POVIJESNI RAZVOJ NAINA PROIZVODNJE

Nain proizvodnje karakterizira sveukupnost proizvodnih snaga toga drutva kao i materijalne proizvodne snage koje tom drutvu pripadaju. Kod svakog naina proizvodnje potrebno je praviti razliku izmeu njegovog sadraja i forme. Sadraj se oituje u proizvodnoj snazi drutva a forma u samom proizvodnom odnosu. Dolaskom u sukob izmeu sadraja i forme stvara se nesklad i nered u drutvu, a to dovodi do stagnacije i raspada. Razvitak ljudskog drutva prolazi kroz stalni proces sklada i nesklada izmeu proizvodnih snaga drutva i njegovih proizvodnih odnosa.

1. PREDCIVILIZACIJSKI NAIN PROIZVODNJE

1.1. PRVOBITNA ZAJEDNICA

Predcivilizacijsko razdoblje u ljudskoj je povijesti najdue. Dijeli se na divljatvo i barbarstvo. to se tie proizvodnih odnosa, oni se zasnivaju na tome da nema drave, prava, privatnog vlasnitva, policije i sudova. Sve to ukazuje da je rije o slobodnom drutvu u punom smislu drutvene slobode. U tim odnosima ljudi su se nalazili u prirodnoj jednakosti. Tadanja drutvena sloboda imala je svoju suprotnost u totalnoj ovisnosti ovjeka od prirode. Odnos jedinstva i borbe suprotnosti bit e daljnji i stalni pokreta razvitka ljudskog drutva.

1.2. NASTANAK KLASNOG DRUTVA

Uz sve veu upotrebu, u poetku primitivnih sredstava za rad, stvara vie, a time polako ali sigurno naputa svoju iskljuivu ovisnost o prirodi.

Bioloka podjela rada prema spolu ubrzo dobiva i podjelu rada prema dobi. Time dolazi do mogunosti da pojedinci misle, a drugi izvravaju. Sama priroda predvidjela je i drutvenu podjelu rada, poljoprivreda se razdvaja na ratarstvo i stoarstvo, a i zanatstvo koje je u funkciji proizvodnje sredstava za rad zauzima svoje mjesto u drutvenoj podjeli rada. Sve to dovodi do stvaranja vika proizvoda. Ti proizvodi mogli su postati i predmetom razmjene, pa se javlja i trgovina kao posrednik izmeu proizvoaa razliitih proizvoda.

Vikom proizvoda najprije raspolau i upravljaju razni privilegirani kao to su bili poglavice ili vojskovoe. Rastom broja vikova proizvoda raste i njihova mo. Tako se formira i nagon za posjedovanjem.

To je dovelo do podjele zajednica na one koje su imale veinu imanja i one koje to nisu imale, bogate i one sa siromanim zemljitima. Dolazi do prvih diferencijacija ljudi, vie nisu svi jednaki, niti su dobra, a niti rezultati rada zajedniki.

Privilegirani ele i nastoje sankcionirati takvo stanje, te uvode pravila kojima to postiu. Pravila kasnije postaju pravne norme. Zavretak ovog procesa rezultira pojavom klasa, kasta i stalea. U tom drutvu javljaju se i prve podjele: na one koji su vlasnici, pa tvore klasu vlasnika nad sredstvima za proizvodnju i one koji ta sredstva ne posjeduju, pa ine klasu nevlasnika.

Vlasnik je gospodar sredstava za proizvodnju, a ona su otuena od nevlasnika. Proces odluivanja otuen je od nevlasnika. To omoguava vlasniku da prisvaja, jer je on taj koji odluuje, Nevlasnik mora obavljati posao koji mu je nametnut, to je protivno ljudskoj slobodi Navedeni odnosi ekonomski su oblici otuivanja. Iz nastalih odnosa javilo se novo drutvo. Ono je klasno i antagonistiko.

2. CIVILIZACIJSKI NAINI PROIZVODNJE

2.1. ROBOVLASNITVO

U povijesnom razvitku naina proizvodnje robovlasnitvo je prvi klasni oblik drutvene proizvodnje. Tu se po prvi put javljaju dvije antagonistike klase, robovlasnici i robovi.

Robovlasniki nain proizvodnje razlikuje dva oblika: istonjako i antiko ropstvo. U istonjakom ropstvu drava je vlasnik sredstava za proizvodnju i robova. Drava je bila organizator procesa proizvodnje - Asirija, Babilonija, Egipat itd. Antiko ropstvo poiva na tipinom obliku privatnog vlasnitva. - u Grkoj i Rimu. U tom periodu prvi oblik ropstva formira se kao patrijarhalno ropstvo. U tom obliku ropstva rob samo pomae u aktivnostima procesa proizvodnje, koja se odvija u okviru jedne obitelji.

Druga faza antikog ropstva formira oblik dunikog ropstva, gdje rob postaje glavni nositelj fizikog rada u procesu proizvodnje. U toj fazi robom moe postati svatko onaj koji ne moe vratiti svoj dug. Robovlasnici ine manjinu i robove koji su izuzetno brojni. Te dvije antagonistike klase ine okosnicu drutva. Osim njih u robovlasnitvu postoje i drugi lanovi drutva kao to su slobodni seljaci, zanatlije, trgovci itd.

Privreda je preteno naturalnog karaktera. Stalnom pojaanom eksploatacijom robova, razvitkom zanatstva i trgovine jaaju gradovi. Poveava se stupanj eksploatacije robova, zanatlija i trgovaca. Sve to dovodi do porasta antagonizma izmeu eksploatiranih i eksploatatora. Seljaci i zanatlije naputaju svoja imanja i sele u gradove. Na taj nain poinje se formirati nemalobrojan drutveni sloj gradskog proletarijata stvaran od seljaka, zanatlija i otputenih vojnika.

Dolazi do pobuna robova i robovskih rodova Problem se polako nastojao rijeiti formiranjem kolonata. Vlasnici velikih latifundija, da bi rijeili napetosti i pobune, poinju svojim robovima i ostalim

bezemljaima davati dijelove svog zemljita na obraivanje, a oni bi im bili duni plaati preuzetu obvezu. Tim postupkom izmeu vlasnika i nevlasnika stvoren je jedan novi odnos u kojemu se nalazi klica nadolazeeg. Nevlasnik sada mijenja svoj status. On vie nije stvar - sredstvo za rad. Osnovne karakteristike robovlasnitva mogu se saeti u suprotnostima: osnovna i temeljna oitovala se u sri klasnog sistema, a poivala je na odnosu povlatene vlasnike klase i obespravljene ekspolatirane nevlasnike klase; da je rad u materijalnoj proizvodnji nedostojan slobodnom ovjeku; izmeu umnog i fizikog rada; grada i sela. Taj period ljudskog drutva uinio je znaajne pozitivne pomake. On je doprinijeo razvitku podjele rada i sredstava za rad, i pojavi i razvitku zanatstva, obrta i trgovine. Uoeni su znaajni pomaci na polju znanosti.

2.2. FEUDALIZAM

Osnovna obiljeja treba uoiti u proizvodnom odnosu koji poiva na eksploataciji kmetova od feudalaca - postoje dvije suprotstavljene klase. Osnovni oblik proizvodnje bio je vezan uz zemljite, a vlasnik je bio feudalac, kmet koji ju je obraivao bio je prisiljen feudalcu ustupati rentu. Postojala su tri oblika feudalnih renti. o U doba ranog feudalizma kmet je rentnu obvezu podmirivao svojim radom, pa se ta renta i zove radna renta. o U periodu razvijenog feudalizma kmet je kao obvezu imao naturalnu rentu. o U zavrnoj fazi raspadanja i propadanja feudalizma kmet je morao feudalcu plaati novanu rentu.

Za feudalizam se moe konstatirati da je proizvodnja imala naturalni karakter. Osnovna suprotnost ovog sustava poiva na odnosu kmeta i feudalca. Osnovne suprotnosti umnog i fizikog rada, te grada i sela i dalje su zadrane. Feudalizam kao nain proizvodnje napredniji je u odnosu na robovlasniki. Proiruje podjelu rada, a time daje zamah razvitku sredstava za proizvodnju, to rezultira porastom ukupne proizvodnje i napretkom znanja.

Dolazi i do niza novih pronalazaka i znaajnih otkria koja utjeu na bri razvoj drutva. Raste i broj sloboda. Stvaraju se prva udruenja zanatlija (cehovi) i udruenja trgovaca (gilde).

U kasnijem razdoblju razvitka feudalizma na povrinu dolazi jedan novi drutveni sloj kojega ine trgovci, zanatlije i bankari. Oni zapoinju s procesima koncentracije bogatstva.

Koristei nezadovoljstvo seljaka i kmetova, uz podrku liberalizma koji se tada javlja, te nove grupacije koriste proturjenosti sustava, te kao predvodnici protivnika feudalizma rade na promjenama drutvenog odnosa.

Moment raspada feudalnog sustava dogaa se pojavom buroaskih revolucija, od kojih je najznaajnija Francuska buroaska revolucija. U Njemakoj i Japanu taj je proces imao evolutivni karakter.

Nositelj novih procesa bila je buroazija, koja rui postojei sistem i uspostavlja novi progresivniji. Uza sebe je uspjela dobiti i vezati seljake i kmetove, inteligenciju itd.

2.3. KAPITALIZAM ILI GRAANSKO DRUTVO

Drutvo graanske demokracije ili drutvo trine demokracije. Funkcija poslodavca. Radna snaga.

2.3.1. OSNOVNE ODREDNICE o Dominacija robnog oblika gospodarenja zasnovanog na konkurenciji i inovacijama. o Poduzetnitvo, konkurencija i pronalasci su osnova razvoja proizvodnih mogunosti drutva. Takav stav dovodi do procesa koncentracije i centralizacije kapitala, koja dovodi do masovne robne proizvodnje to prati sva trita vea i ira od domaeg. o Robna je proizvodnja u kapitalizmu dominantna. Radna snaga dobiva svoj robni oblik i postaje na tritu radne snage roba. Svi imbenici proizvodnje imaju svojstvo robe.

2.3.2. PROTURJENOSTI GRAANSKOG DRUTVA o Proturjenosti izmeu grada i sela, o proturjenosti umnog i fizikog rada. o Odnos razvijenih i nerazvijenih o Pravila oplodnje kapitala dovode do proturjenosti izmeu krupnog i sitnog kapitala. o Koncentracija i centralizacija kapitala. o Logika profita - kapital trai svoju oplodnju u profitu.

2.3.3. RAZVOJNE FAZE

1.) Razdoblje manufakture traje od 14. pa do kraja 18. stoljea.

2.) Liberalni kapitalizam traje od pojave industrijske revolucije, tj. od kraja osamnaestog stoljea pa do posljednje etvrtine devetnaestog stoljea. Osnovne karakteristike: strojna proizvodnja, slobodno trite, masovna proizvodnja, inovacija, poduzetnitvo, viak radne snage, kriza,

nezaposlenost. Drava se u tom periodu nije mijeala u ekonomske zakone drutva.

3.) Monopolistiko razdoblje kapitalizma traje od konca devetnaestoga pa do polovice dvadesetog stoljea - esto se jo naziva i imperijalizmom. Osnovne karakteristike: a) dominacija monopola koji su u velikoj mjeri sputali trinu konkurenciju; b) formiranje financijskog kapitala koji je nastao spajanjem

proizvodnog i bankarskog kapitala c) osvajanje trita izvan nacionalnih granica te stjecanje kolonija iz kojeg se crpi prirodno bogatstvo a otvara novo trite; d) pojava dionikog kapitala.

Osnovni cilj monopola je ostvarivanje monopolskog ekstra profita

4.) Dravni kapitalizam zapoinje Velikom ekonomskom krizom 1929.-1933. god. Osnovne karakteristike: a) b) dravno vlasnitvo i upravljanje njime; pomou dravnog budeta obavlja se preraspodjela narodnog dohotka; c) d) e) f) g) h) drava kontrolira banke i kreditne odnose; drava subvencionira neke privredne aktivnosti; drava posreduje u relacijama izmeu poslodavaca i radnika; drava se angaira na podruju socijalne i zdravstvene zatite; drava se angaira i u podruju meunarodne trgovine. drava se angairala i poticala stvaranju velikih poduzea tako da su nastajale multinacionalne kompanije. Drava se angairala i u drugim oblastima drutvenog ivota: znanstvena istraivanja, kolstvo, zdravstvena zatita itd. Porasta svih oblika potronje pojmovi potroako drutvo ili drutvo blagostanja. Porastao je opseg dravnih poslova, a time i administrativnog aparata Takav dravni aparat veoma je skup i neuinkovit Zaustavlja privatnu inicijativu, a i samo poduzetnitvo. Drava postala konicom daljnjeg progresa drutva.

5.) Neoliberalistika faza u razvoju kapitalizma jest sadanje graansko drutvo. Tendencije prisutne tek u najrazvijenijim zemljama. Osnovne karakteristike: a) b) c) d) ograniena uloga drave u privredi, oivljavanje i reafirmiranje trita i poduzetnitva, tendencija k udruivanju i meuzavisnosti u sadanjoj fazi zapaaju se procesi za jaanje demokratizacije i ljudskih prava.

2.4. KAPITALIZAM I SVJETSKI RAZVITAK

Pretpostavke i zakonitosti: o izuzetan razvitak proizvodnih mogunosti o uzlet privatne inicijative, poduzetnitva i kreativnosti; o razvoj znanja, obrazovanja, kulture i umjetnosti; o razvoj prometa; o razvoj domaeg i svjetskog trita; o zbliavanje naroda.

Razvoj slobode ljudi, to omoguava njihovo udruivanje.

3. SUVREMENO DRUTVO

Suvremeno drutvo - stvarno stanje proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa danas u svijetu. Sveopa raznolikost u ekonomskom razvoju. Podjela drutava na razvijena i nerazvijena. Taj se odnos stalno produbljuje, te je arite potencijalnih sukoba.

3.1. OBILJEJA SUVREMENOG DRUTVA

Pojava znanstveno-tehnike revolucije nudi kvalitetne i kvantitetne promjene u drutvu. Poveana produktivnosti rada i smanjenje svih trokova proizvodnje. Dati procesi zahvaaju temeljne drutvene odnose, a posebno odnose proizvodnje. Mijenja se i odnos subordiniranosti izmeu nalogodavca i izvritelja, koji se sve vie pribliava odnosu suradnje i potpomaganja sudionika procesa proizvodnje.

Dolazi i do promjene u odnosima raspodjele. Promjene doivljava i promet i potranja. Kontinuitet proizvodnje za poznato trite.

Politika se sve vie otvara. Porast zatite ljudskih prava i sloboda - pravna drava i civilno drutvo. Zdravstveno i socijalno osiguranja. Obrazovanje za sve vei broj ljudi. Informacija doivljava svoj procvat. Sloboda kretanja osnovnih inioca proizvodnje, a osobito rada i kapitala.

3.2. OSNOVNE PROTURJENOSTI SUVREMENOG DRUTVA

Podjela svijeta na razvijene (2/3 drutvenog bogatstva, 1/3 stanovnitva) i nerazvijene zemlje. Podjela na proizvoae primarnih proizvoda i proizvoae gotovih proizvoda. Svijet migracijskih kretanja dijeli zemlje na emigracijske i imigracijske. Podjela svijeta poiva i na duniko-vjerovnikoj podjeli. Nezaposlenost je jedan od kljunih problema nerazvijenog svijeta. Nejednakost odnosa na svjetskom tritu. Razliitost cijena. Nedostatku konvertibilnih sredstava plaanja. Izuzetni izdaci za potrebe naoruanja i ratnih arita. Proirenje jaza izmeu razvijenih i nerazvijenih.

3.3. PROIZVODNI ODNOSI SUVREMENOG DRUTVA

Znanstveno-tehnoloka revolucija pokretaka snaga koja mijenja sadanji svijet proizvodnih odnosa i nagovjetava i stvara novi svijet.