se da (on) zna neto od znanja gajba (skrivenog), ili namjerno
presudi zakonom suprotnim Allhovom zakonu, i slino tome.''
...i onda citiraju Ibnul-Qajjima. ta smo rekli? ''Kada poziva u
irk''. Ko poziva u irk on je tgt. Zato se uvajte ovoga i pazite

256
''Magistre'' i ''profesore'', potrai se ovdje i shvatie zbog ega kaem da
si ti tgt (napomena autora).


448

kako ete u praksi primjeniti primjer vo i grup koje znaju
stanje vo, ali se nisu od njih odrekli, ve kau: ''Mi smo od njih i
mi smo sa njima''. Tada tu u grupi svi oni imaju isti propis, jer oni
vie nemaju ime islma. Nema jedenja mesa ivotinje koje su oni
zaklali, nema namza za njima (u dem'atu) i nad njima (denze,
kad umru) i svih propisa koji se veu za ime islma, a koje su
izgubili, jer se mora odrei murik.
Zato, kada znate da postoji skupina ljudi koja dozvoljava
postavljanje predsjednik (putem glasanja) ta skupina je
skupina kufra i irka. Kada znate da postoji itava skupina koja
dozvoljava suenje pred tgtom ta skupina je skupina kufra ili
irka. Tako je i sa svakom drugom vrstom irka. Ili, kada znate za
skupinu koja ne radi irk i ne dozvoljava irk, ali ne tekfri tgte i
murike ta skupina je skupina kufra i irka.
Citirali smo fetwu od 'uleme Nedda u kojoj kau da je od
stvari koje, kada se ostvare, za sobom povlae dihd jeste
netekfrenje murik. Osnova dni islama i njen stub nije samo pitanje
injenja velikog irka, ve i pitanje principa mrnje, principa
neprijateljstva, principa tekfra, principa odricanja uopteno i to se
tie svega ovoga, ak i onaj koji se suzdrava je kfir. Tj. onaj koji
kae: ''Ne znam da li da ga mrzim ili da ga ne mrzim'' on je kfir.
''Ne znam dal da mu budem prijatelj ili neprijatelj'' to je kfir. ''Ne
znam da li da ga tekfirm ili da ga ne tekfirm'' to je kfir. ''Ne znam
je li halal ili je veliki kufr da se ide u laiku sudnicu (da bi se pokrenula
parnica)'' to je kfir. ''Ne znam je li kufr da se postavljaju
predsjednici'' to je kfir, jer je ejh Muhammed (bin
'AbdulWehhb) u onoj risli spomenuo: ''Meu njima ima i onih
koji niti mrze irk, niti ga vole.''
Pa je spomenuo princip suzdravanja, ali samo na primjeru
ljubavi i mrnje, a nije govorio o neprijateljstvu, da bi mi izvukli
zakljuak o neprijateljstvu i ostalim stvarima, a o suzdravanju se
izrazio tumaei hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we


449

sellem: ''Ko kae ''L ilhe illAllh'' i uini kufr u sve emu se ini
'ibdet mimo Allha, delle we 'al...'', pa do kraja hadtha.
Pa poslije toga kae: ''A to se tie onoga koji se suzdrava i
oklijeva, nije mu sauvan imetak i ivot,
257
sve dok tome ne doda kufr u
tgta''.
Pa on mora da ga mrzi, mora da mu bude neprijatelj i mora da
ga tekfri, a ako to ne uradi on nije musliman. I ovo je dn
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i ko bude na ovome
osjetie vezu sa Muhammedom, sallallhu 'alejhi we sellem, sa
vjerovjesnikom koji nije znao da ita ni pie.

Nain injenja kufra u razumnog tgta
Ovaj nain injenja kufra u razumnog tgta se moe podijeliti
na:
stvari koje je ovjek duan vjerovati, osjeati ili uiniti spram
'ibdeta tgtu i prema smom tgtu i
stvari koje je duan vjerovati, osjeati ili uiniti prema onma koji
ine 'ibdet tgtu (robovima tgta).

Stvari vezane za ibdet tgtu i smog tgta
Ovdje se misli na onoga koji je zadovoljan time. Nain
injenja kufra u razumnog tgta, jer se onaj koji se oboava mimo
Allha, delle we 'al, a time nije zadovoljan, ne naziva tgtom, ali
je on ipak uzet za lano boanstvo mimo Allha, delle we 'al, ne
htjevi to. ''Nain injenja kufra u razumnog tgta (mukellefa,
punoljetnog, razumnog)''. Opis injenja kufra u razumnog tgta se

257
Suzdravanje i oklijevanje, to je poseban razlog, grijeh, zloin (napomena
autora).


450

ostvaruje sa nekoliko stvari. etiri stvari su vezane za smog
tgta:
1. Kao prvo: Uvjerenje u neispravnost 'ibdeta tgtu. ta
ovo znai? Prvi stepen kufra u tgta jeste 'aqda kod svakog
pojedinca, bez ega ovjek ne moe biti musliman i bez ega mu
nee biti ispravan rukn potvrde jeste uvjerenje, vrsto ubjeenje da
je neispravno initi 'ibdet tgtu. vrsto ubjeenje se gradi na
znanju i to je prvi art za ispravnost ehdeta ''L ilhe illAllh'',
znanje koje stoji nasuprot neznanju u pogledu onoga to je osnova
dna, u smislu negacije i u smislu potvrde. Pa kada doemo kod
kufra u tgta i kada kae ejh Muhammed ili neko drugi, uzevi
ovo iz Allhove Knjige: ''Uvjerenje u neispravnost (nitavnost)
'ibdeta uinjenog tgtu'', to znai da ovome mora da prethodi
znanje. Zato ejh nije spomenuo znanje? Zato to se ono
podrazumijeva. Da li je mogue da onaj ovjek koji za sebe kae
da je musliman, a ne zna ko je tgt, ta je tgt, ne zna ta je
'ibdet, kako se ini kufr u tgta, da li je mogue da on ima ovaj
art broj jedan (tj. znanje)? Nije mogue, to znai da je prvi stepen
na putu ka Allhu odricanje od neznanja. Da se odrekne neznanja,
a najgore neznanje, koje je samo po sebi nevjerstvo, je neznanje o
osnovi vjere. Tako je prva hidra koju mora uiniti i prvo iskuenje
s kojim te Allh iskuao da napusti neznanje i da se iseli u znanje,
da uini hidru iz neznanja u znanje, da uini kufr u to neznanje
i da kae neznanju: ''Odriem se tebe, mrzim te i ti si kufr.
Neprijatelj sam ti i mrzim svakog ko tebe ima i ko ti nije neprijatelj'',
zato to je ovo neznanje smo po sebi tgt. Neznanje osnove
vjere je tgt u smislu ideologije irk kufr, a svaki kufr je tgt.
Tako je prvi tgt koga se ovjek morao kloniti i koga je morao da
pljune jeste neznanje. Svaki vjernik mora to da uradi sa
neznanjem, pogotovo u osnovi vjere, jer e u suprotnom biti nedes
(prljav), bie murik:


451

!.!.. _.I .`... !..| _.:.l >
''O vi koji ste povjerovali, uistinu su murici nedes
(prljavtina).''
258

Znak murik je:
`...N .: .> _ .>... . < il: ...!. . N _. 1. N
...l..1`. !-,.- N| _ _, ..>: . . .. .`>
''Vie im strah prouzrokujete u prsima vi nego Allh. To je
zbog toga to su oni narod koji ne zna (ne razumije). Nikad se
protiv vas oni nee boriti ''prsa u prsa'', osim u dobro
utvrenim gradovima ili iza zidova''
259

Zato oni koji nisu uinili kufr u tgta neznanja u osnovi vjere
ne smiju da dou lice u lice da razgovaraju sa Qur'anom i
sunnetom, zato to su murici i zato to u sebi imaju ovu muriku
osobinu, a to je kukaviluk:
_1l`.. _ ..l _.I .`, .s,l !.. .. <!. !. .l _.`. ..
!..Ll.
''Ubaciemo u srca onih koji ne vjeruju uas i paniku zbog toga
to su Allhu pridruili one o kojima nikakva dokaza nije
objavio.''
260

258
sra et-Tewbe, 28. jet. Neist u znanju (tj. neznanju kojeg oni nazivaju
znanje), neist u 'aqdi, rijeima i djelima (napomena autora).
259
sra el-Har, 13. i 14. jet.
260


452

Pa je prva stvar koje se treba odrei, ako je ovjek vjernik u
Allha, ako je spoznao, jeste neznanje. Koliko je tebi trebalo da se
odrekne neznanja u osnovi vjere? to ga se nisi odrekao ranije?
to nisi vjerovao u Qur'n i sunnet, to si poklonio svoju vjeru
''sveenicima'' (tzv. uenjacima) i ''monasima'' (tzv.
pobonjacima)? Prva hidra hidra iz neznanja u znanje, prvo
odricanje odricanje od neznanja ka znanju, prvi tgt tgt
neznanja, kao to kod mnogih moe biti tgt metafora s kojom
su sruili sutinu Allhovog bia i Njegovih osobina. I to je isto
neznanje, neznanje koje ga je navelo da negira Allhova svojstva.
Nekima moe njihova ''narodno-oslobodilaka borba'' da bude
tgt, a i ona je bazirana na neznanju. ''Partizanska'' borba, samo
nek' se tekbira i nek se spominje malo Allh, kao to su to murici
radili, i odmah je (za njih) to ''tewhd''. Bez znanja nema osnove
dna i svako treba da se plai za sebe. Onaj koji za sebe eli da
kae da je na vjeri Allha, na onoj vjeri sa kojom je poslao
vjerovjesnike, on mora da ovo isisti, zato to je ovo neznanje
kufr, ovo ne smije ne znati.
Ovdje ima jedna mes'ela. Kae ejh Muhammed: ''Uvjerenje u
neispravnost injenja 'ibdeta tgtu''. ta mislite o onome ko
smatra da ono djelo koje tgt radi ili zbog kojeg je postao tgt (a
poteklo je od onoga koji ga oboava), ta mislite o onom tipu koji
za to djelo, bez obzira da li je poteklo od tgta ili od oboavalaca
tgta, kae da je to mali kufr ili mali irk, a govori da je to
neispravno? Znai, on za to djelo koje tgt radi vjeruje da je ono
btil (neispravno). Takoer, za pokornost ovjeka njemu u tom
djelu (ili kroz to djelo) zbog kojeg je postao tgt (bijui time
zadovoljan) kae da je (to djelo) btil, ali kae da je to mali kufr ili
mali irk. Da li je takav ovjek ostvario taku broj jedan? Nije.
Zato? Nije ga se odrekao. Kako ga se nije odrekao? ta proizilazi
iz tvrdnje da je djelo tgta ili oboavaoca tgta mali kufr? Iz toga
neminovno proizilazi ako kae da je djelo tog tgta ili
oboavaoca tgta mali kufr i mali irk da je taj tgt tvoj brat,


453

iako si ti rekao da je njegovo djelo btil, zato to je onaj koji radi
mali irk i mali kufr jo uvijek musliman, pod uslovom da ga ne
ohalli, a moda bude opravdan ak i ako ga bude ohallio, ako se
osobe sline njemu opravdavaju u neznanju slinog ili dotinog
propisa.
Ako neko kae da je djelo tgta mali kufr i mali irk ili kae
da je djelo onoga koji ga oboava, koji mu se u tome pokorio mali
kufr i mali irk taj nije uradio kufr u tgta, jer iz toga neminovno
proizilaze mnoge stvari. Jedna je stvar koja se vee za ovo smo
djelo i druga stvar koja se vee za oboavanog i onoga koji se
oboava, to e obojica biti braa. Prva stvar koja se vee za djelo,
obzirom da ga je nazvao malim kufrom i malim irkom, jeste da on
ne zna svoj dn. On ne zna ta je njegov dn, jer dn vjerovjesnik
jeste da je onaj kome se ini 'ibdet mimo Allha, a time je
zadovoljan, da je on tgt i da je onaj koji njemu ini 'ibdet mimo
Allha njega uzeo za lano boanstvo i da je zato murik. To je dn
vjerovjesnik, pa on naputa dn vjerovjesnika ako ga napusti
makar u jednom djeliu, kao to su uradili narodi. Jer, narodi nisu
uradili irk u svemu u emu se irk moe uraditi, ve su jedni
narodi i skupine uradili irk u jednoj stvari, a drugi narodi u
drugoj stvari. Zar 'Adij ibn Htim nije rekao: ''Allhov Poslanie,
mi im nismo inili 'ibdet?''
Dakle, ne zna svoj dn. Kad ne zna svoj dn nije se kako
treba odrekao toga djela, jer je to djelo kod njega na nivou kamate
i zinluka (bluda). Kod njega nema razlike izmeu kufra i irka (sa
jedne strane) i bluda i kamate (sa druge strane). Kada bi veinu
njih pitali: ''Kada bi onaj tvoj kandidat i predsjednik drave trebao
uiniti blud ili da pojede meso svinje sa onom jabukom u ustima, bi li
mu dao glas?'' E ne, to ne bi. A kad treba da oponaa Gospodara
svjetova u neem to ne prilii nijednom stvorenju, pa makar bilo
najjae stvorenje kod Allha, kao Dibrl e tu nema problema, to
moe.


454

Zato kaemo: ''Njihov dn i na dn nije isti''. Nama i njima
nije isti dn, oni imaju svoj dn, a mi imamo na dn. Njima njihov
dn, a nama na dn, zato to je u naem dnu to 'ibdet i ta osoba je
tgt, i mi to znamo, a on to ne zna, tako da se nama suprotstavio
u osnovi znanja odnosno neznanja, a zatim u svemu to se na to
nadovezuje. Zatim na to dolazi nazivanje tgta muslimanom,
nazivanje murika muslimanom u dotinom pitanju, a zatim se na
to nadovezuje ruenje osnove neprijateljstva, ruenje osnove mrnje i
ostavljanje tekfra u osnovi: sve one stvari koje ti trebaju za kufr u
tgta. Najgore e tu biti, ne kada za tgta kae da je musliman,
ve kad kae: ''Ovo je va vladar i morate da mu se pokoravate''.
Moe li ovo da kae pametan ovjek? Da za tgta kae: ''Ovo je
va vladar, njemu morate da se pokoravate''? Zar nije dosta to je taj
uzeo Allhovu vlast u zakonima, nego jo treba i da natjera ljude
da mu se pokore, jo treba da se krade Allhova vlast i to najvie
lii na idovsku 'ulemu. Sluajte ove jete: kao da su sputeni za
njih, pa neka je hvala Allhu, Gospodaru svjetova:
.l ,. _|| _.I ... !.,.. . ...l _.`..`. .>l!. ..-.Ll.
_.l.1.. _.\l .`, .N.> _.> . _.I .`... *...
''Zar nisi vidio one kojima je dat dio knjige kako vjeruju u sihr
i tgta i kako onima koji ne vjeruju govore: 'Vi ste na boljem
putu (upueniji) nego oni koji vjeruju''
261

i..l`. _.I `...-l < .. -l. < l .> .l ...
''To su oni koje je Allh prokleo. A koga Allh prokune nee
mu nai pomagaa.''
262

261
sra en-Nis', 51. jet. Tako je i kod ovih bolji tgt, murik i kfir nego
tekfrovac i haridija (napomena autora).


455

Je l' to oni imaju udio u vlasti? Kada bi tako bilo, oni ljudima
ne bi dali ni koliko je ona nt koja postoji u datuli ili koliko je ona
sasvim mala kopica. Hoe da trgaju vlast, kao idovi, a kada se
domognu te vlasti, hoe da uzmu zakonodavstvo, Gospodarstvo,
a zatim tim otetim Gospodarstvom od Allha zavlada Njegovim
stvorenjima i uzima Mu vlast na kfirski nain i opet nakon toga
moe neko doi i rei: ''Taj ovjek je musliman-fsiq'', ili: ''Taj 'lim
koji ga je nazvao muslimanom, on je jo uvijek musliman'', pa e za
njega govoriti: ''rahimehullhu te'l'', a odrei se od mene i od
onog koji tog tgta smatra nemuslimanom. Kakve to veze ima
sa tewhdom? Odrie se od mene, a ne odrie se od njega? Kakve
to veze ima sa vagom tewhda uopte?
Za ''bin ovoga'' i za ''bin onoga'' govori ''rahmetullhi 'alejh''
a za nas govori da smo ovakvi, da smo onakvi, nema edeba
prema nama nikako. Za to nije doao kao junak, pa da bude
bijelog obraza, ako hoe da pokae da je junaina, ali to je znak
irka i pratilj irka, nema obraza sa irkom. Uz irk obraza nema. A
bilo je mnogih murik u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, koji su itekako imali obraza. Eb Sufjn, recimo,
kad je bio murik, nije htio slagati, sram ga je bilo. Kada je bio kod
Herakla i kad su ga ispitivali za Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, imao je dobru priliku da slae i da ima koristi od
toga. Ali je kasnije o tome govorio: ''Tako mi Allha, da me nije bilo
sramota tada bih slagao.'' Pa, odakle se, kaem, ''nakotie'' ovi
ljudi? I vjerujte mi: ova rije ''nakotie'' je velika stilistika, ovo je
belaga, rjeitost.
Allh, delle we 'al, za idove kae:
N. ..-. _ N _..`.

262


456

''Nemojte po zemlji nered iriti.''
263

Pa je (Uzvieni Allh) spomenuo glagol ''we l ta'thew'', koji
dolazi od rijei koja se upotrebljava za jednog malog insekta koji
unitava sve u to ue. I zato oni koji ne razumiju belagu i
stilistiku Qur'ana, kau: ''Vidi kakav mu je ahlq'', pa su
poistovjeeni sa ovim bubama, vakama, gnjidama i slino, ali ne
zna. Ima l' neko da nije znao? Ima. Allh kae:
N. _.l!.l
''...a ne na put onih koji ne znaju (koji su skrenuli u zabludu).''
264

Ovi ne znaju, ali prvi znaju, i zato se Allh rasrdio na njih,
uspostavlja argument nad njima. Moe neko biti gnjida i da se
nakoti, ali da ne zna, i onda nalazi iste te kako tako nazivaju
vladare i njihovu 'ulemu, a nas napadaju.
Ima druga grupa, koja tekfri tgta, ali ima lojalnost prema
'ulemi tgta, a odrie se od nas, a nema razloga da nas se
odrekne, jer mu nita nismo uradili. Prvo, nismo pogrijeili u
vjeri, a ne sjeam se da smo nekom dhulm uinili. Pa odakle to
odricanje? A moda opet prema muriku imaju taj wiljet, lojalnost
i ljubav, i stoje iza njega i tepaju mu razliitim imenima. Nije
dozvoljeno da muriku ili tgtu kae: ''ejh'', ''Magistre'' ili
''Doktore'', da ga potuje. To se u osnovi sudara i kosi sa osnovom
kufra u tgta, sagledanoj u mrnji i neprijateljstvu prema njima.
Jedino moe da im se obrati kao to se Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, obratio: ''Heraklu, velikanu Bizantinaca''.
Ali, ne moe da kae (samo) ''velikanu''. Zato kada se obraa

263
264
sra el-Ftiha, 7. jet.


457

sudovima, sudijama i slinim institucijama, nikako i nikada ne
smije da kae: ''Potovani sudijo'', ''Potovani sude'' ili ne dao
Allh ''Visoki sude''. Kada to neko kae on je odmah kfir.
Allh se srdi ako bi neko munfiqu rekao: ''Gospodine'', u
dozvoljenom smislu koje je dolo na zabranjenom mjestu, na
munfiqa. Pa kako onda da muriku kae ''ejh'' i kako da tgtu,
onome koji se oboava mimo Allha, kae ''ejh'', '' 'allme'', da
ga naziva poasnim imenima i da mu die stepen, a Allh i
Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ga je spustio u irk,
tavie u nedes (neist)? Gdje je ljubav i mrnja u ime Allha?
Iz toga proizilazi da su obje osobe muslimani: i tgt i onaj
koji ga oboava, i da se srui sve ono ostalo,. I zato nema sumnje da
osnova kufra u tgta pod takom broj jedan jeste da si ubjeen u
neispravnost injenja 'ibdeta tgtu, u smislu da si ubijeen da je to
njegovo djelo veliki irk i veliki kufr. U suprotnom, on ne bi mogao
postati tgt ako to njegovo djelo nije veliki kufr i veliki irk.
ta emo sa onim koji ne zna ove termine? Recimo, ovjek
muwehhid, iz pustinje doao, svojom neiskvarenom fitrom vjeruje
da Allh postoji, uo je za Ibrhma, 'alejhis-selm, uo je za
vjerovjesnike i zna za Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
doao kod njega i vjeruje mu da mu je prozborio Gospodar
svjetova, ivi i Vjeni, i da mu je spustio zakon. Pred njim je
izgovorio ehdet, shvatio znaenje ehdeta, namz, zekt i vratio
se kui. Vratio se kui, a nikada u ivotu nije uo za veliki irk i za
veliki kufr. ta emo s njim? Kako e on uiniti kufr u tgta, a ne
zna te termine? Za neke neuke ljude prosto nije poznavanje
definicija. Ima nekih koji to ne znaju, ali svojom prirodom, poput
muwehhidna prije poslanstva, kada vide ta njihova djela, znaju
da im kau kao to su govorili Zejd ibn 'Amr ibn Nufejl i 'Amr
ibn Abbasa: ''Wallhi, to je prava zabluda''. Ali, ne zabluda u
smislu da je to (to oni rade) veliki grijeh, nego zabluda u smislu
da oni nemaju nikakve veze sa Gospodarom svjetova. Ne mora


458

da kae da je to veliki kufr ili veliki irk, ali zna da taj njihov dn nije
njegov dn. Pazite kako je Gospodar svjetova rekao:
>l >`..: _|. _:
''Vama va dn, a meni moj dn''.
265

Zejd ibn 'Amr ibn Nufejl je Qurejijjama govorio: ''Tako mi
Allha, nema niko od vas da je na vjeri Ibrhma, osim mene''. Pa nije
rekao da je njihovo djelo veliki kufr ili veliki irk, ali zna i vidi da je
takva stvar samo Allhovo pravo i zna da ko god to uradi nema
vie veze sa Allhom, zna da to (to ovi rade) nije dn Ibrhma, a
kad to nije dn Ibrhma onda je to neki drugi dn.
To znai da neuki ovjek moe da ostvari kufr u tgta kada
god ga (tgta) vidi i uje za njega, ak i ne znavi da kae da je to
veliki kufr ili veliki irk, ali zna da ga raspozna, da ga kudi i da ga
se kloni. ak je moda bilo beduin koji bi rekli: ''Tgt'' jer ta
rije kod njih postoji, to je arapska rije ili bilo koju drugu rije,
ali ga nikada ne smije nazvati muslimanom, zato to zna ta je
musliman i zato to zna da je islm: predanost Allhu, delle we 'al,
slijeenjem Muhammeda, sina 'Abdullha, peata vjerojesnik, 'alejhis-
saltu wes-selm, odricanjem od irka i murik, odricanjem od
poklanjanja 'ibdeta nekom drugom mimo Allhu i (odricanjem od) onih
koji to rade'', i to svaki beduin zna. Meutim, danas je problem u
ovima koji kau da nisu beduini, koji nose ''Versai'' i ''Armani''
odijela i ''Police'' naoare, a kada ga arne uvidi da je beduin
za njega 'lim na zdravoj fitri, nije se pokvario. To je odgovor za
neuke. Ne kaemo neukom: ''Ne zna rei 'veliki kufr', 'veliki irk'
ti nisi musliman''. Ne, ne, ali ne smije za tgta i za murika rei da
su muslimani i mora shvatiti da je to stvar koja se ne smije dati
nikome drugom mimo Allha, delle we 'al, i to on mora da

265


459

osjea, to osjea svaki muwehhid. Osnova je da svaki ovjek naui
ove stvari s dokazom, ali ako ne moe, kao to kae Eb Batn u
fetwi koju smo citirali, onda e uraditi ovo to moe na ovakav
nain.
Je li dovoljno kada se kae da jedan hadth prenose el-Buhr i
Muslim? Dovoljno je, ne treba od toga praviti naunu studiju. A
ima jedan tip, da ga Allh uputi, koji je zasluio da mu se izruguju
u ime Allha, koji kae: ''Biljee ga el-Buhr, Muslim, et-Tirmidh,
Tabern, Darequtn, el-Bejheq, ed-Drim...'', a dovoljno je da kae:
''Biljei ga el-Buhr'' i da se skoncentrie na rijei Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Treba poduiti narod onome
to su i beduini znali, a el-Buhr i Muslim su sasvim dovoljni kao
prenosioci hadtha. Ako ga prenosi Eb Dwd i za njega kae da
je sahh, onda kai da ga prenosi Eb Dwd i to je dovoljno, a
kada doe neki uen ovjek, onda moe citirati ko ga sve
prenosi.
''Obzirom da ste ovo spoznali, oni tgti koji to nareuju ljudima i za
to sami sebe predlau, od stanovnika Harda i drugih, ija je stvar opte
poznata i optem krugu i uem krugu, su kfiri koji su se otkinuli od
islma. Pa ko se u njihovu korist raspravlja, ili porie onome ko ih
tekfiri, ili kae da njih to njihovo djelo, iako je btil, ne izvodi iz vjere
najmanje stanje ovakvog raspravljaa je da se kae...'' pa do kraja
fetwe.
Gdje je dokaz u ovim rijeima? Mislim, nije ovo er'atski
dokaz, nego dokaz njegovih rijei, ali ima jasno uporite u
Qur'nu i sunnetu. Dokaz u njegovim rijeima (tj. za ono to
dokazujemo) je sljedei dio fetwe:
''...ili kae da njih to njihovo djelo, iako je btil, ne izvodi iz vjere...''
Pa ta kae kasnije o tom ovjeku? Kae: ''Naprotiv, nije
ispravan dni islm, osim odricanjem od tih tgt i tekfrom njih''.


460

To znai da onaj koji za djelo tgta ili za djelo onoga koji ga
oboava kae da ga ono (tj. to djelo), iako je btil ne izvodi iz vjere
tom ovjeku nije ispravna vjera, on nije uradio kufr u tgta i
nije se odrekao njih. Hajde da se vratimo ovim rijeima ejha
Muhammeda kada kae: ''Uvjerenje u neispravnost 'ibdeta
tgtu''. Ja sam ranije zaista mislio da ovim rijeima treba neto
da se doda, da se trebaju objasniti, ali danas shvatam da ne treba
nita dodavati, jer je ovdje sve spomenuto.
''Neispravnost injenja 'ibdeta njemu''. Gdje je poenta, gdje je
klju? Neispravnost injenja 'ibdeta njemu, njoj, njima. Zar
usmjeravanje 'ibdeta nekom drugom mimo Allha moe biti
neto drugo, osim veliki kufr i veliki irk? A ta je injenje 'ibdeta
nekom drugom mimo Allha ili usmjeravanje 'ibdeta nekom
drugom mimo Allha, delle we 'al? Veliki irk, izjednaavanje
nekog sa Allhom i u ovim rijeima ima iret (ukazivanje) na tu
stvar. A ako bi neko rekao da nema, mi dodajemo: ''...ali kaemo
da ima ireta u ovim rijeima''. Svaki onaj koji kae da su danas
djela tgta zakona ili bilo kojih tgt i onih koji ih oboavaju na
nain koji izvodi iz vjere, da je to mali kufr za njega kaemo da je
murik, da nije musliman i da nije ostvario kufr u tgta prije broja
jedan, u znanju i odricanju od neznanja.
Ko je to radio od dananje 'uleme? To je radio el-Albn koji je
fitna (iskuenje) i smutnja mnogima, i koji je rijei Ibn 'Abbsa:
''Kufr dne kufr'' primijenio nad tgtima dananjice i nijednog
nije tekfrio, niti je tekfrio njihove tgtske vojske i rekao da je
njihovo djelo mali kufr, kao to nije tekfrio psovaa Allha, delle
we 'al, ako razlog njegove psovke bude njegov lo odgoj ili
nemarnost. Na kraju je i Ibn Bz poeo da petlja, na kraju ivota je
poeo da petlja da se ''izvue''. Skontao kako kod el-Albnija to
dobro ide, pa ili je, kada bi ga neko pitao o tgtima, on davao
odgovor koji se tie islmskog qadije, ili je, kao to neki kau, on
promijenio miljenje pred kraj. Zbog ega je promijenio miljenje


461

pred kraj? Da ne bi morao da tekfri tgte i da ne moe niko da
mu kae: ''Ti, ejh, mora da ih tekfri, jer ima ovakve temelje''.
Nego ''fino'' promijenio temelje i ne moe vie da natjera
ovjeka da ostvari ono to mu je Allh naredio od osnove vjere.
ak i da ne zna, tj. ak i da je teoretski opravdan u neznanju ''kufr
dne kufr'' u ovoj mes'eli, nije opravdan u imenu zato to nije
ostvario kufr u tgta. Ali. ovaj ovjek zna, jer se od toga pokajao,
to znai da se nad njim ostvario argument u tim stvarima u
potpunosti.
Prva stvar u kojoj smo uhvatili ljude, kada ponemo da
detaljiemo o ovim stvarima, hvatamo ljude prije broja jedan, tj.
uvidimo da nikada nisu ni uli u islm. Zbog ega? Ne moe,
''ubie'' te dersovi o tahretu (istoi i ienju). Ne moe, nema
kad da stigne, jer onaj pria o tahretu, a ovaj o tejemmumu, ovaj
pria o branim problemima, ovaj pria o hajdhu i nifsu i o
bijelom iscijedku. Za ovoga to pria o bijelom iscijedku kau da
je itavu tu temu ukrao sa neke hrvatske sramotne stranice ili se
konsultovao sa nekim sa stranice za bezobrazne hrvatske
asopise, kontaktirao sa njima, dobio sve informacije o bijelom
iscijedku, to napisao i tu svoju knjigu nazvao ''Islamske riznice'', a
u njoj o tewhdu ni traga ni glasa.
Zato je tim ljudima zabranjeno da ine da'wu, jer ne zna da
radi da'wu, na zna u ta treba ljude da poziva, pa narod zbog njih
radi irk. I bolje je da ivi u vrijeme Zejda ibn 'Amra ibn Nufejla,
nego da ivi s ovima sada u okruenju.
Ovi kada te otjeraju u kufr i irk sa Qur'nom i sunnetom, ko
e odatle izvaditi nakon Allha, delle we 'al? Ko? Hajd' probaj.
Otii u Linc, otii u bilo koje mjesto, grad u Bosni i probaj da
izvue ljude iz neznjanja u osnovi vjere. Ne moe, ''zavario neko'' i
treba dugo vremena da se to sada rastavi, ali oni zasluuju, kao
to kae 'ulema da'we: ''Vrijeanje njih i injenje njih runih rijeima


462

i vrijeanjem: sve je to kufr u tgta''. Sa prkosnicima se treba
izrugivati.
Dakle, uvjerenje u neispravnost injenja 'ibdeta tgtu. Dokaz
iz Qur'na je:
.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
''Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'inite 'ibdet
(samo) Allhu, a klonite se tgta'.''
266

Ili jet:
.l: _!. < .> _>l _. !. _.`s.. . ...: .> `_L..l
''To je zbog toga to je Allh Haqq (Istiniti, istinito boanstvo) i
zbog toga to je sve ono emu se mole mimo njega btil.''
267

I ona djela koja su upuena nekom drugom, mimo Njega, su
btil, pa ovaj jet direktno u sebi spominje btil i neispravnost.
Kada govorimo o velikom irku i malom irku, ovdje ulazi i
spada svaki onaj koji kae da je glasanje mali irk i mali kufr, svaki
koji kae da je parnienje pred tgtom mali kufr. Sve su to ljudi
koji nisu uinili kufr u tgta. Ko kae da je parnienje pred
tgtom mali kufr, on spada u ovo. Morate, analogno ovom
temelju koji imamo, njemu pridruiti sve mes'ele koje imaju isti
opis. Pa ako neko kae: ''Idi da se sudi u tu sudnicu'', taj nije
uinio kufr u tgta. Ili ako neko kae: ''Glasanje je mali kufr'', taj
koji to kae nije uinio kufr u tgta, itd.

266
267
sra el-Hadd, 62. jet.


463

Kada govorimo o ruknovima kufra u tgta shvatiemo
zablude mnogih onih koji kau: ''Pa i mi kaemo da je kufr u tgta
rukn tewhda. To je opta stvar i tu se niko ne razilazi'', ali emo se
moda razii o mjestu ovih stvari koje su ruknovi u kufru u tgta
koji je rukn u tewhdu. Pa nije dovoljno samo da kae. To mora
rei, ali da vidimo ta ta osoba govori za ove stvari koje su ruknovi
u cjelini kufra u tgta.
Prole smo hefte skrenuli panju i progovorili o jednoj vrlo
vanoj mes'eli, a to je: ''Da li je onaj koji kae da je djelo tgta
neispravno, ali je mali kufr i mali irk, uinio kufr u tgta?'' Rekli
smo da takav nije uinio kufr u tgta. Ukratko reeno, iz toga
neminovno proizilazi da mu je tgt brat, jer on za njega ne samo
da nije tgt nego nije ni kfir (a velika je razlika izmeu tgta i
kfira), ve je on za njega fsiq, musliman, njegov brat, naprotiv on
je za njega Allhov rob umanjenog wiljeta kod Allha, koji e
jednoga dana ''svakako ui u dennet''. Pa ta je taj (koji ovog
tgta smatra grijenim muslimanom, svojim bratom) spoznao
od vjere Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, i ta je taj
negirao u osnovi? Nita.
Spomenuli smo ko je to govorio, od uenjaka dananjice i
grupacije ljudi koje ga slijede, a kao to ste uli tgt je veeg kufra
od kfira. tavie, tgti su glaveine kfir, a tgt suda spada u
glaveine tgt, pa ako ovjek nije mogao da naui da je tgt
zakonodavstva lano boanstvo mimo Allha, delle we 'al, kakvu
on to vjeru ima, kakav je njegov dn? Onaj koji kae da je djelo
tgta samo mali kufr i mali irk nema sumnje da taj nije uinio
kufr u tgta. Koliko danas ima ovakvih ljudi?
Zato kaemo: ''Onaj koji se pripisuje znanju, a ovo kae iz dehla
(neznanja) najsliniji je pobonjacima idov i kran koji su uzeti za
boanstva'', jer su ti pobonjaci karakteristiniji za neznanje uz
neko potenje, a ahbri su karakteristiniji (posebniji) za znanje i
poznavanje mes'el. Ti ahbri (koje su ehlul-kitbije uzeli za


464

boanstva) su poznavali dosta mes'el, jer je ahbr (od rijei haber)
titula uenih ljudi kod Izraeliana. Meutim, uprkos tome, oni su
uzeti za boanstva mimo Allha, delle we 'al, i postali tgti a da
nisu ni osjetili, nisu znali, iako su znali puno mes'el. Kada bi
priao sa njima, moda bi ti se ''zamantalo'' od njihovog znanja, to
su bili pobonjaci koji su se predali zuhdu (asketizmu) i bjeali od
ovoga svijeta, ali su uprkos tome postali lana boanstva mimo
Allha, delle we 'al, kojeg oboavaju Allhova stvorenja. Onaj
koji kae: ''Djelo tgta je neispravno, ali nije veliki kufr, nego je mali
kufr'' taj je kfir u Allha, delle we 'al, on nije musliman jer nije
uinio kufr u tgta i kod njega je to djelo tgta malo vie iznad
razine velikih grijeha, pa je time porekao qur'anski jet u kome je
Allh rekao:
_| < N `,-. _ : .
''Allh nee oprostiti da Mu se drugi pridruuju.''
268

Ovaj tgt je sebe pridruio Allhu, on je svoj zakon
pridruio Allhovom zakonu i sebe pridruio vjerovjesnitvu
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, a ovaj ga je ovjek nazvao
svojim bratom i Allhovim welijjom i rekao da e mu to Allh
oprostiti ako bude htio.
Druga stvar: Rekli smo ovaj prvi rukn u sebi sadri dva arta
ehdeta: znanje i vrsto ubjeenje, zato to ovjek ne moe imati
vrsto ubjeenje bez znanja i bez jeqna (ubjeenja), bez ikakve
sumnje, bez oklijevanja. Znanje i vrsto ubjeenje, to znai ako
ovjek ne bude imao znanje o prvoj stvari koja je rukn, kakav je
njegov kufr? Kako se zove njegov kufr ako on ne zna da je djelo
tgta veliki kufr iako ga smatra neispravnim? Kakav je njegov
kufr? Njegov kufr je kufr neznanja. On je kfir kufrom neznanja, a ako

268


465

se nad njim ostvario argument, pa makar on to i ne znao njegov
kufr je kufr i'rda, kufr neznanja za koji je sam kriv i za koji e
odgovarati, jer postoje dvije vrste kufra neznanja i ovo kaemo za
onoga koji kae da je djelo tgta mali kufr, to znai da je
posvjedoio da mu je neispravno. A ta mislite za onoga koji za
neispravnost tod tgtovog djela nikako i ne zna? Njegov kufr
neznanja je jo vei. Ovo je to se tie samo arta znanja.
Kada doemo do jeqna (vrstog ubjeenja), nasuprot tog
vrstog ubjeenja imamo sumnju i oklijevanje. U emu bi se
ogledala sumnja u pogledu ovoga? Da se ovjek dvoumi, ''pola-
pola'', pa misli: ''Mogue da je to mali kufr, a mogue da je to veliki
kufr'' i ne daje prednost nijednoj mogunosti. To je sumnja i taj
ovjek pri sebi ima kufr sumnje, a kufr sumnje ulazi u kategoriju
kufra neznanja, jer onaj koji sumnja, on ne zna. To samo kada je u
pitanju mes'ela: ''Iako on svjedoi da je to djelo tgta neispravno, da
li to djelo on smatra velikim kufrom ili malim kufrom''.
A ta mislite, kakvo je njegovo stanje ako u osnovi bude
sumnjao da li je to djelo ispravno ili je neispravno? Onda takoer
moemo iz ovoga da uzmemo dosta onih djeliminih parcijalnih
mes'el u kojima e izai iz vjere. Na primjer, da on ovjeku
dozvoli da radi ove stvari mimo stanja prisile, da ga je tu ejtn
prevario, a prisilu dijelimo na dvije vrste: 1) Prisilu u kojoj smije
ovo uraditi, i 2) Prisilu u kojoj ne smije ovo uraditi.
Zamislite da neko priznaje sve ove stvari koje smo mi rekli i
da vjeruje u njih, ali je upao u ovu mes'elu: ''Da li je dozvoljeno
ovjeku da uradi ove stvari koje ga ine tgtom mimo stanja prisile'',
kako oni kau: ''u nudi'' ili u stanju prisile u kojoj nema
opravdanja, ali oni sada vie govore o ''nudi''. Pa e nai
ovjeka koji e, na primjer, rei: ''Ja to ne znam''. Nema sumnje da
je takav upao u stvar koja mu ponitava vjeru, jer je ovo kufr
neznanja, iako je ova mes'ela suenijeg karaktera, ispod ovih prvih


466

mes'el, ili ako bude oklijevao i bude upao u kufr sumnje u tom
pogledu.
Zato sam rekao: znanje i vrsto ubjeenje? Zato nisam
ubrojao iskrenost u ovo? Zato to je mogue da ovjek neto zna i
da je u to ubijeen, ali mu srce nije u tome iskreno i za to su
primjer idovi i mnogi Arapi, koji su znali i bili ubijeeni da je
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, Vjerovjesnik od Allha, delle
we 'al, ak su to i mnogi munfici znali, ali ih je Allh, delle we
'al, kaznio da im srca nisu bila iskrena, pa su govorili jezikom
neto to im srce ne govori, iako srce ima znanje; a mogu rei i da
im dua ima ubjeenje, jer je Allh o faraonu i njegovoj vojsci
rekao:
..>>. !.. !..1..`.. ....
''Oni porekoe njih (tj. Mus'ove znakove), a due su im bile
vrsto ubijeene u njih.''
269

Allh nije rekao ''srca'' nego ''due'', to znai da im je dua
(nefs) bila ubijeena da je to haqq (Istina), ali srce nije moglo zato
to je srce od Allha, delle we 'al, kanjeno.
2. Klonjenje tog 'ibdeta. Ovaj drugi rukn u cjelini kufra u
tgta koji je rukn u tewhdu se nadovezuje na prvi rukn, jer onaj
koji neto zna i koji je ubijeen u neto on radi po tome, na to
nadovezuje in, djelo. Pa u djelo moemo ubrojati (rei da djelo
obuhvata) i djelo i ostavljanje, znai i aktivno i pasivno, rad i
ostavljanje. Dakle, broj dva: ''Klonjenje tog 'ibdeta''. Kog 'ibdeta?
'Ibdeta tgtu. Da se ovjek kloni 'ibadeta tgtu. Kaem: Bolje je
rei ''kloniti se 'ibdeta tgtu'' nego ''ostaviti taj ibdet''. Zbog
ega? Zato to Allh, delle we 'al, kae:

269
sra en-Neml, 14. jet.


467

.1l. !..-. _ _ . N.. _ ...s < ....>. ..-.Ll
Mi smo svakom narodu poslanika poslali: ''Samo Allhu
'ibadet inite i klonite se tgta.''
270
Zato je izraz ''kloniti ga se''
bolji, precizniji i u skladu sa jetom. Dakle, da se ovjek kloni
'ibdeta tgtu. ime ovjek moe uiniti 'ibdet? Kojim
sredstvima ovjek moe uiniti 'ibdet? Srcem, jezikom i vanjskim
rijeima i djelima.
'Ibdet je sve ono to Allh voli i s ime je zadovoljan, od
vanjskih i unutranjih rijei i djel, tj. 'aqda (uvjerenja) srca, djela
srca, rijei jezika i djela tijela. Ima nekih tgta koji su postali
tgti zbog toga to im je dat 'ibdet uvjerenja srca, ima nekih
tgta koji su postali tgti zbog toga to su im dati 'ibdeti djel
srca, ima nekih koji su postali tgti zbog toga to su im ljudi dali
'ibdet rijei jezika ili 'ibadet djela tijela.
Ona osoba koja je postala tgt zbog sranog uvjerenja ljudi
u pogledu njega, ta znai onda klonjenje tog 'ibdeta po pitanju
njega i tog 'ibdeta? Na primjer, ljudi vjeruju da neki ovjek zna
gajb (nepoznato) mimo Allha, delle we 'al, i taj ovjek uti,
zadovoljan je time. ta je ovdje 'ibdet njemu? To vjerovanje da on
zna gajb je 'ibdet njemu, oboavanje njega mimo Allha, delle we
'al, jer ta osobina pripada samo Allhu, delle we 'al, i ovaj je
etvrti od glavein tgta. Pa ako neko kae da on zna gajb, kako
emo mi uiniti kufr u njega, poslije take jedan (uvjerenja u
neispravnost injenja 'ibdeta njemu)?
Broj dva: Kloniemo se tog uvjerenja, ostaviemo njega
potpuno, nakon to smo ostvarili taku broj jedan, a zatim emo
ostvariti i take broj tri i etiri u vezi njega i ostalo u vezi onoga

270


468

ko u to vjeruje. Znai: mrziemo to uvjerenje, mrziemo njega,
imaemo neprijateljstvo prema njemu i tekfriemo ga.
Naveemo jedan primjer osobe koja je postala tgt kroz
djela srca. Na primjer, ovjek je zaveo teror i strah i ta god naredi
ljudima oni urade. Kada im naredi kufr, oni urade kufr. Rade
kufr iz straha od njega, bilo pod prisilom ili bez prisile, zbog
straha od njega. ak i da ne rade kufr, ali da imaju 'ibdet straha
prema njemu (plae ga se kao to se Allha plae) on je tgt u
ovom pojmu i ljudi ga oboavaju mimo Allha, delle we 'al,
strahom. Kako e vjernik u pogledu ovog 'ibdeta straha, uraditi
taku broj dva? Uradie je srcem. Nee, bojei se njega, uraditi
kufr Allhu, delle we 'al, mimo stanja prisile nikad. Iz straha od
njega nee uraditi kufr, ne smije to da uradi, niti se smije njega
plaiti kao to se Allha plai. Da li moe u vjerniku da postoji
prirodni strah? Moe, prirodni strah je bio u Ms'u, 'alejhis-
selm, i to je Allhova mudrost, taj strah. Opisujui ta se deavalo
kada su sihirbazi bacili ono to su bacili, Allh, delle we 'al, kae:
>.! _ ... .> _...
''I Ms osjeti u svojoj dui strah.''
271

Nakon to je Allh, delle we 'al, sa njim priao i nakon to je
on vidio tap i sve znakove koje mu je Allh, delle we 'al, dao,
Ms'u je ipak ostao strah. Allh hoe da ostane taj strah u
ovjeku, jer Allh eli da ovjek ostane onakvim kakvog ga je On
stvorio. To je Njegov znak i upravo se kroz iskuenja ovim
strahom ostvaruje tvoje robovanje Allhu, delle we 'al, i ne smije
te taj prirodni strah navesti da uradi kufr i irk. Ako uradi kufr i
irk iz straha prema stvorenju mimo Allha uzeo si to stvorenje
za boga u strahu, uradio si irk straha, a nakon toga si uradio irk

271
sra T-H, 67. jet.


469

pokornosti, sastavila su se dva irka. Ako uradi to iz ljubavi prema
njemu uradio si irk ljubavi i irk pokornosti, jer si mu se iz ljubavi
(volei ga), pokorio u kufru.
Djelo srca spada u 'ibdet. Ima ljudi kojima se ljudi
pokoravaju iz ljubavi prema njima. Ako takvi narede kufr i irk -
ljudi im se, iz ljubavi prema njima, pokoravaju u tome. To su oni
koji boluju od onog najgoreg irka koji se zove ik, boluju od
aikovanja, zaljubljenosti, to su oni koji su se zaljubili do uiju; ta
mu god njegova draga naredi gotovo, on to uradi. Kae: ''Za
tebe bih skinuo (a lae) zvijezde s neba.'' To znai: da padne na
koljena, da spusti glavu pred njom, da zabije glavu u smee, irk,
kufr, sve e da uradi iz ljubavi, zato to je uhvatila njegovo srce.
Kao to kae Ibnul-Qajjim: ''...kao malo dijete kada uhvati vrapca koji
se tek rodio...'' I on je oboava 'ibdetom ljubavi, pa joj iz te ljubavi
pjeva kfirske pjesme sa kfirskim tekstovima, ini kfirska djela, sve
je to u osnovi irk ljubavi, a opet upada u irk pokornosti jer se njoj
pokorio. I kada je ta osoba time zadovoljna, bilo da je ena ili bilo
ko drugi, ona je tgt ljubavi i tgt pokornosti. Kako se radi kufr u
njega, nakon to smo ostvarili taku broj jedan (uvjerenje u
neispravnost injenja 'ibdeta njemu) i ove ostale koje nismo
spomenuli? Ostaviemo takvu ljubav prema toj osobi. Pa ako ti je
to hanuma, tj. ena, koja je na primjer kitbijka (idovka ili
kranka), moe je voljeti prirodnom ljubavlju:
_->. .... ::.. .>.
''I dao je da izmeu vas bude ljubav i milost'',
272
ali ta ljubav
prema njoj nije vjerska nego prirodna ljubav, pa te ta ljubav
prema njoj ne smije navesti da uradi ni mekruh, ni mali grijeh, ni
veliki grijeh, ni novotariju, ni mali kufr, ni mali irk, a kamoli veliki

272
sra er-Rm, 21. jet.


470

kufr i veliki irk. Ili, ne dao Allh, delle we 'al, da ti ena bude
muslimanka, ali muslimanka time nikada nije zadovoljna. Zato
ako prava muslimanka vidi da njen mu zbog nje ostavlja
Allhova nareenja, treba se plaiti, treba mu rei: ''Bjei, budalo
jedna, idi klanjaj, idi ui, ta si ostao ovdje kod mene, idi u damiju'',
prava vjernica treba muu da kae: ''Idi u borbu na Allhovom
putu'', jer vidi da mu nju voli mimo Allha, delle we 'al. Njoj
mn nalae da se odrekne 'ibdeta ako joj on ini 'ibdet, ako vidi
da je spreman da radi nje uradi irk i kufr ili ako vidi da on radi
nje ini grijehe, ali to nije vie 'ibdet. Svakako, treba da mu kae:
''Bjei, ovjee'', da ga savjetuje u ime Allha i da mu kae: ''Meni
je Allh naredio da te, kada uradi grijeh, mrzim u ime Njega''.
Ako ena voli mua prirodnom ljubavlju i ako mu voli enu
prirodnom ljubavlju, oni se moraju voljeti i mrziti u ime Allha,
to znai da ako ena uradi neto od grijeha mora je mrziti
zbog toga grijeha, mora je savjetovati. Da li je nekom od mueva
palo na pamet da mora enu da mrzi zbog nekog prijestupa? Da
li je nekoj eni palo na pamet da mora svoga mua da mrzi zbog
grijeha koje je uradio, ako ih ne ostavlja? Je li to kome palo na
pamet? Mislim da se ova dimenzija ljubavi i mrnje u ime Allha
i prijateljevanja i neprijateljevanja u privatnoj kui izgubila. Zar
nije? Najbolji primjer su ovjek i ena koji ive u ime Allha,
delle we 'al, i koji su povezani vjerskom ljubavlju, a zatim
prirodnom ljubavlju, i koji jedno drugom nareuju dobro a
odvraaju od zla i koji se potpomau u dobroinstvu i
bogobojaznosti. Zato kaem: ''Blago Eb Dherru, radijAllhu 'anhu,
i njegovoj eni'', jer cilj braka nije sm brak, nego je taj brak
sredstvo pribliavanja Allhu, delle we 'al, a nikada sredstvo ne
moe i ne smije postati ciljem.
ovjek se, u svom odnosu prema svakom tgtu, treba
kloniti 'ibdeta njemu ili oboavanja njega u onome u emu je
postao tgt. Uzmimo, na primjer, da je ovjek postao tgt na taj


471

nain da mu se ljudi mole mimo Allha, delle we 'al. ovjek je
preselio, a prije toga je pozivao ljude da mu se, poslije njegove
smrti, mole ili da ga mole u odsutnosti dok je bio iv, kao to to
rade i'ije, sfije i drugi murici; desi se ovjeku neto, a on se moli
svome ''ejhu'' koji je u (gradu) Konji. Zaboravio ovjek klju od
auta u autu, zalupio, pa se moli svome ''ejhu''. I vjerujte da im
Allh, delle we 'al, uistinu esto daje da im se vrata otvore.
Kako? Dinn ode do ''ejha'', ili ''ejh'' poalje svoga dinna i ovaj
mu iznutra otvori vrata, pa ovaj ovjek misli da je ta dova
ispravna, a ta dova je dova 'ibdeta (drugome mimo Allha i time
irk Allhu).
Kae Ibn Tejmijje, rahmetullhi te'l 'alejh, da su mu mnogi
ljudi govorili: ''Kada nam se neto desi, ejh, mi samo tebi uinimo
dovu i ti nam se pojavi i pomogne nam.'' Pa im je Ibn Tejmijje
govorio: ''Tako mi Allha, to nisam ja. To vam se ejtn prikazuje u
mom obliku.''
Zato treba da znate da su muslimani u historiji bili
iskuavani mnogim stvarima, i danas su, i toga e uvijek biti.
Deavalo se da ljudi lete, ljudi za koje su ljudi vjerovali da su
ewlije ili da su vjerovjesnici. Bilo je ljudi koje nikako nisi mogao
da ubije, prosto nee sablja u njega. Desio se jedan takav sluaj u
vrijeme selefa, pa je ovjeku reeno: ''Reci ''Bismillh'', a onda ga
ubodi'', pa ga je, kada je tako uradio, i ubio. Ljudi su zato esto
upadali u fitnu (iskuenje); vide ovjeka kako leti i za njim ljudi
koji jau konje i kau: ''To su meleki sa njim'' i ponu da ga slijede
mimo Allha, delle we 'al, i mimo Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i ovo je sve tgt.
Vjernik treba da se kloni 'ibdeta njima (tgtima) u onoj
stvari u kojoj su postali tgti, pa njemu nee initi dovu mimo
Allha, delle we 'al. Tako je sa svakom stvari u kojoj je taj postao
tgt; bilo da se radi o zakonu, bilo da se radi o 'aqdi ili se radi o
rijeima ili o pokornosti; sve to treba ovjek da napusti, da ga se


472

kloni, ostavi, obaveza je da ostavi. Kada kaemo da se ostavi,
treba da ga ostavi 'aqdom srca, djelima srca, rijeima jezika i
djelima tijela, za dodatak u onoj stvari u kojoj je postao tgt. Ovo
je osnova klonjenja oboavanja tgta, bez koje nema kufra u tgta.
A ako vjernik musliman zaista moe i vie od toga, ako moe da
bude u situaciji da je u potpunosti na drugoj strani, da nema
nikakvog posla sa njima, to mu je najbolje (osim u da'wi i u
Allhovom nareenju).
Sjetite se samo kada je majka onog pobonjaka Durejda,
kad joj se on nije odazvao jer je bio u nfili-namzu rekla: ''Molim
Allha da te ne usmrti dok ne vidi lica kurv''. A ta je gore: da vidi
lica kurv ili lica tgt? Gore ti je i odvratnije da vidi lica tgta i
murik nego lica kurv, kurvara i homoseksualaca. I to zna svako
ko ima ispravnu 'aqdu; a ako nema ispravnu 'aqidu, za njega je
gori blud nego irk. Pravi vjernik, koji je spoznao Allha, delle we
'al, zna ta znai dhulm tgta, on zna koji je dhulm da neko
oponaa Gospodara svjetova i da se Njemu ini ravnim; taj je
najvei neprijatelj Allha i ovjeanstva. Onaj koji nekog ini
ravnim Allhu (murik), on je neprijatelj Allha, a ako sebe ini
ravnim Allhu (tgt) gotovo, to je navjei neprijatelj. Najvei
neprijatelj ljudskog razuma i ljudske bti itave, najvei lopov to
ga ima, najvei uljez u ovom ljudskom rodu je tgt, pa nakon
njega murik. Zato je Allh, delle we 'al, u Svojoj Knjizi i u
sunnetu Svog Poslanika sallallhu 'alejhi we sellem, propisao
onakve zakone za njih. Ima li Allh u Qur'nu i sunnetu milosti
za njih, ako ostanu na tom? Jeste li igdje vidjeli traka milosti za
njih? Ja sam vidio da je Allh tgtu i muriku propisao vjenost u
dehennemu, pa zbog ega to sve? Zato to je zasluio, jer:
..| _l N .`. <!. .,L-l


473

''On nije vjerovao u Allha Velikog'',
273
tj. nije Ga tewhdio
(jednog inio), nije imao tewhda u Allha Velikoga, gotovo,
pravac u dehennem.
I zato se onaj koji ne zna Allha pita: ''Zbog ega e Allh, kada
je ve Svemoan i onakav kakav jeste, da ovjeka vjeno stavi u
dehennem?'' Ako zna kakav je Allh, onda znaj da je to pravda i
onda e znati zbog ega i kakva su to djela zbog kojih je ovjek
zasluio da bude stavljen vjeno u dehennem, molim Allha da
nas sauva od dehennema.
Kako se ponitava ostavljanje oboavanja tgta? injenjem
suprotnog. Zamislite ovjeka koji ne oboava tgta i moda
jezikom psuje tgta, ali ima u srcu zadovoljstvo prema tome. Je li
taj uinio kufr u tgta? Nije uinio, jer je zadovoljan time, a
zadovoljstvo srca spada u djela srca, pa ima nevjerniko djelo srca.
Zato od vrsta nevjerstva u koja upadaju oni koji dozvoljavaju
davanje glasova tgtima predsjednicima i onim kandidatima za
koje znaju da e da rade veliki irk mimo smih rijei (poziva),
mimo same 'aqde, take jedan koju su ponitili ulazi i
zadovoljstvo srca. Kako, kada smo mi rekli da je smo oklijevanje u
pitanju davanja glasova predsjednicima i davanja glasova onima
koji e raditi kufr, samo oklijevanje u tome je kufr.
Na primjer, ovjek doe i kae: ''Wallhi, ja ne znam da li je
davanje glasova predsjednicima i onim koji e da rade jasan kufr i irk
mimo stanja prisile, ja ne mogu da kaem da li je to veliki kufr ili mali
kufr'', oklijeva izmeu to dvoje: ''Ne mogu da kaem je li veliki kufr
ili je mali kufr'', a kamoli da kae ''Ne mogu da kaem je li dozvoljeno
ili je harm''. Takav ovjek je sruio osnovu kufra u tgta
sumnjom, tj. oklijevanjem.

273
sra el-Hqqa, 33. jet.


474

ta znae rijei Muhammeda bin 'AbdulWehaba u ''Kitabut-
Tewhdu'', u mes'elama estog poglavlja i rijei 'AbdurRahmna
ibn Hasana: ''Ako bude sumnjao ili oklijevao, nee mu biti sauvan
imetak niti ivot?'' ta znai ovo ''sumnjao i oklijevao''? Ova
sumnja i ovo oklijevanje rue kufr u tgta, jer je Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ko kae ''L ilhe illAllh'' i uini
kufr u sve emu se ini 'ibdet mimo Allha zatitio je imetak i ivot'',
to znai da tu nema oklijevanja. Mora da ostvari kufr u tgta, a
samo oklijevanje rui kufr u tgta. Tako ima nekih koji oklijevaju,
koji se kriju kao zmija noge pa kau za mnoge stvari: ''Wallhi,
jedna 'ulema kae ovako, a druga 'ulema kae onako''. Kaemo: ''Ti si
kfir. Jesi mislio da si mudar, ali te ja u ime Allha i svaki muwehhid
tekfrim Qur'nom, sunnetom, idmaom svih vjerovjesnika i svih
sljedbenika vjerovjesnik. Tekfrim te njihovim konsenzusom jer nisi
uradio kufr u tgta, pa samo ti petljaj.''
Ovako je ako bi rekao: ''Ne znam ja je li to veliki kufr ili je mali
kufr'', a kamoli da bude dvoumljenje izmeu ''Je li dozvoljeno ili
nije dozvoljeno''. Zato nije dovoljno da nam ovjek kae: ''Pa i mi
govorimo da se treba raditi kufr u tgta, to je opa stvar''. To je isto
kao da ti neko kae: ''Tewhd se dijeli na tri vrste'', a poslije uvidi
da je on pomijeao rububijjet, ulhijet i esm'i wes-sift, vidi da on
pojma o ivotu nema.
Svi govore za sebe da su muslimani, ak i Homeini.
''Hamasovci'' govore za Homeinija da je on njihov duhovni babo,
Halid Mi'al kae da je Homeini njihov duhovni voa, svaki kfir
za sebe govori da je musliman, tgti govore za sebe da su
muslimani, lanovi parlamenata koji propisuju zakone mimo
Allha, delle we 'al, i ponitavaju kufr u tgta (smi su tgti)
govore da su muslimani i da su na tewhdu.
Predsjednik (Ne)Islamske Zajednice Bea kae: ''Ja sam jedan
ubijeeni monoteista, ali sam lo musliman''. Ko e da presudi? Svi
se slau da je islm dobar; pa hoemo li rei da smo svi mi na istoj


475

'aqdi i da svi imamo iste temelje, jer swmo svi mi rekli da je islm
ispravan. Je li to dovoljno? Nije dovoljno, treba da uemo unutra
i da vidimo ta kod njega znai islm, da vidimo ta to pod tim
podrazumijeva, da govorimo o ruknovima islma, o ruknovima
kufra u tgta, o mes'elama, o tekfru pojedinca i onda emo da
vidimo ima li taj ovjek iste temelje. E zato te ljude mi stalno
pozivamo da se dogovorimo oko temelja, oko 'aqdetskih pitanja.
Hajde da se dogovorimo oko toga: Da li je ovjek koji uradi
veliki irk mimo prisile opravdan neznanjem i ostalim stvarima u
to ulazi i tgt, iz ega proizilazi tekfr pojedinca i za to je vezano
pitanje razlike izmeu ope poznatih mes'el i manje poznatih
mes'el, izmeu stvari koje rue osnovu vjere i stvari i mes'el koje
se tiu strasti i novotar, hajde da stavimo te temelje na svoje
mjesto i onda emo imati istu praksu, mi nemamo iste temelje i
nae razilaenje u razultatima jeste ogranak razilaenja u
temeljima.
Tako mi Allha, kada se dogovorimo oko temelja, nestae nam
svi problemi; a ako se raziemo, onda e biti jasan njihov kufr,
zato to razilaenje u ovim stvarima ne moe biti osim kufr: ili
kufr neznanja uz uspostavu argumenta (kufr prkosa) ili kufr sumnje. I
zato mi za mnoge ljude koji su zavrili fakultete i doli kaemo da
su mnogi od njih kfiri kufrom neznanja zato to je neznanje u osnovi
vjere kufr. Kae se: ''Neznanje osnove vjere je kufr u Allha, tebreke
we te'l''. Neznanje. ta je osnova vjere? Osnova vjere je tewhd i
poslanica, na nain na koji ga je objasnio ejh Muhammed,
izmeu ostalog rekavi: ''Osnovu dni islama i njegov stub ine dvije
stvari''.
Vano je praviti razliku izmeu onoga to je vanjtina i
izmeu onoga bez ega nema islma nikako. Na primjer, onaj koji
ulazi u parlament, mimo prisile, i koji se zakleo da e da potuje
dravni ustav; je li on ostavio oboavanje tgta, pa makar ga
mrzio? Nije, jer ga je oboavao rijeima, zakleo se, pa makar ga


476

mrzio i makar ga tekfrio. Isto tako, kada ue u parlament i kada
preuzme na sebe pravo zakonodavca, pa makar sve to mrzio i
mislio da je na pravom putu, je li uinio kufr u tgta? Nije, jer je
trebao to da ostavi, a ne da uzme.
Mi smo protekfrili one koji dozvoljavaju glasanje i pozivaju
na glasanje i u ulazak u parlamente, pozivajui se na fetwu Ibn
Bza i Men'a el-Katna i njihove uenjake iza kojih se oni lano
kriju, jer Ibn Bz dozvoljava ulazak u kakvom nigdje nema kufra,
ve da im se odmah suprotstavlja i da ini kufr u njih, da ne
potuje ustav, ve da govori da vai samo Allhov, delle we 'al,
zakon, ako je to ikako mogue. Zatim, kada ue, ne smije im rei
da su oni muslimani, niti da su legitimni, ve da zakonodavstvo
pripada samo Allhu i da posjeduje kufr u tgta u vanjtini, ne
smije da srui kufr u tgta.
Zatim, Ibn Bz u smoj toj fetwi kae: ''Nije dozvoljeno davanje
glasova nemuslimanima''. Ko su nemuslimani u kuwajtskom
parlamentu? To su sekularisti, demokrate, i'ije, nacionalisti. Oni
za koje ljudi glasaju na naim prostorima, tgti, predsjednici
drav i oni lanovi parlamenata za koje se zna da e initi kufr,
jesu li to muslimani ili su to kfiri? To su kfiri, ali ovi ljudi ne
razumiju govor Allha, a kamoli govor ovih ljudi koji se bave
znanjem, ne razumiju oni ta znai islm i musliman-nemusliman,
jer oni koriste ''partizansku'' terminologiju, Titovu terminologiju.
Kod njih je musliman ono to je Tito, Allh ga prokleo, mislio da je
musliman i zato oni sami to kau i otvoreno moe da vidi ta je
kod njih musliman.
Kae Ibn Bz: ''Nije dozvoljeno davanje glasova muslimana
nemuslimanima, jer je to vid lojalnosti prema njima'' i onda navodi
jet o zabrani uzimanja idov i kran za prijatelje. Hoe da ti
kae da je onaj koji d glas nemuslimanima time izaao iz vjere,
jer ih je uzeo za prijatelje na nevjerniki nain (el-muwel el-


477

mukeffira). Pa je protekfirio Ibn Bz njih, jer oni daju glasove
tgtima i kfirima.
tavie, Semir Imamovi u ''Saff''-u prenosi fetwu od tzv.
''Evropskog vijea za fetwe'' (u kojem je Karadaw) u kojoj se kae
da je dozvoljeno da se daju glasovi nemuslimanima, a prije toga
kae: ''Mada se mogue mi ne slaemo sa svim'', ali nije rekao sa
ime se ne slau. Pa kaem: ''Ti dozvoljava da se d glas
nemuslimanu, u osnovi ti ga daje, ti poziva i dozvoljava da se d glas
predsjedniku drave i Ibn Bz te je protekfirio''.
Pa poslije kae Ibn Bz: ''...jer davanje glasova nemuslimanima
ima za rezultat to da oni imaju vlast nad muslimanima'' i u osnovi Bin
Bz ne govori o Bosni, ve govori o Kuwajtu, o tzv. ''Domu
naroda'' u kojem tada nije bilo zakletve i zamilja da je mogue da
ovjek ue u takav parlament, da radi, a ovo nije mogue, jer ako
ti od poetka pone da ini kufr u ustav (negira ga, porie),
gotovo je s tobom, ti si nastradao, nema te vie. Desilo se jednom
da je jedan parlamentarac u Kuwajtu bio bolestan i da nije mogao
da, ri ulasku u parlament, izgovori zakletvu. Izbacili su ga iz
drave i uzeli mu dravljanstvo! Znate li ta kae Men' el-Katn?
Kae:
''Uee u kuwajtskom ''Domu naroda'' ne mora neminovno da znai
sudjelovanju u zakonodavstvu koje je nevjerstvo, ako osoba koja ue
tamo, u smislu rijei, od poetka pone da ispoljava kufr u tgta hrabro,
sa mnom, govorei Istinu.
ta kae ovjek? Da ue ovjek u ''Dom naroda'', ako moe
da ue, a da ne uestvuje u zakonodavstvu, da ne radi kufr, nego
da otvoreno radi kufr u tgta, da govori: ''Mene je narod birao, ja
nisam ovdje doao da propisujem zakone, jer se zna Ko propisuje zakone.
Ja sam ovdje doao zbog musliman i da se protiv vas borim na ovaj
nain. Jednostavno, ja tu sjedim da ne bi na to mjesto doao demokrata
ili sekularista''.


478

Iako kaemo da ovo nije ispravno, a nije ni mogue, ono to
je ovdje bitno jeste to da ovaj ovjek ovom svojom fetwom nije
dozvolio kufr ni irk. Naprotiv, u ovoj fetwi se otvoreno kae da je
sudjelovanje u zakonodavstvu mimo Allha kufr (nevjerstvo).
Onaj predsjednik drave kome Semir Imamovi, AbdusSamed
Buatli i AbdulMelik Bai i drugi daju glasove, da li on radi
zakonodavstvo ili ne radi? On se pokorava parlamentu, uzima na
sebe otvoreno pravo na zakonodavstvo, parnii se pred tgtom na
lokalnom i na meunarodnom nivou i priznaje sve kufrove u
ustavu. Znate li koliko ima kufrova (nevjerstva) u ustavu? Svako
nevjerstvo koje u ustavu postoji, predsjednik ga je uradio jer se
zakleo na njega. Svako nevjerstvo! A znate li koliko ima
nevjerstava u ustavu? Hajde da nabavimo ustav bilo koje drave i
da izbrojimo nevjerstva koja su u njemu i kaemo: ''Svako
nevjerstvo koje je uradio predsjednik drave i onaj kandidat za
parlament koji je uao (svako to nevjerstvo) je uradio onaj koji je naredio
da mu se d glas i koji je u to pozvao, jer je time zadovoljan''.
Onda se postavlja pitanje: ''Da li se od ovakvih ljudi prima
pokajanje uopte, jer je kufr ovih ljudi vei od kufra odbijaa zekta i
Musejleme laova?'' A kriju se iza fetwi, a ove fetwe nemaju veze
sa njima.
3. Mrnja prema tom 'ibdetu. Prema kom 'ibdetu? Prema
'ibdetu tgta i prema smom tgtu, znai svaki vid 'ibdeta koji
mu je usmjeren, a zbog kojeg je postao lanim boanstvom mimo
Allha, predstavlja sm po sebi jedan vid ideologije irka; i ovdje
je ova ideologija irka (ovaj 'ibdet koji mu se usmjerava) sm po
sebi tgt, pa ovjek mora i to da mrzi. Nee mu biti ispravan
rukn potvrde (''...illAllh''), osim mrnjom prema usmjeravanju
'ibdeta tgtu. Nee mu biti ispravno vjerovanje da Allh Jedini
zna gajb ako ne bude mrzio tvrdnju da neki mimo Njega zna gajb, pa
makar smatrao da taj neko to ne zna i vjerovao da niko ne zna


479

gajb mimo Allha, jer ovdje nije pitanje da li ti vjeruje ili ne vjeruje
da on zna gajb, ve je ovdje pitanje mrnje (tj. mrzi li ti to ili ne).
Mora se mrziti tehkum (irk parnienja). Onaj koji mrzi
tehkum, i irk zakonodavstva, i irk pokornosti, i irk suenja po
tgtu, i irk ljubavi, je li mogue da on govori ljudima da oni to
rade? Je li mogue da on to dozvoli ljudima, ako to mrzi? to ne
pusti da ljudi kradu imanja, pomjeraju meu (granicu), svaki dan
po milimetar, za deset dana centimetar, za dvadeset dana dva
centimetra. Hajd' neka ti svaki dan kradu centimetar, da vidi
kako reaguju na meu. Zbog mee odmah idu kolcem na komiju
i moda e zbog mee otii kod tgta, ali kada se dira Allhova
mea nema nikakvih problema. Zar nije tako?
Kae Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Svaki
kralj (vladar) ima svoje granice, uistinu su Allhove granice ono
to je On zabranio''.
Pa gdje si ti, da se vie sjekira za Allhove granice nego za
svoju meu? Nemogue je da ovjek za sebe kae da on neto
mrzi, a ovo se mora mrziti iz dna due, a da ode tamo. Naprotiv,
mogue je da ga mrzi svom duom i da govori da ga mrzi, ali
kada ga uradi vanjtinskim djelom izaao je iz vjere zato to je
uradio kufr u djelu- I normalno, tu je i mrnja prema onom
ovjeku koji je time zadovoljan. Da li mora ovjek da ''pritisne
dugme'' da bi ga mrzio, u smislu da ga nee mrziti dok ne
''pritisne dugme''? Iz ega proizilazi mrnja prema ovome? Ona
proistie iz ljubavi prema suprotnom, iz ljubavi prema Allhu,
Njegovoj vjeri i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem. Pa
kada vidi da je neko uradio neko djelo suprotno islmu, to se
odmah mrzi.
Na primjer, ljudi u dhilijjetu; zamislite da neko od njih zna
da ga neko mrzi, ili da mrzi onoga koga on voli. ta bi on radio,
da li bi morao da ''stisne dugme'' da bi ga mrzio? Ne bi, jer je kod


480

ovjeka u dhilijetu prirodno da mrzi onoga koji mrzi njega ili
koji mrzi onoga koga on voli; to je najprirodnija stvar. Meutim,
kada dou u islm, ljudi vade svoju uvjetaenost i vade se
Qur'nom i sunnetom. Ne moe to tako... Isto kao to ima neku
prirodnost tamo, ima prirodnost u vjeri. A ljudi, im hoe da
otkrije da je neko od njih skrenuo sa pravog puta, da je kfir, on
odmah, kao kameleon, mijenja milion boja, samo da ga sakrije. Da
je volio Allha, tebreke we tel, i ovaj dn, automatski bi mrzio
sve na drugoj strani (sve to je suprotno tome). Pa kada ga vidi
da on to ne mrzi, znai da mu nije ispravna ljubav, ve da ima
muriku ljubav, jer su i murici voljeli, ali to nije tewhdska ljubav
koja je uslov za ispravnost osnove islma.
Kako ovjek rui princip mrnje prema 'ibdetu koji se ini
tgtu i koji se ini prema njemu smom? On taj princip rui
suprotnim, tj. da voli taj 'ibdet ili njega i dvoumljenjem. Kae:
''Wallhi, niti volim, niti mrzim''. Ove dvije stvari negiraju rukn
mrnje u stvarima koje sam spomenuo, znai: nepostojanje mrnje
ili postojanje ljubavi ili oklijevanja izmeu ovo dvoje.
N .> !.. _.`..`. <!. ...l. ,>N _.:.`. . :!> < Ì...
''Nee nai narod koji vjeruje u Allha i Sudnji dan, a da je u
ljubavi sa onim koji se suprotstavlja Allhu i Njegovom
Poslaniku...''
274

...tj. irk, to znai da ako nisu u ljubavi, onda su u mrnji.
Ovaj jet je dokaz, u smislu da je u njemu negirano postojanje
suprotnog mrnji (tj. nepostojanje ljubavi), to znai neminovnost
postojanja mrnje, ali ne u smsilu da niti ih vole, niti ih mrze-
Zato nam treba jet u kome se direktno spominje mrnja:

274


481

. .l .>l :.`. ..> _ .,>,.| _.I. .-. :| .l! .,..1l !.| ..,.
.>.. !... _...-. . _.: < !., >. ... !.... `.>.... :..-l '.!.-.l.
.. _.> .`... <!. :.>.
''Vi imate divan uzor u Ibrhmu i u onima koji su sa s njim
bili, kada rekoe svome narodu: ''Mi se odriemo vas (nemamo
nita sa vama) i onoga emu 'ibdet inite mimo Allha. Uinili
smo kufr u vas. Izmeu nas i vas e biti oigledno
neprijateljstvo i mrnja zauvijek, sve dok ne povjerujete samo
u Allha Jedinog''.''
275

Pa je spomenuto odricanje od njih, to znai tekfr, odricanje od
njih, od njihovog irka i njihovog puta, pa je spomenut kufr u njih
i nijekanje, pa je spomenuta mrnja i neprijateljstvo, sve je
spomenuto u tom jetu i ovaj jet treba da zna svaki muwehhid.
Ibrhm, 'alejhis-selm, i vjernici, sljedbenici vjerovjesnika su
ovo ispoljili, pa se mrnja dijeli na dvije vrste: 1) Vanjtinska
mrnja i 2) Unutranja mrnja.
Ostavljanje ispoljavanja mrnje u vanjtini je iza ostavljanja
namza, jer je ostavljanje namaza kufr, a ostavljanje mrnje u
vanjtini, ak i kada si mogao, jeste grijeh, a nije kufr, ali je osnova
da musliman mora da pokazuje mrnju, mora da ispoljava svoj
dn.
ta mislite o ovjeku kome je babo tgt i on voli svog baba.
Je li on zbog te ljubavi prema njemu kfir? Ako ga voli prirodnom
ljubavlju (ljubavlju sina prema ocu) nije kfir, ali ako ga voli zbog
njegove vjere, tj. zbog njegovih djela (kufra i tgtijjeta) jeste kfir.

275


482

Rekli smo da onaj ko ne mrzi tgta i ne mrzi usmjeravanje
'ibdeta tgtu nije uinio kufr u njega, kao i onaj koji voli tgta i
koji voli usmjeravanje 'ibdeta tgtu da nije uinio kufr u tgta,
kao i onaj koji oklijeva izmeu ovo dvoje, tj. kae: ''Ja niti volim
niti mrzim'', tj. oklijeva; pa ni ovaj, takoer, nije uinio kufr u
tgta, jer mu je Allh naredio da mrzi tgta i da mrzi
usmjeravanje 'ibdeta prema njemu mimo Allha, delle we 'al.
Naprotiv, mrnja prema tgtu nije stvar koju mora ukljuiti
''pritiskom na dugme'', ve izmeu ljubavi (prema Allhu,
tebreke we te'l, i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,
i Njegovom dnu, tj. tewhdu koji je dn svih vjerovjesnik) i mrnje
(prema tgtu i onoga to se nadovezuje na mrnju, to iz nje
rezultira) postoji, kao to kae 'AbdulLatf bin 'AbdurRahmn u
fetvi: ''...uzajamna (meusobna, uzrona) povezanost''. ta znai ova
reenica? Onaj ko voli Allha, delle we 'al, tewhdskom ljubavlju
nakon tewhdske spoznaje, automatski e zamrziti svako lano
boanstvo mimo Allha, delle we 'al, koje je zadovoljno da bude
boanstvo. Ko zavoli Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, islmskom ljubavlju nakon islmske spoznaje njegovog
vjerovjesnitva, 'alejhis-saltu wes-selm, automatski e zamrziti
svakog koji mu uzima ili kome se pripisuje neto od prava
vjerovjesnitva, a on je s time zadovoljan.
Ko zavoli dni tewhd Allha, delle we 'al, i ovaj posebni
islm ispravnom islmskom ljubavlju nakon ispravne spoznaje
tog dna, automatski e zamrziti sve ono to je nasuprot njega,
kao to je irk Allhu i kufr Allhu, delle we 'al, to znai da je
izmeu ljubavi i mrnje meusobna uzajamna (uzrona)
povezanost. Ko voli jedno, zamrzit e drugo. Govorimo o ljubavi
prema Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, i
ovoj vjeri, a ne onome to je ''vjera'' u mozgu ljudi i u njihovim
obiajima. Ovo je Allhova vjera, ovo je dni islm o kojoj mi
govorimo, ovo je dn vjerovjesnik, a ne onaj ''miks'' (mjeavina)


483

koji ima po Bosni i Sandaku; to nema veze sa islmom. Svi oni
''miksovi'' koji u sebi imaju irka i u kojima se sruila osnova dna,
to nije islm, ve je to mjeavina islma sa irkom i to su imali i
idovi i krani; i oni su imali mjeavinu islma sa irkom.
Koja je to stvar koja se nadovezuje na ljubav prema Allhu,
delle we 'al, Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, i
Njegovoj vjeri? To je el-muwel' (lojalnost, privrenost,
prijateljevanje) prema Allhu, prema Poslaniku, sallallhu 'alejhi
we sellem, i prema vjeri. To je automatski: kada nekog zavoli
iskreno, onda se na to nadovezuje el-muwel' (prijateljstvo,
lojalnost, privrenost). ta za sobom povlai el-muwel'? Osim
ljubavi, obuhvata i pojam pomaganja, suosjeanja, samilosti itd.
Pomaganje Allhove vjere, Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, i vjernik, a zatim ovdje dolaze svi hadthi Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji govore o vezi meu
muslimanima. Sve je ovo muwel', s tim to ostavljanje odreenih
vidova muwelta ne mora da neminovno izvodi iz vjere, jer se
prijateljevanje prema Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu
'alejhi we sellem, i vjeri dijeli na dvije vrste: muwel' bez kojeg
nema islama, i muwel' koji ulazi u obaveznu potpunost.
ovjek ponekada moe izostaviti neki haqq musliman i neki
haqq Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a prije toga i
neki haqq Gospodara svjetova, pa da ne izae iz vjere. Na primjer,
pobiju se dva muslimana i jedan drugog ubije; ne radi vjere nego
iz line mrnje. To je ogromni grijeh, ali on jo uvijek nije ostavio
prijateljevanje prema vjernicima na nain koji ga izvodi iz vjere.
Uzvieni Allh nam je rekao:
!..| `.>,l. < .Ì... _.I. .`... _.I _...1`. :.l.l _..`.. :.,l .>.
_.`- '' .. _... < .Ì.. . _.I. .`... _ .,> < `.> _..l.-l


484

''Uistinu vai weliji (prijatelji) su samo Allh, Njegov Poslanik i
oni koji su povjerovali, oni koji uspostavljaju namz i ponizno
daju zekt. A ko za prijatelje uzme Allha, Njegovog Poslanika
i vjernike pa, uistinu e Allhova partija biti pobjednika.''
276

Ovo ulazi u rukn potvrde (...illAllh) i upravo nakon ovoga
(to je rezultat ljubavi prema Allhu, delle we 'al, Njegovom
Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, u ime Allha, vjere Allhove
i prema vjernicima u ime Allha) dolazi stvar koja je nasuprot
muricima, nasuprot tgtima i to se isto ne treba ''ukljuivati na
dugme'', osim kada ovjek u osnovi nema ovu stvar; onda mora
''ukljuiti na dugme''. Ovo u smislu da ga mora nauiti prvoj
stvari, da bi iz nje rezultirala druga, tj. mora da naui ko je Allh,
ko je Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i islm, da ga ispravno i
tewhdski zavoli, da bi se upalilo drugo.
Zato kod ljudi nalazimo da nekome nee ''da se upali'' kufr u
tgta i da nije ostvario osnovu vjere zato to nema ono to je
potrebno u vezi Allha, tebreke we te'l. Ali, kada je Allh, delle
we 'al, objavio ove jete u sri el-M'ide i u vezi ega? Objavio ih
je u vezi postupka munafiq koji su se otkinuli od Allhove vjere
ukazivanjem prijateljstva (na nevjerniki nain) prema idovima i
prema kranima:
!..!.. _.I .`... N ..>`.. :...l _,...l. .!.l.
''O vi koji ste povjerovali, ne uzimajte idove i krane za
prijatelje...''
277

Nemojte da izmeu vas i njih wiljet (muwelt), koji se dijeli
na dvije vrste: Muwel kubr (veliki wiljet, koji izvodi iz vjere) i

276
sra el-M'ide, 55. i 56. jet.
277


485

muwel' sugr (mali wiljet, koji ne izvodi iz vjere). Znai, velika
lojalnost koja izvodi iz vjere i mala lojalnost koja ne izvodi iz vjere,
isto kao to postoji veliki kufr i mali kufr.
Velika lojalnost izvodi iz vjere, poput ljubavi prema njima,
pomaganje njih protiv musliman, itd., a mala lojalnost i
privrenost ne izvodi iz vjere, poput oponaanja njih u nekim
stvarima, itd. Allh je zabranio muwelt rijeima: ''...nemojte
uzimati za prijatelje idove i krane.'' Zato?
...-. '.!,l. -.
''Oni su jedni drugima prijatelji'', znai da meu njima postoji
wiljet. U emu? U kufru u Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. Tj. kakve vi veze imate sa njima, sa idovima i sa
kranima (kad su oni prijatelji jedni drugima). Pa onda Allh,
delle we 'al, otkriva propis (o svakome ko njih bude uzeo za
prijatelje):
.. .>... .>.. .. ....
''A onaj od vas koji ih uzme za prijatelje (ko im da wiljet) on je
od njih''. U emu? U vjeri, tj. njihove je vjere. Koja je njihova
vjera? Njihova vjera je kufr, a sav kufr je jedan millet, jedna vjera.
_| < N _.. .1l _..l.Ll
''Uistinu Allh nee uputiti narod dhulumarski''.
278

Pa je Allh ono to rade idovi i krani nazvao dhulmom i
uinio ga razlogom zbog kojeg nikada nee dati uputu nikom ko

278


486

to radi i nazvao je prijateljevanje sa njima (na nain koji izvodi iz
vjere) dhulmom; to je veliki dhulm.
Sjeate se izreke jednog selefa o jednom od musliman koji je
sebi uzeo kranina za pisara? Ovaj musliman ga je uzeo samo da
pie, ali mu je ovaj selef rekao: ''Zar se ne bojite da izaete iz vjere, a
da niste ni svjesni toga?'' A ovo samo zato to mu je dao mjesto,
funkciju pisara. ''uvajte se da ne izaete iz vjere, a da niste ni svjesni
toga'' i citirao mu ovaj jet. A kako tek da muslimani dozvole da
im, na primjer u nekim stvarima, kfir bude sudija, pa makar i
kada meusobno igraju fudbala. Ovo je harm, jedan banalan
primjer, da dvije ekipe igraju i da kau kfiru: ''Hajd' nam ti sudi''.
To je zabranjeno, jer Allh nije kfiru dao puta iznad muslimana i
zaista je Allh zabranio nepravdu prema kfirima, ali je takoer
zabranio wiljet muslimana prema njima.
Rekao je 'Umer, radijallhu anh: ''Zar da im ja dajem ponos
nakon to ih je Allh ponizio?'' Zbog ega ih je Allh ponizio? Zbog
kufra u Njega, delle we 'al. Kae Allh, delle we 'al:
.. .. < !. .l . .,>.
''Koga Allh ponizi (omalovai) nee nai nikoga ko e mu asti
dati (ko e ga podii).''
279

Onoga koga je Allh ponizio, nema ga pravo ti dizati. I, u
osnovi, vjerovjesnika skupina, skupina sljedbenika vjerovjesnika
nikome ne ini nepravdu, ali sam naao tekstove u govoru 'uleme
Nedda da u mali muwel' uvrtavaju i to da susree kfira
vedroga lica, tj. da se ovjek smije kfiru, da ga sree veseloga lica,
a ovjek treba takav da bude prema vjernicima, kao to kae
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Nemoj zanemarivati

279


487

nita od dobrog, pa makar da sretne svoga brata sa vedrim, nasmijanim
licem''.
Zato treba da povuemo liniju izmeu zabrane
prijateljevanja sa njima, izmeu zabrane nepravde i obaveze
da'we, jer je istina da tog kfira nee ispraviti i vratiti na Allhov
put tvoje smjekanje njemu i to da si prema njemu vedar. Treba
biti pravedan, ne treba biti nepravedan; ali ne da se stavlja u
poziciju da mu se kezi, niti da se poniava pred njim, ve pred
njim treba da zauzme stav muslimana. Zbog ega je Allh ove
ljude izveo iz vjere, ta je ment, ta je uzrok njihovog tekfra?
.. .>... .>.. .. ....
''Ko ih od vas uzme za prijatelje (d im wiljet), on je od njih.''
ta je ovdje uzrok tekfra? Uzimanje njih za prijatelje.
Kaemo: Ovaj jet jeste objavljen radi idov i kran, ali on vai
za uzimanje svakog murika za prijatelja, on vai u pogledu
uzimanja za prijatelja svakog murika, pa ak i za uzimanje za
prijatelja onog murika koji se pripisuje islamu, za uzimanje
murtedd i tgt, odbijaa zekta, sljedbenika Musejleme laova i
ovaj jet je 'ulema tewhda uvijek primjenjivala nad njima i nad
muricima koji se pripisuju islamu. To znai: Ko njih uzme za
prijatelje na nevjerniki nain, bez obzira to ih smatra
muslimanima, pri njemu se ostvario jedan od uzroka tekfra, a to
je muweltul-kfirn (prijateljvanje sa nevjernicima), pa makar on
mislio da su oni muslimani; to to ih on smatra muslimanima
nita ne mijenja, jer se Allhov propis vee za sutinu stvari, a ne
za (pogreno) ubjeenje pojedinca.
Zamislite sada nekog ovjeka koji prijateljuje sa idovima i
kranima, i govori: ''To nisu kfiri'', kao to to govori Mustafa
Ceri. Da li emo rei da njegovo ubjeenje da oni nisu kfiri ne
predstavlja njegovo uzimanje njih za prijatelje stvari koja ga izvodi


488

iz vjere? Nikad! Naprotiv, 'ulema tewhda iz Nedda i 'ulema prije
njih, sva 'ulema je ove jete primjenjivala nad onima koji uzimaju
murike za prijatelje, pomau ih protiv musliman, vole ih i slino.
Kada je ejh 'Abdullh bih 'AbdulLatif bin AbdurRahman
upitan o turskoj dravi i o onome koji je (dravu) ne tekfri, ve
smatra da mu je obaveza da se bori uz njih i upitan o drugome,
koji sve to ne smatra ispravnim, ali ne tekfri Turke i smatra ih
(samo) nasilnicima, te smatra da je zabranjeno da se od beduina
koji se bore uz njih (uz Turke) uzima njihov imetak, jer oni nisu
kfiri nego (samo) nasilnici, ejh je rekao: ''Ko ne tekfri (tursku)
dravu i ne pravi razliku izmeu njih (Turaka) i nasilnika musliman
taj ne zna znaenje (ehdeta) ''L ilhe illAllh''. A ako uz to bude jo i
smatrao da su oni muslimani to je ee i vee.'' I ovo je upravo
sumnja u kufr onoga koji je Allhu pridruio druga. ''A ko ih
nahuka i navue na muslimane to je pravi riddet (otpadnitvo)''.
Ova fetwa govori o grupi ljudi koja sa muricima pod
osmanskom vlau prijateljuje na nevjerniki nain, smatrajui te
murike muslimanima. Meutim, iako ih ovi smatraju
muslimanima, oni kod Allha nisu muslimani. Da li je ovaj ejh
uzeo u obzir to to oni njih smatraju muslimanima? Nije, i to je
poznato u njihovim fetwama i njihove knjige su pune ovakvih
utemeljenja. tavie, Allhova Knjiga je jasna, ali ljudi ne znaju
vjerovati u Qur'n. Ljudi hoe da idu za veinom, a ako ne idu za
veinom onda hoe da idu za titulama. Ljudi vole da neko drugi
za njih (umjesto njih) vjeruje, samo to ne kau: ''Doi ti da
vjeruje za mene, hajd' molim te, naui za mene i vjeruj umjesto mene''.
Nakon jeta Allh, delle we 'al, opisuje ko ovo radi:
_. ..I _ ...l ",.
''I vidi one u ijim srcima je bolest...'', tj. ubha (sumnja) ili
ehwa (strast). Sumnjaju u osnovu vjere.


489

Kako se odraava ta njihova sumnja ili bolest u srcu? Moe
da nema sumnju i da nema mrnju prema vjeri, ali da ima jednu
drugu bolest: ljubav prema dunjlukim stvarima vie nego prema
islmu, prema Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem. ovjek voli domovinu, enu i djecu vie nego Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i to ga sve natjera
da (uradi ono to Allh spominje u nastavku jeta):
_.`s,.. ... _.l.1. _:> _ !..... :,,:
ure ka njima...'' ta govore u vanjtini? ''...govorei: ''Bojimo
se da nas kakva nevolja ne zadesi''.'' Znai, ljudi za sebe
smatraju da su u darri (nudi), boje se za imetak, za ast, za
porod, i misle: ''Doi e kfiri i upasti u Bosnu, upae etnici, ustae.
ta emo mi da radimo?'', kao to meni govore neki odozdo. ''Mi se
bojimo da nas nee kakva nevolja pogoditi'', pa zbog toga rade
kufr, rade stvari koje rue osnovu vjere, u ta, bez sumnje, ulazi
prijateljevanje sa kfirima.
_.- < _ _.!. ~.l!. . ,. . .:..s .>.`.`. _ls !. .. _ ....
_.....
''Allh e sigurno doi sa pobjedom ili sa nekom odredbom od
Njega, pa e oni zbog onoga to su u svojim prsima krili
osvanuti kajui se.''
280
A ta govore vjernici?
`_.1.. _.I .`... .N.> _.I ... <!. .> ...... ...| .>-. L.>
.l..s .>..! _..>

280


490

A oni koji su povjerovali govore: ''Jesu li to oni koji su se kleli
Allhom, najteom zakletvom, da su oni od vas (uz vas)?''
SubhnAllh, kako su mogli to govoriti? Vjernici su ih odmah
''proitali''. Ko su ti? Jesu li to oni koji prijateljuju sa idovima, sa
kranima i sa muricima? To su ti! ''...propae im sva djela i
postae gubitnici.''
281

Meutim, danas onima koji za sebe govore da su vjernici
treba nacrtati kufr onih koji prijateljuju sa kfirima, sa muricima i
tgtima i nikada nee ovo da kae; moda zato to nema neto u
osnovi kod sebe. Nije problem to on njih ne tekfri, ve je
problem to on ne zna 'aslud-dn (osnovu vjere), jer pitanje tekfra
dolazi nakon spoznaje aslud-dna. Kad ovjek spozna 'aslud-dn i
kad sve stvari stavi na svoje mjesto, i tekfr dolazi na svoje mjesto.
!..!.. _.I .`... . ..,. .>.. s ..:
''O vi koji ste povjerovali, onaj od vas koji se od svoje vjere
otkine...'', tj. prijeteljevanje sa kfirima (koji se pripisuju ili se ne
pripisuju islmu) na nevjerniki nain jeste riddet (otpadnitvo)
od vjere. Zato Allh kae:
. ..,. .>.. s ...: ... _.!. < ..1. ..'.> ..'.>.
''Ko se od vas od svoje vjere otkine...'' riddet. ta e uraditi
Allh? ''Allh e sigurno doi sa narodom koga On voli i koji
Njega voli...''
282
I murici vole Allha, je li tako? Vole ga, ali Allh
njih ne voli. Ali ovi koji istinski vole Allha, delle we 'al, kakva je
njihova ljubav? Ko su oni? To su muwehhidi, njihova ljubav je
tewhdska ljubav. To su oni koji najvie vole Allha, a mrze tgte i

281
282


491

murike i upravo zbog te ljubavi prema Allhu, koja je tewhdske
prirode oni ne podnose Fahda i ostale murike i tgte i one koji
prijateljuju sa njima. Ne podnose ih zato to vole Allha i
Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, zato to vole
tewhd i zato to su skontali:
.N.> _.I ... <!. .> ...... ...| .>-.
''Zar su to oni koji su se kleli Allhom, najteom zakletvom, da
su oni uz vas?''
283

Vole Allha, delle we 'al, pa nee nikada uraditi sve te
stvari zato to Ga vole. Zato je reeno: ''Uzajamna je meusobna
(uzrona) povezanost izmeu ljubavi prema Allhu i neprijateljstva
prema muricima''. Kako se izraava ova ljubav prema Allhu?
I: _ls _....l
''Ponizni prema vjernicima...'', prema muwehhidima, zato to vole
Allha. I zato e svaki onaj koji je osjetio i spoznao tewhd osjetiti
poniznost i blagost prema onome koji ga je sproveo, zato to ga
voli u ime Allha, delle we 'al, i to je veza koju Allh stvara, to
On radi, to je Njegovo djelo.
Zato kada ovjek prema muwehhidu ne osjeti ovu vezu o kojoj
Allh govori, onda nije u redu ili on ili nije u redu taj koji
pokazuje tewhd u vanjtini; jedan od njih dvojice nije u redu. A
nemogue je da se dvojica muwehhida mrze. Mogu se mrziti zbog
privatnih stvari, ali ne na nain koji rui osnovu prijateljevanja u
ime Allha, delle we 'al. Kakvi su muwehhidi prema kfirima, zbog
svoje ljubavi prema Allhu, delle we 'al?

283


492

:,s _ls _,.>l
''...a ponositi prema nevjernicima''
Ponosni prema njima, estoki, kae se: ''poput lava nad
njegovom rtvom''. Znai, nemoj se poniavati. Nema ponienja i u
osnovi Allh ne prihvata od vjernika da bude ponien, ne
dozvoljava da se poniava pred kfirom, iako mu ponekad
dozvoljava da sakrije, ili ak ponekada da uradi stvar koja je
harm da se spasi, ali ne i da uradi kufr mimo prisile.
_...> _ _... <
''Borie se na Allhovom putu'', tj. njihova ljubav prema Allhu,
delle we 'al, uinila ih je borcima na Allhovom putu, onima koji
se bore na Allhovom putu radi ovog tewhda.
Zato je u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, jedan od najveih znakova nifqa (licemjerstva) bilo
ostavljanje dihda. Naprotiv, munfici su se u vrijeme Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, bojali da ostanu kod kue
kada se ide u borbu zato to su znali da im je to ''peat'' (po kome
e biti prepoznati i razotkriveni). U komentaru rijei Allha, delle
we 'al:
_| _.I ... _ls .>,..: . .-. !. _... `.l ..l .L.:l _..
.l _l.. `.l '' .l: `..!. .l! _.\l .>, !. .,. < .`-.L`..
_ -. ,.N <. `.l-. `.>`.|
''Onima koji su se otkinuli i vratili se svojim stopama nakon
toga to im je uputa postala jasna, ejtan ih je varao i obeavao
im. To je zbog toga to su onima koji mrze ono to je Allh


493

objavio govorili: ''Mi emo vam se pokoriti u nekim stvarima''.
A Allh zna njihove tajne.''
284

...jedan od uenjaka Nedda kae da 'ulema kae da ovo
obuhvata one koji ostave dihd protiv njih, ali ostavljanje dihda
protiv njih na nain koji izvodi iz vjere nije bilo koje ostavljanje,
ve je to ostavljanje koje biva ili negiranjem propisa dihda,
njegove pravne vanosti (pravosnanosti) ili odbijanjem tog
propisa, to danas rade ljudi u ''Ujedinjenim Nacijama''. Sve
zemlje koje su lanice ''Ujedinjenih Nacija'', kao to je i Saudija ve
pedeset godina, ta su one, ustvari, uradile svojim lanstvom
tamo? Zabranile su dihd, ostavile dihd, jer nakon to su nastale
''Ujedinjene Nacije'' i nakon to je svakoj zemlji potvrena
granica, nema vie ''petljanja'' u tui suverenitet i integritet, to
znai da je sma t stvar u lanstvu u ''Ujedinjenim Nacijama''
stvar koja izvodi iz vjere Allha, delle we 'al. Ko je to uradio? To
je uradio babo ove dvojice kfir, babo Fahda i 'Abdullha, njihov
babo 'Abdul'Azz koji je na Arapskom poluostrvu iskoristio
muwehhide koji su se prije toga borili protiv turske vojske koja im
je sve vrijeme napadala dravu, a zatim su se ljudi poeli boriti i
polahko oslobaati i istiti zemlju od kufra i irka. Raspad turske
drave je nekako doao u vrijeme pojave kolonijalizma. A nema
sumnje da je mogue da je kolonizator iskoristio stanje osmanske
drave i pojavu tewhda na Arapskom poluostrvu, isto kao to e
moda danas ovi Astrijanci koristiti moje rijei da razbiju murike
iz Bosne, je li istina to?
285
'

284
sra Muhammed, 25. i 26. jet.
285
Istina je, moe obavjetajna sluba pustiti nas, pustiti da ovdje ide naa
''ideologija'' da bi razbili ''AIO''; pa je li to dokaz da je ovo to govorimo mi
neispravno? Isto kao to je neko (bila to Bizantija, Perzija ili arapska plemena
koja su primila kranstvo) mogao koristiti postojanje musliman u Medni
da bi razbio Arape murike u Mekki; uvijek se nae neka strana koja eli da
koristi stvari po taktici: ''ako ne moe pobijediti, iskoristi stvari da idu u


494

Abdul'Azz je, i prije i nakon Drugog svjetskog rata, imao
kontakte sa Britancima, to potvruje dokumentacija koja je izala
iz njihovih arhiva, u kojoj se vidi da je uestvovao u tajnim
dogovorima o dovoenju idova u Palestinu, da im se napravi
drava u Palestini, i nema sumnje da je 'Abdul'Azz iskoristio
muwehhide za mnoge svoje planove i mogue je da jedan dio
'uleme koji je bio oko njega nije dokuio pravu situaciju
'Abdul'Azza, koji je vidio da se osmanska drava raspala i da su
pare uzeli Britanci, pare Francuzi, dio sjeverne Afrike Italijani,
sjeverni dio Kavkaza Rusi, a jo se nije bila otkrila nafta na
Arapskom poluostrvu, tada je bio vaan ugalj i nije bilo potrebe
za okupiranje Arapskog poluostrva, pa je rekao: ''Jaro, sada je
stvar zagustila''. Kako e spasiti svoju dravu? Ui e u
''Ujedinjene Nacije'', a prije toga je imao bratsku vezu sa
Britancima, sebi zagarantovao suverenitet i dravama koje su oko
njega bile i koje su svakako bile murteddske a koje su okupirali ovi
ili oni, rekao: ''Vi imate svoje granice i niko vas ne dira, mi smo braa
Arapi'', a pobio sve do jednog muwehhide koji su eljeli nastaviti
da iste Allhovu zemlju od irka i koji nisu priznavali te
vjetake granice. Ti muwehhidi koje je pobio imaju danas svoje
unuke po Arapskom poluostrvu koji govore: ''Moj dedo je prolio
krv, a nakon toga je dola ova paad iz porodice Sa'da i rade ovo to
rade. Moj dedo se borio, lio krv i poginuo da se proiri da'wa tewhda, a
sada je dola ova banda, uspostavila irk ovdje i zabranila vjeru
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.''

''tvoj tok''.'' Ja sam svjestan da oni, sve dok nas putaju da ovo priamo i da
radimo, da oni trae da neto ''zalijepe'', da nam namontiraju i ekaju priliku
da nas ''pokupe'', tj. da probavaju da iskoriste stvari u svoju korist. Meutim,
nas to nee odvratiti, mi imamo Allhovo nareenje i nareenje Njegovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i toga se drimo do kraja (napomena
autora).


495

Onaj koji ue u ''Ujedinjene Nacije'' nema sumnje da je za
stalno zabranio dihd, da ga je porekao i ostavio ga na kfirski
nain koji ga izvodi iz vjere. To je samo jedna stvar (iz lanstva u
toj instituciji koja izvodi iz vjere), a interesantno je kako to nije
znao ''bin ovaj'' i ''bin onaj''. Druga stvar, spominjali smo ovaj
primjer: ''Kada bi postojala zajednica muslimana koji imaju snagu i
desi se da im u zemlju upadnu kfiri i sprovedu svoj zakon, a niko se od
muslimana ne buni, kakav je propis ovih muslimana?'' Njihov propis
je da su kfiri i da je njihovo drutvo kfirsko. Zamisli: zajednica
muslimana, vjeruju u Allha, u tewhd, u Allhov zakon, a ue im
kfir u dravu, ukloni er'at i sprovede svoj zakon, a oni ne
mrdaju, kao da se nije nita desilo. Svi su oni nevjernici, zato to
to njihovo ponaanje na tom globalnom nivou, nivou zajednice,
ukazuje na zadovoljstvo. To je zadovoljstvo, bez sumnje, a ako
potlaeni pojedinac meu njima ne moe vie da ispoljava vjeru u
tom svom drutvu, a u stanju je da uini hidru, onda on mora da
uini hidru ka muslimanima ili na drugo mjesto (ka manje
tetnim nevjernicima) gdje moe da ispoljava dn. Druga stvar:
N. _.!> ..l .,N
''Ne boje se niijeg ukora''. iji je ovo znak? Ovo je
prepoznatljivi znak Allhovih prijatelja. Ovo ''niijeg ukora''
koga obuhvata? To obuhvata sve mimo Qur'na i sunneta. Od
osobin Allhovih prijatelja je i to da se ne plae niijeg ukora, a
ovo ''niijeg ukora'' obuhvata sve osim Qur'na i sunneta. To je
od njihovog mna u Allha, od njihovog wiljeta prema Allhu
izgraenog na ljubavi prema Njemu. Niijeg se ukora ne plae i
to je ono u emu je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, od
ashb traio da mu daju bej'u (prisegu). Kao to kae Ubde ibn
Smit: ''Dali smo bej'u Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we
sellem, na poslunost i pokornost kad nam je teko i kad nam je mrsko, i
da govorimo istinu gdje god bili, ne bojei se niijeg ukora, i da se


496

neemo boriti protiv vladara i izlaziti protiv njih, osim ako kod njih
vidimo jasan kufr za kojeg imamo dokaz od Allha'', tj. kada kod
vladara vidimo kufr gotovo, nismo mu vie pokorni. Ako smo u
stanju, ako imamo qudret da ga skinemo, borimo se protiv njega
da ga skinemo zato to je kfir, zato to nam je neprijatelj, uljez.
Uzmite, na primjer, ivotinjski svijet, kod mrava, kod pela, kod
bilo kojih ivotinja. Kako postupaju te zajednice sa izdajnikom?
Na vrata i izbace ga napolje, a ljudi trpe. Nije udo kod kfir, jer
su kfiri jedan millet, ali je udo kod onih koji se pripisuju
muslimanima. Kako musliman moe da podnosi i da se drui sa
ovim i sa onim, da mu ovaj bude kralj, da mu onaj bude vladar?
Moe samo ako je prekinuo ono to je izmeu njega i Allha,
tebreke we te'l. Od osobina vjernika, pravih Allhovih prijatelja,
jeste da govore haqq i da se na tom putu ne plae nikoga, I nije to
samo pitanje straha, ve je to pitanje ukora, pitanje prijateljstva.
Ponekad ovjek nee neto da kae zbog prijateljstva, zbog
rodbinske veze, da ne uvrijedi nekoga..; ne samo strah, ali se oni
ne boje niijeg ukora, pa makar to bilo zbog straha da im neto
prijeti ivotu, ovom ili onom, ili da e ih neko ostaviti i naljutiti
se, i to mora meu nama da vlada.
Tako mi Allha, ako to ne bude vladalo gotovi smo.
Slobodno nas ''prekrii'' i baci taj papir u kantu ako kod nas ne
bude vladalo da bude Allhova rije gornja, ali uvijek sa
dokazima, jer smo mi takva zajednica. Mi nismo zajednica u kojoj
moe sve i svata, mi smo Allhovi robovi i imamo svoj zakon.
Kako su Tatari inili? Samo malo da neko prekri zakon Dingis-
Kna, za banalne stvari su ih ubijali, kao to je za kukaviluk, ili
ako ovjek izvri malu nudu u stajau vodu ili mjesto odakle
uzimaju vodu, odakle se umivaju, peru se i piju, odmah ga ubiju.
Na taj su nain svi oni oboavali Dingis-Kna i tu ete nai
dhilijjetsku privrenost kod ljudi prema svojim boanstvima
mimo Allha, delle we 'al, na jedan lud, poseban nain i esto


497

toliku lojalnost neete nai kod onih koji se pripisuju islmu
prema njihovom Gospodaru i Njegovom zakonu.
Zbog ega tako rijetko viamo ovu pohvalnu ''zagrienost''
ovjeka za Allhov zakon, kada vidi da neko kri Allhov zakon,
pa da se rasrdi, kao to kae ''ia, radijallhu 'anh, da se Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nikada nije srdio radi sebe, ve
samo kada se rue Allhove granice. Koliko je puta Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem (a to znamo iz njegovog
sunneta) oko sebe vidio zabranjene stvari: malu pristrasnost,
naklonost munficima i prijateljevanje sa njima na nain koji ne
izvodi iz vjere, pa se zbog toga ljutio i govorio: ''Ostavite se toga,
to je smrdljivo''. Tj. u smislu: ''Zar oivljavate dhilijetske parole, a
ja sam jo uvijek meu vama?!'' Nikada nije utio kada bi tako neto
vidio, a nisu utjeli ni ashbi. Zar Usejd ibn Hudajr nije za mnogo
manju stvar nego ono to je uradio bin ovaj i bin onaj rekao Sa'du
ibn Ubdi: ''Ti si munfiq, brani munfiqe''. Rekao je, dakle, Usejd
ibn Hudajr Sa'du ibn Ubdi za 'Abdullha ibn Ubejja ibn Sella:
''Ti si munfiq, brani munfiqe'', a Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, je tu sjedio i nije ukorio ni ovoga ni onoga, nije
kritikovao postupak Usejda ibn Hudajra.
Kada je 'Umer vidio ta je uradio Htib ibn Eb Belt'a, iako
to nije bio veliki kufr, rekao je: ''Allhov Poslanie, pusti me da
otkinem glavu ovom munfiqu''. 'Umer je ovdje bio pogrijeio, u to
nema sumnje, ali je dokaz u njegovoj srdbi, ljutnji i ljubomori
prema vjeri koju je opravdao Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, ili rijei 'Abdullha ibn Mes'da: ''Sjeam se kada smo bili u
vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, iz namza u
dem'atu nije izostao (niko drugi) osim ovjek poznatog nifqa''.
Ashbi ne vide ovjeka da klanja u dem'atu gotovo, to je kod
njih bio ovjek poznatog nifqa (licemjerstva). Ti ljudi nisu ili u
damiju, a ovi danas propisuju zakone mimo Allha, sude
kranskim i idovskim zakonima, prijateljuju sa kfirima, ubijaju


498

muslimane, zabranjuju tewhd, ire irk, kufr i grijehe,... zar sve to
nije dovoljno da ih ljudi smatraju nemuslimanima?
ta se kae poslije u ovom jetu? Kae se: ''To je Allhovo
dobro''. ta je Allhovo dobro? To dobro je sve ovo, prethodno
spomenuto o vjernicima:
il: `_. < ,.`. . '.!:
''To je Allhovo dobro'' i pripisao ga je Sebi, ''koje On daje kome
hoe''.
_ _.. < ...-,.. il.. .`>,.l .> .> !.. _.`-.>
''Reci: ''Allhovom dobru i Njegovoj milosti; tome neka se
raduju, to je bolje nego ono to oni skupljaju''.''
286

il: `_. < ,.`. . '.!: <. .. '.,l.
''To je Allhovo dobro koje On daje kome hoe, a Allh je
neizmjerno dobar i Sveznajui''
287

Zatim kae Allh, delle we 'al:
!..| `.>,l. < .Ì... _.I. .`... _.I _...1`. :.l.l _..`.. :.,l .>.
_.`-
''Vai ewlij' (prijatelji, zatitinici, pomagai) su samo Allh i
Njegov Poslanik i oni koji su povjerovali, oni koji

286
sra Jnus, 58. jet.
287
sra el M'ide, 54. jet.


499

uspostavljaju namz i daju zekt, i koji su ponizni (koji su na
ruk'u).''
288

.. _... < .Ì... _.I. .`... _ .,> < `.> _..l.-l
''A onaj koji za prijatelje uzme Allha, Njegovog Poslanika i
one koji su povjerovali pa, Allhova partija, oni e biti
pobjednici.''
289

Ko su hizbullh, Allhova partija? Muwehhidi, oni su Allhova
partija, a oni u Libnu
290
su ejtnova partija i ko god kod sebe
nema osnovu dna, on je ejtnova partija. Makar se ''samo'' radilo
o njenom netekfrenju tgta i murika, to ejtnova partija, zato to
nazivanje murika i tgta muslimanima predstavlja najvei vid
lojalnosti prema njima. To ti je kao da kae Buu: ''Ti si
musliman'', tj. ti si moj brat, bujrum...
Koliko ima ljudi koji su sav svoj ivot uloili da se uvale u
neku partiju, da upadnu u masone, da upadnu na 33. ili 32.
masonerije, i kada ga na kraju prime, naprave itavu ceremoniju i
kau mu: ''Ti si jedan od nas'', a njemu ui porastu kao magarcu.
Pa kada ovjeku kae: ''Ti si musliman'', ta je drugo nego da
hoe da ga ubaci meu muslimane, da mu da mjesto u islmu,
to je to dokaz da ti ne zna dn ili da namjerno prkosi i rui ga i
porie Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i ono to je opte poznato kod musliman. A oni koji se
pripisuju islmu ute i dozvoljavaju da im se ovo potura.
Kakav je ovjek, Allhu pripisuje kerke, a on sm ne voli
kerke. Ne voli da mu se pripie neto runo i da mu se poturi

288
289
290
Hezbollah i'ijska grupacija (napomena izdavaa).


500

neto to nije njegovo, a voli da se Allhu pripie neto to nije
njegovo. Zar Qur'n ne govori o tome? Allhu pripisuju kerke, a
sebi pripisuju ono to ele. Takav ovjek kae da su murik i tgt
Allhovi prijatelji, a kada njemu neto pripie i kae mu:
''etnik je tvoj prijatelj'', kae ''Nije etnik moj prijatelj''. Evo otii
takvom muriku i reci mu: ''Ti i etnik ste prijatelji'', on e ti oi
izvaditi, isto kao vrana. Zato ne voli da on bude etniku prijatelj,
ali voli da tgt bude prijatelj Allhov? Zar nije smijeno? Ne voli
da mu etnik bude prijatelj, i to mu je zabranjeno, niti da mu se
pripie ita runo, ali, wallhi, Allhovoj vjeri i Allhu, delle we
'al, pripisuju ta god hoe. Neki Mu pripisuju dijete, neki Mu
pripisuju enu, neki Mu pripisuju kerke meleke, neki Mu
pripisuju sudruga u ovome i onome. Neki kau da su Mu tgti i
murici Njegovi ewlij' (prijatelji) i da e oni da stanuju kod Njega
u dennetu, te da e On njima da se smije i da e da im podari
vjeni ivot kod Njega. Kakve su ovo gluposti i bljuvotine? Kako
je ovo prosto, glupo i oigledno neispravno, a vidite koliko dugo
vremena treba da se ovo pobije i da se baci u dehennem sa
ostalim zabludama. Treba se uvati ko se Allhu pripisuje i zato
je to kufr; nazvati kfira muslimanom je kufr, kao to je zabranjeno
nazvati muslimana kfirom i njegov islm nazvati kufrom je kufr;
iste su te dvije stvari.
Kae: ''Pitae tebe Allh zbog toga to si za njega rekao da je
kfir''. Ja kaem: ''Ja se nadam da e me zbog toga nagraditi, a tebe e
pitati zato si za njega rekao da je musliman, pa emo da vidimo''. ta je
razlika? Ja se nadam nagradi to sam ovo uradio i, naprotiv, ovo
je osnova dna, pa zato 'ulema Nedda kae da je tekfr murika i
tgta jedan od najveih stubova vjere, i to zna svako ko se
napojio spoznajom islma, kao to kae Hamed bin 'Atq,
obraajui se onom ovjeku: ''Pa zar tebi nikada nije dolo do srca da
je Allh Svome Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, naredio da im se
obrati sa: ''Qul: Ja ejjuhel-Kfirn'' (''Reci: O, vi nevjernici'') do kraja
sre, da se odrekne od njih i da ispolji odricanje''.


501

Ovi jeti, kao to vidite, govore o ljubavi prema Allhu,
tebreke we te'l, i prijateljstvu, privrenosti, lojalnosti prema
Njemu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, i prema
vjeri i ta ona podrazumijeva i ta za sobom neminovno povlai,
ta iz nje rezultira i ko su ti koji ovo kre? To su oni u ijim je
srcima bolest, koji uzimaju idove i krane, kfire, murike i
tgte koji se pripisuju islmu za prijatelje i za blinje. Koliko ima
qur'nskih jeta o tome? Ima dosta, ali je problem to to ljudi ne
vjeruju u Knjigu Allha, delle we 'al. Sve govore: ''Qur'an je
Allhov govor, nije stvoren'', a onda se ponaaju prema njemu kao
da je stvoren, a prema govoru magistara i doktora se ponaaju
kao da je on vjean. Zar nije tako?
Kakva je korist ovjekove 'aqide, to on vjeruje da je Qur'n
Allhov govor i da nije stvoren, kada se on prema njemu ponaa
kao da je stvoren, kao da je to govor ljudi? Umjesto da ga ovjek
vidi da je ''zagrien'', ljubomoran, da ne d na Qur'n i na sunnet
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, zbog toga to je
shvatio, on se ponaa isto kao da se radi o govoru obinog
ovjeka; a kad mu dirne ''mr. ovoga'', ''dr. onoga'' ili ''prof.
ovoga'', onda on skae u odbranu! Kakva je ovo ljubav i mrnja,
kakvo je ovo glupiranje?
.l. ..! _.`..`. <!. _..l. !.. _,. .l| !. .>..> .!,l.
''Da su oni vjerovali u Allha i Njegovog Vjerovjesnika i u ono
to mu se objavljuje ne bi ih nikada uzeli za prijatelje.''
291

Nemogue je da ovjek vjeruje u Allha i Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i vjeru koja mu se objavila ispravnim
er'atskim vjerovanjem, a zatim da uzima za prijatelje kfire na
nain koji ga izvodi iz vjere, to je nemogue. to znai kada se

291


502

pojavi jedna stvar, ona negira onu drugu. Zato se kae:
Prijateljevanje sa Allhom, delle we 'al, prema Allhovom Poslaniku,
sallallhu 'alejhi we sellem, i prema vjeri i (sa druge strane)
prijateljevanje prema kfirima, muricima i tgtu na nain koji izvodi
iz vjere su dvije suprotne stvari kao to su to islm i irk, ne mogu se
sastati niti obadvije nestati da nema nijedne, jedna ostaje, to znai da e
biti kfir, bie prijatelj kfira jedan od njih i to je jasno u Qur'nu.
Zar Allh, delle we 'al, nije rekao:
_.I. .`, `.>.!,l. ..-.Ll
''A oni koji ne vjeruju njihovi su prijatelji tgt.''
292

Tj. izmeu njih i tgta je wiljet. Kako ih je Allh nazvao?
Nevjernicima. Oni su kfiri zato to im je prijatelj tgt, imaju
wiljet prema tgtu na nain koji ih izvodi iz vjere i onda dou
ljudi koji nikada nisu uli ovaj jet. Ovaj jet se moe primijeniti
na svakoga, osim na njihovog ''boga'' i na njihovog ''poslanika''
mimo Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, isto kao da taj neko
njegov ima peat i potvrdu od Allha, delle we 'al, da on nikada
ne moe da bude kfir. Zato Allh, delle we 'al, kae u sri el-
Qamer:
'! .> . >..l`. . >l :.,. _ ,.,l
''Zar su vai kfiri bolji od onih...'' (Tj. zato da oni iz prijanjih
naroda budu kfiri, a da ovaj ''tvoj'' danas, koji je isto uradio, ne
bude kfir, zato? Jesu li to oni neto bolji?) ''...ili imate potvrdu o
nevinosti u nebeskim objavama (poveljama)?''
293
Imate li to

292
293
sra el-Qamer, 43. jet.


503

potvrdu, je l' to Allh nekome dao da, ako on to uradi, nee biti
ono to su bili oni prije njega?
_.I. .`, _.l..1`. _ _... ..-.Ll
''...a oni koji ne vjeruju bore se na putu tgta''.
Kako ih je Allh nazvao? Kfirima. Zbog ega ih ti naziva
muslimanima? Kako ti ima pravo da ih tako nazove? Kako
neko ima pravo da prijatelje tgt, one koji s njima prijateljuju na
nevjerniki nain, nazove muslimanima, kada ih je Allh nazvao
kfirima? Ko to uradi, prvo ne zna ''L ilhe illAllh'', niti ga je
ostvario, i porie Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, i ono to je opte poznato u vjeri muslimana, pa
nam nije prijatelj.
tavie, od nae vjere je da izrazimo (ispoljimo) odricanje od
ovih koji ovo rade, koji prijateljuju sa kfirima i da ih protekfrimo
sve do jednog, da ispoljimo mrnju i neprijateljstvo i ovo su
temelji koji su jasni i dovoljni svakom onom koji ima pameti i koji
razumije ta znae ove rijei, ta znae ovi pojmovi: tgt i
prijateljevanje i velika lojalnost i mala lojalnost i sve te stvari.
Neka nam ovo bude uvod koji negira idui princip, odnosno
etvrti rukn kufra u tgta, a to je neprijateljstvo prema tgtu i
prema 'ibadetu koji se njemu usmjerava. Kaemo: Neprijateljstvo
prema tgtu, prema muricima i prema usmjeravanju 'ibdeta
tgtu mimo Allha, delle we 'al, jeste stvar bez koje nema kufra
u tgta, u smislu da onaj koji ostavi neprijateljstvo prema tgtu i
tom 'ibdetu koji je njemu usmjeren, taj nije uradio kufr u tgta,
kao ni onaj koji uradi suprotno, tj. onaj koji srui princip
neprijateljstva ispoljavanjem nevjernikog wiljeta (nevjernike
lojalnosti) prema tgtu i tom 'ibdetu, isto nije uinio kufr u tgta
ili bude oklijevao izmeu ove dvije stvari (oklijeva, u smislu da
kae ili misli: ''nisam ni neprijatelj, ne suprotstavljam se, niti sam


504

prijatelj, ja ne znam te stvari, razila se 'ulema, ja nisam neki uen
ovjek, ja u da se sklonim po strani''), kaemo: ''Ti si kfir, ali nisi
isti kfir kao oni koji prijateljuju sa njima, ti si kfir u oklijevanju po
pitanju neprijateljstva'', i zato vjernik ne smije da oklijeva u ovim
stvarima.
Naprotiv, meu stanovnicima dehennema, kako nas je
obavijestio Vjerovjesnik, sallallhu 'alejhi we sellem, je i svaki slabi
koji nema snage da zauzme neko miljenje, da uzme svoj haqq, da
uzme svoje miljenje. Gleda ta je, kako je, fitna, vidi ovamo jedna
grupa, onamo druga grupa, on ne smije da se suprotstavi ovima,
nema snage, nee da razmilja i zadovoljio se da ivi u svojoj
mijoj rupi, taj je kfir. U pitanjima kufra u tgta nema
dvoumljenja i nije isti onaj koji je ostavio neprijateljstvo, onaj koji
ga srui suprotnim, i onaj koji oklijeva; ovo su tri razliita menata
(opisa), ali su sve one kufr.
Ako je Tantv, prijatelj egipatskog tgta, kfir zbog
nevjernikog wiljeta (prijateljevanja) prema njemu, lojalnosti i
privrenosti, zbog ega treba da budu drugaiji prijatelji
saudijske vlade, ''bin ovaj'' i ''bin onaj'', a za iji tekfr nije
prepreka, kao to neko kae, ''to to je on mislio da su oni (vladari)
muslimani''. To nikakvu ulogu ne igra, kao to to nije igralo
nikakvu ulogu ni u sluaju onih koje je protekfrila 'ulema Nedda,
a koji su, takoer, mislili da su vladari osmanske drave
muslimani. Moda su, uz to, govorili i za muwehhide govorili da
su muslimani, ali su haridije, ''borimo se protiv vas kao to su se prvi
muslimani borili protiv haridija'', kakve razlike ima? Jo 'ulema
Nedda ovdje govori o obinim ljudima, a ne govori o 'ulemi, koja
je jo prea da nema opravdanje u tim stvarima.
Kakva je razlika izmeu Tantvija, Btija i ''bin ovoga'' i ''ibn
onoga''? Nema nikakve razlike. tavie, ovaj koji ima vie znanja
je gori, zato to je kod njega kufr prkosa izraeniji nego kod onoga,
koji je dahil-sekta, pa je zbog svoje greke izletio iz vjere, a nama


505

je najvanije da poreamo ove stvari i da postavimo temelje ove
vjere i ko god ue u ovaj temelj, a nije prisiljen, nije maloljetan,
nije lud i njegova stvar je jasna u naim oima taj ovjek je ono
to kae Allh i Njegov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Ovo je
temelj i ovdje nema igre.
Onda ete shvatiti stanje mnogih danas u svijetu koji se
nazivaju mudhidima, a koji tgte nazivaju muslimanima, koji
tgtsku vojsku nazivaju muslimanskom vojskom. Kako tgtska
vojska moe da bude muslimanska vojska? Naveu vam primjer:
Vojska za koju se zna da nema osnovu vjere, nema znanja o
osnovi vjere, a zatim je ponitava razliitim vidovima irka i kufra,
vojska iji predsjednik sudi zakonom bive Jugoslavije, vojska
koja sve svoje sporove rjeava pred laikim zakonom, u svemu se
parnii pred njim, vojska koja se bori za sekularnu, demokratsku
dravu i koja stoji pod tom zastavom, ija borba ide ka tom cilju
mimo odbrane, mimo sprjeavanja dhuluma. ta je ta vojska imala
od islma, da bi se nazvala ''muslimanskom'' vojskom? Kako ti
moe njih da nazove muslimanima? Ko njih nazove
muslimanima, taj je pravi kfir u Allha, delle we 'al, i za njega
vai fetwa 'uleme Nedda u vezi turske drave, jer su oni tada u
turskoj dravi bolji nego ovi danas, jer su oni klanjali namz,
obavljali hadd, uili Qur'n i borili se, ali su se na dravnom
nivou ''uvalili'' u laike (izmiljene) zakone, bilo je irka i kufra. A
danas ima jo vie irka i vie kufra, danas u osnovi nita nema od
er'ata. Ko njih (tu vojsku) nazove muslimanima, on je kfir u
Allha, delle we 'al, a muwehhid ne smije da sumnja u kufr onih
koji sumnjaju u kufr tih vojski, jer su te vojske murici, ewlij'u
tgt (prijatelji i pomagai tgta). A ovaj sumnja u kufr ewlija
tgta (prijatelj tgta) i njih naziva muslimanima, pa ti vidi da
on nije ostvario 'aslud-dn (osnovu vjere) jer nije protekfrio murike,
jer nije protekfrio prijatelje i pomagae tgta niti ih se mnski
odrekao. Ove temelje moramo da sprovodimo u praksi, jer je ovo
dn Allha, delle we 'al.


506

.1l. !.....> _:, !. .>..1l> _. :,.
''Doli ste nam pojedinano, kao to smo vas prvi put stvorili.''
294

Ti e stati pred Allha, sm, i ja u stati pred Allha, sm.
Neu ja tebi pomoi, niti e ti meni pomoi, i svako e biti sa
svojom vjerom i sa svojom 'aqdom i ta e morati da odgovori
Allhu, delle we 'al, kada te bude pitao: ''Zato si to rekao za
toga i toga?'' Ti e morati da kae: ''Zato to si Ti rekao ovako i
zato to je Tvoj Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao ovako''. A
ta e ako ne bude imao dokaza? Zato se treba pripremiti da za
sve to radimo, kaemo: ''Rekao sam to i uradio to, Gospodaru moj,
zato to si mi Ti rekao to i zato to mi je Tvoj Poslanik, sallallhu 'alejhi
we sellem, rekao to.'' To je to... Ili e dobiti nagradu ili e dobiti
ukor i ove stvari se ne tiu samo ''bin ovoga'' i ''bin onoga'', ve se
tiu svih prijatelj tgt.
ta muslimansko ima ta vojska? Gdje je tu 'aslud-dn, gdje je
tu vjera, gdje je tu tewhd, ko je to u toj vojsci uinio kufr u tgta,
ko je tu u toj vojsci uope bio na tewhdu? Sve vojske su ovakve,
pa su zato ljudi iz onog dem'ata koji je bio u Irqu, a koji se zvao
''Islamska vojska'', kritikujui el-Q'idu u Irqu, rekli: ''Oni (el-
Q'ida u Irqu) tekfre arapske vojske''. Bune se el-Q'idi u Irqu to
tekfri arapske vojske, jer oni (navodno ''Islamska vojska'') ne
tekfre arapske vojske. 'Ulema Neda je tekfrila tursku vojsku i
uzimala imetak od beduina koji im se pridrue, kao to znamo iz
fetwe Hameda bin Atiqa, a ovi ne tekfre dananje arapske vojske.
Problem je to el-Q'ida u Irqu (iako tekfri arapske vojske) ne
tekfri ''Islamsku vojsku'', nakon to ne tekfri mnoge arapske
vlade i vladare itd. Zato kaemo: ''Prvo tewhd, pa onda sve ostalo''.

294


507

Ne sumnjam da je sada vrijeme fetre u osnovi vjere u ovim
mes'elama. Vidite da je vrijeme fetre. Ako je 'ulema, kada se
pojavila na Arapskom poluostrvu, smatrala da je njihovo vrijeme
vrijeme fetre, a bilo je ipak 'uleme tewhda, kako je tek stanje
danas kada nema vie drul-islma i kada se proirio kufr i irk, a
upao kolonizator i proirio se nacionalizam?
Nema sumnje da je ogromna blagodat Allha, delle we 'al,
to nam je uopte dao da shvatimo ove stvari i da o njima
govorimo, i ovo je Allhovo dobro koje On daje kome On hoe,
samo je pitanje kako emo se mi postaviti prema ovom
Allhovom, tebreke we te'l, dobru.
Zato treba da budemo od onih koji se ne boje niijeg ukora i
da vjeru temeljimo na dokazu: ''rekao Allh i rekao Poslanik'',
sallallhu 'alejhi we sellem, i da, kada zauzmemo miljenje, nema
ljuljanja. Nema ljuljanja, osim ako ti neko donese jai dokaz; tada
mora da se pokori dokazu, a ako nema dokaza - gotovo. A ako
on nee da se pokori dokazu, kae mu: ''Brii od mene ''na
kulturan nain'', ako nee da te ''sa noge na nogu'' izbacimo, ne
zbog toga to si mene uvrijedio, nego to nam se ne svia kako
postupa prema Qur'nu i sunnetu.
Rekli smo da je neprijateljstvo rukn u cjelini kufra u tgta, to
znai da, kada ovog rukna nestane, ovjek se ne rauna onim koji
je uinio kufr u tgta, pa makar imao i prvu taku, i drugu, i
treu, i petu, a nemao ovu, ako mu rukn neprijateljstva prema
tgtu i prema muricima nestane on nije kfir u tgta, a vjernik u
Allha, nego je kfir u Allha, a vjernik u tgta, ne dao Allh, delle
we 'al. Rekli smo da ljubav prema Allhu, delle we 'al, i wiljet
prema Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem,
zahtijeva neprijateljstvo prema tgtima (lanim boanstvima) i
mrnju prema njima i da je mrnja i neprijateljstvo logini
rezultat ljubavi i prijateljevanja sa Allhom, delle we 'al.


508

Mes'ela: Kako se rui rukn neprijateljstva prema tgtu, na koji
nain? Rui se suprotnim (od toga). ta je suprotno? Suprotno
neprijateljstvu prema tgtu jeste prijateljevanje sa tgtom i sa
muricima. Ali budite oprezni: prijateljevanje sa tgtima i sa
muricima se dijeli na veliko prijateljevanje koje izvodi iz vjere i malo
prijateljevanje koje ne izvodi iz vjere, i kada kaemo da se rukn
neprijateljstva prema tgtu rui njemu suprotnim, onda mislimo na
veliko prijateljevanje. Kako se jo rui? Rui se ostavljanjem samog
neprijateljstva, znai, ovjek nema prijateljevanje sa njima, ali pri
sebi nema ni osnovu neprijateljstva prema njima. Dakle, to je
ostavljanje osnove neprijateljstva.
Znai, rukn neprijateljstva prema tgtu se rui:
1) Njemu suprotnim, tj. velikim prijateljevanjem sa tgtima i
muricima,
2) Ostavljanjem njega, tj. ostavljanjem neprijateljstva, i
3) Oklijevanjem izmeu ovo dvoje, u smislu: niti ima neprijateljstvo
prema tgtu, a niti prijateljuje sa njim.
Ponekad ovjek moe da srui rukn neprijateljstva prema
tgtu zbog samog neznanja onoga to mu je Allh, delle we 'al,
naredio u pogledu neprijateljstva prema tgtu, to znai da je
osnova koja ga je navela u ruenje kufra u tgta u pogledu
neprijateljstva ustvari kufr neznanja, jer onaj koji ne zna da mu je
Allh, delle we 'al, naredio da bude neprijatelj muricima, velikom
irku i tgtima taj je kfir kufrom neznanja, zato to ne zna osnovu
vjere. Ili, ne dao Allh, delle we 'al, da sumnja da li treba da mu
bude neprijatelj ili ne treba da mu bude neprijatelj. Trei sluaj je
kada zna da treba da mu bude neprijatelj i da mu se suprotstavlja
i nakon znanja on ili ostavi osnovu neprijateljstva ili uradi suprotno
neprijateljstvu, a to je veliko prijateljevanje sa tgtima i muricima ili
oklijevanje izmeu ovo dvoje. Sve ove tri stvari rue rukn
neprijateljstva prema tgtu.


509

Kod svake od ovih stvari koje rue rukn neprijateljstva se
vjebamo da se (svaka od njih) rui ostavljanjem osnove nje,
raenjem njoj suprotnog i oklijevanjem izmeu ovo dvoje i to je
znaenje rijei ejha Muhammeda bin 'AbdulWehhba i
'AbdurRahmna bin Hasana, kada kau: ''Ako bude sumnjao ili
oklijevao, nee mu biti sauvan imetak niti njegov ivot, sve dok tome ne
doda kufr u tgta''. Zbog ega? Jer mu je Allh, delle we 'al, kada
mu je naredio da uini kufr u tgta, izmeu ostalog mu je
naredio i da prema njemu ima neprijateljstvo, pa ako ga ostavi ili ga
poniti njemu suprotnim ili oklijeva izmeu toga dvoje, onda on
nema (ostvareno) neprijateljstvo, a kada nema neprijateljstvo,
onda je kfir u Allha, delle we 'al. Pravilo je da su osnova
neprijateljstva prema tgtu i prijateljevanje sa njim na nain koji
izvodi iz vjere dvije suprotnosti, kao to su irk i islm dvije
suprotnosti; ne mogu biti zajedno, jedna mora da ostane. Ne
moe da bude prijatelj Allhov i prijatelj ejtnov. Da bude
prijatelj ejtnov na nain koji izvodi iz vjere i da bude prijatelj
Allhov, to ne moe nikada.
A nazivanje tgta muslimanom je najvei vid prijateljevanja
sa njim, jer si mu ti time ustvari rekao: ''Ti si od nas''. Ako je Allh
zabranio da ga uzme za blinjeg i da ima wiljet prema njemu,
ta misli kakva je situacija onoga koji njega nazove muslimanom,
jer je Allh zabranio uzimanje njih za prijatelje, pa je to kufr,
makar ti njega i nazivao tgtom. Zabranjeno je da ga uzme za
prijatelja na nain koji izvodi iz vjere, a kamoli da ga nazove
muslimanom. I nema sumnje da u jetima koji govore o uzimanju
tgta i murika za prijatelje (a koji prvenstveno obrauju temu
wiljeta) itekako ulazi nazivanje njih muslimanima.
Pa kada Allh, delle we 'ala, kae za idove:
N ..>`.. :...l _,...l. .!.l.


510

''Nemojte uzimati idove i krane za prijatelje...''
295

...to obuhvata wiljet, a najvei wiljet bi bio kada bi rekao da
su idovi i krani i dalje vjernici, da e biti meu stanovnicima
denneta, gotovo; to je osnova wiljeta, jer onaj koji tgta nazove
muslimanom, na to e nadovezati sve ostalo: i ljubav prema
njemu, i ostavljanje mrnje prema njemu, i prijateljevanje prema
njemu, i ostavljanje neprijateljstva prema njemu, sve to, jer je on
za njega vjernik, musliman... Postoji puno jeta na ovu temu. Ja ih
neu spominjati, a treba znati sve te jete, jer nam to ne smije biti
teko i nema nita pree od Qur'na i sunneta Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, niti ima ita pree od vjere,
od Allha, delle we 'al.
!. `...s ... !.. ..s < !.
''Ono to je kod vas to nestaje, a ono to je kod Allha to
ostaje''.
296

Znaj da e sve od dunjlukih stvari nestati, sve; ali, ono to je
kod Allha, tebreke we te'l, to ostaje. Ili dennet, ili dehennem;
pa probaj jedno od to dvoje. I zato je vjerniku u Allha, delle we
'al, najprei Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem. Onaj koji pomae tgta protiv muslimana (a o
tome Qur'n govori) i koji pomae kfire protiv muslimana je
kfir, makar ih nazivao kfirima, a ako ih nazove muslimanima
to mu je drugi kufr.
To to se u Qur'nu prevodi kao:
.. .>... .>.. .. ....

295
296


511

''Ko njih uzme za prijatelje (zatitnike)'' to je upravo ova rije
el-wilje od glagola tewell. Znai, uzimati njih za prijatelje i za
zatitnike je er'atski pojam koji ima svoje znaenje, a u ta ulazi
ljubav prema njima, pomaganje njih protiv muslimana ili
nazivanje njih muslimanima, tako da je taj prijevod tur, krnjav i
itaoca liava dokuivanja pravog znaenja ovog jeta.
Znai, el-wilje prema njima znai lojalnost, privrenost,
ljubav, potpopomaganje, pomaganje njih protiv vjernika, davanje
njima vlasti nad vjernicima itd. Jedna od stvari koja rui osnovu
rukna neprijateljstva prema tgtu je da brani tgta, da stane uz
njega i da ga brani, da hvali njega u njegovoj vjeri, ali ovdje
govorimo o tgtu, kfiru, muriku ije je stanje poznato. Mi ne
govorimo o tgtima ije je stanje ''zamreno''. Zamislite, ako je
kufr da mu izrazi lojalnost na nain koji te izvodi iz vjere, kakav
je onda kufr da kae ne samo da je musliman, nego i da je on
legitimni vladar i da brani njegovu vlast fetwama i da njima
ubija i proliva krv onih koji se bore protiv njega? Ko zna fetwu
'Abdullha ibn 'AbdulLatfa ibn 'AbdurRahmna o turskoj
dravi? Fetwa se nalazi u djelu ''Durerus-Senijje...'' pod naslovom:
''O propisu onoga koji sumnja u tekfr onih koji sude zakonima
suprotnim Allhovom zakonu'' i spominje tursku dravu i osobe
koje sumnjaju da li su to kfiri; spominje dvije osobe koje
sumnjaju u kufr drave. Jedna osoba tursku vojsku smatra
muslimanima i da je borba uz njih obavezna, a ova druga osoba
ih smatra nasilnicima-muslimanima, pa kae: ''Jesu nasilnici i ne
treba se boriti sa njima protiv muslimana u Neddu, ali obzirom da su
nasilnici (tj. i dalje muslimani) ne smije im se uzeti imetak'', itd.
ejh 'Abdullh na ovo i o ovakvima kae: ''Ko ne zna kufr
turske drave i ne pravi razliku izmeu njih i izmeu nasilnika (tj.
muslimana) taj ne zna ''L ilhe illAllh'', a ako uz to jo bude
vjerovao da su oni muslimani to je jo ee i vee, i to je sumnja u
kufr onoga koji je Allhu pridruio druga; a ko ih nahuka protiv nas
to je pravo otpadnitvo.''


512

Zbog ega je protekfrio tursku dravu? Zato to je sudila
tgtskim zakonima i zato to su se proirili mnogi vidovi velikog
irka, pa je protekfrio onoga koji ih smatra muslimanima i onoga
koji ih pomae, pa makar ih smatrao muslimanima. Je l' ih
opravdao (time to ih pomau, a misle da time pomau islm i
muslimane)? Obine beduine je protekfrio, a kako da ti ne tekfri
onoga koji je sm itao Qur'n i sunnet i itao knjige 'uleme
Nedda, a svoj ivot provodi pomaui tgta, kako da njega ne
tekfri? Tako mi Allha, da ostane mesdid na tri ovjeka, to
nema nikakve veze. Kod nas ima Qur'n i sunnet Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, iri se javno, a ko ima da se
suprotstavi bujrum, s dokazima, nije ovaj dn ovoga, ni onoga.
Ovaj dn je kristalno jasan, ovo je dn Muhammeda, sallallhu
'alejhi we sellem, tavie, ovo je dn svih vjerovjesnik i to je cilj
ovoga o emu mi govorimo.
Onaj ko te tgte-vladare nazove legitimnim vladarima, on
tim potezom automatski stavlja peat (zabranu) obaveznom
dihdu protiv njih, a kada zabrani dihd protiv njih to u isto
vrijeme spada u najvee vidove nevjernikog prijateljevanja sa
njima. Zbog ega sam rekao maloprije osnova neprijateljstva? Jer
mi je pravimo razliku izmeu osnove neprijateljstva i obavezne
potpunosti neprijateljstva. Zbog ega sam to uradio? Zato to je
osnova neprijateljstva uslov da bi ovjek bio musliman, a obavezna
potpunost se tie obavezne potpunosti tewhda i mna, to znai da je
ovjek duan da je uradi kada je u stanju (a ako je ostavi, a
sposoban je, onda ima propis njemu slinih grijenika), a ako je
nemoan onda nema grijeha.
Ko se sjea fetwe 'AbdulLatfa bin 'AbdurRahmna o ovjeku
koji se nalazi pod vlau murik, nije ih napustio, niti im se
suprotstavio. Pa kae ejh 'AbdulLatf:
''Ovo pitanje je proisteklo iz nepravilne predstave o stvari i zato se kae:
''Klju za dobar odgovor je ispravno pitanje''. Ne kae se za onoga koji


513

se ne suprotstavlja njima da je spoznao tewhd, ali mislim da me ti pita:
''Kakav je propis onoga koji ne ispolji neprijateljstvo...''
...jer osnova neprijateljstva mora da postoji, zato to ona ulazi
u kufr u tgta i izmeu nje i ljubavi prema Allhu je uzajamna
uzrona povezanost, tako da ima razlike izmeu osnove
neprijateljstva i potpunosti neprijateljstva, a potpunost
neprijateljstva je vanjtinska stvar i ponekada kada se ostavi
ovjek nema grijeha, ako nije mogao, a ponekada ako se ostavi
ima grijeha, ali svakako nije kfir.
Oponaanje tgta njih na nain koji ne izvodi iz vjere spada
u malo prijateljevanje i toga ima po Saudiji puno. U malo
prijateljevanje spada da si ljubazan prema njemu, iako nema
straha od njega. Osnova tewhda je da vjernik mora stalno da
bude pored kfira gornji, da bude ozbiljan i kada je da'wa u
pitanju, da bude mudar i privlaan, i ne smije ostaviti ozbiljnost
koja predstavlja vid neprijateljstva i odbojnosti, osim kada te je, sa
razlogom, strah: ''Osim kada se njih bojite'' (jet). Zato su neki
ashbi govorili: ''Bilo je ljud kojima smo se kezili u lice, a naa srca bi
ih proklinjala''. Ima ponekad takvih situacija, ali u osnovi da ima
sa njim takve veze to je opasnost; i zato vidite koliko je opasno
mijeanje i ivljenje sa muricima, sa kfirima. Nakupi se ovjek
grijeha, a ne zna odakle mu dolaze ti grijesi, pojma nema koje je
on sve grijehe uradio.
Ljudi gledaju jesi li uradio blud ili kamatu, a ne mare za one
koji ne rade blud, ali upadaju u irk i u pratilje irka u tren oka.
Dovoljno ti je da, gledajui televiziju i vidjevi kako je neki
politiar pametan u raspravi, kae: ''E ba mi je simpatian ovaj
politiar''. Zato treba da pazite kome govorite: ''Gospodine'' i
''Potovana gospodo'' u pismima i dr. Ako ovako nastavimo,
moraemo da idemo ''na brdo'' i drae mi je da se sklonim na
neko brdo nego da uem u dehennem, a ljudi se zezaju i hoe da
''timaju'' vjeru Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kako im


514

odgovara i onda nalaze sebi opravdanja, kao i svi novotarci.
Meutim, mi treba da se borimo kao to su se ashbi borili u
Mekki, i trpili i podnosili, ali nikada nisu radili stvari koje su im
zabranjene. tavie, nisu ovo napustili osim kada je stvar prela
granicu koju su mogli podnijeti. Ne smijemo da izraavamo
potovanje prema tgtu, ali nema smetnje ako tgt ima titulu da
se nazove tom titulom, kao to je Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, pisao pismo i naslovio ga sa: ''Heraklu,
velikodostojniku (velikanu, prvaku) Bizantinaca'', tj. njihovom
velikanu; on je njihov, ali ne da ga hvali uopteno.
Osnova je neprijateljstvo i ispoljavanje neprijateljstva i to je
obaveza, i to ne smije da se rui i da se ostavlja. Kada kaem ''ne
smije da se rui'' mislim na to da ne smije da se, osim u strahu od
njih, srui njegova obavezna potpunost, a ne osnova. Osnova
neprijateljstva se ne smije sruiti, osim u ikrhu (prisili), i to ne u
svakoj prisili. Ali, obavezna potpunost se ne smije ostaviti, sruiti,
bilo ostavljanjem obavezne potpunosti ili injenjem onoga to rui
obaveznu potpunost, osim kada ih se plaimo.
5. Tekfr tgta. ta to znai? Rekli smo da nema kufra u
tgta sve dok ne smatramo da je djelo koje oni rade veliki kufr i
veliki irk. Ko to djelo tgta bude smatrao neispravnim, ali ga bude
smatrao malim kufrom i malim irkom taj nije musliman, zato to
to neminovno za sobom povlai da je tgt (za njega) musliman i
zato to on ne pravi razliku izmeu kufra u Allha,
poistovjeivanja stvorenja sa Allhom (koje ini taj tgt) i ostalih
grijeha (koje ine grijenici-muslimani).
Kada ovjek nema ponosa, daba mu je da ima itav
dunjluk, kada e ostati onima koji e ga pojesti iza njega; im
umre, zakopaju ga i dunjluk odlazi, govoto. ta mu to vrijedi kod
Allha, delle we 'al? Tekfr tgta je rukn u cjelini kufra u tgta
koji spada u negaciju, koja je rukn tewhda, to znai da onaj koji ne
tefri tgta ije je stanje svima opte poznato, odnosno onaj koji


515

ga ne smatra nemuslimanom, ko ne osjea da tgt nije musliman
takav ovjek nije musliman. Zbog ega? Zato to on nije uinio
kufr u tgta. Ovdje morate da obratite panju na jednu mes'elu, a
to je da tekfr tgta spada u osnovu kufra u tgta i osnovu dna, a
ne u stvari koje za sobom povlai kufr u tgta i da je od njegovih
rezultata, kao to neki kau i samo ta greka, sama po sebi, je kufr.
Morate da pravite razliku: tekfr tgta i tekfr murik spada u
osnovu kufra u tgta i u osnovu dna, to znai da nema vjere
islma bez tekfra murik i tekfra tgta. To je, znai, prvo kada
ovjek ue u islm i kada posvjedoi ''L ilhe illAllh,
Muhammedun Reslullh'', on mora da kod sebe ima poricanje
suprotnog, mora da ima tekfr tgta i tekfr murik. Ovo mora da
ima kod sebe i to je aslud-dn. Osnovu vjere islma i njen stub
sainjavaju dvije stvari, a meu njima je i tekfr murik i tgta,
koji nije samo ono to za sobom povlai kufr u tgta, u smislu da
je mogue ovjek ne tekfri murike i tgte, iako im zna stanje, a
da je jo uvijek musliman; i ovdje su pogrijeila velika imena.
Prva stvar kod tgta jeste da tgt nije musliman. Kako tgt
moe da bude musliman? Tgt ne moe da bude musliman kada
su njegovo djelo, tj. ono to ga je uinilo tgtom i islm dvije
suprotne stvari, ako dan i no. Da li ovjek moe u isto vrijeme da
bude etnik i Bonjo, bonjaki nacionalist? Ne moe ovjek da
bude u isto vrijeme oboje, jer su oni neprijatelji, kao to ovjek ne
moe u isto vrijeme da bude muko i ensko, jer su to dvije
suprotnosti. Ali ima ljudi koji nikako ne mogu da shvate da tgt
nikako ne moe biti musliman.
Tekfr tgta... Kada govorimo o djelima, dijelimo ga na dvije
vrste, obzirom na uspostavu argumenta izmeu njih dvije. Na
koje dvije vrste? Kufr prije argumenta i kufr poslije argumenta. Znai,
kfir prije uspostave argumenta i kfir nakon uspostave argumenta.
Znai, imamo dva kfira u pogledu argumenta: kfir prije
argumenta i kfir poslije argumenta. U tom smislu imamo i dva


516

tekfra: prvi tekfr je tekfr prije argumenta, a drugi tekfr je tekfr
poslije (uspostave) argumenta.
Tekfr nakon uspostave argumenta je tekfr prijetnje i kanjavanja i
za sobom povlai sve propise i sudove koje je Allh, delle we 'al,
vezao za opis kufra u Qur'nu i na jeziku Njegovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem, i za sobom povlai vjenu kaznu u
dehennemu na Sudnjem danu, a tekfr prije argumenta znai
davanje imena onoga to je uradio (kufra, irka) i nekih propisa irka, ali
ne svih koji e doi tek nakon argumenta. Kada mi ovdje
govorimo o osnovi kufra u tgta, bez koje nema islma, govorimo
o tekfru prije argumenta.
Tekfr prije argumenta zna svaki musliman, jer svaki
musliman zna svoj dn. Ne bi mogao biti musliman, a da ne zna
svoj dn: da ne zna ta je negirao, a ta je potvrdio, ta je zamrzio,
emu je neprijatelj i ko nije na njegovom dnu, kome je rekao:
''Lekum dnukum we lije dn'' (''Vama vaa, a meni moja vjera'')
i ko mu je Oboavani (Allh), ko mu je Poslanik (Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem) i ko su mu braa u vjeri (muwehhidi,
muslimani). On zna koji mu je dn, jer da ne zna svoj dn ne bi
postao musliman, i kada vidi tgta, kada vidi ovjeka koji radi te
stvari ili koji pri sebi ima neki opis koji ga ini tgtom, svako ko
zna osnovu svoga dna mora u sebi imati prirodni osjeaj da ovaj
nije na njegovom dnu, da taj nije musliman. To je tekfr prije
argumenta, to svaki musliman mora da zna.
Zamislite ovjeka koji klanja pet vakata namza i koji uje da
krani govore da Allh ima dijete, da mu je 'Is, 'alejhis-selm,
sin, pa da ovaj kae: ''Hajde da ispotujem Allhovog Poslanika,
sallallhu 'alejhi we sellem'', i kae: ''I Muhammed, sallallhu 'alejhi
we sellem, je takoer Allhov sin''. Je li to kfir ili je musliman? On je
kfir i onaj ko sumnja da je takav kfir i on je kfir. Svako ko
sumnja da je takav kfir i on je kfir zato to ne zna svoj dn.
Kako ovjek moe da bude musliman, a da Allhu, delle we 'al,


517

pripisuje dijete i da Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, poredi sa Allhom, ili Allha sa stvorenjem. Tekfr prije
argumenta svako zna. Bonjo vidi etnika iz Srbije, iz umadije,
vidi ga da je ''nabio'' opanke ''piroanke'' i zna da je to etnik
umadinac. Zna jer on (Bonjo) nije umadinac, ve je Bonjak i
zna da je ovaj etnik... Tako je u svakoj stvari. ovjek komunista
moe da prepozna ko nije komunista, ve je kapitalista i
demokrata i obratno, svako svakog prepoznaje na osnovu
spoznaje svoga i njemu suprotnoga, pa se njega odrie. Pa kada je
ovjek spoznao svoj dn i kada je, izgovarajui ehdet,
posvjedoio ono to Allh nareuje, on zna i osjea: ''Ovo nije moj
dn''. Vidi ovjeka da se klanja kipu to nije musliman, vidi
ovjeka da radi bilo koji vid velikog irka ili se on, ne dao Allh,
oboava mimo Allha, delle we 'al, i zadovoljan je time. Da li bi
iko ko je spoznao svoj dn rekao: ''Moj dn i njegov dn su isti''? Ne
bi nikada.
Zejd ibn 'Amr ibn Nufejl i 'Amr ibn 'Abbasa, muwehhidi koji
su ivjeli prije poslanstva Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem,
ta su oni govorili za svoje sunarodnike koji su izgovarali ''L
ilhe illAllh, Ism'l Reslullh''? Jesu li ovi muwehhidi ove svoje
sunarodnike smatrali muslimanima ili muricima? Muricima, zato
to su stvorenja izjednaavali sa Allhom, inili irk Allhu, delle
we 'al. Da je neko od njih za taj svoj narod rekao da su jo uvijek
muslimani (samo zato to jo uvijek tako govore i smatraju), da li
bi on i dalje bio muwehhid? Ne bi bio muwehhid i to je normalno,
jer kada zna svoje zna i suprotno tom svom. To je tekfr imena
(tekfr prije uspostave argumenta) i to svaki musliman mora da zna.
Zato kada vidite ovjeka koji i'iju (koji oboava Homeinija)
naziva muslimanom ili koji one koji oboavaju mrtvace naziva
muslimanima, znajte da je to kfir jer on ne zna svoju vjeru. Ali,
sjetite se da smo spomenuli stepene ljudi u pogledu tekfra
pojedinca. Kada zna svoje, zna i ono to mu je suprotno i to je


518

normalna stvar; pa kada ovjek ne zna da murik nije musliman i
kada ne zna da tgt nije musliman taj ne zna islm. On moda
svoj irk i svoje neznanje smatra islmom, ali to nije islm. I
idovi i krani sebe smatraju muslimanima (tj. predanim
Allhu), ako i Arapi, ali to njihovo smatranje, tvrdnja i ubjeenje
nije prepreka da im se oduzme ono to nisu, tj. da im se ne da ime
islma i status i propis musliman.
Ovo svaki musliman zna: da ga protekfri i prije argumenta.
Dakle, ne znam je li nad tim murikom ili tgtom uspostavljen
argument (hoe li biti kanjen na hiretu ili iskuan jer nije znao),
ali znam da on svakako nije musliman, im ini irk ili tgtijjet;
to mora da bude u ovjeku. Sjetimo se onog pisma koje je
'AbdurRahmn ibn Hasan poslao onom vladaru Fejsalu ibn
Turkiju, u kome mu kae: ''Od obavez vladara musliman jeste da
se u ime Allha pozabavi svakim od koga se prenosi vrijeanje vjere ili
zbunjivanje muslimana u njihovoj 'aqdi, poput onih koji zabranjuju
tekfr murik. Pa, ako Allh olaka da sprovedemo ovaj veliki temelj,
onda e da pogleda stanje muslimana u pogledu obaveznih namz u
dem'atu''.
Kada je spomenuo namz u dem'atu, poslije ega? Tek
poslije tekfra murik, zato to tekfr murik spada u osnovu dna,
nema dna bez tekfra murik, nema namza bez tekfra murik.
Kako da ima namz, kada ne zna svoj dn, osnovu, kada nema
tewhd, kada nema islam kod sebe, a od uvjet ispravnosti
namza i svih dobrih djela jeste islm. Nee Fahdu koristiti to to
je tampao mushafe, proirio harem i ovo i ono, kada nije bio
musliman. Zato 'ulema da'we, kada govori svojim neprijateljima,
kae: ''SubhnAllh, spominju nam djela''. Naime, neprijatelji
da'we su govorili: ''Ne moemo za njega da kaemo da je kfir zato to
klanja, posti i obavlja hadd''. Pa kae 'ulema da'we: ''Oni nam
govore o djelima, a u svim njihovim knjigama pie da je uslov za
ispravnost djela islm''. Hoe da kau: to mi navodi njegov


519

namz kada on nema islma? Kau: ''Gdje su razumi ljudi, ta je sa
njima, gdje su im razumi?'' Nije musliman onaj to klanja, a nema
islma u osnovi. Znai, ovi uzimaju namz kao dokaz ovjekovog
islma, a taj ovjek radi irk ili se on oboava mimo Allha. Mi se
nismo razili s tgtima i s muricima u rububijetu (u
zakonodavstvu jesmo) i kada je u pitanju ulhijjet nismo se razili
s muricima u osnovi oboavanja Allha, jer svako oboava
Allha, delle we 'al. Gdje smo se mi razili? U tewhdu 'ibde u
oboavanju Allha samo.
ta se ude kada za nekog kaemo da je tgt i da je kfir,
kada on ini irk u rububijetu i u ulhijjetu? I ko se tu buni? Ne
buni se (niko drugi), osim murik i kfir koji ne zna svoju vjeru.
Zato neete nai da se buni (niko drugi), osim onaj ko ne zna svoj
dn, jer onaj koji zna tewhd on zna ko mu je brat (u vjeri), a ko
mu nije brat. Meutim, onaj tekfr nakon argumenta, on ima svoje
uvode, ima stvari koje su potrebne da se znaju. Treba znati kako
se ostvaruje argument u velikom irku i tu moe da pogrijei i
uenik i student, kao to se to desilo uenicima ejha
Muhammeda bin 'AbdulWehhba, rahimehullhu te'l. Znali su
da su ti ljudi tgti, smatrali su ih tgtima, nemuslimanima ali ih
jo nisu protekfrili (tj. tekfrom nakon uspostave argumenta, tekfrom
kanjavanja). Nisu shvatili pitanje uspostave argumenta i dola im
je ubha, u smislu da su smatrali da u uvjete uspostave
argumenta spada i to da taj ovjek (mora da) shvati argument.
Zatim se ejh njima obraa i kae: ''Kako da sumnjate u te tgte, da
li se nad njima uspostavio argument, a ja sam vam to vie puta objasnio:
da je ona osoba nad kojojm se nije uspostavio argument (samo ona)
osoba koja je tek primila islm ili koji je odrastao u pustinji, daleko od
znanja''. to znai: Ako je prije toga bio murik, tgt, ali nije
mogao da stekne znanje, nad njim se nije uspostavio argument.
Ali, ako je pri sebi imao mogunost da stekne znanje, a nije ga
stekao, ili je do njega dolo znanje na nain na koji ga je trebao i


520

mogao razumijeti, nad njim se uspostavio argument, pa makar ga
on ne razumio.
''Osnova problematike u koju ste vi zapali jeste da vi ne pravite razliku
izmeu uspostavljanja argumenta i shvatanja argumenta, jer je
uspostava argumenta jedna stvar, a shvatanje argumenta je (sasvim)
druga stvar''.
Allh je uspostavio argument nad Qurejijama, iako ga oni
nisu razumjeli. Oni ga u osnovi nisu razumjeli i govorili su:
!. 1. .: !.. `_.1.
''Ne razumijemo mi mnogo toga to ti pria.''
297

U dehennemu e oni govoriti:
.l !. .`. . `_1-. !. !. _ ..> .-.l
''Da smo sluali ili razumjeli ne bismo sada bili stanovnici
ognja.''
298

Niti su sluali, niti su razumjeli, ali se nad njima uspostavio
argument. Haridije nisu razumjeli da su pogrijeili, jer oni nisu
htjeli da se suprotstave Allhu, ali su (na dunjluku) zasluili da
se ubijaju. Ko je taj koji klanja no i dan i koji posti i kome se koa
zgulila od namza, a hoe da ue u dehennem? Uz taj silni
'ibdet i sve na emu su bili, oni su eljeli Allhovo zadovoljstvo,
ali su bili dhili i uspostavio se nad njima argument, iako ga oni
nisu razumjeli i zbog toga su se ashbi protiv njih borili i ubijali
ih. Zato kaemo: ''Ritualni irk i ove stvari se ne deavaju (ni zbog

297
sra Hd, 91. jet.
298
sra el-Mulk, 10. jet.


521

ega drugog), osim zbog neznanja, jer niko ne eli da ue u
dehennem''. Zar vi mislite da oni hindusi i oni koji se zabijaju po
samostanima i slino, zar mislite da oni ele da uu u
dehennem? Svi oni govore da e da uu na nebo, kako kau, ali
su kfiri. Da li se nad njima uspostavio argument? Jeste, uli su za
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem (a i ako nisu uli, mogli su
uti), uspostavio se argument. Moda itaju Qur'n, a nimalo ne
shvataju ta unutra pie, uspostavio se argument nad njima.
ejh Muhammed im objanjava i kae: ''Ovo na emu ste vi je
kufr'', nije ih protekfrio, ali im kae da je to kufr. Zbog ega?
''...zato to poriete qur'nske jete''. Tj. vae stanje je poricanje
qur'nskih jet, jer kada ste vi uinili shvatanje argumenta uvjetom
za uspostavu argumenta u pitanjima velikog irka, tewhda i
poslanice vi time poriete sve qur'nske jete i sunnet Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koji objanjavaju da se
uspostava argumenta u vjeri dogaa i ostvaruje jednom od dvije
stvari, a to je:
1) dolaskom dokaza i znanja, ili
2) postojanjem mogunosti sticanja znanja.
Ibnul-Qajjim kae:
''Kada ovjeku doe dokaz, pa nee da ga se prihvati to je kufr inata
(prkosa), a drugo je kada ima mogunost da naui, a nije htio da naui,
nije uloio trud; to je kufr i'rda (odbijanja), uz to je dhil, ali kfir''.
To je opasna greka: ne raditi tekfr, ne imati 'aqdu tekfra
kanjavanja prema odreenim osobama nad kojima se uspostavio
argument. To isto nije lahka stvar, jer taj na tekfr spada u
vjerovanje u Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem.
Kada bi sad neko od vas rekao da se nad kraninom nije
uspostavio argument (pa ak i da ga smatra i nazove murikom i
kraninom), ne bi mu stvar bila ''lahka'', jer bi on time porekao


522

Qur'n i sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Porekao bi hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moja dua, nee o meni uti niko
iz ovoga ummeta, ni idov ni kranin, a zatim umrijeti ne
povjerovavi u ono s ime sam ja poslat, a da nee biti od
stanovnika dehennema''.
Ovaj (kranin) je uo za Muhammeda, sallallhu 'alejhi we
sellem, a i ako nije uo, mogao je da uje da je htio, i ti ga ne tekfri
(tekfrom nakon uspostave argumenta), iako ga ne naziva
muslimanom, ve murikom i kraninom? Ti si u opasnom hlu
(stanju), wallhi, u opasnom, to je musbet. Razlika izmeu tekfra
prije argumenta i tekfra nakon argumenta je t da je ovo prvo 'aslud-
dn, a ovo drugo ima odreene uvode. Tekfrenje tekfrom
kanjavanja onih nad kojim se uspostavio argument ulazi u
vjerovanje u tekstove, a kufr u tom pitanju je poricanje tekstova,
tako da se ovjek ponekada tu moe opravdati, ali je ipak to
opasna stvar.
Zato mi znamo pravilo: ''Argument se u pitanjima osnove vjere,
u tewhdu i poslanici i u drugim osnovama vjere ostvario dolaskom
dokaza do ovjeka ili postojanjem mogunosti sticanja znanja''.
Nad stanovnicima Tifa je bio uspostavljen argument jer su
znali da u Mekki postoji Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem,
koji poziva; argument je bio uspostavljen, ali uspostava
argumenta ne znai prestanak da'we. Nuh, 'alejhis-selm, je bio
meu svojim narodom devet stotina i pedeset godina i nad njima
je uspostavio argument, ali je on trpio da bi ih spaavao, da'wa
jeste propisana radi uspostave argumenta, ali ne samo radi da'we
ve i radi spaavanja ljudi iz irka i zbog toga je Nuh, 'alejhis-
selm, bio meu njima tolike godine.
Devete godine poslanstva je umrla Hadda, radijallhu 'anh,
i te godine je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, otiao u
Tif, ali je nad tamonjim stanovnitvom i prije tog njegovog


523

odlaska bio uspostavljen argument, jer su znali da Muhammed,
sallallhu 'alejhi we sellem, poziva deset godina u Mekki i da su
neki vjernici uinili hidru u Abesniju. Moramo da nauimo i
tekfr prije argumenta i tekfr nakon argumenta i da svakome damo
svoje mjesto. Tekfr nakon argumenta (tekfr kanjavanja) ne ulazi u
osnovu vjere, nego ulazi u obaveznu potpunost, ali i tu ovjek moe
izai iz vjere, ako se ljudi poput njega u tome ne opravdavaju
neznanjem. Ali, vidite, ejh Muhammed je opravdao svoje
uenike, pa kao da je ovu mes'elu time uvrstio u manje poznata
pitanja, pa ih opet nije protekfrio, jer su bili njegovi uenici. Ali, da
su nazvali tgte muslimanima (da su pogrijeili u tekfru imena,
tekfru prije argumenta) oni ne bi imali nita sa Allhom, delle we
'al (tj. postali bi nevjernici).
Koja je razlika izmeu vanjtinskog tekfra i sranog tekfra?
Srani tekfr (smatranje nekoga murikom, nevjernikom) je osnova
vjere, a vanjtinski tekfr (proglaavanje njegovog nevjerstva) spada
u obaveznu potpunost, koja spada u ispoljavanje vjere, to nam je
obaveza. Ako ovjek u vanjtini nije protekfrio nekog, recimo da
ga nisi uo da je ikada protekfrio tgte ije je stanje opte
poznato, je li on musliman? Jeste, musliman je, a to to nisi ti uo
taj njegov tekfr tgt to ne znai da ih on (srcem ili ak i
jezikom) ne tekfri. Na koji se nain rui ovaj rukn tekfra tgta?
Da on za tgta kae da je musliman, da za njega kae:
''merhm'', ''rahmetli'', ''rahmetullhi 'alejh'', ''toga i toga dana uao
u dennet'', ''O ti duo smirena, vrati se svome Gospodaru
zadovoljna i On s tobom zadovoljan...'',
299
kao to 'AbdusSamed
Buatli kae za njegovog boga mimo Allha, delle we 'al, koga
je odmah ''strpao'' u dennet, odmah mu je naao mjesto u
dennetu. Znai, da ovjek tgta (ije je stanje opte poznato)

299
sra el-Fedr, 28. jet.


524

nazove muslimanom to je ruenje rukna tekfra njemu
suprotnim.
Ovi prijatelji tgt, 'ulema tgt koje mi smatramo
nemuslimanima: je li njihov problem to ih nisu (jezikom)
protekfrili ili to su ih nazvali muslimanima? Problem je to su ih
nazvali muslimanima i problem je to su prijateljevali sa njima na
nevjerniki nain. Nije problem da postoji neki ovjek u Sa'diji
ili nekoj drugoj zemlji koji tog tgta nije protekfrio, nee ga uti
nikada da ga protekfri i sl., ali kada ga nazove muslimanom
izaao je iz vjere, kada prijateljuje sa njim (pa makar ga smatrao
kfirom) izaao je iz vjere. To je primjer za ruenje tekfra
injenjem njemu suprotnim, a to je da ih naziva muslimanima.
Da ostavi tekfr srcem, da ga ne tekfri srcem, pa makar ga ne
smatrao muslimanom; ako nee da tgta tekfri srcem, a zna da je
on kfir, je li taj ovjek kfir ili je musliman? Taj ovjek je kfir.
Sada dolazi sumnja i oklijevanje izmeu ovo dvoje; ovjek za
tgta ne kae (a ni smatra) ni da je musliman, ni da je kfir, ve
sumnja izmeu ovo dvoje. I taj je kfir. To je isto kao da sada doe
neko ko sumnja za papu da li je kfir ili je vjernik; sumnja izmeu
to dvoje u pogledu papre ili u vezi bilo kog drugog tgta, a tgti
su glaveine kfir. Znai, tgt je gori nego onaj kfir koji hoda
ulicom, jer je tgt sebe stavio na stepen boanstva, a onih pet
glaveina koje je spomenuo ejh Muhammed, to su glaveine tgt
i ponekada ovjek moe da bude glaveina tgt, a da to i ne
osjea, i to je primjer uenjak i monah koji su to postali, a da to
nisu ni osjetili. ovjek je postao lano boanstvo i najvei
neprijatelj Allha, a da to nije ni osjetio, za sebe misli da je
vjernik; a to je primjer svakog onog koji sam sebe nametne da
apsolutno bude slijeen mimo Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem; to je tgt u vjerovjesnitvu i u Boanstvu, jer je
ljudima nametnuo da slijede njega, bez obzira na pokornost


525

Allhu i Njegovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem. To je
tgt.
Princip tekfra se rui njemu suprotnim, znai nazivanjem
njih muslimanima, ili ostvaljanjem tekfra njih, ili sumnjom
izmeu ovo dvoje (''ne znam je li kfir ili je musliman i neu da
razbijam glavu ja oko toga'') ili kae: ''Allh me nije obavezao niim u
pogledu njih, nemam ja nita sa njima - takav je slagao na Allha i
izmislio. Naprotiv Allh ga je obavezao njima i naredio im je da uini
kufr u njih, pa makar mu bili otac ili brat.''
300

Kako te Allh nije obavezao tekfrom njega, kada ti je naredio
da bude kfir u njega?
Vanjski tekfr upada u ispoljavanje dna, ali ovdje morate paziti
na jednu stvar: da sastavite izmeu vanjskog tekfra i dra
(teritorije). Mi nismo govorili: ''Hej kfire, hajmo da igramo
fudbala'', ili kao to kau po Bosni da mi ljudima govorimo: ''Hej,
kfire, hajmo na skijanje'', to su sme gluposti. Zato nam neki kau:
''Je li ikada Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nekom
ovjeku rekao da je kfir?'' A ta je govorio Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, ljudima? Rekao je:
_ !..!.. _.`,.l N ..s !. _...-.
''O nevjernici, ja ne inim 'ibdet onima kojima vi inite
'ibdet'', i na kraju kae:
>l >`..: _|. _:
''Vi imate svoj dn, a ja imam svoj dn''.

300
Ovdje autor (kao odgovor zabludnicima koji ovo govore) navodi dio
poznate fetwe, rijei ejha Muhammeda bin AbdulWehhba (napomena
izdavaa).


526

I rekao je:
_ !..!.. '!.l _| ... _ i: . _..: * ..s _.I _...-. . _.: <
>.l. ..s < _.I .>.... .,.. _ _. . _....l ' _. `.
i>. _.\l !..> N. _.>. . _.:.l
''Reci: ''O ljudi, ako sumnjate u moj dn, ja ne inim 'ibdet
onima kojima vi inite 'ibdet mimo Allha, ali inim 'ibdet
Allhu, Onome koji vam uzima due, i nareeno mi je da
budem od vjernik. I predaj itavo svoje bie Allhu,
pravovjerno, i nemoj biti od murik.''
301

To mu je Allh naredio, to znai: ''Ja sam mu'min, a vi ste
murici. Vi imate svoj dn, a ja imam svoj dn'' i cilj tekfra i sre el-
Kfirn je ispoljavanje ber'eta (odricanja) i to je osnova. Zar nije
takav i primjer Ibrhma:
. .l .>l :.`. ..> _ .,>,.| _.I. .-. :| .l! .,..1l !.| ..,.
.>.. !... _...-. . _.: < !., >. ... !.... `.>.... :..-l '.!.-.l.
.. _.> .`... <!. :.>.
''Imate divan uzor u Ibrhmu i onima koji su bili sa njim, kada
svom narodu rekoe: ''Mi se odriemo od vas i od onoga emu
'ibdet inite mimo Allha; nevjernici smo u vas i izmeu nas i
vas e biti oigledno neprijateljstvo i mrnja, dok ne
povjerujete u Allha Jedinog.''
302

301
sra Jnus, 104. i 105. jet.
302


527

ovjek moe ispoljiti i obznaniti odricanje, i mrnu, i tekfr, sve
na mudar nain, na nain da'we. Kae ovjeku: ''Allh, delle we
'al, je Svome Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, vjeru tewhda i u
toj vjeri objasnio da su oni koji sude tgtskim zakonom tgti, lana
boanstva, i ja to nikada ne bih uradio jer smo mi muslimani''. Moe
to tako uraditi, a ne govoriti: ''O, kfire! O, murie!'', i ovo je
veliki bereket i da nije bereket Allh ga nikada ne bi naredio. Ovo je
osnova da'we, ispoljavanje vjere je osnova da'we i poziv u osnovu
vjere je osnova da'we. Probajte da radite da'wu s ljudima govorei
qur'anskim jezikom, na to nas Allh navodi. Pogledajte kada
Allh kae Svome Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Qul
(Reci)...'', vidite ta mu nareuje da im kae, razmislite o tim
rijeima; i im vidite murika ili nekog koji nikako ne oboava
Allha, nekog oholnika, pozovite ga sa mudrou u kojoj postoji
ispoljavanje, odricanje i tekfr.
Oni koji se ohole pred oboavanjem Allha, nee kod Allha
nai nikakva dobra, jer nisu od Allhovih robov. To ti je tekfr:
negirao si mu da je Allhov rob. Nacionalistike gluperde nita
ne shvataju.
:|. _! `.,>,.| ,.N . .>`.. !.!.. l. _.| i. i... _ _.l.
_...
''A kada Ibrhm ree svome ocu: '' (...) Uistinu vidim tebe i tvoj
narod (da ste) u velikoj zabludi''.''
303
ta znai ovo? Ispoljio je
odricanje i rekao im da je njihov put zabluda i da su oni kfiri.
.!.. N ..-. .L.:l

303


528

''Oe (babo) moj, nemoj initi 'ibdet ejtnu''.
304

ta je ovo drugo, nego tekfr, a mene ovjek putem interneta
pita: ''Gdje je to i kada je to Ibrhm protekfrio svog oca?'' Ja mu
citiram ove jete, a on kae: ''To je tekfr kod tebe!'', a ja ga pitam:
''Pa, je li ga nazvao muslimanom?'' On uti, a ja ga navlaim da mi
kae da ga je Ibrhm nazvao muslimanom, pa da ispolji svoj kufr
tu pred stotinju i osamdeset ljudi. Ali on, to kau ljudi ''pojela
mu maca jezik'', i onda ode u drugu ''sobu'' i kae: ''Jeste li vidjeli
kako sam ga ''izuo iz cipela''?'' Ja mu postavio pitanje, a on nita ne
odgovara, ali je on mene ''izuo iz cipela''! Da li vi primjeujete
kako nam Allhova Knjiga postaje jasnija otkako smo ove stvari
poeli da shvatamo, kako se javlja vjerovjesniki duh ove da'we?
Razmiljao sam neto o ispoljavanju vjere. Tako mi Allha,
ispoljavanje vjere tewhda je takve prirode da kada se grupa
vjernik nae u nekom drutvu, oni automatski poinju sa
glaveinama, oni se odmah svaaju sa glaveinama.
Ti svojim ispoljavanjem vjere ''upadne u oko'' glavnim
ejtnima u drutvu, glavnim tgtima. Ispoljava svoj dn, nee
da ide u sudnicu, kae: ''Ne priznajem ti ja taj zakon, ni tebe, ni
tuioca, nita, ja ne ulazim unutra, ni policiju, nita'' i to je
ispoljavanje vjere. Hajde da ponemo s tom da'wom sada, a to
moramo da radimo, kada nam se vrata zatvore moramo da
''briemo'' odatle, ako ne moemo da saburimo. Ljudi ne shvataju
te stvari, ve hoe da radi njihove borbe rtvuju ispoljavanje vjere
i da onda negdje ivi ''uuren'' kao mi, kupei na sebe grijehe i
Allhovo prokletstvo zbog skrivanja onoga to je Allh objavio,
radi nekih svojih nacionalistikih ciljeva i slino.
Kada ovjek ispoljava vjeru, dolazi do toga da ta vjernika
grupa otme ljudima Gospodarstvo i Boanstvo koje su oteli

304
sra Merjem, 44. jet.


529

Allhu, da bi ga vratila Allhu. Da otmu ljudima Gospodarstvo i
Boanstvo koje su oteli Allhu. Vjernici se otimaju sa njima; oni
viu: ''Gospodarstvo i Boanstvo pripada ejtnu i nama!'', a vjernici
viu: ''Ne, nego Allhu!'' irk je veliki dhum, kao to je rekao
Luqmn svome sinu:
_| :l '.lLl '.,Ls
''Uistinu je irk veliki dhulm (nepravda)''
305

Velika nepravda kada ga radi pojedinac; a ta mislite kako je
tek kada ga radi itava Zemljina kugla? ta mislite, kakvo stanje
kada sva Zemljina kugla radi stvari koje je ine tgtom
otimanjem Allhovog Gospodarstva i Njegovog Boanstva i
vjerovjesnitva Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem? Zato
vjernika grupa, koja je uzela Allha za rabba (Gospodara) i za
boga i Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, za vjerovjesnika,
svojim ispoljavanjem govori ljudima: ''Vratite Allhu Allhovo! Sve
je to kufr, i irk, i tgt!''To je nama cilj i to je slast ovoga ivota i to
nam je Allh naredio, to nam je nareeno i to je izvor naeg
ponosa.
.1.-l. _.1`.ll
''A kraj pripada bogobojaznima''.
306

Ovo nam je Allh naredio i moramo da budemo svjesni toga,
moramo da ispoljavamo dn. U tom smislu, kroz ispoljavanje dna
je svaki musliman d'ija. Vidi ovjeka da govori o irku ili da kod
sebe ima pratilje irka, ispolji dn i ti si d'ija. Svaki musliman je
d'ija i svaki musliman mora da ispoljava ove stvari; mora da se

305
sra Luqmn, 13. jet.
306
sra T-H, 132. jet.


530

buni, da nareuje dobro i da odvraa od zla kada je u
mogunosti, ne smije da uti na kufr i irk; u protivnom e se
desiti, kao to kae Allh u sri el-Enfl kada govori o
prijateljevanju, te da su nevjernici jedan drugom pomagai,
prijatelji, pa kae:
N| :.l-. >. .. _ N :!.. ..
''Ako vi to ne budete uradili na Zemlji e biti fitna, irk i veliki
nered.''
307

Samo ako ne budete jedan drugom pomagali i ispoljavali dn.
Vidite li ta ima na ovoj Zemlji? Gdje su muwehhidi? Nee se ova
Zemlja popraviti bez pravih muwehhid.
,L :!.l _ .l ,`>.l. !.. .. _.. !.l
''Pojavi se (postao je gornji i oigledan) nered na kopnu i na
moru zbog onoga to su uradile ljudske ruke.''
308

I Allh kae:
N.l. : < !.l ..-. -.. ...l _N
''A kada Allh ne bi odagnavao jedne ljude drugima zemlja bi
se pokvarila (nered bi na njoj izbio).''
309

U drugom jetu:

307
308
sra er-Rm, 41. jet.
309


531

N.l. : < !.l ...-. -.. ..> ... ... ..l.. .>....
`,.`. !.. `.`. < .:
''A kada Allh ne bi odagnavao jedne ljude pomou drugih
sigurno bi bile unitene mnoge...'', pa onda spominje bogomolje
naroda prijanjih u kojima se inio tewhd ''...i mesdidi u kojima
se puno spominje Allhovo ime.''
310

Eto kakav je ivot postao. Gdje su nam djeca? Ko nam
predaje djeci u koli, ko ih ui? ovjek treba da odabere: hoe li
biti zahvalan ili e biti kfir. Veina ljudi je u sredini, na onoj
''ivici'', hoe da bude vjernik i da ue u dennet, ali nema snagu,
ima bolesno srce, veina ljudi su takvi, pa rizikuju sebe i svoju
familiju. Izrodio je djecu, da svi odu u dehennem, a kaem: ''Ako
je Gospodar svjetova uveo oca Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, sa esnaest godina u dehennem, ta e biti sa ovima?'' Sa
esnaest godina ga je uveo u dehennem zato to je bio (er'atski)
punoljetan i zato to se nad njim uspostavio argument. Ubijeen
sam da e mnogi od nas ostati govornici ijeg e se govora
okoristiti mali broj ljudi, ali je poenta da umre kao musliman,
Allh nam je to naredio. Allh nam je naredio da umremo kao
muslimani:
!..!.. _.I .`... .1. < _> ..!1. N. _.. N| .... _..l`..
''O vi koji ste povjerovali, bojte se Allha istinskom
bogobojaznou i nemojte umirati (nikako drugaije), osim kao
muslimani.''
311

310
311


532

To je najvee nareenje, prvo i zadnje u Qur'nu. Moramo da
uvamo na dn, ovjek moe da umre i da ode vjeno u
dehennem, a da moda nije svjestan. Moda ima neku stvar
kod sebe, radi stvar u kojoj se nad tobom uspostavio argument.
Ovime ne mislim na 'aqdu, ve na neke stvari u tvom ivotu,
moda si upao u neki kufr ili irk, a da toga nisi svjestan.
Pogledajte ''stanovnike peine'', kada je njihov narod poeo da radi
kufr i irk oko njih; ta su uradili? Sklonili su se u peinu. ta su
uradili prije nego to su se sklonili od naroda? Ispoljili su svoj dn
i onda se vratili Allhu, delle we 'al, i Allh ih je sauvao i onda
se su sklonili od njih, odvojili se od naroda. Moramo da naemo
neko selo u Africi da ivimo tamo, trebaju nam d'ije i 'ulema koji
znaju Qur'n, sunnet i Allhov zakon, da sude meu ljudima; i
treba nam oruje, da se naoruamo do zuba, i eksploziva, i svega
drugog, kada nam ovi dou da svi izginemo, da se uvamo;
svaka drava ima pravo na oruje.
Onda se kezi ovim veinama to se pripisuju islmu i
naziva ih braom, a oni zaprljali situaciju do kraja. Kao,
muslimani su, a muslimani ne mogu glavu da podignu. Kakva je
to ljubav prema vjeri, ako smo mi u takvom stanju? Kau: ''Ima
milijardu muslimana''. To je poniavanje islama. Nema milijardu
muslimana, a onaj koji kae da ima milijardu muslimana, taj je
izgovorio kufr zato to u tu milijardu ''muslimana'' spada i
ogroman broj i'ij i drugih murik koji se pripisuju
muslimanima. Ko kae da ima milijardu muslimana, taj je rekao
kufr zato to murike naziva muslimanima. To je samo statistika
koja je vezana samo za ime i za neiju deklaraciju (izjanjavanje,
pripisivanje islamu). Kako moe rei da ima milijardu
muslimana? Koliko ti zna muwehhid koji su ostvarili osnovu
vjere? Vjera mora da se ivi i slast je da umre kao musliman. To
je momenat kojem su se ashbi radovali; ast je i slast umrijeti kao
musliman. A onaj koji pokvari hiretsku kuu, taj e poeleti da se
vrati, a sve na dunjluku se svakako mora ostaviti.


533

Ako bude Allha iskreno volio, On e te voljeti, a ako bude
volio druge mimo Njega kao to se On voli On e te kazniti,
zajedno sa onima koje si volio mimo Njega i kojima si se posvetio;
kaznie te sa njima. I Allh se srdi kada rob od Njega ne trai, a
stvorenja se srde kada se od njih trai. Meutim, neznanje, grijesi,
zbunjenost, slabost, kufr itd. od ''ovica'' iz ummeta Muhammeda,
sallallhu 'alejhi we sellem, napravi lake rtve za svakog vuka koji
god doe. A vuk iz stada uzima onu ovcu koja se udaljila i ako
sad nije vrijeme gurbeta, ja ne znam kada je to vrijeme, da Allh
pomogne; i ko sada umre kao musliman taj je bio dobar ovjek, a
mi znamo ta znai musliman. Allh, delle we 'al, kae:
. _..> !.. _.... ...l .. _. !.. _.. !..l.
''Ko se prihvati pravog puta to radi u svoju korist, a ko skrene
u zabludu to ini na svoju tetu.''
312

Zavrili smo govor o posljednjem ruknu u cjelini kufra u
tgta, a to je tekfr tgta, tako da kufr u tgta zahtijeva tekfr
smog tgta i tekfr murik, pa se tako onaj koji nije protekfrio
murike i tgte nije odrekao od njih. Onaj koji ne osjea da
poinioci velikog irka 'aqdom, rijeima i djelima nisu muslimani
nije se odrekao velikog irka.
Kada kaemo da je tekfr zadnji rukn u cjelini kufra u tgta, to
kaemo obzirom na ovo to su spomenuli mnogi uenjaci, dok,
logino reeno, tekfr dolazi prije neprijateljstva i mrnje. Zar si ti
zamrzio tgta mrnjom kojom mrzi nevjernike i neprijateljstvo
mu iskazao neprijateljstvom koje ukazuje nevjernicima (i zbog
ega drugog), osim zbog toga to ga osjea, smatra i naziva
nemuslimanom, odnosno kfirom?

312
sra el-Isr', 15. jet.


534

Stvari vezane za one koji ine 'ibdet tgtu
Ove etiri stvari smo spomenuli vezano za samog razumnog
tgta, a nakon toga slijede: ''...i dvije u pogledu 'bida''. Ko je
'bid? ta znai 'bid? 'bid je onaj koji oboava tgta, onaj koji
mu usmjerava 'ibdet. ''I dvije stvari vezane za 'bida'', a to je onaj
koji ini (usmjerava) 'ibdet nekom drugom mimo Allha,
tgtima i slinim njima. A te dvije stvari su: ''Tekfir njih''. Tekfr
koga? Tekfr oboavalaca tgta, tj. tekfr onih koji mu usmjeravaju
bilo koje djelo koje je kod Allha, delle we 'al, 'ibdet, pa makar
to kod samog ovjeka koji ga radi ne bio 'ibdet. Kae Allh, delle
we 'al:
..> .>!.> ....>'. !.!. . _.: < ~...l. . ..,. !.. .`,.
N| ...-.l !.l| .>.
''Uzeli su svoje uenjake i pobonjake za rabbove (tj. za
gospodare i bogove) mimo Allha, i Mesha sina Merjeminog; a
nije im nareeno (nita drugo), osim da ine 'ibdet jednom
ilhu (bogu).''
313

Pa je Allh, delle we 'al, uzimanje uenjaka i pobonjaka za
gospodare mimo Njega i uzimanje Mesha sina Merjeminog za
boga, sve je to On spomenuo u jednom kontekstu. to znai da je
uzeti uenjake i pobonjake za gospodare mimo Allha
(slijeenjem i pokornou njima) isto kao i moliti se 'Is'u, 'alejhis-
saltu wes-selm, i njemu pripisati neto od Allhovih prava; to je
kod Allha, delle we 'al, isto. irk pokornosti, irk dove ili bilo koja
druga vrsta irka: ima li meu njima razlike kod Allha? Nema

313


535

razlike, jer je Allh, delle we 'al, spomenuo jedno uz drugo i
nakon toga se u jetu jasno spominju dvije stvari:
!.. .`,. N| ...-.l !.l| .>.
''A nije im nareeno (drugo), osim da ine 'ibdet jednom
Bogu''.
...to znai da pokornost uenjacima i pobonjacima na
odreeni nain predstavlja usmjeravanje 'ibdeta njima mimo
Allha, delle we 'al, kao to i ono to rade murici u pogledu
'Is'a, 'alejhis-saltu wes-selm, predstavlja usmjeravanje 'ibdeta
'Is'u, 'alejhis-saltu wes-selm, iako to oni ne smatraju niti zovu
'ibdetom. A usmjeravanje 'ibdeta nekom drugom mimo Allha,
delle we 'al, je irk, pa se zato na kraju jeta kae:
...>.. !.s _.,:
''Neka je slavljen; ta Mu pridruuju.''
314

Pa je sve to nazvao irkom i zato 'ulema ehlis-sunneta wel-
dem'ata kae da nema razlike izmeu jedne vrste irka i druge
vrste irka. Nema razlike izmeu irka prinoenja rtve i irka
pokornosti (irka u zakonodavstvu) i ko god to kae slagao je na
Allha i na Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a i na
'ulemu islma nakon toga, a zatim e upasti u kufr zato to ovakav
neispravan 'asl (temelj) za sobom povlai da e traiti opravdanja
onome koji je upao u irk pokornosti ili irk tehkuma (parnienja) ili
bilo koju drugu vrstu irka koju je on klasificirao kao ''manje
poznatu'', pravei razliku izmeu njih, izmeu tih vrsta irka i
vrsta irka u 'ibdetima koji su opte poznati kod svih ljudi i onda

314


536

e za njih (poinioce tih vrsta velikog irka) rei da su opravdani i
da su (i dalje) muslimani.
To ste ve uli sigurno... uli ste o tim stvarima, a mi smo
rekli i konstatovali da je na temelj ''...da nepoznatost injenice da je
odreena stvar veliki irk ili nije nikada ne utie u pogledu toga da je
onaj koji je to uradio i pri kome se ostvario taj opis murik, ve to utie
na to da li e ga Allh zbog toga kazniti ili ne'', a to mnogi ljudi ne
mogu da shvate. Zato je pravac vjerovjesnik, a nakon toga
pravac ehlis-sunneta wel-dem'ata ono u to mi pozivamo: da kod
Allha, delle we 'al, nema razlike izmeu jednog irka i drugog
irka, bez obzira znao ti to ili ne znao, smatrao ga ti irkom ili ga ne
smatrao irkom, nema tu razlike kod Allha, delle we 'al; sve je to
irk.
A krani i idovi su uzeli druga boanstva mimo Allha,
delle we 'al, tek nakon to su izgubili shvatanje irka i 'ibadeta.
tavie, njihovi uenjaci i pobonjaci nisu postali tgti (ni zbog
ega drugog), osim zbog neznanja, zbog toga to su zaboravili
vjerovjesniko znanje, pa su poeli da oponaaju Gospodara
svjetova, a da toga nisu ni bili svjesni. Dakle, govorimo o tekfru
onih koji ine 'ibdet tgtu, bez obzira da li to oni nazivaju
'ibdetom ili ne. Kada govorimo o tekfru, kaem sve ono to sam
rekao u pogledu tgta kaem u pogledu tekfra roba tgta.
Ima jedna razlika izmeu kufra tgta i izmeu kufra njegovog
roba. Kaemo da je kufr tgta je ei nego kufr 'bida (kufr onoga
koji ga oboava) i on nije postao tgtom (ni zbog ega drugog),
osim zato to je preao svaku granicu. On je preao granicu kufra,
a ona petorica koju spominje ejh Muhammed su preli granicu u
kufru tgta. Pa ako ovjek ne zna njih petoricu, pa koga onda on
zna od tgt? Ako za deset godina nije bio u stanju da naui
rijei ejha Muhammeda da glaveina tgt ima pet, ta je on
nauio?


537

Upravo zbog estine i veliine kufra tgta, Allh je uinio
kufr u njega polovinom vjere:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N !.. !>
''Ko zanevjeruje u tgta, a vjeruje u Allha, uhvatio se za
najvru vezu kojoj nema kidanja.''
315

Pa je Allh, delle we 'al, uinio kufr u tgta polovinom vjere.
Zato je bilo za oekivati da oni koji trae Allha, koji Ga vole i
koji ele da dou do Njega, da slijede Njegovog Vjerovjesnika,
sallallhu 'alejhi we sellem, da naue ta im Allh nareuje, ta
Allh od njih trai. Svako ko voli Allha, on trai da vidi kako e
doi do Njega, a ko ne trai kako e doi do Njega, on Ga ne voli
nikako, wallhi, Ga ne voli. Voli Ga murikom ljubavlju kao to
sin voli baba prirodno, a zavadili se, na primjer. Moe se desiti da
sin voli baba onom prirodnom ljubavlju, i da babo voli sina onom
prirodnom ljubavlju, a meusobno su zaratili, ali nije to ona
ljubav. Tako ovaj murik voli Allha, delle we 'al, ali to nije ona
tewhdska ljubav. Zato onaj koji voli Allha, delle we 'al, i koji
voli Njegovog Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, eli da
bude na njihovom putu, ali ne samo u nekim stvarima, kao to
rade neki od sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, misvaka, putanja brade, kraenja pantalona, dizanja ruku
u namzu, ve ta je sa osnovom dna? Zar, kao, voli Allhovog
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, samo u tim stvarima, a ne
voli ga u tewhdu i osnovi dna? Zato iz ovoga shvatamo da su
muwehhidi najprei da budu okieni vjerovjesnikim osobinama.
Od koga e se drugo oekivati da se pri njemu ostvari pravi duh
sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ako nee
pravi muwehhidi, od koga drugog? Mi smo sada kod uenja 'aqde

315


538

u teoriji, kod teoretskog utemeljenja pitanja i ve su poeli ljudi
da se odvajaju. Meutim, tewhd nije samo teorija i 'aqda, tewhd je
praksa i ivot, tewhd je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we
sellem, kao to je rekla majka vjernika (''ia, radijallahu 'anh):
''Njegov moral i ponaanje je bio Qur'n''.
E, to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem. Cilj je da
se ovjek spasi i da obavi ono to mu je Allh, delle we 'al,
naredio, a nije cilj da okuplja ljude po svaku cijenu; a onaj koji
proba da postavlja uslove ili da na neki dhilijetski nain vri
neku vrstu pritiska na pozivae u tewhd to se nee slomiti
(nikome drugom), osim njemu o glavu, jer iznad svih nas postoji
prijesto Milostivog a iznad prijestola Milostivog se uzdigao
Gospodar svjetova.
Sjetite se Ibrhma, 'alejhis-saltu wes-selm, koji je bio ummet,
a bio je sm samcat, i sjetite se Allhovog Poslanika,
Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, sa grupom ljudi na
poetku i koji je rekao da e se vratiti islm, kao to je poeo i
teko je biti grib. Za tekfr kaem, kao to sam rekao: tekfr prije
argumenta, tekfir poslije argumenta, a postoji razlika izmeu sranog
tekfra i vanjskog tekfra.
Dvije stvari su spomenute: ''...i neprijateljstvo prema njima''.
Kada govorimo o neprijateljstvu prema njima (prema
oboavaocima tgta), rei u sve ono to sam rekao o tgtu.
Meutim, zato nije spomenuta mrnja? Treba se spomenuti
mrnja, zato to oni zasluuju mrnju, ali moemo da kaemo da
je spomenut rezultat mrnje, a to je neprijateljstvo. Moraju da se
mrze i to je automatska stvar, a nije stvar koja ide ''na dugme'', te
da prema njima postoji neprijateljstvo i da pravimo razliku
izmeu osnove neprijateljstva i obavezne potpunosti, tj. izmeu
vanjtinskog neprijateljstva i postojanja osnove neprijateljstva prema
njima, kao to smo napravili razliku kod tgta.


539

PRATILJE VELIKOG IRKA KOJE IZVODE IZ VJERE
Dokaz za sve ove stvari jesu rijei Allha, delle we 'al, u 4.
jetu sre el-Mumtehana. Ovo se tie 'bida tgta, meutim da li
je oboavanje tgta jedina stvar i jedini opis kojim se rui osnova
vjere? Da li je samo oboavanje tgta jedina stvar ili jedini opis
kojim se rui osnova vjere? Imamo veliki irk i pratilje velikog irka
koje rue osnovu dna.
Pratilj velikog irka ima tri i one su:
1) Ljubav prema tgtima i muricima,
2) Prijateljevanje prema njima, i
3) Nazivanje njih (tgt i murik) muslimanima.
Nasuprot ljubavi prema tgtima i muricima stoji mrnja;
nasuprot prijateljevanja sa tgtima i sa muricima stoji
neprijateljstvo, a nasuprot nazivanja njih muslimanima stoji tekfr
njih. Mi ovdje neemo stati kod 'bida tgta, ve emo iretiti
(ukazati) na pratilje velikog irka koje rue osnovu dna. Pa smo u
pogledu oboavalaca tgta objasnili da nam je obaveza da ih
tekfrimo, da ih mrzimo, da im budemo neprijatelji.
Prelazimo na drugu osobinu koja je prva pratilja velikog irka,
a to je ljubav prema njima, pa kaemo: ''Teoretski reeno, onaj ko ih
voli zasluuje isto''. Meutim, ima jedna problematika, a to je:
''Kako znati da li ga on voli ili ga on ne voli kada je ljubav srana stvar
a nije vanjtinska?'' Ne moemo mi to da znamo i zato sam rekao
''teoretski reeno'', moemo to da znamo samo kada kae: ''Ja ga
volim'', pod uslovom da ljubav nije prirodna; a ako nema
prirodnih veza meu njima i kae: ''Ja ga volim'' gotovo, pa
makar ga i ne oboavao. Ako kae: ''Ja ga volim'' on je kfir, pa
makar ga i ne oboavao, zato to je sruio rukn mrnje prema
njemu, mrnje koja je od osnove dna.


540

Druga pratilja velikog irka je prijateljevanje sa njima, pa
kaemo: ''Ko prijateljuje sa tgtom, ko mu ukazuje el-muwel'
(lojalnost) na nain koji ga izvodi iz vjere, on zasluuje tekfr i mrnju i
neprijateljstvo''. Zbog ega? Zato to je prijateljevanje sa njima na
veliki nain, nain koji izvodi iz vjere stvar koja rui osnovu dna,
pa ak iako ga on nije oboavao, iako kae da ga mrzi, iako ga
tekfri; ali ako ima muwel' prema njemu tekfrimo ga, mrzimo ga
i neprijatelji smo mu.
Ako ga voli i ta ga ljubav prema njemu navede da ga
oboava, ili da ga nazove muslimanom, ili da prijateljuje sa njim
na nain koji izvodi iz vjere onda je on upao u irk ljubavi. Ako
kaemo da ga ljubav prema njemu navela da ga oboava, ili da ga
nazove muslimanom ili da prijateljuje sa njim na nain koji ga
izvodi iz vjere, onda u svim svojim djelima ima veliki irk ljubavi.
Pa ako ga bude oboavao irkom pokornosti, onda ima irk
pokornosti i irk ljubavi koji ga je naveo na tu pokornost. Ako ga
bude nazvao muslimanom, onda ima irk ljubavi i kufr nazivanja
tgta muslimanom, odnosno ruenje kufra u tgta, itd.
Hou da kaem da onaj koji sa njim prijateljuje, pa makar ga
nazivao kfirom i govorio da ga mrzi, ali prijateljuje sa njim na
nain koji ga izvodi iz vjere mi ga tekfrimo, smatramo ga
nevjernikom, zato to nam je Allh, delle we 'al, to naredio u
Svojoj Knjizi i nema u Allhovoj Knjizi nakon jeta koji govore o
tewhdu vie jet od kategorije jet koji govore o ljubavi i
mrnji, jer ljubav i mrnja idu odmah uz irk i tewhd, i zato je to
'aslud-dn. irk, mrnja, neprijateljstvo, tekfr je 'aslud-dn.
'Ibdet Allhu, delle we 'al, nakon spoznaje, ljubavi,
vjerovanja u Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, ljubav
prema vjernicima, oboavanje Allha, delle we 'al, i nazivanje
vjernik muslimanima, smatranje da su oni na pravom putu i
pomaganje njih u osnovi, a koje se poveava i smanjuje, sve je to
'aslud-dn, bez toga nema islma.


541

Spomenuli smo 'bida, a i onoga koji ga voli, pa makar sve
druge stvari ostvario. Spomenuli smo zatim onoga koji sa njim
prijateljuje, pa makar sve druge stvari ostvario.
Sada dolazimo do tree pratilje velikog irka, a to je nazivanje
tgta muslimanom. Jo gore od toga da ga nazove muslimanom,
to upada u isto vrijeme u nevjerniko prijateljevanje sa njim, je
nazivanje njega legitimnim vladarom. Nije mu bilo dosta to ga je
nazvao muslimanom, ve ga je popeo svim muslimanima na
glavu i obavezao sve muslimane da mu budu pokorni i da ga
uvaju, da ga brane.
Pa onaj koji naziva tgte muslimanima, pa makar ih mrzio,
makar ne prijateljevao sa njima i ne oboavao ih on je kfir i on
kod sebe nema osnovu dna; nije ostvario osnovu dna u pogledu
oduzimanja imena islama tgtima i slinim njima i nazivanja njih
imenima koja zasluuju po Allhovoj, tebreke we te'l, vjeri.
Naveu vam primjer: Namz ima ruknove. Zamislite
odreenog ovjeka koji je ostvario sve ruknove, samo jedan od
njih nije jedan; recimo da klanja itav namz, ali ne preda selm,
ve ustane i ode kui. Je li taj ovjek klanjao namz? Nije klanjao
namz, jer je predavanje selma rukn u namzu, pa makar imao
ruk' i uenje el-Ftihe i seddu, i sve ruknove namza, samo nije
predao selm. Analogno ovome, treba shvatiti ove stvari; ovo su
ruknovi i ko ne doe sa jednim, ostali mu nisu dovoljni, mada je
najvei musbet koji se najee deava to to nazivanje njega
muslimanom nadovezuje na to sav ostali err, a najprije se rui
mrnja i neprijateljstvo. Pa ovo to je spomenuto za 'bida (roba
tgta) mi kaemo za onoga koji ga voli, koji sa njim prijateljuje i
za onoga koji ga naziva muslimanom. tavie, mi to kaemo za
jo dva opisa u svakoj stvari, dva opisa u svakoj stvari od pratilja
irka. Rekli smo: ''Onaj koji ga voli je kfir'', pa dodajemo i kaemo:
''Onaj koji ga ne mrzi je isto kfir'' i kaemo: ''Onaj koji se dvoumi


542

izmeu ovoga dvoga, takoer je kfir'' i ovo su dva opisa: ostavljanje
osnove mrnje i oklijevanje.
Pa za prijateljevanje kaemo: Onaj koji sa njim prijateljuje na
nevjerniki nain on je kfir, ko ostavi osnovu neprijateljstva
prema njemu, pa makar i ne prijateljevao sa njim on je kfir i ko
oklijeva izmeu ovo dvoje on je kfir.
Ko ga nazove muslimanom, to je najgore on je kfir, ko
ostavi osnovu sranog tekfra, pa makar ne razmiljao o njemu
on je kfir, ko oklijeva izmeu ovo dvoje (''da li je tgt kfir ili je
musliman, mogue da je musliman, a mogue da nije'') takav je kfir.
Neko moe rei: ''Ovi samo govore: Kfir, kfir, kfir,...''
Meutim, sve ove stvari koje je spomenula 'ulema, sve su ovo
opisi koji imaju artove. Ima namz koji je cjelina, a koji se sastoji
od ruknova. Da bi ti ova cjelina bila ispravna, mora imati
ispravne i ostvarene sve artove i ruknove namza. Ovo kada
govorim o cjelini; a kada bih htio da rasparam cjelinu, mogu
ovako da kaem: Ruku' u namzu ti nee biti ispravan ako ne
bude imao artove (namza), s tim to nedostatak ruk'a u
namzu (ako si mogao da ga uini) znai nestanak cjeline. Ova
cjelina ima artove. Ovdje govorimo o robovima tgta, onima koji
ga vole, njegovim ljubavnicima, prijateljima koji ih nazivaju
muslimanima. Koji je art najvei? Allh nam je iz Njegove
dobrote dao da imamo dobre temelje, nauio nas je Allh. Koji je
prvi art ehdeta?
Prvi art ehdeta ''L ilhe illAllh'' jeste el-'ilm (znanje), a
znanje obuhvata dvije stvari u pogledu ovih opisa koji ulaze u
osnovu dna. Precizno reeno, u ruknu negacije, znanje obuhvata
poznavanje Allhovog propisa (znanje o hukmu) i znanje o injeninom
stanju. Onaj koji ne zna da mu je Allh, delle we 'al, naredio da
ne oboava tgta, je li on musliman? Ne, on nije musliman, zato
to nema nita od vjere. Onaj koji zna da mu je Allh naredio da


543

ne oboava tgta, ali ne zna da mu je On naredio da ga mrzi, je li
on musliman? Nije musliman. Onaj koji zna da mu je Allh
naredio da ne oboava tgta i zna da mu je On naredio da ga
mrzi, ali ne zna da mu je naredio da bude neprijatelj prema
njemu, je li on musliman? Nije musliman. Onaj koji zna sve ove
stvari, ali ''samo'' ne zna da mu je Allh naredio da ga tekfri, je li
on musliman? Nije musliman. Zato nije musliman? Zato to
uopte nema art, a priroda ovoga arta je kada njega ne zna da
nita ne zna, jer onaj koji neto ne zna, on ga nikada ne moe
ostvariti i nasuprot ovoga arta stoji neznanje.
Ovaj njegov kufr se zove kufr neznanja i ovaj kufr neznanja
moe da se tie bilo koje jedinke od ovih stvari koje sam
spomenuo. Da bude kfir neznanja ili u pitanju 'ibdeta tgtu, ili
u pitanju mrnje prema tgtu ili u pitanju neprijateljstva prema
tgtu ili u pitanju tekfra tgta; i danas su veina ljudi nevjernici
upravo ovim nevjerstvom neznanja. Moda smo i mi prije nekog
vremena bili nevjernici nevjerstvom neznanja, ali zato to traimo
haqq, Allh nam stalno daje da saznajemo nove stvari, da uimo.
Je li sramota ovo to kaemo? Ovo nije sramota.
Ako ejha Muhammeda nije bilo sramota da kae da on nije
znao ''L ilhe illAllh'' kada je traio znanje, a ljudi ga smatrali
'limom (uenjakom), zbog ega da nas bude sramota da to
kaemo, kada je on do tada bio nauio tefsr i usuli hadth i fiqh, ali
nije nauio znanje o ''L ilhe illAllh'' u smislu da ono to
sainjava rukn negacije porea i stavi na svoje mjesto. Ovo je
poznavanje propisa, a onda dolazi poznavanje injeninog stanja.
Mi sve vrijeme govorimo o tgtu ije je stanje opte poznato.
Jeste li vi uli da je neko tukao imma Ahmeda? Jeste li vi uli za
Haddda ibn Jusufa, za Eb Dehla? To je opte poznato i
sav dunjluk zna da je imm Ahmed bio tuen, iako to niko od nas
nije vidio. Pa kako je mogue da ljudi znaju je imm Ahmed bio
tuen, a da ne znaju da je predsjednik laike, demokratske,


544

sekularistike drave tgt? Zato ne prihvatamo opravdanje
neznanjem u nepoznavanju opte poznatog stanja i to kae ejh
Muhammed bin 'AbdulWehhb u ''Istoriji Nedda'' na 420. strani:
''Ako bi neko rekao: ''Ja nikada nisam uo to to oni rade'', mi bismo
mu rekli: ''Pa zar nisi uo za ove stvari koje sam prije naveo?'' Pa, ako
kae: ''Jesam, to je mutewtir''. mi emo mu rei: ''I ovo je takoer
mutewtir. I ovi se jo uvijek oboavaju mimo Allha, delle we 'al,
sada, u ovom momentu''.
Nema opravdanja u nepoznavanju stanja, tj. da neko govori:
''Ja ne znam stanje ovoga, ja ne znam situaciju onoga'', a on
predsjednik drave. Pita ga za predsjednika njegove drave, a on
kae: ''Ne znam kakvo mu je stanje''. uj, ne zna kakvo mu je
stanje?! L hawle we l quwwete ill billh. Pita ga o dravama u
zaljevu, a on kae: ''Ne znam ime sude''. uj, ne zna ime sude?!
Kao da su to mravi, a ne ljudi i drave. Ne zna im kufrove, a sav
dunjluk im zna kufrove i ne mora da im bude kufr samo u irku,
neka bude kufr u mrnji, neprijateljstvu i tekfru.
Recimo da saudijska vlada i nije uradila nijedan irk (iako je
uradila irk pokornosti, irk zakonodavstva, irk parnienja, nema
irka po pitanju zakonodavstva, a da ga ona nije uradila). A je li
saudijska vlada protekfrila arapske vlade ili ih naziva ''bratskim''
vladama? Nije ih protekfrila i kfir je zato to nije protekfirila
murtedde. Kfir je to nije protekfrila murtedde i to je ostavila
princip neprijateljstva i mrnje, a onaj ko njih nazove
muslimanskom vladom taj je pravi kfir. Jeste li vi svjesni
ovoga, da se neko igra naim mozgovima, naim dnom i naim
razumom? Eto, da saudijska vlada i nije uradila irka Allhu,
delle we 'al, ta je sa ovim drugim stvarima koje spominje ejh
Muhammed bin 'AbdulWehhb? Jesmo li mi ludi? Jesmo li mi
mala djeca, pa da se sa nama igra ''bin ovaj'' i ''bin onaj'' i one
budale koje jo uvijek oboavaju uenjake tgta?


545

Zato kaemo: Nema opravdanja u nepoznavanju onoga to je
opte poznato. Zar on nije uo da njegova vlada kfire naziva
muslimanima i da tgte naziva muslimanima, da im ukazuje
ljubav, da ih potpomae i da sa njima ima potpisanih milion
ugovora o meusobnom potpomaganju na vojnom nivou, u borbi
protiv terorizma i drugim stvarima? A ovaj doe i pravi se da je
musliman i te tgte naziva muslimanima. Pa jesam li ja lud,
e'dhubillh? Kakve on ima veze sa Allhom, sa Qur'nom i sa
Muhammedom, sallallhu 'alejhi we sellem? Kakve veze on ima sa
ovom Knjigom, sa ovim dnom?
Naprotiv, kada skonta znanje i vidi da su ti ljudi prava
'ulema tgta, pravi oni prkosni tgti, jer su to stvari koje nikako i
nikome ne mogu biti nepoznate, a kamoli ovjeku koji se bavi
znanjem. ovjek upadne u kufr, a oni ga porede sa Ibn Haderom
koji je pogrijeio i sa Newewijem koji je pogrijeio u nekim
(Allhovim) svojstvima, a to nije osnova, to ne ulazi u osnovu
vjere. Pogrijeio je, pa kako moe da poredi ovo (kufr tgta i
njihovih ''uenjaka'') i ono (greku ispravne 'uleme islma u
manjim stvarima, koje se ne tiu irka i tgtijjeta)?
Mora da se skupi snaga da se porazbija ova grupa ljudi koja
iri fesd po Zemlji i koja ne d da se proiri Allhov dn. Zar
svaki put kada se pojavi ''bin ovaj'' i ''bin onaj'' nas moraju da
okrivljuju i da se mi ''pokrivamo uima'', iako imamo jasne
dokaze iz Kitba i sunneta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem? Druga stvar je da pretpostavimo da on ne zna za
njegov kufr. S kojim brojem se ostvaruje mutewtir? Koliki je broj
kod uenjak hadtha sa kojima se ostvaruje mutewtir kada se
govori o broju? Neko kae deset (a spominju i manje)? Hajde da
uzmemo to miljenje. Je li taj i taj uo od deset ljudi da je
saudijska vlada kfirska zbog toga i toga, ili bilo koja druga vlada i
bilo koja druga osoba? Jesmo li govorili? Potrebno je samo da se
taj to se pravi da ne zna da je od deset i vie ljudi uo da nju


546

tekfre i da spominju razloge tekfra i da se ostvare ostali uslovi
mutewtira, a da ne govorimo da je to opte poznato u svijetu.
Do kojeg e momenta opravdavati ljude u nepoznavanju
opte poznatog stanja, i da kaemo da njihova 'ulema nije znala
stanje drave. Ne mogu ih dvadeset godina opravdavati.
Sedamdeset i neke godine je grupa ljudi ustala protiv vlade, htjeli
su da skinu vladu. Svako je tamo imao dosta vremena da
razmisli, prolo je dosta vremena nakon toga da bi razmislili i
upitali se zbog ega neko hoe da smakne vladu, da bi tako
uklonili svoje neznanje o stanju vlade. to to nisu uradili? Pa da
kaemo za njihovo neznanje da je to kufr i'rd, ne u pogledu
propisa nego u pogledu nepoznavanja stanja. Pa ti sudimo po
naoj 'aqdi a ne po tvojoj, to nisi znao? A 'Abdullh sin
'AbdulLatfa je tekfrio beduine, neznalice koji su u turskoj vojsci,
nije ih opravdavao nepoznavanjem er'atskog propisa i
nepoznavanjem stanja (turske) drave, pa kako ti da srui svu
ovu vjeru zbog nekoliko ljudi?
Ovdje se postavlja pitanje: ''Gdje je ovdje obraz pred Allhom,
delle we 'al, i pred sunnetom Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem? Gdje je obraz? Imaju li ovi ljudi obraz?'' Ovdje je
najsmjenije kada govore o fetwama 'uleme koji, kao, dozvoljavaju
glasanje, a od te fetwe ni traga ni glasa, niko nema tu fetwu. Pitala
dvojica ljudi i kao to se kae: ''Pojeo vuk magarca''. Kae: ''Pa
nikada ja nisam tu fetwu vidio niti uo''. Kae on: ''Pa to se od njih
prenosi mutewtir putem, to je opte poznato''. Kau: ''Fetwa Ibn
'Uthejmna je mutewtir'', a od te fetwe ni traga ni glasa.
Mutewtir je da je ovjek dozvolio irk i kufr i to oni znaju da
je mutewtir od njega, a ne znaju da ovamo ima neto to je iznad
stepena mutewtira, opte poznato je to. Ne znaju stvari koje su
opte poznate kao Sunce u po bijela dana i tu nema opravdanja.
Od vas traim da shvatite ove stvari, da shvatite na ovakav nain,
da shvatite ta znai rukn u cjelini, da je mogue da ovjek nema


547

jedan rukn, a da ima sve ostale, te da shvatite da svaka cjelina ima
artove i ruknove i da shvatite kako protinjemo art znanja kroz
ovo sve.
Nakon toga dolazi art jeqna (vrstog ubjeenja) nasuprot
kojeg stoji sumnja u pogledu ovih stvari, da se dvoumi, da bude
stalno ''na pola''. Dodali smo pratilje irka i odavde emo shvatiti
jednu stvar, da se ono pravilo koje spominju uenjaci: ''Onaj koji
ne tekfri murike i sm je kfir...'', ne tie samo murik koji rade
veliki irk, nego se tie svakog onog koji je sruio osnovu dna,
svejedno da li se radi o velikom irku ili pratiljama velikog irka, pa
makar se radilo o jednoj stvari.
Osnova je da se muwehhid i musliman odrie od svakog ko je
sruio osnovu dna, pa makar u jednom opisu, i svega ovoga se
tie pravilo ''Ko ne tekfri murike (Ko naziva murike muslimanima)
je kfir''. Onog momenta kada muwehhid sazna da je odreeni
ovjek uinio veliki irk ili da odreeni ovjek ima ljubav prema
muricima ili da on prijateljuje sa muricima na nevjerniki nain ili
da on murike naziva muslimanima, pa makar pri sebi imao samo
jedan opis, i muwehhid vidi da su nestale prepreke tekfra (a ovdje
prepreke tekfra mogu biti samo ludilo, maloljetnost, prisila i
nepoznavanje stanja osobe), tada ti je obaveza da se od njega
odrekne i da ga smatra nemuslimanom i da na to odricanje
nadovee i mrnju i neprijateljstvo prema njemu; to je osnova.
Ako znate da je ovjek od onih koji takvog (tgta, murika)
nazivaju muslimanom on je kfir, meutim: da li je mogue da
nekoga smatra nemuslimanom (kfirom), a da ne pria o tome
zbog nekog drugog razloga? Mogue je. Mogue je da se sloe
dva muslimana oko odreene osobe i jedan pone da pria o
tome, a da drugi kae: ''Ja neu da priam o tome''. Tako da sama
ta rije: ''Neu da priam o tome'' nije dovoljna da nekom negiramo
(prethodno njemu dato) ime islma, ali nam trebaju indicije koje


548

e nam pojaati onaj nevjerniki opis za koji se veu ove rijei, ali
same te rijei po sebe nisu dovoljne.
Ovdje imate primjer vojske, policije i slinih stvari: to su
pomagai tgta, prijatelji tgta i moramo da budemo oprezni,
pa da napravimo razliku izmeu velikog prijateljevanja i malog
prijateljevanja da ne bi upali u tekfr zbog malog prijateljevanja i da
onda shvati da je svaki onaj ko nazove pomagae tgta
muslimanima kfir u Allha, delle we 'al. A kako je tek sa onim
koji robove tgta naziva muslimanima? Ko vojsku tgta naziva
muslimanskom vojskom, on je kfir u Allha, delle we 'al, a ako
nije znao onda je kfir neznanja, a neznanje moe da ima dva
oblika: prvi oblik je da ne zna da je pomaga tgta kfir i to je
musbet.
Veina ljudi zna da je pomaga tgta kfir, ali kada dou
kod odreenog pojedinca ili odreene grupe, e onda mu je tu
ejtn podmetnuo nogu, pa mu je ejtn u pogledu tekfra
pojedinca izmislio artove i prepreke tekfra pojedinca, iz kojih je
rezultiralo da ih je on sve nazvao muslimanima i mi ovakvog isto
tekfrimo, ali kaemo da je njegov kufr manji od kufra ovog prvog.
Veina ljudi koji se danas pripisuju tzv. selefizmu imaju problema
sa tekfrom pojedinca. Ne rade irk ali imaju problema sa tekfrom
pojedinca, s tim to oni koji pozivaju na glasanje oni rade irk.
Pozivaju otvoreno, uljepavaju irk i postavljanje zakonodavaca i
lanih boanstava mimo Allha, delle we 'al. tavie, promijenili
su Allhovu vjeru i stavili sebe na stepen onih koji se oboavaju
Ovo se isto tie saudijske vojske, onih koje ste vidjeli sa
bradama, i svaki onaj od njih pojedinano je kfir i osnova je da je
svaki onaj koji ih nazove muslimanima kfir, pa ko god bio. Ovo
je er'atsko pravilo i mi ga ne moemo promijeniti. Jedini nain
da opravda osobu koja ne tekfri saudijsku vojsku jeste da ne zna
stanje svoje drave i da opravdava vojnika kroz nepoznavanje


549

stanja drave, a to je ludo i to, naalost, ima meu velikim
imenima koji se dana pripisuju uenjacima i to je taj musbet, ali
mi imamo nae temelje i cilj nam je da nauimo i kada ove temelje
spustite na na ivot, onda shvatate o emu se radi i kakvo je
stanje danas u svijetu.
Danas je puno gore nego kada su ejh Muhammed bin
'AbdulWehhb imali svoju dravu i oni koji su bili poslije njih
imali dravu, zato to danas nema drave na tewhdu i 'ulema
tewhda nema vojsku, nego smo raspreni i sakriveni; krijemo se i
ima mali broj onih koji su na ovoj 'aqdi i koji u ovo pozivaju.
Danas stanje nije dobro i nema preeg i veeg nareenja od
ovoga to mi radimo i ovo je osnova svakog dihda na
Allhovom putu zato to su Ibn Tejmijje, Ibnul-Qajjim i drugi
ubrojali udjeljivanje imetka zekta u stvari ove prirode u ono to
je dozvoljeno, tj. uvrstivi ga u dihd na Allhovom putu, jer je
ispravna da'wa i poziv osnova dihda na Allhovom, tebreke we
te'l, putu; i ako ovoga nema, onda nema dihda. Moe li dihd
da bude ispravan ako nema osnove islma? Ne moe da bude
ispravan, to nije dihd. Osmanska drava se borila protiv Rusa,
neprijatelja Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem, i borili su se protiv Austrougara i tu su borbu smatrali
dihdom na Allhovom putu, pa su Osmanlije na taj nain doli
do Bea. Meutim, sko sve to nema osnovu islma to nije dihd,
to nema veze sa dihdom na Allhovom putu.


550

NERAZUMNI TGT
Nerazumni tgt, onaj koji nije er'atski obveznik, tj. nije
predmet eratske obveznosti. Kae: ''Druga vrsta jeste nerazumni
tgt, a to je onaj kojeg nije mogue opisati niti sa kufrom niti sa
mnom'', tj. on sm po sebi nije kfir, zato to on ne radi to
(tgtijjet), poput kamenja, ivih bia, stoke, drvea koji nisu
mukellefi i slino tome od stvorenja. ''To su sva stvorenja, mimo
dinn i ljudi''.
''Nee biti ispravan islm ovjeka (drugaije), osim sa kufrom u njega i
odricanjem od njega'', a zatim navodi rijei jednog od uenjak koji
je preselio, po imenu Hfidh el-Hakem koji je napisao knjigu
''Me'ridul-Qabl''.
Kae taj ejh: ''to se tie nerazumnog, drvea, kamenja i drugih
stvari njih obuhvataju rijei Allha, delle we 'al:
..| !.. _...-. . _.: < ..> ..> `... !l _.:. ' .l
_l .N.> l. !. !>.:. _. !.. _..\.>

''Uistinu ete i vi i ono emu ste inili 'ibdet mimo Allha biti
dehennemsko gorivo. Vi ete u njega ui. Da su oni bili
boanstva, nikada u njega (tj. u dehennem) ne bi uli i svi e
biti u njemu vjeno''
316

Ovo je bukvalan, tur prevod, a Qur'n je iznad ovoga. I
onda on navodi hadthe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem. U ''Sahhu'' se od Eb Se'da el-Hudrija se kae da je

316
sra el-Enbij', 98. i 99. jet.


551

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Glasnik na
Sudnjem danu e pozvati i rei: ''Neka svaki narod ode onome
emu je inio 'ibdet'', pa e sljedbenici krsta otii sa njihovim
krstom, a sljedbenici idola sa svojim idolima, i sljedbenici svih
(lanih) boanstava sa svojim (lanim) boanstvima.''
Takoer, u hadthu od Eb Hurejre se prenosi da je Allhov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh e na Sudnjem
danu okupiti ljude, pa e rei Gospodar svjetova: ''Ko je inio
'ibdet bilo emu neka ga slijedi.'' Pa e onaj koji je oboavao
Sunce slijediti Sunce, onaj ko je oboavao Mjesec slijedie
Mjesec, a onaj ko je oboavao tgte slijedie tgte''.''Ovo su
rijei el Hakemija, jet i hadth Allhovog Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, iz kojeg se vidi da e Allh, delle we 'al, na
Sudnjem danu muricima narediti da uu u vatru sa svojim
tgtima.
U sri Hd govori Allh, delle we 'al, o faraonu i koristi se
ista rije kao i u sri el-Enbij', a ova rije ima osnovu u rijei koja
to znai ''pojilite vode'', pa kao da im se Allh, delle we 'al,
obraa u kontekstu izrugivanja i poniavanja. Da uu u
dehennem kao da tamo ulaze da se napiju vode, kao da im je
tamo dobro. Predvodie svoj narod na Sudnjem danu pa e ih
dovesti u vatru, a runo e biti mjesto u koje ih je doveo i svako
ko ini 'ibdet mimo Allha, delle we 'ala, od tgta zajedno e
otii sa svojim tgtom u dehennem. tavie, grupe kfir e
zajedno biti nagnane u dehennem, na dehenemska vrata kao to se
kae u sri ez-Zumer:
_... _.I .`, _|| ..> , .`


552

''A oni koji ne vjeruju bie u gomilama natjerani u
dehennem.''
317

Hadth govori o onima koji ine 'ibdet njima; meutim,
nema sumnje da su sa njima i oni koji su sruili osnovu dna, pa
makar ih ne oboavali i na to ukazuju drugi tekstovi er'ata.
Naprotiv, oni koji pokazuju islm u vanjtini, a kriju bilo ta
od kufra u svom srcu, oni e biti u najveim dehennemskim
dubinama. Munfici e biti dublje nego tgti, jer je za njih Allh,
delle we 'al, rekao:
_| _.1... _ .I _`.N . !.l l. .> .l ...
''Munafici e biti u najveim dubinama dehennema (vatre).''
318

Pogledajte ovo: koliki je grijeh da ovjek bude munfiq
Allhu, delle we 'al, u vjeri. Koliki je to zloin i kako e se Allh,
delle we 'al, osvetiti munficima. Pusti ih na dunjluku da se
sakriju tewhdom i islmom, da sauvaju ast, ivot i imetak i da
ih vjernici smatraju muslimanima, pusti ih da misle da varaju
Allha, delle we 'al, a On njih vara i d im roka samo da bi se
nakupili grijeha i da jo uvijek lutaju u svojoj zabludi i prelaenju
granice, a zatim e i na Sudnjem danu biti meu vjernicima. Jo
uvijek pokuavaju i nadaju se da e se, kada pone hisb
(obraun) izvui sa vjernicima... Jo su istog razmiljanja, da se
izvuku dok ne dou sa vjernicima do sirta, kada e vjernici
prelaziti preko sirta u dennet, kada e Allh na njih baciti mrak
i izmeu njih i vjernika staviti pregradu, zidinu.
Kada se na njih bude bacila tama, oni e traiti od vjernik
da ih saekaju, da bi se okoristili od njihovog svjetla, kao to su se

317
sra ez-Zumer, 71. jet.
318


553

koristili na ovom svijetu od svjetla mna, a kada se izmeu njih
stavi bedem onda e biti odvedeni u dehennem, biti odvojeni,
pa ih Allh vara zato to su oni Njega pokuavali varati do
zadnjeg momenta, a zatim e odatle biti odvedeni u dehennem.
U sri Merjem se (kako se kae u tefsru uenjak) govori o sirt-
upriji:
_|. `.>.. N| !>:. _l _ls i. !..> !,.1.
''Nema niko od vas a da nee do njega doi; to je ono na to je
sebe obavezao tvoj Gospodar''
319

Uenjaci kau da se ovime misli na prelazak preko sirt-
uprije, a mi znamo ta je sirt-uprija, pa molimo Allha, delle
we 'al, da nas sauva, da nas uvrsti i da nam podari potpuno
svjetlo i na dunjluku i na hiretu.

Nain injenja kufra u nerazumnog tgta
Nain injenja kufra u nerazumnog tgta. Ona se ostvaruje
ostvarenjem pet stvari, tri se tiu ma'bda (onoga kome se ini
'ibdet), a ostale dvije stvari se tiu 'abda.
1) Ono to se tie samog tgta: Uvjerenje o neispravnost injenja
'ibdeta njemu, i tu kaemo sve to smo govorili za
prijanjega.
2) Da se ostavi taj 'ibdet; i za to kaemo sve to smo rekli za
prolog.
3) Da se mrzi taj 'ibdet; kaemo sve to smo rekli za prolog.
4) Neprijateljstvo; i kaemo tu sve to smo rekli za prolog.

319
sra Merjem, 71. jet.


554

Naravno, mora se spomenuti i mrnja prema 'ibdetu tgtu, a
ne samo mrnja prema smom tgtu. Takoer, i neprijateljstvo
prema 'ibdetu tgta, a ne samo neprijateljstvo prema smom tgtu?
Iako je ovaj tgt ovdje nerazuman i od njega nije poteklo djelo,
ali nema smetnje, jer svako mrzi Lta i 'Uzz'a, i laike zakone, i
mrzi kipove i krstove, i kada vidi takvog tgta, mrzi ga iako on
nije zasluio; i moemo da kaemo da ga mrzimo, ne zbog
njegovog djela kojeg nema, ve zbog djel ljud koji su ga
postavili na to mjesto. Mimo toga, Allh, delle we 'al, i Njegov
Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, su nam naredili da ne
proemo pored krsta ili slike, a da je ne uklonimo, i u osnovi
ovjek vjernik treba da unitava tgte, kao to su bili uniteni
kipovi Bde u Afgnistnu, i to je bilo, wallhi, od ogromnih djel,
ali se to jo uvijek tie samo tgta. Ovo je tgt od onih koji se ne
pripisuju islmu.
I dvije stvari koje se tiu 'bida, tj. onoga koji ini 'ibdet
tgtu mimo Allha, a to su:
1) Njihov tekfr i
2) Neprijateljstvo prema njima u ime Allha, delle we 'al.
Kaemo: Iako neki ovdje ne spominju mrnju, valjda zato to
neprijateljstvo proizilazi iz nje, ali treba spomenuti mrnju. Ovdje
je spomenut samo 'bid ovog drvenog tgta, ali nije spomenut
onaj koji prema njemu ima druge nevjernike osobine, koje mogu
da se daju tom kipu, a to je da ga voli ili da prijateljuje sa njim. Je li
mogue da neko voli kipa i da prijateljuje s kipom? Mogue je.
Allh, delle we 'al, kae:
.. !.l . .>`.. . _.: < :.. ....'.> .> <


555

''Ima ljudi koji, mimo Allha, druga boanstva uzimaju; vole ih
kao to se Allh voli.''
320

I ove se rijei tiu njihovih kipova. Oni su volili Lta i 'Uzz'a
i Menta, volili su ih, a mimo toga su kipovi kod njih simbolizirali
osobe, iva bia, simboliziraju Wedda, Suw'a, Jegtha, Je'ka i
Nesra, te 'AbdulQdira el-Dejlnija, imma Ahmeda i Ibn
'Abbsa i ljudi se mole tim kipovima, kao krani. Kao krani, jer
kada se oni mole kipovima u crkvi, oni kau: ''Oni samo
simboliziraju 'Is'a i njegovu majku'', ali kroz tu ejtnsku ubhu se
stvori ljubav prema kipu i zato neko sebi napravi kip od
mahagonija.
Mu'dh ibn Debel je slomio kip 'Amru ibn Demuhu koji je
imao kip od kvalitetnog drveta, pa ga onda pazio, uvao, mirisao,
oboavao ga dovom 'ibdeta. Kako? uvajui se da ga ne
uvrijedi, da ga ne gurne, da mu ne padne, da ne smrdi, mora da
ga isti i da ga pere stalno. Ovo je sve nevjernika ljubav, ovo su
sve nevjernika djela,... Mogue je da neko voli kipove i da ima
prema njima takvo nevjerniko ponaanje.
Ta ljubav moe da ode toliko daleko, da pojede svog kipa iz
ljubavi. Napravi sebi kipa od halve i onda ide ide i, kada ogladni,
pojede ga radi berieta. Napravi sebi kipa od face nekog ejha i
onda ga pojede. Stoji dalje: ''Ko se u ovome bude suprotstavio, od
onih koji su doli sa dva ehdeta oni su kfiri otpadnici''.
Ibn Bz je rekao (otprilike): ''Ako vladar muslimana vidi korist
u tome da prihvati takav orden (u vidu krsta), onda nema veze'' i kae:
''Poslije e ga skinuti, stavi ga, pa ga poslije skine.'' Ja sam uvjeren da
je ta kategorija ljudi napravila najveu fitnu ovoga vremena, oni
su uzeli knjige Ibn Qajjima i Ibn Tejmijje i skraivali, pravili
saetke knjiga i prenosili, nisu nita novo donijeli, sve od Ibn

320


556

Qajjima, Ibn Tejmijje i Muhammeda bin 'AbdulWehhba, ali su
napravili takav karambol i fitnu ljudima i uenicima. Tako mi
Allha, tebreke we te'l, ne dozvoljava se svakom da ide da
studira u tzv. ''islmski'' svijet. tavie, osnova je da je zabranjeno
da se tamo studira, zato to ne moe da ispoljava dn, a to je
najvei wdib. Taj wdib je bio prije propisivanja pet vakata
namza. Druga je stvar to postoji opasnost da e izgubiti dn
koji krije, da e ti ubaciti ubhe. Trea stvar za bojati se je onome
koji ne ispoljava dn da ga Allh, delle we 'al, ne iskua, pa da
mu uzme dn iz srca, jer kakav je to ivot kada ti itav ivot uti?
To spominje 'ulema: samo uti i oko sebe slua kufrove, i to
tvoje utanje i neispoljavanje vjere moe da te dovede do toga da
pokazuje saglasnost sa njima. I ja sam bio svjedok (ispae sada
''iza lea''), ali neu spominjati imena. Bio sam sa jednim
medusijom u Medni, zajedno smo bili kod jednog ovjeka,
profesora, doktora, meni je predavao predmet ''Savremeno stanje
muslimana'' i taj je medusija otiao kod njega da sebi pravi
poznanstvo, da bi mogao da dovede studente i preda mnom
govori u kontekstu hvaljenja kralja i kae: ''Rekao je 'Uthmn ibn
'Affn: ''Allh, delle we 'al, uklanja snagom vladara ono to ne
uklanja Qur'nom''. Ja stao, gledam u njega: ''ta ovo kae, neku
mudrost?'' Ovaj to je sa njim me gleda, moda je ''osjetio'' mene,
pa me ovako provjerava, a ja se pravim glup, da ne vidi da mu ja
tekfrim kralja.
Jer, kada ti kada stalno uti, a on govori: ''Allhu moj smiluj
se ovom, smiluj se onome'', itav ivot uti Allh e te kazniti i
izgubie svoju vjeru. Postane nijemi ejtn i bude proklet zbog
toga to krije ono to je Allh objavio. Nije razlog zablude
momaka koji su dole (nita drugo) osim to su utjeli i to nisu
nareivali dobro, a odvraali od zla, a to se ne moe dolje. Probaj
pa e vidjeti, odmah e zavriti u zatvoru; i zato kaem da je
osnova da se ne ide dolje, zato to ne moe da ispoljava dn i


557

zato to e moda izgubiti dn. Moe se vratiti kao onaj koji e
dozvoljavati glasanje, moda se vrati, a da ne tekfir tgta ili
voli tgta i prijateljuje sa njim i bori se protiv muwehhid. ta
e ti vie od ovoga? Na osnovu ega da se dozvoli? Najvei je
problem kada doe takvo vrijeme da ovjek ne moe da naui
dok se njemu sve ne slomi o glavu, jer nema onog iskrenog
savjetnika da te savjetuje, a emanet i savjet mora da se gradi na
znanju, mora on sm znati.
ta ti uopte trai dole? Stvari koje ste vi ovdje nauili,
neete nauiti na itavoj Zemljinoj kugli, niti na fakultetu, ne zato
to moda neki nee da priaju, ve zato to mnogi ne znaju ove
stvari tamo. Ne znaju ih ni profesori, ni magistri, ni doktori...
Stvarno ih ne znaju, imaju kod sebe kufr neznanja. Oni su kfiri
neznanja i zato treba da smo toga svjesni, i to se osjea. Znate ta
ponekada neki ljudi osjeaju i govore? Da je ''zamrla'' situacija, a
ja to ne osjeam, znate zbog ega? Zato to ja stalno priam i
borim se i govorim i ''ratujem'' sa ovim i sa onim, stalno se
svaam i Allh, delle we 'al, ti kroz to daje da se drugaije
postavi prema situaciji nego onaj koji to ne radi, a onaj koji se
povukao i koji ne radi ovo, koji ne ispoljava dn, koji ne nareuje
dobro i ne odvraa od zla on doe u situaciju da mu kodi
zabluda onih koji su u zabludi zato to ne radi wdib. Zato je
Allh rekao:
!..!.. _.I .`... .>.l. .>.. N ... . _. :| `.....>
''O vjernici, brinite se o sebi; nee vam nakoditi onaj koji je u
zabludi ako budete na pravom putu.''
321

Tj. obavljali wdib ispoljavali dn. Ako ne ispoljava dn,
uskoie ti njegova zabluda, pone dok te ne izbaci iz vjere i zato

321


558

treba da znamo da ako eli da ti mn bude velik, da ima priliku
svaki dan. Koliko puta se sretne sa kfirima, sa razliitim
kategorijama kfir pred kojima treba ispoljavati dn i pozivati ih;
i kada bi to pojedinci radili i borili se u ime Allha da se ostvari
osnova vjere ovjek bi i te kako osjetio da je vezan sa Allhom,
delle we 'al, i to je razlika izmeu d'ije i onoga koji ne ini
da'wu.

Rije izdavaa:
Ovim se zavrava govor na temu mes'el vezanih za kufr u
tgta.
Molimo Allha da obilato nagradi autora i sve koji su
doprinijeli da se ovaj govor pojavi i u ovakvom, pisanom obliku,
a da one koji ga budu proitali uputi Njegovoj vjeri, Njegovom
Milosti i Zadovoljstvu. mn.


559

DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Ebu Ahmed)

Dokazi da je isbl harm (Ebu Ahmed)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti
('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Bolest ird'a (grupa autora)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?
(Hamid 'Al Khn)

Kome se to priviaju tekfrovci u Sandaku i Bosni?
(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega) (Kelimetul-Haqq)

Zalutale sekte sfij i i'j (Kelimetul-Haqq)

Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika
(Eb Muhammed el-Maqdis)

ubhe vezane za propis demokratije u islmu (grupa autora)

'Aqda potpomognute skupine ('AbdulMedd el-Mun')

Tewhd el-hkimijje (grupa autora)

Allhova pomo je, zaista, blizu (Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)

Demokratija je vjera (Eb Muhammed el-Maqdis)

Obaveze koje je duan spoznati svaki muslmn i muslmnka
(ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao
(Reagovanje na incident u Novom Pazaru) (Kelimetul-Haqq)


560

Poduavanje najvanijim pitanjima (Ahmed el-Hlid)

Moe li se opravdavati neznanjem u djelima velikog irka i
jasnog kufra? (Ebu Muhammed)

Milletu Ibrhm (Eb Muhammed el-Maqdis)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata (Metn/tekst sedam velikih
djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u jednoj knjizi)

er'atski hidb (Kelimetul-Haqq)

Istina o Turcima Osmanlijama (Eb Ahmed)

Muslmn ili murik (Eb Hamza el-Afgn)

Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima
(ejh Sulejmn bin 'Abdullh bin Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Biografija imma Ahmeda, rahimehullh

Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje
(imm el-Bezzr)

Osnove sunneta (Uslus-Sunne) (imm Ahmed ibn Hanbel)

Islm savreno potpuna vjera (Muhammed el-Emn e-enqt)

Iblsova obmana (Ibnul-Dewz)

La na vjeru er-Rahmna u Korkutovom prijevodu Qurna
(Eb Ahmed)

Nije musliman onaj ko ne tekfri zakonodavca (propisivaa
zakona) mimo Gospodara svjetova (Eb Hamza el-Afgn)

Mesele vezane za kufr u tgta (Eb Muhammed)

Mesele Vezane Za Kufr U Taguta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mesele Vezane Za Kufr U Taguta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mesele vezane za kufr u tgta Eb Muhammed

You might also like