Kufrovi OUN I Njenih Zemalja Članica

Kufrovi OUN i njenih zemalja lanica Eb Ahmed
3


4

KUFROVI
ORGANIZACIJE
UJEDINJENIH NACIJA
I NJENIH ZEMALJA LANICA
Eb Ahmed

Plav, Sandak
a'bn 1432. hidretske
jul 2011. godine


5

Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetul-haqq.org
kelimetul_haqq@hotmail.com

Autor:
Eb Ahmed

Unos, prelom i lektura teksta:
Eb Ahmed

Dizajn korice:
Eb Merjem

tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora ovog prijevoda je veoma
pohvaljeno i preporuljivo!


6

Rekao je Allhov Poslanik
Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim
vladarem.''
1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepra-
vednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar ubije.''
2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu
kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee
pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''
3

1
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima''
od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija.
2
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha.
3
hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija.


7


8

SADRAJ:
Predgovor....9

1. Poglavlje: ZAPAD I IDEJA O UJEDINJENIM
NACIJAMA (Razlog osnivanja i ciljevi postojanja OUN)..14

2. poglavlje: RAZOTKRIVANJE STVARNOSTI POVELJE
UJEDINJENIH NACIJA..18
Princip u pogledu razlike izmeu islma i kufra..................20
Princip u pogledu pravljenja razlike izmeu
musliman i nemusliman........21
Princip u pogledu razlike izmeu mukaraca
i en u mnogim pravima i obavezama.....29
Princip u pogledu el-wel wel-ber35
Princip u pogledu dihda......................................................................44
Princip suenja samo pred Allhovim zakonom................57

3. poglavlje: SAUDIJSKA ARABIJA I EKONOMSKE I
DRUTVENE ORGANIZACIJE UJEDINJENIH NACIJA66
Saudijska Arabija i Meunarodna Laburistika
Organizacija (ILO)..69
Saudijska Arabija i Obrazovna, Nauna i Kulturna
Organizacija Ujedinjenih Nacija (UNESCO).............................75
Saud. Arabija i Meunarodni Monetarni Fond (IMF)..80
Saudijska Arabija i Meunarodna Federacija Crvenog
Krsta (IFRC)....................................................................................................85
Saudijska Arabija i Grupa Svjetske Banke (WBG).90
Saudijska Arabija i Svjetska Trgovinska
Organizacija (WTO)..96


9

Saudijska Arabija i Meunarodni Fond za
Poljoprivredni Razvoj (IFAD).101

4. POGLAVLJE POZICIJA SAUDIJSKE ARABIJE U UN.....106

5. POGLAVLJE POREENJE IZMEU ISLMSKE
DRAVE I SAUDIJSKE ARABIJE....112

6. POGLAVLJE ASOPIS SAFF O IZASLANIKU
TLIBN U UN-u120

ZAKLJUAK......129

DOSADANJA IZDANJA ''KELIMETUL-HAQQ''.....................137


10

PREDGOVOR
Hvala Allhu, Gospodaru svjetova i neka je salawt i
selm na Njegovog Poslanika Muhammeda, njegovu poro-
dicu, na sve ashbe i na sve one koji ih u dobru slijede sve
do Sudnjeg dana.
ivimo u vremenu istinskog gurbeta (usamljenosti i
nepoznatosti) islma i njegovih vrijednosti, kada se mno-
ga djela koja su, ustvari, kufr u Allha smatraju i prog-
laavaju dozvoljenim, pa ponekad i korisnim i neopho-
dnim za islmsku dawu i muslimane.
Primjer toga je ohalaljivanje (dozvoljavanje) glasanja
na mnogoboakim, demokratskim izborima i time bira-
nja i postavljanja tgt hukma (lanih boanstava u za-
konodavstvu), ljud koji Allhu uzimaju Njegovo jedinst-
veno pravo da On jedini propisuje zakone Svojim robovi-
ma koje je stvorio. Ovo glasanje i postavljanje tgt se
esto predstavlja ne samo dozvoljenim, ve i pohvaljenim
ili obaveznim djelom i jedinim nainom da se na vlast
dovedu oni koji su tolerantniji i koji e donijeti manje
zlo islmu i muslimanima, umjesto onih koji su radikal-
niji i koji bi im, ako bi doli na vlast, nanijeli veu tetu.
Od tih ohalaljivanja djel kufra u Allha je, takoer, i
danas tako raireno ohalaljivanje pokretanja parnice pred
tgtskim sudom i traenja presude od njega, time mu


11

priznajui ono pravo koje je on oteo Allhu, tj. pravo su-
enja Njegovim robovima.
Od tih ohalaljivanja djel kufra je takoer i smatranje
i proglaavanje dozvoljenim lanstva u Organizaciji
Ujedinjenih Nacija, instituciji koja je majka kufra dana-
njice, glava modernog kufra, demokratije, sekularizma,
ateizma,... To ohalaljivanje uea u ovoj prokletoj organi-
zaciji je otilo dotle da o grijehu i kufru onih koji pristupa-
ju ovoj instituciji govore ili piu samo udaci i usamlje-
nici.
Drave i nacije koje se smatraju muslimanskim su
lanice ove organizacije ve ezdeset i est godina,
4
a ve-
ina njih su meu njenim ponosnim osnivaima, a da
skoro niko ne uvia da vlade ni vladari tih drava nikako
ne mogu biti muslimani, jer lanstvo u ovoj i slinim orga-
nizacijama upa islm iz korijena.
Meu tim dravama i nacijama (lanicama ove
institucije) su drave kao to su Turska, Bosna, Albanija,
Malezija, Kosovo, drave biveg Sovjetskog Saveza, koje
neki smatraju muslimanskim, a one vladaju i sude laikim,
od strane ljudi izmiljenim i doneenim zakonima, mimo
Allhovog zakona, te u svojoj spoljnjoj politici tako esto
ispoljavaju svoj stid od islma, kome se njihovo veinsko
stanovnitvo pripisuje. U kufr ovih drava, a i nacija (sa

4
Tj. od osnivanja ove organizacije 26. juna 1945. godine.


12

aspekta uoptenosti),
5
moe sumnjati samo dhil-kfir,
onaj koji ne poznaje svoga Gospodara niti ono to je On
objavio.
Meu lanicama ove organizacije su i one koje se ma-
lo vie od ovih prijanjih pozivaju na islm, a neke su i
lanice arapskih politikih organizacija, tj. drave kakve
su Egipat, Alir, Jordan, Tunis, Sirija, Libija, Liban, Irak,
Maroko, Iran, Indonezija, Meutim, kufrovi vlad ovih
drava su oigledni kao i kufrovi prijanjih.
Tu je i kategorija drav koje su svojim geografskim
poloajem blie vrelu islma, ili u svom zakonodavstvu
imaju poneto od islmskih propis,
6
ili ispoljavaju jedan
vid brige za islmsku dawu putem dobrotvornih organi-
zacija koje irom svijeta grade damije ili prevode i
tampaju islmske knjige i distribuiraju ih. Ovdje bismo
mogli svrstati Kuvajt, Emirate, Katar, Pakistan, Bahrejn
Meutim, i vlade ovih drava vladaju i sude nevjernikim
zakonom, a muslimanima je dobro poznato da su oni
koji ne sude po onome to je Allh objavio pravi

5
Ovaj propis kufra stanovnitva sa aspekta uoptenosti, meutim, ne is-
kljuuje mogudnost da u tim nacijama postoje pojedinci koji ispoljavaju dn
ili ga, potlaeni, kriju.
6
Mada se sve to svodi samo na zabranu alkohola, droge, razgolidavanja,... i
na primjenu islmskog branog i nasljednog prava. U ovim zajednicama
nema mjesta islmskom kaznenom zakonu.


13

nevjernici.
7
lanstvo ovih drava u Organizaciji Ujedi-
njenih Nacija je samo njihov dodatni kufr.
I, naravno, u posljednjoj grupi ovih drava su Saudij-
ska Arabija i teritorija Afgnistna pod talibnskom upra-
vom. Ova dva dra
8
spominjemo odvojeno od ostalih iz
prostog razloga to oni koji vladaju tim dvjema nacijama
(vladari Saudijje i Tlibn) tvrde da oni u potpunosti
sude po Allhovom zakonu, eratu, te im mase nepros-
vjeenih ljudi (pa ak i oni koji sebi pripisuju rad za islm-
sku dawu), uz nazive muslimanske i islmske, daju i
epitet eratske zemlje. Dakle, Saudijja i Tlibni
Meutim, pravo stanje ovih drava je uistinu potpuno
drukije. Naime, sagledavanjem i otkrivanjem stanja ovih
drav, uvia se da se one iako je njihovo stanje mnogo
bolje i blie islmu od stanja svih spomenutih drava
ipak nikako ne mogu i ne smiju smatrati niti nazvati
muslimanskim, islmskim, a kamoli eratskim
dravama.
Naime, upravo to (nekima prikriveno i nepoznato)
stanje ovih zajednic, te njihovo nazivanje eratskim, je
razlog za pisanje ove studije. Jer, iz linog iskustva znam
da ljudi koje treba upoznati sa ovim pribjegavaju dvjema
lukavtinama:

7
Prijevod znaenja 45. jeta sre el-M'ide.
8
Dr: zemlja, naseljen prostor, zajednica ljudi, predio, nastamba, mjesto.


14

ili (1) poriu kufr institucije Organizacije UN i kufr
lanstva u njoj, ili
(2) osporavaju to da su ove dvije eratske zajednice
(drave) lanovi te organizacije ili oni koji su to lanstvo
traili.
Zato mi je namjera da na sljedeim stranicama objedi-
nim dvije vrste i skupine dokaza:
dokaze da je OUN nevjernika, tgtska institucija, a
to potvruju njeni razlozi osnivanja, ciljevi i naela, te
dokaze da traenje lanstva u njoj i smo to lanstvo
ponitava islm, kao i
dokaze da su Saudijska Arabija i Tlibni kfiri zbog
lanstva u ovoj organizaciji ili zbog sme elje i traenja
lanstva u njoj.
U nastojanjima da prikupim ove dokaze, na internetu
sam naiao na knjigu Saudijska Arabija i Ujedinjene
Nacije na engleskom jeziku, odakle sam preveo i u ovu
studiju unio dobar dio grae, posebno unutar treeg
poglavlja.
Molim Allha za ispravnost u rijeima i djelima, za
ubjeenja, rijei i djela koja On voli, kojima je zadovoljan i
kojima se postie Njegovo zadovoljstvo, a da nas udalji od
ubjeenja, rijei i djel koja On ne voli i koja vode
Njegovom gnjevu i Njegovoj kazni.


15

1. Poglavlje
ZAPAD I IDEJA O
UJEDINJENIM NACIJAMA
(Razlog osnivanja
i ciljevi postojanja OUN)


16

Organizacija Ujedinjenih Nacija je zvanino nastala
na Konferenciji u San Francisku 1945. godine. Njeni osni-
vai su bile pobjednike Saveznike snage, ije se prvo-
bitno razmiljanje fokusiralo na produetak Velike Alijan-
se, koja bi bila podrana od strane brojnih regionalnih vije-
a, potinjenih njoj. Ova Velika Alijansa po rijeima
Winstona Churchilla
9
Vrhovno Svjetsko Vijee ili etiri
Policajca, kako ju je nazvao Franklin Roosevelt
10
preuze-
la bi odgovornost osiguravanja da poraene Sile Osovine
11

nikada ponovo nee predstavljati prijetnju miru i preuzela
bi odgovornost za odravanje tog mira...
12

Meutim, ideja odravanja mira, koja je bila osnova
itave Povelje UN-a, nije bila, niti je, niti e ikada biti od
znaaja Saveznikim snagama. Drave poput USA, Velike
Britanije i Francuske nikada nisu bile ljubitelji mira, a nji-
hova historija je jasan dokaz toga. Ono to je njima bitno

9
Winston Leonard Spencer Churchill, tadanji premijer vlade Velike Brita-
nije; roen 1874., u dva navrata bio premijer vlade Velike Britanije (1940.-
1945. i 1951.-1955.), umro 1965. godine.
10
Franklin Delano Roosevelt, tadanji predsjednik Sjedinjenih Amerikih
Drava; roen 1882., bio predsjednik SAD-a od 1833. do svoje smrti 1945.
godine.
11
Tj. faistiki ''Trojni pakt'' (Njemaka, Italija i Japan) i njegovi saveznici.
12
Geoffrey L. Goodwin, Expectation and Experience, The Evolving Uni-
ted Nations A Prospect for Peace?, 30. str.


17

jeste da ostanu jedine mone nacije to bi olakalo njiho-
vo potinjavanje slabih drav.
Duff Cooper je, u svom uvenom govoru prilikom
podnoenja ostavke u znak protesta protiv Minhenskog
Sporazuma, rekao:
Nije Srbija t zbog koje smo se mi borili 1914. To nije ak ni
Belgija, iako je prvobitno nekim ljudima odgovaralo da to
govore. Mi smo se tada borili, kao to smo se i nedavno bo-
rili, da nijednoj Velikoj Sili bez obzira na obaveze iz
sporazuma, zakone nacij i nael moralnosti ne bude
doputeno da brutalnom silom dominira evropskim konti-
nentom.
13

Ovo pokazuje da obaveze iz sporazuma, zakoni
nacij i nael moralnosti nemaju vrijednosti u oima
Britanije, kao ni u oima drugih sila. Njihova primarna
briga je odravanje njihove mone pozicije u svijetu. Otu-
da su oni formirali Organizaciju Ujedinjenih Nacija, u
cilju da osiguraju svoje interese i da stegnu svoj stisak nad
slabijim nacijama vojno, politiki, ekonomski i kulturno.
Zaista su UN pomogle Zapadu ne samo da kontrolie
svijet, ve i da to postigne zakonskim putem. Kao to je
Geoffrey Goodwin rekao:

13
John Wheeler-Bennet and Anthony Nicholls The Semblance of Peace,
4. str.


18

U prvim decenijama organizacije esto je izgledalo da Sje-
dinjene Drave misle o UN-u kao o malo vie nego doda-
tnoj ruci Zapadne odbrane. Iako je nekoliko drava, poseb-
no Britanija, bilo priklonjeno nadi da bi ona (OUN) mogla
sluiti kao centar pomirenja u odnosima Istok-Zapad, Za-
padne sile su najee koristile UN na etiri glavna naina:
(a) da ozakone zapadnu politiku, (b) da ona djeluje kao
zastupnik Zapada u kriznim situacijama, (c) kao sredstvo
za uvanje obraza i (c) kao skladite za nerijeene ili sram-
ne probleme.
14

14
The Evolving United Nations, 44.-45. str.


19

RAZOTKRIVANJE
STVARNOSTI POVELJE
UJEDINJENIH NACIJA


20

Razmotrimo sada neke od lanova Povelje Organiza-
cije Ujedinjenih Nacija, da bismo razjasnili njihovo sup-
rotstavljanje i kontradikciju principima islma. Povelja ka-
e:
Svrhe Ujedinjenih Nacija su: 1. odranje meunarodnog mira i
bezbjednosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih kolektivnih mje-
ra radi sprjeavanja i otklanjanja prijetnji miru i suzbijanje akata
agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim sredstvima,
a u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava, sreivanja ili
rjeavanja meunarodnih sporova ili situacija koji bi mogli dovesti
do povrede mira; 2. razvijanje meu nacijama prijateljskih odnosa
zasnovanih na potovanju naela ravnopravnosti i samoopredjeljenja
naroda i preduzimanje drugih odgovarajuih mjera radi uvrenja
opteg mira; 3. postizanje meunarodne saradnje rjeavanjem meu-
narodnih problema, ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitar-
ne prirode i unapreivanje i podsticanje potovanja prava ovje-
ka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik ili vjeru;
i 4. da postanu sredite za usklaivanje akcija preduzetih radi posti-
zanja ovih zajednikih ciljeva.
15

to se tie promocije potovanja prava ovjeka i
osnovnih slobod za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik ili
vjeru, prihvatanje toga znai odbacivanje sljedeih islm-
skih princip:

15
lan 1.


21

1. Princip u pogledu razlike izmeu islma i kufra.
Ovo je tako jasno u islmu, da to nije ni potrebno
dokazivati. Islm je vjera Istine, a sve mimo nje je la i
zabluda. Uzvieni Allh je rekao:
:!. .-. _>l N| `_.l.l
Zar poslije Istine ima ita, osim zablude?
16

.. ... .s ..l`.N !..: l _.1`. .. .>. _ :,>N . .,..>l
A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islma, nee
mu biti primljena i on e na onom svijetu nastra-
dati.
17

_ _>!.. ...>l .l!-. _|| .l ... !.... >.... N ..-. N|
< N. : .. !:.: N. .>`.. !..-. !.-. !.!. . _.: < _
.l.. .l.1 ..: !.!. _..l`.`.
Reci: O vi kojima je data Knjiga, doite da se okupi-
mo oko jedne rijei, i nama i vama zajednike: da ni-

16
sra Jnus, 32. jet.
17
sra lu 'Imrn, 85. jet.


22

kome osim Allhu ne inimo ibdet, da nikoga Nje-
mu ravnim ne inimo i da jedni druge, pored Allha,
za bogove ne uzimamo! Pa ako se oni okrenu, vi
recite: Posvjedoite da smo mi muslimani.
18

2. Princip u pogledu pravljenja razlike izmeu mus-
liman i nemusliman.
Prava u islmu su zasnovana na vjeri, a ne humani-
zmu, kakav je sluaj sa Poveljom. Ovo je razlog zato
islm pravi razliku u pravima izmeu musliman i kfir.
Allh je rekao:
`_->. _..`.. _..,>.l ' !. >l .. _.`.>>
Zar emo muslimane sa mudrimima (kriminalcima,
mnogobocima, nevjernicima,) izjednaiti?! ta vam
je, kako rasuujete?
19

Na primjer, opte pravilo o krvi muslimana je da je
ona harm (zabranjena, nepovrediva), osim ako ovjek
musliman poini otpadnitvo, blud ili namjerno ubije
muslimana.

18
sra lu 'Imrn, 64. jet.
19
sra el-Qalem, 35. i 36. jet.


23

to se tie kfir (nevjernika), sluaj je obrnut.
Drugim rijeima, nevjernika krv (njegov ivot), pa ak i
njegov imetak je hall (dozvoljen), zbog rijei Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem:
Nareeno mi je da se borim protiv ljudi sve dok ne
posvjedoe da nema boga vrijednog oboavanja osim
Allha i da je Muhammed Allhov Poslanik, dok ne
ponu obavljati namz, davati zekt. Pa kada to ura-
de, sauvali su od mene ivote svoje i imetke svoje,
osim kada to pravo islma zahtijeva.
20

Dakle, osnovni propis krvi i ivota muslimana je
zabrana (ubijanja), a osnovni propis krvi i ivota nemus-
limana je dozvola, osim ako se nemusliman zatiti plaa-
njem dizje, dobijanja garancije bezbjednosti od muslima-
na i sl.
Nasuprot ovome, u Povelji Ujedinjenih Nacija stoji:
Ciljevi Ujedinjenih Nacija su: (...) razvijanje meu nacijama prija-
teljskih odnosa zasnovanih na potovanju naela ravnopravnosti
i samoopredeljenja naroda i preduzimanje drugih odgovarajuih mje-
ra radi uvrenja opteg mira; 3. postizanje meunarodne saradnje
rjeavanjem meunarodnih problema, ekonomske, socijal-
ne, kulturne ili humanitarne prirode i unapreivanje i podsticanje

20
hadth biljee immi el-Buhr i Muslim.


24

potovanja prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira
na rasu, pol, jezik ili vjeru...
21

Generalna skuptina pokree prouavanja i daje preporuke u cilju:
b) unapreenja meunarodne saradnje na ekonomskom, socijal-
nom, kulturnom, prosvetnom i zdravstvenom polju i pomaganja ost-
varenja prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na
rasu, pol, jezik, ili vjeru.
22

U cilju stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja koji su neophodni
za miroljubive i prijateljske odnose izmeu nacija, zasnovane na po-
tovanju naela ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda, Ujedinje-
ne Nacije rade na unapreenju: c) sveopteg potovanja i uvaavanja
ljudskih prava, kao i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu,
pol, jezik ili vjeru.
23

On (Ekonomski i socijalni savjet) moe da daje preporuke u cilju
unapreenja potovanja i uvaavanja prava ovjeka i osnov-
nih sloboda za sve.
24

Osnovni ciljevi sistema starateljstva, u saglasnosti s ciljevima
Ujedinjenih Nacija utvrenim u lanu 1 ove Povelje, jesu: c) da pod-
stie potovanje prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira
na rasu, pol, jezik ili vjeru, kao i da podstie oseanje meusobne
zavisnosti naroda svijeta.
25

21
lan 1.
22
lan 13.
23
lan 55.
24
lan 62.
25
lan 76.


25

Uz ovo, Univerzalna Deklaracija Ujedinjenih Nacija o
Ljudskim Pravima kae da svako ima: ''...pravo na ivot,
slobodu i sigurnost (bezbjednost)...'', tj. bez obzira na vjeru.
Ovo znai i predstavlja odbacivanje mnogih islm-
skih princip i propisa, kao to su:
a) Ubijanje murtedda (otpadnika). Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Ko (god) promi-
jeni svoju vjeru (tj. napusti islm) ubijte ga.''
26

Dakle, iako je Allh preko Svoga Poslanika, sallallhu
'alejhi we sellem, naredio ubijanje murtedda, Univerzalna
Deklaracija Ujedinjenih Nacija ''daruje'' pravo na ivot
svakom otpadniku, odmetniku od islma.
b) Kamenovanje bludnika na smrt. Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Krv ovjeka
muslimana nije dozvoljena (tj. nije je dozvoljeno pro-
liti), osim u tri sluaja...'', pa je meu njima spome-
nuo ''oenjenog bludnika''.
27

Kada musliman poini blud njegova krv postaje
dozvoljena. Iako on ovime, naravno, nije uinio nevjerstvo
i otpadnitvo, on se ipak ubija. Naravno, on umire kao
musliman, klanja mu se denza-namz, ukopava se u
muslimansko groblje, ali se ipak ubija zbog Allahovog na-

26
hadth biljei imm el-Buhr.
27
hadth biljei imm el-Buhr.


26

reenja na jeziku Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem.
Meutim, Deklaracija UN-a ne obraa panju na
nareenje Gospodara ljudi i propisuje ''pravo na ivot''
svakom bludniku, homoseksualcu, pedofilu, poiniocu
incesta, a murike drave, lanice UN-a, ih u tome slije-
de, na to pristaju i tome se pokoravaju.
c) Terorisanje (zastraivanje) Allhovih neprijatelja.
Rekao je Uzvieni Allh:
..s. .l !. ..-L.`. . :. .. 1!. _.>l _..>,. ..
..s < ...s.
I protiv njih pripremite koliko god moete snage i
konja za boj, da biste time terorisali (zaplaili) Allho-
ve i vae neprijatelje
28

Meutim, iako je Uzvieni Allh naredio terorisanje
(prestraivanje) Allhovih neprijatelj i neprijatelj musli-
man, Deklaracija ovo zabranjuje, a lanice UN-a se tome
povinuju im private da svako ima: ''...pravo na ivot, slobodu
i sigurost (bezbjednost)...'', tj. bez obzira na njegovu vjeru.

28
sra el-Enfl, 60. jet.


27

U Deklaraciji se dalje kae:
(svako ima) slobodu od ropstva i sluenja, a ovo znai
ukidanje ropstva, koje je Allh dozvolio, i njegovih
propis. U dodatku na ovo, oslobaanje (roba) ropstva je
kefret (iskup) za mnoge grijehe i ono je sredstvo priblia-
vanja Allhu.
Ali, naputanjem ropstva, saudijska vlada je uinila
praktikovanje ovih velikih djel nemoguim. Ironino,
nain na koji se u Saudijskoj Arabiji postupa prema ne-
saudijskim muslimanima je oigledno porobljavanje lju-
d, koji su lieni mnogih osnovnih prava.
U Deklaraciji dalje stoji:
(svako ima) slobodu misli, svijesti i vjere; slobodu milje-
nja i izraavanja, to znai legalizovanje (dozvoljavanje)
otpadnitva. To takoer predstavlja slobodu vrijeanja
islma i ismijavanja Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi
we sellem.
Tako ljudi poput Salmana Rudija imaju svako pravo
da vrijeaju naeg voljenog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, u ime slobode govora i miljenja. Ironino, mi
nismo uli nijednu odbranu ili postupak protiv Salmana
Rudija od ove tzv. islmske drave (Saudijske Arabi-
je).


28

U dodatku na ovo, saudijsko prihvatanje i primjenu
ovih univerzalnih ljudskih prava mogu potvrditi i dokazati
dvije stvari:
Prvo: Njeno uestvovanje u stupanju na snagu Uni-
verzalne Deklaracije Ljudskih Prava koja je prihvaena 10.
decembra 1948. godine. Ova deklaracija je doneena od
strane Generalne Skuptine u kojoj Saudijska Arabija ima,
kao i ostale drave lanice, pet predstavnika.
Drugo: Nain na koji oni tretiraju ne-Saudijce. Ona
(drava) se prema njima odnosi u skladu sa ovom
Univerzalnom Deklaracijom, koja vjeri ne pridaje nikakvu
panju. Zapravo, kfiri, kao to su Amerikanci i Britanci,
su poastvovaniji i uivaju daleko vie prava nego ne-
saudijski muslimani. Tako umjesto protjerivanja kfir
sa Arapskog poluostrva, kako je naredio Allhov Poslanik,
sallallhu alejhi we sellem, oni dozvoljavaju ulazak u
zemlju hiljadama njih, nudei im visoko plaene poslove,
a da ne govorimo o nekoliko stotina hiljada amerikih voj-
nik kojima je saudijska drava dozvolila kolonizaciju
Svete Zemlje bez ijednog ispaljenog metka ili poloenog
ivota na putu ostvarenja tog cilja.
U dodatku na ovo, saudijska vlada je otvorila svoja
vrata prljavim kfirskim turistima u cilju da unaprijedi i
pobolja, kako tvrdi, svoju ekonomiju.


29

lanak u novinama Financial Times, pod naslovom
Riding for a fall in the Arabian heights,
29
govorio je o
nedjelji trke planinskim motociklima u Asru, u Saudijskoj
Arabiji. Trka se sastojala od ezdeset motociklista iz svih
djelova Evrope i jednog broja lokalnih vozaa. Trku je
organizovao Francuz Roland Stieger, bliski prijatelj prin-
eva Bandara, Sultana i Sauda, sinova Princa Hlida el-Fej-
sala, neaka Kralja Fahda i guvernera Asra. U lanku se
dalje spominje:
Uestvovati mogu i ene, ali samo u ruralnim etapama
trke, a nekolicina njih e to i uiniti. U gradovima je tabu
(zabranjeno i nezamislivo) da one pokau svoje noge, tako
da mogu samo posmatrati, ogrnute u novodobijene abje.
30

U cilju da podstakne kfire da putuju u Asr, Princ
Bandar je rekao:
Mi elimo da proirimo aktivnosti planinarstva i planin-
skog biciklizma na aktivnosti na otvorenom uopeno, ljeti i
zimi. Moete doi i pjeaiti, voziti bicikl i planinariti u veo-
ma egzotinom dijelu svijeta. A moete i plivati i roniti u
Crvenom Moru.

29
''Financial Times'', vikend, 27./28. novembar 1999. godine.
30
Zato razmisli o nainu na koji se saudijska vlada poigrava vjerom Uzvie-
nog Allha.


30

Kao to vidite, veze i odnosi Saudijske Arabije sa kfi-
rima nisu zasnovane samo na propisima islma. Naprotiv,
ona se prema njima odnosi na osnovu kfirskih sekular-
nih prav Ujedinjenih Nacija.
Ovdje u navesti fetwu Stalne Komisije za islmska
istraivanja i izdavanje fetwi, komisije koja unazad neko-
liko decenija predstavlja svojevrsni servis koji slui dra-
vnim interesima. Meutim, ak i u jednoj njihovoj fetwi
moemo proitati:
Ko god ne razlikuje izmeu idov, krana i drugih kfir
(sa jedne strane) i musliman (sa druge strane), izuzev na
osnovu nacionalizma i ini njihove propise istim (izjednai
ih u propisima) on je kfir.
31

3. Princip u pogledu razlike izmeu mukaraca i en
u mnogim pravima i obavezama.
to se islma tie, definicija prav dolazi samo od
Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a
muslimani nemaju izbora u prihvatanju toga. Uzvieni
Allh je rekao:

31
''El-Lednetud-D'ime lil-Buhutil-'Ilmijjeti wel-Fetwa'', 1. tom, 154. str.


31

!.. _l ..l N. ..`. :| _. < .Ì... ,. _ _.>. `.l
:.>' . .>,. .. -. < .Ì.. . .1 _. *.l . !....
Ni vjernik ni vjernica kada Allh i Poslanik Njegov
neto odrede nemaju pravo da po svom nahoenju
postupe. A ko Allha i Njegovog Poslanika ne pos-
lua, taj je jasno skrenuo sa pravog puta.
32

A od razlik izmeu mukaraca i en u islmu su:
a) Razlika u naslijeivanju, zbog rijei Uzvienoga:
,.\l `_.. 1> _..:.N
Mukarcu (pripada) koliko dvjema enskima.
33

Kao i zbog rijei Uzvienog Allha:
`.>,..`. < _ ...l. ,.\l `_:. 1> _..:.N
Allh vam nareuje da od djece vae mukom
pripadne toliko koliko dvjema enskima.
34

32
sra el-Ahzb, 36. jet.
33
sra en-Nis', 176. jet.
34


32

b) Razlika izmeu njih u voenju kue i drave. Me-
u dokazima koji ukazuju na vostvo mukarca u kui
su rijei Uzvienog Allha:
`_l>,l _.`.. _ls .!..l !.. _. < `..-. _ls -. !...
.1. . .l..
Mukarci su iznad en zato to je Allh odlikovao
jedne nad drugima i zato to oni troe imetke svoje.
35

to se tie dokaza za vostvo mukaraca dravom,
ono je potvreno rijeima Allhovog Poslanika, sallallhu
alejhi we sellem:
Nee uspjeti narod koji postavi enu da upravlja nji-
hovim poslovima.
36

tavie, ko god okrene stranice bilo koje knjige
islmskog fiqha (prav), nai e mnoge propise koji uka-
zuju na razliku izmeu mukarca i ene u nekoliko prav i
odgovornosti.
Meutim, prema UN-u, ove razlike su nebitne. Kao
rezultat ovoga, mukarci i ene imaju jednaka prava u
svemu.

35
36
hadth biljee immi el-Buhr i Muslim.


33

Ovo je pokvarilo mentalitet en, pretvarajui ih u
mukarce u stvarnosti, i oslobaajui mukarce obavez
u pogledu njihovih supruga. A da i ne spominjemo dozvo-
ljavanje slobodnog mijeanja, bluda, prostitucije i slinog,
a sve u ime jednakosti i oslobaanja ene.
U Povelji Ujedinjenih Nacija, izmeu ostalog, stoji i
sljedee:
Mi, narodi Ujedinjenih Nacija, rijeeni da spasemo budua
pokoljenja uasa rata, koji je dvaput u toku naeg ivota ovje-
anstvu nanio neopisive patnje i da ponovo potvrdimo vjeru u
osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske linosti, u
ravnopravnost ljudi i ena i nacija, velikih i malih...
37

Ciljevi Ujedinjenih Nacija su: (...) razvijanje meu nacijama prija-
teljskih odnosa zasnovanih na potovanju naela ravnopravnosti
i samoopredeljenja naroda i preduzimanje drugih odgovarajuih mje-
ra radi uvrenja opteg mira; 3. postizanje meunarodne saradnje
rjeavanjem meunarodnih problema, ekonomske, socijalne,
kulturne ili humanitarne prirode, kao i unapreivanje i podsticanje
potovanja prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira
na rasu, pol, jezik ili vjeru...
38

b) unapreenja meunarodne saradnje na ekonomskom, socijalnom,
kulturnom, prosvetnom i zdravstvenom polju, i pomaganja

37
Uvodni dio Povelje.
38
lan 1.


34

ostvarenja prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na
rasu, pol, jezik, ili vjeru.
39

U cilju stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja koji su neophodni
za miroljubive i prijateljske odnose izmeu nacija, zasnovane na
potovanju naela ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda,
Ujedinjene Nacije rade na unapreenju: c) sveopteg potovanja i
uvaavanja ljudskih prava kao i osnovnih sloboda za sve, bez obzira
na rasu, pol, jezik ili vjeru.
40

On (Ekonomski i socijalni savjet) moe da daje preporuke u cilju
unapreenja potovanja i uvaavanja prava ovjeka i osnov-
nih slobod za sve.
41

Osnovni ciljevi sistema starateljstva, u saglasnosti s ciljevima Uje-
dinjenih Nacija utvrenim u lanu 1 ove Povelje, jesu: c) da podstie
potovanje prava ovjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na
rasu, pol, jezik ili vjeru, kao i da podstie oseanje meusobne
zavisnosti naroda svijeta.
42

Ujedinjene Nacije ne stavljaju nikakva ogranienja u
pogledu izbora mukaraca i ena radi uea u bilo kom svojstvu
i na ravnopravnoj osnovi u njihovim glavnim i pomonim organi-
ma.
43

39
lan 13.
40
lan 55.
41
lan 62.
42
lan 76.
43
lan 8.


35

U Saudijskoj Arabiji, zahvaljujui pokvarenoj eduka-
ciji, televizijskim programima, filmovima, asopisima i
slinom, sada mnoge ene imaju novu vrstu mentaliteta i
naina razmiljanja. Meutim, jo nije dolo vrijeme da se
enama dozvoli ono to ene susednog Kuvajta i druge e-
ne rade. To nije zbog islma da saudijska vlada ne dozvo-
ljava ove stvari. Nakon onoga to smo otkrili o ovoj kfir-
skoj dravi, ovjek bi trebao biti naivan da tako misli.
Naprotiv, oni na tome rade koristei metode svojih gospo-
dar Britanaca i Amerikanaca, a to je sistem polahko, ali
sigurno.
Za vrijeme rata u Zalivu, naroito kada su se
Amerikanci iskrcali u Saudijskoj Arabiji, mnoge ene
Saudijke su se svojim automobilima odvezle do jedne od
najveih ulic u Rijdu i skinule svoje abaje i nikbe
(zarove) javno. One su mislile da je dolazak njihovih
gospodar dan o kome su sanjale. Stoga su one gazile
islamsku odjeu svojim nogama i uzvikivale slogane,
pozivajui na stajanje u kraj dominaciji islma nad njiho-
vom individualnom slobodom. Saudijska vlada je smirila
situaciju, problem je zaboravljen i na tome se sve zavrilo.
44

to se tie prihvatanja meunarodnog mira, razvo-
ja prijateljskih odnosa i usklaivanja odnosa meu naro-

44
Mahmud er-Rifa, ''El-Mer' el-Islm f es-Su'dijje'', 20.-22. str.


36

dima, to znai naputanje (obustavljanje) sljedeih islm-
skih principa:

4. Princip u pogledu el-wel wel-ber
To znai voljeti i podravati i pomagati islm i
muslimane, a mrzjeti kufr i kfire i boriti se protiv njih.
Uzvieni Allh je rekao:
!..!.. _.I .`... N ..>`. . :...l _,...l. .!.l. ...-. '.!,l.
-. .. .>... .>.. .. .... _| < N _.. . 1l _..l.Ll
O vjernici, ne uzimajte za ewlij (prisne prijatelje,
zatitnike) Jevreje i krane! Oni su sami sebi zatit-
nici! A onaj meu vama koji njih za zatitnike prih-
vati on je od njih! Allh uistinu nee uputiti narod
dhulumarski.
45

45
sra el-M'ide, 51. jet.


37

I rekao je:
. .l .>l :.`. ..> _ .,>,.| _.I. .-. :| .l! .,..1l !.|
..,. .>.. !... _...-. . _.: < !., >. ... !.... `.>....
:..-l '.!.-.l. .. _.> .`... <!. .:.>.
Divan uzor za vas je Ibrhm i oni koji su uz njega
bili, kada su svome narodu rekli: Mi se vas odriemo
vas i onih kojima, mimo Allhu, ibdet inite; i
izmeu nas i vas e ostati neprijateljstvo i mrnja
zauvijek, sve dok ne budete vjerovali u Allha
Jedinog.
46

I On je, takoer, rekao:
N .> !.. _.`..`. <!. ...l. ,>N _.:.`. . :!> <
.Ì... .l. ..l .>.!.. . .>.!.. . `...>| . ..:.:s
Ne treba da ljudi koji u Allha i u onaj svijet vjeruju
budu u ljubavi sa onima koji se Allhu i Njegovom
Poslaniku suprostavljaju, makar im oni bili oevi
njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi.
47

46
sra el-Mumtehana, 4. jet.
47
sra el-Muddele, 22. jet.


38

Ovi jeti striktno zabranjuju uzimanje kfir za
ewlij (prijatelje i zatitinike), bili oni idovi, krani, ko-
munisti ili drugi.
Ovi jeti takoer dokazuju da je el-wel wel-ber
stvar mna i kufra. Zato, ako ovjek pomogne neprijatelje
islma, ovo e ponititi njegovo vjerovanje.
Citirajmo sada govor Princa Fejsala, tadanjeg saudij-
skog ministra spoljnih poslova, na dan u kome je Organi-
zacija Ujedinjenih Nacija zvanino nastala. On je rekao:
Zaista, itav svijet duguje za svoje postojanje Ujedinjenim
Nacijama,
48
koje su ule u rat rtvujui svoje najbolje, mla-
dost i bogatstvo na putu mira i ljudskog roda. I u
momentima poput ovoga, mi ne smijemo zaboraviti velike
napore onoga obasutog milou, Franklin Delano Roose-
velta,
49
za mir i njegov napor za ovaj korak koji pokazuje
njegovu dugoronu viziju (pronicljivost). Zato, neka vjera
koja nas je dovela do toga da utemeljimo ovu Konferenciju
bude nas vodi u naim sljedeim koracima. Pokoravajmo
se principima koje smo napisali ovdje na papiru. I jo jed-
nom, stanimo u kraj egoizmu, pohlepi, progonu, tiraniji i

48
To je 51 drava koja je uestvovala u ratu protiv Sila Osovine, tj.
Njemake i njenih saveznika.
49
Tj. tadanjeg amerikog predsjednika


39

nasilju, i neka Povelja bude osnova na kojoj emo graditi
na novi, bolji svijet.
50

Ibn Tejmijje, rahimehullh, je o citiranom jetu iz
sre el-Muddele rekao:
On (tj. Allh) je obavijestio da neete nai vjernika koji
prijateljuje sa onima koji se suprotstavljaju Allhu i Njego-
vom Poslaniku, zato to smo vjerovanje (u Allha) negira
prijateljevanje sa njima, ba kao to jedna od dvije suprot-
nosti negira drugu. Ovako, kad god vjerovanje naie na sebi
suprotno (svoju suprotnost) a koja je prijateljevanje sa
Allhovim neprijateljima ono (vjerovanje) e biti ponite-
no. Zato, ako ovjek prijateljuje sa Allhovim neprijatelji-
ma svojim srcem, to e biti dokaz da njegovo srce ne posje-
duje obavezno vjerovanje.
51

Sada primjenimo ove jete na prethodni govor Princa
Fejsala: Onaj nad kojim je milost prosuta, Franklin Delano
Roosevelt Neka vjera koja nas je dovela da utemeljimo ovu
konferenciju Pokoravajmo se principima koje smo napisa-
li ovdje na papiru Neka Povelja bude osnova na kojoj emo
graditi novi, bolji svijet.

50
Dr. Abdullah el-Qabbaa, El-Memlekeh el-Arebijje es-Sudijje wel-Mu-
nadhdhamat ed-Dewlijje, 32. str.
51
Ibn Tejmijje, ''El-mn'', 17. str.


40

Kao to vidite, on je prijateljevao sa neprijateljima
Allha i Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem, a
sve ovo ponitava islm.
A pogledajmo sada koje je sve lanove i uvjete
prihvatila, na njih pristala i njima se obavezala svaka
drava koja je pristupila ovoj prokletoj organizaciji kufra:
Mi, narodi Ujedinjenih Nacija, rijeeni da spasemo budua
pokoljenja uasa rata, koji je dvaput u toku naeg ivota
ovjeanstvu nanio neopisive patnje, i da ponovo potvrdimo vjeru u
osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske linosti, u
ravnopravnost ljudi i ena i nacija, velikih i malih, i da obezbjedimo
uslove pod kojima e moi da se ouvaju pravda i potovanje obaveza
koje proistiu iz ugovora i drugih izvora meunarodnog prava, kao i
da radimo na socijalnom napretku i poboljanju ivotnih uslova u
veoj slobodi, i u tom cilju da budemo trpeljivi i da zajedno
ivimo u miru jedni s drugima kao dobri susjedi, i da
ujedinimo svoje snage radi odranja meunarodnog mira i
bezbjednosti, i da obezbjedimo, prihvatanjem naela i usta-
novljenjem metoda, da se oruana sila ne upotrebljava izuzev
u optem interesu, i da koristimo meunarodni mehanizam u svrhu
unapreenja ekonomskog i socijalnog napretka svih naroda, odluili
smo da udruimo svoje napore radi ostvarenja ovih ciljeva.
Saglasno tome, nae odnosne vlade, posredstvom svojih predstavnika
okupljenih u gradu San Francisku, koji su podneli svoja punomoja
u ispravnom i propisnom obliku, usvajaju ovu Povelju Ujedinjenih
Nacija i osnivaju meunarodnu organizaciju koja e se zvati
Ujedinjene Nacije.
52

52
Uvodni dio Povelje.


41

Organizacija i njeni lanovi postupaju u sprovoenju ciljeva
navedenih u lanu 1 u saglasnosti sa sledeim naelima: (...) 5. svi
lanovi dajuUjedinjenim Nacijama svaku pomo u svakoj
akciji koju one preduzimaju u skladu s ovom Poveljom, i uzdr-
avaju se od davanja pomoi svakoj dravi protiv koje
Ujedinjene Nacije preduzimaju preventivnu ili prinudnu akci-
ju; 6. Organizacija obezbjeuje da drave koje nisu lanice Ujedi-
njenih Nacija postupaju u skladu s ovim naelima u mjeri u kojoj je
to potrebno radi odranja meunarodnog mira i bezbjed-
nosti...
53

Savjet bezbjednosti moe odluiti kakve mjere koje ne povlae
upotrebu oruane sile treba da se primjene u cilju izvrenja nje-
govih odluka, i moe pozvati lanove Ujedinjenih Nacija da
primjene takve mjere. Ove mogu da sadre potpun ili djelimian
prekid ekonomskih odnosa i eljeznikih, pomorskih, vazdu-
nih, potanskih, telegrafskih, radiografskih i drugih veza, a,
isto tako, i prekid diplomatskih odnosa.
54

Ako Savjet bezbjednosti smatra da mjere predviene u lanu 41
ne odgovaraju ili se pokae da su nedovoljne, on moe preduzeti
takvu akciju vazduhoplovnim, pomorskim ili suvozemnim
snagama koja je potrebna radi odranja ili uspostavljanja
meunarodnog mira i bezbjednosti. Takva akcija moe ukljuiti
demonstracije, blokadu i druge operacije vazduhoplovnim, pomor-
skim ili suvozemnim snagama lanova Ujedinjenih Nacija.
55

53
lan 2.
54
lan 41.
55
lan 42.


42

Da bi doprinijeli odranju meunarodnog mira i bezbjed-
nosti, svi lanovi Ujedinjenih Nacija se obavezuju da stave
na raspolaganje Savjetu bezbjednosti, na njegov poziv i u
skladu sa posebnim sporazumom ili sporazumima oruane
snage, pomo i olakice, ukljuujui tu i pravo prolaza, neo-
phodne radi odranja meunarodnog mira i bezbjednosti.
56

Da bi se Ujedinjene Nacije osposobile da preduzimaju hitne vojne
mjere, lanovi odravaju nacionalne kontingente vazduho-
plovnih snaga spremne za neodlonu zajedniku meunaro-
dnu prinudnu akciju. Jainu i stepen pripravnosti ovih kontin-
genata i planova za njihovu zajedniku akciju odreuje Savjet
bezbednosti uz pomo Komiteta vojnog taba, u granicama utvr-
enim u posebnom sporazumu ili sporazumima navedenim u lanu
43.
57

Planove za primenu oruane sile izrauje Savjet bezbjednosti uz
pomo Komiteta vojnog taba.
58

Osniva se Komitet vojnog taba radi davanja savjeta i uka-
zivanja pomoi Savjetu bezbjednosti u svim pitanjima koja
se tiu vojnih potreba Savjeta bezbjednosti u svrhu odranja
meunarodnog mira i bezbjednosti, upotrebe i komandovanja
snagama stavljenim mu na raspolaganje, regulisanja nao-
ruanja, kao i mogueg razoruanja. 2. Komitet vojnog taba

56
lan 43.
57
lan 45.
58
lan 46.


43

sainjavaju naelnici tabova stalnih lanova Savjeta bezbjednosti ili
njihovi predstavnici.
59

Akciju potrebnu za izvrenje odluka Savjeta bezbjednosti u
svrhu odranja meunarodnog mira i bezbjednosti preduzi-
maju svi lanovi Ujedinjenih Nacija ili neki od njih, prema
odluci Savjeta bezbjednosti.
60

lanovi Ujedinjenih Nacija se udruuju radi meusobnog
pruanja pomoi pri sprovoenju mjera koje je donio Savjet
bezbjednosti.
61

Savjet bezbjednosti, kad god je potrebno, koristi takve regi-
onalne sporazume ili agencije za prinudnu akciju pod svojim
rukovodstvom. 2. Izraz neprijateljska drava kako je upot-
rebljen u stavu 1 ovog lana primjenjuje se na svaku dravu ko-
ja je u toku Drugog svjetskog rata bila neprijatelj bilo kog
potpisnika ove Povelje.
62

lanovi Ujedinjenih Nacija koji su odgovorni ili koji preuzimaju
na sebe odgovornost za upravljanje teritorijama iji narodi jo nisu

59
lan 47.
60
lan 48.
61
lan 48.
62
lan 53. Skredemo vam panju da Saudijska Arabija, Talibni i svaka dru-
ga zajednica koja je traila ili prihvatila lanstvo u ovoj organizaciji umje-
sto da neprijateljem smatra svaku nevjerniku dravu prihvata ogrania-
vanje pojma ''neprijateljska drava'' samo na faistike drave i njihove po-
magae, kao da je samo faizam sistem koji se suprotstavlja Allhovoj vjeri,
a kao da socijalizam, komunizam, ateizam, demokratija,... to nisu!


44

postigli punu mjeru samouprave priznaju naelo da su interesi
stanovnitva tih teritorija od prvenstvene vanosti i prihvataju
kao svetu dunost
63
obavezu da unapreuju u najveoj moguoj
meri, u okviru sistema meunarodnog mira i bezbjednosti us-
tanovljenog ovom Poveljom, blagostanje stanovnitva tih terito-
rija i, u tome cilju: (...) c) da razvijaju meunarodni mir i bez-
bjednost.
64

Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana onu prav-
nu sposobnost koja joj je potrebna da vri svoje funkcije i postie
svoje ciljeve.
65

Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana one pov-
lastice i imunitete koji su potrebni za postizanje njenih ciljeva.
2. Predstavnici lanova Ujedinjenih Nacija i slubenici
Organizacije uivaju isto tako povlastice i imunitete koji su
potrebni da samostalno obavljaju svoje funkcije u vezi s
Organizacijom.
66

63
Pogledajte kakav su izraz upotrijebili i ta su sve od kufrova drave la-
nice ove organizacije prihvatile: prihvataju obavezu razvijanja meuna-
rodnog mira i bezbjednosti (a to se kosi sa Allhovom vjerom, jer je Allh
naredio irenje Svoje vjere, a ne mir sa kfirima) kao svetu dunost!
64
lan 73.
65
lan 104.
66
lan 105.


45

5. Princip u pogledu dihda
Zapravo, ovaj princip proistie iz prethodnog princi-
pa. On odreuje da je odnos izmeu muslimana i kfir
odnos mrnje, neprijateljstva i rata, a ne ljubavi, prijatelj-
stva i mira. Uzvieni Allh je rekao:
.>.l... _.> N _.>. .. _.. . ..I .`\ <
I borite se protiv njih sve dok fitne (kufra i irka, tj.
injenja ibdeta nekome i neemu drugom mimo Allha)
ne nestane i dok sva vjera ne bude samo za Allha.
67

I on je, takoer, rekao:
.l.. _.I N _.`..`. <!. N. ...l!. ,>N N. _.`.,> !.
,> < .Ì... N. _.`.... _: _>l . _.I ...
...l _.> .L-`. .,>l s .. .>. _.`,-..
Borite se protiv onih kojima je data Knjiga, a koji ne
vjeruju ni u Allha ni u Sudnji dan, koji ne smatraju
zabranjenim ono to Allh i Njegov Poslanik zebra-

67


46

njuju i koji ne ispovijedaju istinsku vjeru sve dok,
ponieni, ne daju dizju (glavarinu).
68

.l... _.:.l l !. .>..l..1`. ! ..l.. _ <
. _.1`.`.l
I borite se protiv svih murik (mnogoboaca), kao
to se oni svi bore protiv vas; i znajte da je Allh sa
bogobojaznima.
69

: ~l. `,.:N ``,>' .l.! _.:.l .> `.>....>.
`.>..>. .>..>. ..`-. .l _ ..`.
Kada prou Sveti mjeseci, ubijajte murike gdje god
ih naete, zarobljavajte ih, opsjedajte i na svakom
prolazu ih doekujte!
70

..s. .l !. ..-L.`. . :. .. 1!. _.>l _..>,. ..
..s < ...s. _,>.. . `...: N `....l-. < ..l-.

68
sra et-Tewbe, 29. jet.
69
70


47

I protiv njh pripremite koliko god moete snage i
konj za boj, da biste time zaplaili Allhove i vae
neprijatelje, i druge osim njih vi ih ne poznajete,
Allh ih zna.
71

..>: `_.. < _.I. .- . '..: _ls !>l '.!.-' .',...
Muhammed je Allhov poslanik, a oni koji su sa
njim su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu
sobom
72

!..!.. _.I .`... . ..,. .>.. s ...: ... _.!. < ..1.
..'.> ...'.>. I: _ls _....l :,s _ls _,.>l _...> _
_... < N. _.!> ..l .,N
O vjernici, ako neko od vas od vjere svoje otpadne,
pa, Allh e sigurno umjesto njih dovesti ljude koje
On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a
prema nevjernicima ponosite. Oni e se na Allho-
vom putu boriti i nee se niijeg prijekora bojati.
73

71
72
sra el-Feth, 29. jet.
73
sra el-Mide, 54. jet.


48

Takoer, rekao je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi
we sellem:
Nareeno mi je da se borim protiv ljudi, sve dok ne
posvjedoe da niko nema prava da mu se ini ibdet
osim Allha i da je Muhammed Allhov Poslanik, i
dok ponu obavljati namz i davati zekt. A kada
tako urade, od mene su sauvali ivote svoje i imetke
svoje, osim kada to pravo islma zahtijeva, a obraun
im je pred Uzvienim Allhom.
74

I rekao je:
Protjerajte idove i krane sa Arapskog poluostr-
va!
75

Ovi tekstovi sadre naredbu borbe protiv kfir. Vo-
enje dihda protiv neprijatelj islma u cilju da se islm
rairi i zavlada svijetom je jedna od glavnih obavez im-
ma (voe) musliman.
Stoga, kakav islm predstavlja saudijska vlada dok je
u miru sa neprijateljima islma? Zar ovo nije njihovo total-
no ukidanje (ponitenje) obaveze dihda? Naravno da
jeste.

74
hadth su zabiljeili immi el-Buhr i Muslim.
75
hadth su zabiljeili imm el-Buhr (3053, 3152), imm Muslim (1551,
1637, 1767), et-Tirmidh (1606), imm Ahmed (1/195, 10/144), ed-Drim
(2/306), el-Buhr u Et-Trhul-Kebr (4/57), el-Bejheq u El-Kubr
(18750), Mlik u Muwetti (3/88), Es-Selsila es-Sahha (1132),


49

Ono to je ovoj murikoj dravi bitno jeste pridra-
vanje pravil sadranih u Povelji, koja u lanu 2., paragraf
1. kae: Organizacija je zasnovana na principu suverene jedna-
kosti svih njenih lanic.
A paragraf 3. (lana 2.) kae: Svi lanovi rjeavaju svoje
meunarodne sporove mirnim nainima, tako da meunarodni mir i
bezbjednost kao ni pravda ne budu povreeni.
Paragraf 4. (lana 2.) kae: Svi lanovi se u svojim
meunarodnim odnosima uzdravaju od pretnje silom ili upotrebe
sile protiv teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti svake
drave, ili na svaki drugi nain nesaglasan s ciljevima Ujedinjenih
Nacija.
Paragraf 5. (lana 2.) kae: Svi lanovi daju Ujedinjenim
Nacijama svaku pomo u svakoj akciji koju one preduzimaju u
skladu s ovom Poveljom, i uzdravaju se od davanja pomoi svakoj
dravi protiv koje Ujedinjene Nacije preduzimaju preventivnu ili
prinudnu akciju.
Zato razmisli o velikom kufru sadranom u posljed-
njem paragrafu, koji gleda na UN i njenu Povelju kao os-
novu pomaganja i nepomaganja. Drugim rijeima, UN su
postale oboavani bog mimo Uzvienog Allha.
tavie, ovi paragrafi 2. lana nam objanjavaju kom-
pletnu utnju Saudijske Arabije, kao i drugih murikih
vlad, u pogledu, recimo, ruske invazije na eensku teri-
toriju. U skladu sa Poveljom, Rusija nije prekrila Me-
unarodni Zakon, jer je njeno nemilosrdno bombardo-


50

vanje eenije samo unutranje pitanje protiv teroriz-
ma.
lan 2., paragraph 7. kae: Nita u ovoj Povelji ne
ovlauje Ujedinjene Nacije da se meaju u pitanja koja se po sutini
nalaze u unutranjoj nadlenosti svake drave niti zahtijeva od la-
nova da takva pitanja iznose na rjeavanje na osnovu ove Povelje;
Zapravo, Sandy Berger, Klintonov sekretar savjetnik,
je rekao: Svakako da Rusija ima pravo da se boti protiv
terorizma unutar svojih granica.
76

Pitanje: Zato je sluaj da tzv. islmska drava (Sau-
dijska Arabija) uvijek potpisuje i primjenjuje odluke UN-a
koje za cilj imaju unitavanje nacija i teritorija onih koji se
pripisuju islmu i muslimanima, kakve su sankcije protiv
Irqa, Libije, Afgnistna, itd.?
Elhamdu lillh, Kralj Fahd, ili imm musliman, kako
neki tvrde, je odgovorio na ovo pitanje u svom obraanju
naciji povodom Ramadnskog Bajrama 1402. hidretske
godine, rekavi:
Mi radimo unutar globalne, meunarodne sfere u okviru
Ujedinjenih Nacija, njenih ogranaka i organizacija. Mi se
pridravamo njene Povelje, podravamo njene napore i bo-
rimo se protiv svakog nezakonitog postupka koji nastoji da

76
''Financial Times'', 18. novembar, 1999.


51

oslabi njenu mo i da umanji autoritet i punovanost
Meunarodnog Zakona.
77

Pa, ljudi, je li ovo Hdimul-Haramejn (Sluga Dva
Harema) ili Sluga Ujedinjenih Nacija? Postoji li kufr, vei
od ovog?
Ovi paragrafi lana 2 takoer objanjavaju zabranu
saudijske vlade immima damij da otvoreno ine dovu i
podstiu na sakupljanje novca za stanovnitvo eenije.
Ova zabrana je trajala dva mjeseca. Jer, svojim proglae-
njem borbe za nezavisnost, eeni su (to se tie UN-a)
poinili akt terorizma. A saudijska vlada, kako je Kralj
Fahd rekao: e se boriti protiv svakog nezakonitog pos-
tupka koji nastoji da oslabi njenu mo i da umanji autoritet
i punovanost Meunarodnog Zakona.
Uzvieni Allh je rekao:
_| _.I ... _ls .>,..: . .-. !. _... `.l ..l
.L.:l _.. .l _l.. `.l '' .l: `..!. .l! _.\l .>,
!. .,. < .`-.L`.. _ -. ,.N <. `.l-. `.>`.|
One koji su od vjere svoje otpali, poto im je bio
jasan pravi put, ejtn je na grijeh navodio i lanu im

77
Talal al-Attar, ''El-Memlekeh es-Su'dijje we Hajatul-Umem'', 33. str.


52

nadu ulivao. To zato to su govorili onima koji ne
vole ono to Allh objavljuje: Mi emo vam se u ne-
kim stvarima pokoravati, a Allh dobro zna njihove
tajne.
78

E-enqt je o ovim jetima rekao:
Znaj da svaki musliman, u ovo doba, mora razmisliti o
ovim jetima sre Muhammed, i biti potpuno obazriv (da se
uva) estokog upozorenja koje oni sadre. Ovo je zbog
toga to mnogi od onih koji pripadaju islmu bez sumnje
upadaju u estoku prijetnju koju oni sadre, jer svi kfiri,
bili oni istoni ili zapadni, mrze ono to je Allh objavio
Svom Poslaniku, sallallhu alejhi we sellem, a to je Qurn i
sunnet Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi we sellem,
koji ga objanjava. Zato, svako ko kfirima koji mrze ono
to je Allh objavio kae: Mi emo vam se u nekim
stvarima pokoravati, on zapada u estoku prijetnju iz
ovog jeta, naroito oni koji kau: Mi emo vam se
pokoravati u svemu, kakvi su oni koji slijede sekularne
zakone, pokoravajui se onima koji mrze ono to je Allh
objavio. Zaista, ovi ljudi su od onih ija e lica i lea meleki
udarati, oni slijede ono to Allha srdi i mrze Njegovo
Zadovoljstvo i Allh e njihova djela unititi.
79

78
sra Muhammed, 25. i 26. jet.
79
''Adw'ul-Bejn'', 7. tom, 589.-590. str.


53

Ono na ta treba ukazati jeste to da se prijetnja ovih
jet iz sre Muhammed odnosi na one koji kfirima ka-
u: Mi emo vam se u nekim stvarima pokoravati. Pa ta
je sa onima koji kau da e im se pokoravati u svemu? I
ta je sa onima koji im, povrh svega toga, kau da e ih u
tome podrati i pomagati? I ta je sa onima koji njima
kau da e se boriti protiv svakoga ko se pobuni protiv
zakon onih koji mrze ono to je Allh objavio? Bez sum-
nje, njihov kufr je daleko vei nego kufr onih koji su spo-
menuti u jetima.
Zar nije vrijeme za one koji vladu Saudijske Arabije,
zajedno sa drugim sekularnim vladama, kfirskim drava-
ma, smatraju muslimanskim vladama, da porazmisle o
ovim jetima sre Muhammed u kojoj je Uzvieni Allh
rekao:
* _.`,`.... _.,1l . _ls ..l !l!
Kako oni ne razmisle o Qurnu, ili su im na srcima
katanci?!
80

Od lanova i principa u Povelji Ujedinjenih Nacija
koji obavezuju na mir, nenapadanje, potovanje granica i
suverenosti ostalih drav su i lanovi:

80
sra Muhammed, 24. jet.


54

Ciljevi Ujedinjenih Nacija su: 1. odranje meunarodnog mira
i bezbjednosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih kolektivnih
mjera radi spreavanja i otklanjanja prijetnji miru i suzbija-
nje akata agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mir-
nim sredstvima, a u skladu s naelima pravde i meunarod-
nog prava, sreivanja ili rjeavanja meunarodnih sporova ili
situacija koji bi mogli dovesti do povrede mira; 2. razvijanje meu
nacijama prijateljskih odnosa zasnovanih na potovanju nae-
la ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda i preduzimanje
drugih odgovarajuih mjera radi uvrenja opteg mira.
81

Organizacija i njeni lanovi postupaju u sprovoenju ciljeva
navedenih u lanu 1 u saglasnosti sa sledeim naelima: (...) 3. svi
lanovi reavaju svoje meunarodne sporove mirnim naini-
ma, tako da meunarodni mir i bezbednost kao ni pravda ne
budu povreeni.
82

lanstvo u Ujedinjenim Nacijama otvoreno je svim ostalim
miroljubivim dravama koje prihvate obaveze sadrane u ovoj
Povelji, a po ocjeni Organizacije su sposobne i voljne da te obaveze
izvravaju.
83

Generalna skuptina moe razmatrati opta naela saradnje u
ouvanju meunarodnog mira i bezbjednosti, ukljuujui nae-
la na kojima poivaju razoruanje i regulisanje naoruanja, i
moe u pogledu tih naela da daje preporuke lanovima ili Savetu
bezbednosti ili i prvima i drugom. Generalna skuptina moe

81
lan 1.
82
lan 2.
83
lan 4.


55

raspravljati o svim pitanjima odranja meunarodnog mira
i bezbjednosti koja pred nju iznese bilo koji lan Ujedinje-
nih Nacija ili Savjet bezbjednosti ili drava nelanica Ujedi-
njenih Nacija u skladu s lanom 35, stav 2. (...) 3. Generalna
skuptina moe skrenuti panju Savjetu bezbjednosti na situ-
acije koje bi mogle ugroziti meunarodni mir i bezbjednost.
84

Pridravajui se odredbi lana 12, Generalna skuptina moe da
preporuuje mjere za mirno sreivanje svake situacije neza-
visno od njenog porekla za koju nalazi da moe da teti op-
tem blagostanju ili prijateljskim odnosima medu nacijama,
ukljuujui situacije nastale povredom odredaba ove Povelje koje
postavljaju ciljeve i naela Ujedinjenih Nacija.
85

Generalna skuptina prima i razmatra godinje i posebne izvetaje
Savjeta bezbjednosti; ovi izvetaji sadre podatke o merama koje
je Savjet bezbjednosti odluio da preduzme ili je ve preduzeo
radi odranja meunarodnog mira i bezbjednosti.
86

Odluke Generalne skuptine o vanim pitanjima donose se dvotre-
inskom veinom prisutnih lanova koji glasaju. Ova pitanja obuh-
vataju: preporuke o odravanju meunarodnog mira i bez-
bjednosti...
87

84
lan 11.
85
lan 14.
86
lan 15.
87
lan 18.


56

Savet bezbednosti sastoji se od 15 lanova Ujedinjenih Njacija. (...)
Generalna skuptina bira deset drugih lanova Ujedinjenih Nacija
kao nestalne lanove Savjeta bezbjednosti, vodei naroito rauna,
u prvom redu, o doprinosu lanova Ujedinjenih Nacija
odranju meunarodnog mira i bezbjednosti i ostalim ciljevima
Organizacije kao i o pravinoj geografskoj raspodjeli.
88

Da bi se obezbedila brza i efikasna akcija Ujedinjenih Nacija, njiho-
vi lanovi poveravaju Savjetu bezbjednosti prvenstveno odgovor-
nost za odranje meunarodnog mira i bezbjednosti i sagla-
avaju se da Savjet bezbjednosti djeluje u njihovo ime pri
sprovoenju svojih dunosti na osnovu ove odgovornosti.
89

U cilju unapreivanja, uspostavljanja i odravanja meuna-
rodnog mira i bezbjednosti, uz to manje rasipanje ljudskih i eko-
nomskih svjetskih izvora na naoruanje, Savjet bezbjednosti je, uz
pomo Komiteta vojnog taba predvienog u lanu 47, odgovoran za
formulisanje planova koji e se podneti lanovima Ujedinjenih
Nacija radi ustanovljavanja sistema za regulisanje naorua-
nja.
90

Savjet bezbjednosti utvruje da li postoji pretnja miru, pov-
reda miru, ili agresija i daje preporuke ili odluuje koje e se mere
preduzeti u skladu sa lanovima 41 i 42, da bi se odrali ili us-
postavili meunarodni mir i bezbjednost.
91

88
lan 23.
89
lan 24.
90
lan 26.
91
lan 39.


57

U cilju stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja koji su neo-
phodni za miroljubive i prijateljske odnose izmeu nacija,
zasnovane na potovanju naela ravnopravnosti i samoopre-
djeljenja naroda, Ujedi-njene Nacije rade na unapreenju...
92

stanovnitva tih teritorija od prvenstvene vanosti i prihvataju kao
svetu dunost obavezu da una-preuju u najveoj moguoj mjeri, u
okviru sistema meunarodnog mira i bezbjednosti ustanovljenog
ovom Poveljom, blagostanje stanovnitva tih teritorija i, u tome
cilju: (...) c) da razvijaju meunarodni mir i bezbjednost...
93

lanovi Ujedinjenih Nacija slau se takoer da se njihova
politika na teritorijama na koje se ova glava primenjuje mora
zasnivati, nita manje nego kada je u pitanju oblast njihovih
metropola, na optem naelu dobrog susedstva, uz pridavanje
dune panje interesima i blagostanju ostalog svijeta u socijalnoj,
ekonomskoj i trgovinskoj oblasti.
94

Dunost je administrativne vlasti da osigura da teritorija pod sta-
rateljstvom d svoj doprinos odranju meunarodnog mira i
bezbjednosti...
95

92
lan 55.
93
lan 73.
94
lan 74.
95
lan 84.


58

Generalni sekretar moe skrenuti panju Savjetu bezbjednosti na
svako pitanje koje po njegovom miljenju moe da ugrozi
ouvanje meunarodnog mira i bezbjednosti.
96

6. Princip suenja samo pred Allhovim zakonom
Suenje samo pred Allhovim zakonom predstavlja potvr-
ivanje vjerovanja u Allhovo jedinstveno pravo da samo On
sudi Svojim robovima, koje je On stvario i jedini On zna ta im
je potrebno, a ta po njih pogubno, pa je stoga On jedini koji im
moe i smije biti Onaj koji im propisuje zakone kojih e se
pridravati.
A dokaz koji otkriva kufr onih koji idu pred drugo
mimo Allhovog eriata po presudu su rijei Uzvienog
Allha:
. ,>. ..-.Ll!. .`.. <!. .1 i...`. :.``-l!. _..'.l N
!.. !> <. ..- ..l.
Ko uini kufr u tgta, a vjeruje u Allha, taj se
uhvatio za najvru vezu koja se nee prekinuti.
97

96
lan 99.
97
sra el-Beqare, 256. jet.


59

N Ì _l>' '.N. !.. < . _...-l
''Samo Njemu pripada stvaranje i naredba! Uzvien
neka je Allh, Gospodar svjetova!''
98

_| `.>>l N| < ,. N ...-. N| :!`.| il: _.I `..1l >.l.
. !.l N _..l-.
''Sud pripada jedino Allhu. On je naredio da ne ini-
te 'ibdet nikome drugome osim Njemu. Ovo je prava
vjera, ali veina ljudi ne zna.''
99

N. .: _ ..>`> .>
''I nema nikoga koji se Njemu pridruuje u Njegovom
sudu''.
100

!.. ..l.> , . .`_: ..>> _|| <
''U emu god se razilazite sud treba da d Allh''.
101

98
sra el-E'rf, 54. jet.
99
sra Jsuf, 40. jet.
100
sra el-Kehf, 26. jet.
101
sra e-ura, 10. jet.


60

,l < >>!. _..>.>'
''Zar Allh nije sudija najpravedniji?!''
102

_| `.>>' N| < .ls l. . .l.. _..,l _.l. ..l
''Sud pripada samo Allhu. Ja se u njega uzdam i neka
se na njega oslanjaju oni koji se oslanjaju!' ''
103

.>. < N .l| N| .> l ..>' _ _|.N :,>N. Ì. `.>>' .l|.
_.`- >,.
''On je Allh, drugog boga osim njega nema; Njemu
neka je Hvala i na ovom i na onom svijetu! Samo On
sudi i Njemu ete se vratiti.''
104

N. ~.. . < !.l| ,>. N .l| N| .> _ .`_: il! > N| .>.
Ì '>>' .l|. _.`->,.

102
sra et-Tn, 8. jet.
103
sra Jsuf, 67. jet.
104
sra el-Qasas, 70. jet.


61

''I ne moli se, pored Allha, drugom bogu! Nema boga
osim njega! Sve e, osim Njegovog Lica, propasti! Nje-
mu pripada sud i Njemu ete se povratiti!''
105

_| `.>>l N| < 1. _>l .>. .> _\..l
''Sud pripada jedino Allhu i On je sudija najbolji.''
106

_|. .>...-L .>.| _.:.
''A ako im se pokorite (u smatranju jedenja mesa strvine
hallom) vi ete biti murici''.
107

_ .... !. _,. < .>l . ..l-> .. !.,> *.l>. _
<. _: .>l . _ls < _...
''Reci: 'Kaite vi meni: Zato jednu hranu koju vam
Allh daje smatrate zabranjenom, a drugu
doputenom?' Recite: 'Da li vam je prosuivanje o
tome Allh prepustio ili o Allhu lai iznosite?' ''
108

105
sra el-Qasas, 88. jet.
106
sra el-En'm, 57. jet.
107
sra el-En'm, 121. jet.
108
sra Jnus, 59. jet.


62

`.l .. .`s. . l . _.I !. .l _:!. . <
''Zar oni da imaju partnere (druga boanstva) koji im
propisuju od vjere ono to Allh nije naredio?''
109

.l ,. _|| _.I _..`s,. .. .`... !.. _,. i.l| ! .. _,. .
il. _...,`. _ ..!>.. _|| ..-.Ll .. .'. _ .`,>. ..
..,`.. .L.:l _ .l.`. *.l. ..-.
Jesi li video one koji tvrde da vjeruju u ono to je ob-
javljeno tebi i u ono to je objavljeno prije tebe, a e-
le da im se sudi pred tgtom? A ejtn eli da ih od-
vede u daleku zabludu.
110

Muhammed bin Ibrhm lu ejh je o spomenutom
jetu u sri en-Nis rekao:
Allh je njihovo vjerovanje nazvao laju rijeima oni
tvrde. Stoga, svako ko ode po sud pred drugo mimo onoga
sa im je doao Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we
sellem, je uistinu vjerovao u tgta vjerovanjem koje zna-
i nevjerstvo u Allha.
111

109
sra e-r, 21. jet.
110
sra en-Nis, 60. jet.
111
El-Kewif el-Dalije fi Kufr ed-Dewle es-Sudijje, 48. str.


63

Stoga saudijska vlada nije uinila kufr u tgta, a to
je uslov za ispravnost islma, ve sve vrijeme ini tehkum
pred tgtom, a to predstavlja mn (vjerovanje) u tgta.
tavie, u lanu 92. Povelje stoji: Meunarodni sud je
glavni sudski organ Ujedinjenih nacija. On postupa u skladu s
priloenim statutom, koji je zasnovan na Statutu Stalnog suda
meunarodne pravde i ini sastavni deo ove Povelje.
Prema ovom meunarodnom sudu pravde, saudijska
vlada je, kao i sve druge lanice Ujedinjenih Nacija, stra-
na (stranka), kao to stoji u lanu 93: Svi lanovi Ujedinje-
nih Nacija su, ipso facto, strane Statuta Meunarodnog Suda
Pravde.
to se tie saglasnosti Saudijske Arabije sa odlukama
ovog suda, ona je spomenuta u 1. paragrafu lana 94:
Svaki lan Ujedinjenih nacija obavezuje se da e se pridr-
avati odluke Meunarodnog suda u svakom sporu u kome je
stranka.
Ostali lanovi Povelje u kojima se jasno vidi obaveza
svakog lana OUN da se pokorava tgtu i odlazi po
presudu pred njega su:
Ciljevi Ujedinjenih Nacija su: 1. odranje meunarodnog mira i
bezbjednosti i u tu svrhu: preduzimanje efikasnih kolektivnih mje-
ra radi sprjeavanja i otklanjanja prijetnji miru i suzbijanje akata
agresije ili drugih povreda mira, kao i postizanje mirnim sredstvima,
a u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava, sreiva-


64

nja ili rjeavanja meunarodnih sporova ili situacija koji bi
mogli dovesti do povrede mira.
112

a) unapreivanja meunarodne saradnje na politikom polju i pod-
sticanja progresivnog razvoja meunarodnog prava i njegove
kodifikacije.
113

Svaki lan Generalne skuptine ima jedan glas. 2. Odluke
Generalne skuptine o vanim pitanjima donose se dvotreinskom
veinom prisutnih lanova koji glasaju.
114

Svaki lan Savjeta bezbjednosti ima jedan glas. 2. Odluke
Saveta bezbednosti o proceduralnim pitanjima donose se potvrdnim
glasanjem devet lanova. 3. Odluke Savjeta bezbjednosti o svim
ostalim pitanjima donose se potvrdnim glasovima devet lano-
va, ukljuujui potvrdne glasove stalnih lanova, s tim da se,
pri donoenju odluka na osnovu glave VI i lana 52, stava 3, strana
u sporu uzdri od glasanja.
115

kao svetu dunost obavezu da unapreuju u najveoj moguoj
mjeri, u okviru sistema meunarodnog mira i bezbednosti ustanov-

112
lan 1.
113
lan 13.
114
lan 18.
115
lan 27.


65

ljenog ovom Poveljom, blagostanje stanovnitva tih teritorija i, u
tome cilju: a) da osiguraju, uz duno potovanje kulture naroda u
pitanju, njihov politiki, ekonomski, socijalni i prosvetni napredak,
pravino postupanje s njima, kao i da ih titi od zloupotreba; b) da
razvijaju samoupravu, da posveuju dunu panju politikim
tenjama tih naroda, kao i da im pruaju pomo u progresi-
vnom razvoju njihovih slobodnih politikih ustanova, u skla-
du s posebnim uslovima svake teritorije i njenih naroda i razliitog
stupnja njihovog napretka.
116

Izmjene i dopune ove Povelje stupaju na snagu za sve lanove
Ujedinjenih Nacija kad ih usvoje dvije treine lanova General-
ne skuptine i kada ih, saglasno njihovom ustavnom postupku,
ratifikuju dvije treine lanova Ujedinjenih Nacija, ukljuujui i
sve stalne lanove Savjeta bezbjednosti.
117

U cilju revizije ove Povelje moe se odrati Opta konferencija
lanova Ujedinjenih Nacija na dan i u mestu koji e utvrditi gla-
sovima dvije treine lanova Generalne skuptine i glasovima
ma kojih sedam lanova Savjeta bezbjednosti. Svaki lan
Ujedinjenih Nacija na Konferenciji imae jedan glas. 2. Svaka
izmjena ove Povelje koju Konferencija preporui dvotreinskom
veinom glasova, stupie na snagu kad je ratifikuju dvije
treine lanova Ujedinjenih Nacija saglasno svom ustavnom
postupku, ukljuujui i sve stalne lanove Savjeta bezbjednosti.
118

116
lan 73.
117
lan 108.
118
lan 109.


66

Ovu Povelju ratifikovae drave potpisnice u skladu sa svojim
odnosnim ustavnim postupkom.
119

Ovo vam jasno pokazuje da je takozvana islmska
drava Saudijska Arabija obavezana da ide ljudski nainje-
nim zakonima po presudu. Takav akt je dovoljan da doka-
e kufr prirodu ove drave, i to da ona nije nita drugo ne-
go sekularna drava, ba kao i ostali (drugi) sekularni sis-
temi u muslimanskim zemljama. Razlika izmeu njih je
to da one promoviu svoj sekularizam otvoreno, dok je
Saudijska Arabija odabrala da to radi prikriveno i lice-
mjerno.

119
lan 110.


67

SAUDIJSKA ARABIJA I
EKONOMSKE I DRUTVENE
ORGANIZACIJE
UJEDINJENIH NACIJA


68

to se tie obezbjeivanja meunarodne saradnje u
rjeavanju ekonomskih, drutvenih, kulturnih ili
humanitarnih pitanja i problema, cijelo 9. poglavlje Pove-
lje je posveeno tome. Ono je tu, kako stoji u lanu 55,
radi promovisanja:
a) poveanja ivotnog standarda, punog zaposlenja i uslova za
ekonomski i socijalni napredak i razvoj, b) rjeavanja meunarodnih
ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i srodnih problema i
meunarodne kulturne i prosvjetne saradnje; i c) sveopteg
potovanja i uvaavanja ljudskih prava kao i osnovnih sloboda za
sve, bez obzira na rasu, pol, jezik ili vjeru.
Za ostvarenje gore navedenih ciljeva, Povelja navodi
da: razliite specijalizovane agencije, utemeljene putem meu-
vladinim sporazumom i imajui iroke meunarodne odgovornosti
kao to je utvreno njihovim osnovnim instrumentima, na ekonom-
skom, socijalnom, kulturnom, prosvetnom, zdravstvenom i srodnim
poljima, povezuju se s Ujedinjenim Nacijama u saglasno-
sti s odredbama lana 63.
120

Ove specijalizovane agencije su agencije kakve su
ILO, UNESCO, IMF, itd.
Iako ove organizacije imaju razliite specijalnosti,
one imaju bliske veze i odnose i redovne meusobne kon-
sultacije. Ovo je tako jer sve one slue istoj svrsi, a koja je
zapadnjaka kontrola nad svijetom, na svim nivoima.

120
lan 57.


69

tavie, nakon raspada Sovjetskog Saveza i za vrijeme
rata u Zalivu, Amerikanci su otvoreno poeli pozivati u
Novi Svjetski Poredak. Takav poredak predstavlja globali-
zaciju ili, preciznije, amerikanizaciju svijeta, politiki,
ekonomski, socijalno (drutveno) i kulturno.
Saudijska Arabija je drava lanica mnogih specijali-
zovanih agencija i uestvuje u odluivanju o njihovoj
politici, programima i budetu. A mi emo, inAllh,
ovdje spomenuti najopasnije od ovih organizacij, da bis-
mo razjasnili saradnju saudijske vlade sa Allhovim nepri-
jateljima u projektu sekularizacije svijeta.


70

1. Saudijska Arabija i Meunarodna Laburistika
Organizacija (ILO, International Labour Organi-
sation)
1996. godine, Meunarodna Laburistika Organiza-
cija je nastavila da poboljava radne uslove. Utemeljena
1919. godine kao autonomna institucija spojena sa Ligom
Narod, ILO ima tri primarna cilja: promovisanje demok-
ratije i ljudskih prav, borbu protiv nezaposlenosti i siro-
matva i obezbjeivanje jednakosti i odgovarajue zatite
za sve vrste radova.
121

tavie, Ona regulie meunarodnu politiku i progra-
me, da bi pomogla u poboljanju uslova ivota i rada:
obezbjeuje meunarodne radne standarde da bi sluila kao
smjernica za nacionalne vlasti u stavljanju ovih politika na
snagu; izvodi vaan program tehnike kooperacije za
pomo vladama da sprovedu ovu politiku u djelo; i zalae se
u obuavanju, edukaciji i istraivanju da se pomogne u
ovim naporima.
122

Opasnost ove organizacije, kao i Ujedinjenih Nacija i
njenih ostalih organizacija, lei u promovisanju demokra-

121
''Yearbook of the United Nations 1996'' (''Godinjak Ujedinjenih Nacija
1996''), 1394. str.
122
''Basic Facts About the United Nations'' (''Osnovne injenice o Ujedinje-
nim Nacijama''), 51. str.


71

tije, to znai vladavine naroda, vladavine od strane naro-
da i za narod. Drugim rijeima, gospodarstvo (vlast, vlada-
vina), kada je demokratija u pitanju, je za narod jedino.
Ovo demokratiju ini samoutemeljenom religijom u kojoj
je vlast za narod.
Nasuprot ovome, u vjeri islmu vlast (vladavina)
pripada Uzvienom Allhu, kao to je rekao Allhov
Poslanik, sallallhu alejhi we sellem: Gospodar je Allh,
Uzvieni i Slavljeni, a ovaj hadth je zabiljeio Eb
Dwd u svome Sunenu u Knjizi adb i ocijenio ga je
sahhom (vjerodostojnim).
Pridruivanjem ovoj nevjernikoj organizaciji, saudij-
ska vlada je napustila Allhovu Knjigu i odbacila jete u
kojima se kae:
<. `.>> N .1-`. ..>>l .>. .,. .!.>'
A Allh sudi! Niko ne moe presudu njegovu pobiti, i
On brzo raun svodi.
123

_| < `_-. !. ..,`.
Allh radi ono to hoe!
124

123
sra er-Ra'd, 41. jet.
124
sra el-Hadd. 14. jet.


72

_| `.>>' N| <
Sud pripada samo Allhu!
125

Slino, odlazak zabludjelim kfirima po promovisa-
nje drutvene (socijalne) pravde i ekonomske stabilnosti i
za poboljanje uslova rada je jasno optuivanje kompletne
vjere islma za nekompletnost i nesposobnost da rijei ova
pitanja, dok je Allh rekao:
..l l. .>l .>..: ... .>.l. _..-. ,.. `.>l ..l`.N
!..:
Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju
prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam
islm bude vjera.
126

Saudijska Arabija je postala lanica ILO 1976. godine.
Tako ona uestvuje na Meunarodnoj Konferenciji Rada,
koja sakuplja delegate vlad, poslodavaca i radnika od dr-
ava lanica svake godine, prihvata budet i postavlja me-
unarodne standarde rada.

125
sra Jsuf, 67. jet.
126


73

Saudijska Arabija daje svoj udio doprinosa svake
godine. Na primjer, 31. oktobra 1997. godine ona je dala
ukupno 2.552.770 vajcarskih franaka, to je 0.7 % totalnog
(cjelokupnog) budeta ILO.
127

U vezi njenog prihvatanja i odobravanja ILO
kfirskih pravil, to se vidi u njenoj ratifikaciji etiri ILO
osnovne konvencije, a to su:
C.29: U vezi prisilnog ili prinudnog (obaveznog) rada
(30/06/1930),
C.100: U vezi jednakih plat (naknad) radnicima i radni-
cama za rad jednakih vrijednosti (06/06/1951),
C.105: U vezi ukidanja prisilnog rada (05/06/1951),
C.111: U vezi diskriminacije u pogledu zapoljavanja
(25/06/1958).
Neka Allh ponizi one koji jasnu i potpunu Allhovu
vjeru bacaju iza svojih lea i idu kod prokletih kfir za
postavljanje standarda rada.
Pored toga, ove konvencije, sa kojim se Saudijska
Arabija usaglasila, sadre neke lanove koji se suprotstav-
ljaju nekim smim osnovnim islmskim principima.
Na primjer, 1. lan 111. konvencije (C.111) kae:

127
Posjetite www.ilo.org.


74

U svrhu ove konvencije, termin diskriminacija obuhvata:
svaku razliku, izuzimanje ili preferiranje zasnovano na
osnovu rase, boje, pola, vjere, politikog miljenja, pripad-
nosti ili drutvenog porijekla koje za posljedicu ima one-
moguavanje ili nejednakost tretmana u zapoljavanju.
128

Ovo se jasno suprotstavlja sljedeim islmskim prin-
cipima:
1. Iskljuivanje en iz nekoliko zanimanja, kakvi su voa
drave, ministar, sudija, itd.
2. Iskljuivanje kfir, mukaraca i en, iz mnogih
zanimanja, kakvi su voa nad muslimanima, ministri,
sudije, savjetnici, itd. Zapravo, oni moraju biti iskljue-
ni sa svake pozicije koje im daje vlast i autoritet nad
muslimanima, a to bi predstavljalo poniavanje mus-
limana ili davanje njima pristupa tajnama muslimana.
3. Iskljuivanje svakoga ija se politika miljenja suprot-
stavljaju vjeri islmu ili je napadaju.
Sada bi trebali znati da je ratifikacija ovakvih pravila
jasno nevjerstvo u Allha, jer to nesumnjivo znai zadovo-
ljstvo kufrom. Uzvieni Allh je rekao:

128
Posjetite www.ilo.org.


75

.. _,. ..l. _ ...>l _ :| ..-.- ... < `,>`. !.. ,..`. .
!.. * ..`-1. `.-. _.> ...> _ ..> .:.s >.| :| `.l:.
_| < .l> _.1...l _,.>l. _ ..> !-,.-
On vam je ve u Knjizi objavio: Kad ujete da Allho-
ve rijei poriu i da im se izruguju, ne sjedite s onima
koji to ine dok ne stupe u drugi razgovor, inae,
biete kao i oni. Allh e sigurno zajedno u dehe-
nnemu sastaviti licemjere i nevjernike.
129

Trebao bi, takoer, znati da ovaj jet govori o onima
koji sjede sa kfirima dok se Allhovi jeti ismijavaju, a
nisu prisiljeni na to, ne poriui im to i ne naputajui ih.
Pa ta je sa onima koji ratifikuju (odobravaju) ismijavanje
Allhovih jet povrh svega toga?

129


76

2. Saudijska Arabija i Obrazovna, Nauna i Kultur-
na Organizacija Ujedinjenih Nacija (UNESCO,
United Nations Educational, Scientific and Cultu-
ral Organisation)
Obrazovna, Nauna i Kulturna Organizacija Ujedi-
njenih Nacija (UNESCO) je formirana 4. novembra 1946.
godine da bi doprinijela trajnom miru i bezbjednosti u svije-
tu, promoviui saradnju meu nacijama kroz obrazovanje,
nauku, kulturu i komunikaciju u cilju daljeg univerzalnog
potovanja za pravdom, za vladavinu zakona i za ljudska
prava bez razlike po pitanju rase, pola, jezika ili vjere.
130

Kristalno je jasno, iz ovih ciljeva, da je pravi cilj
UNESCO-a globalizirati kfirsku zapadnjaku kulturu. U
cilju da razotkrije ovu stvarnost, dr. Muhammed Husein je
rekao:
A kontrola Amerike posebno idov nad UNESCO-m je
neto na to ja nemam potrebe ukazivati jer je to poznato i
znano. To je potvreno onim to to je spomenuto u godi-
njem izvjetaju glasila Lige Arapskih Zemalja o ovim kon-
ferencijama. Njen cilj je da upravlja kulturom i obrazova-
njem u arapskim dravama i da promovie drutvena i poli-

130
''Yearbook of the United Nations'', Special Edition, Fiftieth Anniversary
1945.-1995. (''Godinjak Ujedinjenih Nacija'', Specijalno izdanje, Pedeseta
godinjica 1945.-1995.), 275. str.


77

tika miljenja koja slue jedino projektu idov i Zapada.
Ovo obuhvata Konferenciju razmjene predavaa meu
arapskim dravama koja se odrala u Kairu 1956. godine,
slijedei poziv UNESCO-a i Konferencija o srednjekol-
skom obrazovanju koja se odrala u Egiptu 1955. godine, a
u ijem pozivanju za njeno odravanje je uestvovao
Ameriki Univerzitet u Kairu. Ovo takoer obuhvata Ob-
razovni susret u koji je pozvao Ameriki Univerzitet 1954.
godine, a ija tema je bila Ujedinjena filozofija u ujedinje-
nom arapskom svijetu i Susret obrazovnih studija za
meunarodno razumijevanje, koji se odrao u UNESCO-u
u Bejrutu 1955. godine, a kojom je predsjedavao AbdulAzz
el-Qs. Cilj konferencija ove vrste je uglavnom da
kontrolie obrazovanje u arapskom svijetu i da ga usmjera-
va ka nereligioznom smjeru, a to e rezultirati gubitkom
sadanje generacije, kao i one koja treba doi. Ovo je u cilju
da se u ovoj regiji ne moe desiti nikakav oporavak, stvar
koja bi dala nadmo idovima i njihovim saveznicima,
zapadnim imperijalistikim dravama, naroito Amerikan-
cima, i to promovisanjem nekih pokvarenih i devijantnih
miljenja i psiholokih, obrazovnih metod.
131

Naalost, ono na to je Muhammed Husein upo-
zoravao je sada stvarnost u svim ''muslimanskim'' zemlja-
ma. Kroz blisku saradnju sadanjih vlad sa UNESCO-m,

131
Muhammed Husein, ''Husununa Muhaddadah min Dakhiliha'', 197. i
198. str.


78

mnogi su izgubili svoj islmski identitet i slijede kfire u
svemu. Ovo ukljuuje i Saudijsku Arabiju, ili ''dravu tew-
hda'', kako je neki ljudi nazivaju.
Dr. 'Abdullh el-Qabba'a je razmetljivo rekao:
''Univerzitet Obrazovanja u Rijadu se okoristio od pomoi
UNESCO-a preko njihovih strunjaka i upoljenika sa me-
unarodnim vjetinama. UNESCO-u, takoer, treba zahva-
liti za formiranje Fakulteta za obuku predavaa u Rijadu.
Slino ovome, strunjaci UNESCO-a za borbu protiv nepis-
menosti i administraciju obrazovanja, poduavanje umjet-
nosti i obrazovne programe su bili dio mnogih organizacij
koritenih da se pobolja obrazovni sistem u Kraljevini.''
132

tavie, saradnja Saudijske Arabije sa UNESCO-m je
ak i poveana potpisivanjem sporazuma sa njim za vrije-
me trodnevne posjete UNESCO-ovog generalnog direkto-
ra, Federico Mayor-a, Saudijskoj Arabiji u maju 1999.
godine. On je bio primljen u audijenciju od strane Princa
'Abdullha bin 'Abdul'Azza i Princa Sultana bin 'Abdul'-
Azza. On je takoer razgovarao sa zvaninicima brojnih
saudijskih institucij, ukljuujui, izmeu ostalih, Minis-
tarstvo Obrazovanja, Ministarstvo Planiranja, Univerzitet
''Kralj Saud'' i Institut Javne Administracije, koji ima za cilj
pojaati saradnju izmeu Kraljevine i UNESCO-a. Dvije

132
Dr. 'Abdullh el-Qabba'a, ''Es-Su'dijje wel-Munadhdhamt ed-Dew-
lijje'', 147. str.


79

strane su izrazile elju da otponu novo doba i sloile se
da oforme zajedniki komitet koji e sadravati po tri
lana sa svake strane, zaduenih za praenje sporazuma.
133

Saudijska Arabija se prikljuila ovoj idovskoj organi-
zaciji 1946. godine i uestvuje u odluivanju njene politi-
ke, programa i budeta.
Ona je 1998. godine dala doprinos od 820.844 dolara
i 7.391.247 francuskih franaka.
134
Ovo je mimo njene
redovne finansijske podrke ove kfirske organizacije. Na
primjer, ona je UNESCO-u dala beskamatni kredit u
vrijednosti od 4.6 milijardi dolara,
135
jasno dokazujui
svoju saradnju sa Allhovim neprijateljima i irenje milje-
nj i filozofij koje imaju za cilj svlaenja muslimana od
njihove vjere i preobraanja njih u kfire poput njih, kao
to je Uzvieni Allh rekao:
N. _.l,. .>..l..1`. _.> ..:`,. s ...: _| .`-.L.`.

133
Posjetite www.unesco.org.
134
''UNESCO 98 Statistical Yearbook'' (''UNESCO Statistiki godinjak''), A-
5.
135
''Es-Su'dijje wel-Munadhdhamt ed-Dewlijje'', 845. str.


80

''A oni nee prestati da se bore protiv vas, sve dok vas
ne odvrate od vae vjere, ako budu mogli.''
136

Allh je takoer rekao:
.:. .l _.`,>. !. .`, _...>. ...
Oni bi jedva ekali da i vi budete nevjernici kao to
su i oni nevjernici, pa da budete jednaki.
137

136
sra el-Beqare, 217. jet.
137
sra en-Nis, 89. jet.


81

3. Saudijska Arabija i Meunarodni Monetarni
Fond (IMF, International Monetary Fund)
Meunarodni Monetarni Fond (IMF) se smatra naj-
vanijom svjetskom ekonomskom institucijom. Utemeljen
je na Bretton Woods Konferenciji 1949. godine, a njegovi
glavni ciljevi su: promovisanje meunarodne saradnje i eks-
panzije meunarodne trgovine, promocija stabilnosti berz,
odravanje urednih berzanskih aranmana meu lanica-
ma i izbjegavanje konkurentnih berzanskih odvraanja,
utemeljenje multilateralnog sistema plaanja za transak-
ciju monet meu lanicama i eliminisanje inostranih ber-
zanskih ogranienj koja tete svjetskoj trgovini.
138

Oigledno, drave lanice koje imaju koristi od ovog
Fonda su zapadne drave. One su formirale ovu instituci-
ju, donijele njene uredbe i dale velike doprinose njoj, da bi
ojaale svoje valute i kontrolisale meunarodnu trgovinu i
monetarni sistem. Ovo je jasno iz naina na koji IMF
pozajmljuje novac, a evo proste transakcije kao to je
primjer dat od strane smog IMF.
Pretpostavimo da drava trai finansijku pomo od
IMF-a i IMF odlui da upotrijebi amerike dolare da bi
obezbjedio pomo. IMF-ova upotreba amerikih dolara re-
zultira time da drava lanica koja uzima zajam razmjeni

138
''Everyone's United Nations'', 415. str.


82

svoju valutu za amerike dolare. Da bi platila IMF-u,
drava koja pozajmljuje e biti obavezana da kupi nazad
svoju sopstvenu valutu od IMF-a. Nabavka (Kupovina)
amerikih dolara je registrovana kao dugovanje IMF-ovom
dolarskom raunu u njujorkoj Banci Federalnih Rezervi, i
kao kredit na raunu drave lanice koja pozajmljuje. Kao
rezultat, IMF-ovo dranje amerikih dolara je nie nego
amerika kvota pretplata, a Sjedinjene Drave prisvajaju
kreditorsku poziciju u IMF-u; pozajmljiva je u poziciji
dunika.
139

Dakle, IMF-ova procedura pozajmljivanja jasno po-
kazuje da je cilj ovog fonda ojaati ekonomiju industri-
jalizovanih drava kroz protok njihovih valuta. Meutim,
Zapad ispunjavanje ovog cilja, kao i drugih, definie kao
interes i dobrobit svjetske zajednice!
tavie, poput ostalih UN organizacij, lanovi i
pravila IMF su doneeni u saglasnosti sa demokratskim
principima, ili preciznije, dhulumarskim (nasilnikim)
strastima zapadnjak. Na taj nain IMF legalizuje kamatu
na kojoj je zasnovan cijeli njen finansijski sistem. On tako-
er donosi odluke putem glasanja veine lanova, a
naravno, islmskim propisima apsolutno nema mjesta u
ovoj instituciju i njoj slinim.

139
Posjetite www.imf.org.


83

Glavna finansijska uloga Fonda ''se sastoji od
obezbjeivanja privremenih kredita lanovima koji doivlja-
vaju tekoe u bilansu plaanja...''
140

Ovo znai da svaka drava lanica moe od IMF-a
dobiti finansijsku pomo, pod uslovom da je ona drava
lanica i da se pridrava sekularnih zakona i uslova ove
institucije. Kao rezultat ovoga, drave poput Amerike,
Izraela, Rusije (koje sistematski kolju one koje smatraju
muslimanima) mogu profitirati od IMF-a. Na primjer,
Rusija je nastavila da prima IMF-ov multimilionski kredit
za vrijeme rata u eeniji 1994.-1996., a to ini i dan-da-
nas.
to se tie IMF-ovih finansijskih izvora, najvei
doprinosi dolaze od kvota pretplata od njegove 182 drave
lanice. Ove kvote trenutno iznose oko 300 milijardi
dolara.
U dodatku na kvote, IMF moe, u odreenim okol-
nostima, uzeti na zajam odreene koliine valuta od 11
industrijskih zemalja ili nihovih centralnih banaka:
Sjedinjenih Drava, Njemake, Japana, Ujedinjenog
Kraljevstva, Francuske, Italije, Kanade, Holandije, Belgije,
vedske i vajcarske. Ovi kreditni aranmani, koji su
nazvani GAB (''General Arrangements to Borrow''), trenut-

140
Posjetite www.imf.org.


84

no iznose oko 23 milijarde. Dodatne dvije milijarde su
dostupne putem sporazuma sa Saudijskom Arabijom.
141

Ovakva je pozicija Saudijske Arabije u ovoj kfirskoj
instituciji, koja ima za cilj, posebno nakon raspada
Sovjetskog Saveza, ekonomsku ''amerikanizaciju'' svijeta.
Da i ne spominjemo njen dugotrajni cilj porobljavanja
slabijih nacij preoptereivanjem njih tekim, uslovnim
dugovima. A ovo ilustrira obilnu finansijku saradnju Sau-
dijske Arabije sa neprijateljima islma. Zapravo, saudijska
vlada, svojim multimilijarderskim doprinosima IMF-u
uestvuje u sistematskom ubijanju onih koji se pripisuju
islmu, a koje bi sama vlast Saudijske Arabije morala
smatrati braom. Na primjer, rusko nemilosrdno bardova-
nje eenije se finansira IMF-ovim multimilionskim
kreditima.
U zakljuku, lanstvo Saudijske Arabije u IMF-u i
saradnja sa njim je prouzrokovalo da ona poini sljedea
djela:
Prvo: Njeno prihvatanje IMF-ovih kfirskih pravil.
Drugo: Njeno uestvovanje u pravljenju politike
Fonda putem njenih glasova i njenog direktora.
Tree: Njeno primjenjivanje IMF-ovih kfirskih oba-
vez.

141
''Everyone's United Nations'', 415.-417. str.


85

etvrto: Njena finansijska saradnja sa neprijateljima
islma protiv ''muslimana''.


86

4. Saudijska Arabija i Meunarodna Federacija
Crvenog Krsta (IFRC, International Federation of
Red Cross)
1991. godine je Generalna Skuptina utemeljila
Meuagencijski Stalni Komitet da koordinira meuna-
rodni odgovor na humanitarne katastrofe.
142
Meu njego-
vim uesnicima je veina meuvladinih humanitarnih
organizacija the International Federation for Migration
(Meunarodna Organizacija za Migraciju), the Internatio-
nal Committee of the Red Cross (Meunarodni Komitet
Crvenog Krsta), the International Federation of Red Cross
and Red Crescent Societies (Meunarodna Federacija
Udruenj Crvenog Krsta i Crvenog Polumjeseca).
143

International Federation of Red Cross je najvea
svjetska dobrotvorna organizacija. Ona je, kao to i nje-
no ime ukazuje, kranski pokret koji nastoji da proiri
kranstvo u svijetu. Ova vjerska svrha, meutim, se ost-
varuje u ime humanitarne pomoi svim siromanim ljudi-
ma, bez diskriminacije po pitanju nacionalnosti, rase, vjer-
skih ubjeenja, klase ili politikog miljenja.
Osnovana 1919. godine, ona danas ima prisustvo u
skoro svakoj dravi u svijetu, kroz njena nacionalna (drav-

142
''Basic Facts About United Nations'', 248. str.
143
''Basic Facts About United Nations'', 249. str.


87

na) Udruenja Crvenog Krsta ili Crvenog Polumjeseca.
Crveni Polumjesec se koristi umjesto Crvenog Krsta u
mnogim islmskim dravama.
144

Naravno, IFRC-ovo nazivanje sadanjih sekularnih
drava u arapskom svijetu islamskim je lano i neosno-
vano, jer sve one sude (vladaju) po drugome, mimo onoga
to je Allh objavio i uzimaju neprijatelje islma za
prijatelje i zatitnike.
Meutim, njihova tvrdnja da se u ovim dravama
koristi Crveni Polumjesec umjesto Crvenog Krsta je isti-
nita. Ovo je da bi se uklonile prepreke i neprijatnosti koje
bi pojam (Crveni) Krst mogao stvoriti. Zapravo, dodatak
Crvenog Polumjeseca imenu ove kranske organizacije
nema realnosti, jer se osnovni principi IFRC-a nimalo nisu
promjenili, niti oni imaju ita sa islmom.
U ovom smislu, prikladno je spomenuti Sedam Os-
novnih Principa IFRC-a, da bi se ilustrirala injenica da je
dodatak Crvenog Polumjeseca bez znaenja i obmanju-
ju. Ovi principi su:
HUMANOST: Pokret Meunarodnog Crvenog Krsta i
Crvenog Polumjeseca, roen iz elje da se prui pomo, bez
diskriminacije, ranjenima na bojnom polju, nastoji u svo-
jim meunarodnim i nacionalnim kapacitetima sprijeiti i
ublaiti ljudsku patnju, gdje god ona naena. Njegova svrha

144
Posjetite www.ifrc.org.


88

je da zatiti ivot i zdravlje i da osigura respekt za ljudska
bia. On promovie meusobno razumijevanje, prijatelj-
stvo, saradnju i trajni mir meu svim narodima.
NEPRISTRASNOST: On ne pravi diskriminaciju prema
nacionalnosti, rasi, vjerskim ubjeenjima, klasi ili politi-
kim miljenjima. On nastoji da ukloni patnju pojedinaca,
bijui voen iskljuivo njihovim potrebama, i da d prioritet
najurgentnijim sluajevima.
NEUTRALNOST: U cilju da uiva povjerenje svih,
Pokret ne moe uzeti strane u neprijateljstvima ili da se u
bilo koje vrijeme upusti u kontroverze politike, rasne, reli-
giozne ili ideoloke prirode.
NEZAVISNOST: Pokret je nezavistan. Nacionalna Ud-
ruenja, iako su pomona u humanitarnim uslugama svojih
vlad i potinjeni zakonima svojih drav, moraju uvijek
odravati svoju autonomiju, da bi uvijek bili u stanju da
djeluju u skladu sa principima Pokreta.
DOBROVOLJNI SERVIS: On je dobrovoljni Dobro-
tvorni Pokret, neizazvan ni na koji nain eljom za dobiti.
JEDINSTVO: Moe postojati samo jedno Udruenje
Crvenog Krsta ili Crvenog Polumjeseca u bilo kojoj dravi.
Ono mora biti otvoreno za sve. Ono mora izvoditi svoj
humanitarni rad irom njene teritorije.
UNIVERZALNOST: Meunarodni Pokret Crvenog
Krsta i Crvenog Plumjeseca, u kome sva udruenja imaju


89

jednaki status i dijele jednake odgovornosti i obaveze u po-
maganju jednih drugima, je svugdje po svijetu rasprostra-
njen.
145

Bijui lojalna lanica IFRC-a, Saudijska Arabija spro-
vodi svoje dunosti u skladu sa gorespomenutim
principima. Ovo je kristalno jasno u ciljevima Saudijskog
Crvenog Polumjeseca koji je oformljen: ''...da ojaa volon-
terske programe putem obunih centara u veini ogranaka
drutva, da proiri i razvija programe obuavanja pruanja
prve pomoi unutar ogranaka drutva, da podstie institu-
cije zainteresovane da se upoznaju sa Meunarodnim Hu-
manitarnim Zakonom i Principima Meunarodnog Pokreta,
da obavijesti zainteresovane pojedince, kakvi su volonteri i
studenti, o Principima Meunarodnog Pokreta, da obezbje-
uje socijalne usluge potrebnima, kao to su starije i hendi-
kepirane osobe, da obezbjedi kurseve za obuku o radu do-
brotvornih drutava i prve pomoi, da intenzivira uestvo-
vanje en u programima prve pomoi i socijalne usluge.''
146

to se tie godinjeg doprinosa Saudijske Arabije
IFRC-u, on je 750.000 saudijskih rijala. Ovo je mimo
godinje donacije koja je bila 200.000 dolara prije nego je
poveana na 300.000 dolara. U dodatku na ovo, ona je

145
146


90

dala, u razliitim navratima, finansijku pomo u iznosu od
4 miliona vajcarskih franaka samo u toku 1404. hidretske
(1984.) godine.
147

148

U zakljuku, njena saradnja sa IFRC-om je prouzro-
kovala da Saudijska Arabija upadne u sljedea djela kufra:
1. Saradnja sa kranima u irenju kufra i preobraanju
mnogih siromanih u kfire krane.
2. Prihvatanje IFRC-ovih kfirskih principa i obaveza.

147
Dr. Talal al-Attar, ''Es-Su'dijje we Haiat el-Umem'', 52. str.
148
Vano je napomenuti da je vedina ovih podataka iz izvora starih deset
godina, prije dogaaja od 11. septebmra 2001. u Njujorku i Vaingtonu,
nakon ega je Saudijska Arabija otpoela sa novom erom ulizivanja Zapadu
i obasipanja zapadnjakih institucija novim ciframa, svotama novca i vedim
donacijama, samo da bi sa sebe saprala vid mogude krivice za ono to se
desilo u Americi, a za to neki zapadnjaci krive neke saudijske dravljane.


91

5. Saudijska Arabija i Grupa Svjetske Banke (World
Bank Group)
Svjetska Banka je grupa etiri institucije: The Inter-
national Bank for Reconstruction and Development
(IBRD), osnovana 1945. godine, The International Finance
Corporation (IFC), osnovana 1956. godine, The Internati-
onal Development Association (IDA), osnovana 1960.
godine i Multilateral Investment Guarantee Agency
(MIGA), osnovana 1988. godine.
149

to se tie IBRD-a, njegovi lanovi su sakupljeni
1944. godine na Bretton Woods Konferenciji i Banka je
zapoela operacije 1946. godine sa mandatom da promovie
meunarodni protok kapitala u produktivne svrhe i da po-
mogne u rekonstrukciji nacijama devastiranih Drugim
Svjetskim Ratom. Devedeset procenata pozajmica Banke je
finansirano meunarodnim tritem kapitala.
IDA obezbjeuje finansiranje po visoko povoljnim
uslovima za najsiromanije svjetske drave, one koje nisu u
stanju da obezbijede kredite od IBRD-a IDA pozajmice,
poznate kao krediti su proireni uglavnom na drave sa
godinjim prihodom po glavi stanovnika manjim od $295
IDA-ini resursi dolaze od doprinosa vlada donatora. Ovi
doprinosi dolaze uglavnom od bogatijih IDA lanica Meu

149
''Basic Facts About the United Nations'', 45. str.


92

projektima u koje se najvie ulae su projekti koji se tiu
en.
150
U fiskalnoj 1999. godini pretplata i doprinos
Saudij-ske Arabije je bila 2,108.21 milijardi amerikih
dolara,
151
a to je 2.13 % kumulativnih IDA doprinosa. Ovo
takoer uvrtava Saudijsku Arabiju kao desetu dravu na
listi lanica donatora.
to se tie IFC-a, ona je ''najvei multilateralni izvor
jednakosti i kreditnog finansiranja za projekte privatnog
sektora u dravama u razvoju...''
152
Njeni resursi dolaze
uglavnom od pretplata od njenih drava lanica i iz
akumuliranih zarad. Saudijska Arabija je pristupila IFC-u
i potpisala svoj lan sporazuma 1963. godine. Aprila 20.
1998. godine je IFC odluio da pridoda Saudijsku Arabiju
globalnom indeksu, radei zajedno sa ''Saudi Arabia Mone-
tary Agency'' (SAMA). Ovo je u cilju da se razvije berzan-
ski indeks, koji e inkorporirati saudijsku razmjenu rob
(akcija) kao dio IFC-ovog globalnog kompozitnog indeksa,
a koji trenutno pokriva 32 drave. Saudijska trina
kapitalizacija je oko 50-60 milijardi.
153

to se tie MIGA, ona je ''osnovana da podstakne
protok stranog privatnog kapitala u drave u razvoju. Ona

150
151
Posjetite www.worldbank.org.
152
153


93

ovo ini obezbjeujui garancije (ino)stranim privatnim in-
vestitorima protiv ne-komercijalnih (tj. politikih) rizik
transfera valut, i ratne i civilne poremeaje u dravama u
razvoju.''
154
Kapital pretplata MIGA-e premauje 1 milijar-
du dolara od njenih 145 drava lanica. Posljednja prt-
plata Saudijske Arabije iznosila je 13.37 miliona saudijskih
rijala sa 3,137 (od) akcija.
155

U dodatku na ove etiri institucije, Svjetska Banka
je oformila i The International Centre for Settlement of
Investment Dispute (ICSID). Saudijska Arabija je potpisa-
la lanove sporazuma sa ICSID-om 26. septembra 1979.
godine i ratifikovala ga 8. maja 1980. godine.
156

Kao to vidite, saudijska vlada je posveena da radi
unutar sfere Ujedinjenih Nacija u svemu. Ona ne obraa
panju na Allhov ekonomski sistem, koji je On objavio da
bi se imetkom pravedno rukovodilo i da bi se on pravedno
dijelio, kao i da bi se sauvao od nepravde ovjeka i njego-
vih strasti.
Nasuprot tome, ova takozvana islmska drava
podrava ove sisteme, dajui im milijarde amerikih
dolara, da bi im pomogla da sprovode svoju politiku,
suprotstavljenu svemu to podsjea na islm.

154
155
156


94

Na primjer, i pored ruske agresije na stanovnitvo
eenije, Svjetska Banka je 29. decembra 1999. godine Ru-
siji dodijelila kredit od 100 miliona dolara Ovaj kredit je
dio paketa od vie od 750 miliona dolara,
157
da bi pomogla
kfirima Rusije da obnove svoju ekonomiju i odre svoju
agresiju protiv eena.
Za dravu koja tvrdi da je islmska, prihvatanje
pravila ovakve anti-islmske institucije i doniranje njoj
milijardi amerikih dolara jednostavno znai izdaju i
otpadnitvo. Uzvieni Allh je rekao:
!..!.. _.I .`... N ..>`. . :...l _,...l. .!.l. ...-. '.!,l.
-. .. .>... .>.. .. ....
O vjernici, ne uzimajte Jevreje i krane za zatitni-
ke! Oni su sami sebi zatitnici! A onaj meu vama
koji njih za zatitnike prihvati on je njihov.
158

U dodatku na ovo, Svjetska Banka je nedavno
vodila jo jedan rat protiv islma i islmskih propis. Ovo
je uinjeno putem finansiranja projekta koji ima za cilj
ukljuivanje en u razvoj u Maroku. Ovdje emo prenijeti
jedan dio iz proglasa nekih marokanskih ulenjaka protiv

157
Financial Times, 29. decembar 1999. godine.
158
sra el-Mide, 51. jet.


95

ovog projekta, protiv stvari vezane za razvoj en, a koje
Svjetska Banka nastoji da ostvari:
1. Davanje enama dozvole da se udaju bez znanja i
dozvole njihovih roditelja i njhovih welijj (zatitinik,
staratelj), to se suprotstavlja hadthu Allhovog
Poslanika, sallallhu alejhi we sellem: Nema (valid-
nog) braka, osim sa welijjem (starateljem) i dva
pravedna svjedoka.
2. Predavanje pitanja razvoda sekularnim sudovima, kao
na Zapadu. Drugim rijeima, razvod i njegove poslje-
dice nee biti validne sve dok sud ne donese presudu.
Ovo znai da ako mu kae svojoj eni: Putena (Raz-
vedena) si, ovo nee biti dovoljno da razvod i njegove
propise uini validnim. Islmski, ovo je dovoljno da
razvod bude validan, ali kfiri i njihovi robovi u tzv.
muslimanskim dravama to ne prihvataju, jer mrze
ono to je Allh objavio.
3. Podjela imetka koji je mu zaradio u toku branog i-
vota kada se razvod desi. A ovo predstavlja ozakonji-
vanje bespravnog uzimanja imetka ljudi, unitavanje
propisa u pogledu udovica i izdravanja za vrijeme
iddeta, izdravanja djece, unitavanje sistema nasljed-
stva i nanoenje tete drugim lanovima porodice koji
uzimaju uee u sticanju imetka. Pored toga, ovo e
iroko otvoriti vrata za izmiljanje razloga da se trai
razvod kad god imetak mua ili ene poraste, kao i za


96

koritenje varki jednog prema drugom i prema njihovoj
djeci sa ciljem da sakriju svoj imetak, ili kupovati svoje
posjede u ime drugih ljudi. Ovo e takoer stvoriti udne
situacije i rairiti stranu kulturu u islmskom, maro-
kanskom drutvu.
159

4. Poveanje starosne dobi djevojaka potrebne za brak na
osamnaest godina. Ovo je krenje islmskog zakona i
zabrana onoga to je Allh dozvolio.
5. Zabrana poligamije (vieenstva) koju je Allh dozvo-
lio, a ovo se jasno suprotstavlja rijeima Uzvienog
Allha:
.>>.! !. .!L .>l . .!..l _... .l.. ..'. _ `..> N
.l.-. :.>. . !. >l. .>`....
onda se enite sa onim enama koje su vam
doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako
strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa
jednom; ili eto vam onih koje posjedujete.
160

Takvi su ciljevi i praksa Svjetske Banke, kojoj je
saudijska vlada pristupila i koju finansijski pomae.

159
Iz proglasa grupe marokanskih uenjaka protiv ovog projekta.
160


97

6. Saudijska Arabija i Svjetska Trgovinska Organi-
zacija (WTO, World Trade Organisation)
''Svjetska Trgovinska Organizacija je osnovana 1. ja-
nuara 1995. godine, da zamijeni GATT (''The General Agree-
ment on Tariffs and Trade'' / ''Opti Sporazum o carinama i
trgovini'') kao jedino meunarodno tijelo koje nadgleda
meunarodnu trgovinu.''
161
Njen sporazum se sastoji od
''...dva glavna cilja:
Pomoi protok trgovine to je slobodnije mogue,
Obezbijediti dalju liberalizaciju, postepeno kroz propi-
se.''
162

Iz ovih ciljeva je potpuno jasno da WTO, iji su plan
i program u velikoj mjeri postavlile Sjedinjene Drave i
Evropa, ima za cilj da ukloni postojee prepreke koje
blokiraju globalizaciju trgovine. Zapadne sile pokuavaju
da tzv. ''dravama u razvoju'' nametnu regulative, u cilju
da olakaju ekspanziju svojih meunarodnih kompanija.
Naravno, oni tvrde da se kompanije zemalja u razvoju,
takoer, mogu okoristiti od zakon o slobodnoj trgovini u
industrijskim zemljama. Ali pitanje je: Mogu li se ove
kompanije takmiiti sa zapadnim? Odgovor je potpuno

161
162


98

jednostavan: Ne. Zato e ova liberalizacija trgovine rezul-
tirati samo u jaanju zapadnog preuzimanja trgovine u
zemljama u razvoju.
''U decembru'' (tj. 1996. godine) ''poklapajui se sa
otvaranjem ministarske konferencije, WTO i IMF su potpi-
sali ugovor o buduoj saradnji i potpomaganju, ukljuujui
bolji pristup organizacija informacijama i podatacima (jed-
ni drugih). Slini ugovor o saradnji izmeu WTO i ''Svjetske
Banke'' je takoer finaliziran 1996. godine.''
163

Saradnja izmeu ovih institucija je da bi se postiglo
ono za ta su one specifino formirane, a to je globaliza-
cija zapadnog ekonomskog sistema.
Saudijska Arabija je podnijela zahtjev za lanstvo u
WTO-ovom prethodniku, GATT-u, 1994. godine, ali joj
nije odobren pristup.
Oktobra 1999. ''...nakon posljednje runde pregovora u
enevi sa WTO lanicama, Usma el-Faqih, saudijski
ministar trgovine, je insistirao da nema prepreke koja sprje-
ava lanstvo te drave u ovoj organizaciji. Zapadni analiti-
ari su oprezniji. ''U optem smislu'', prokomentarisao je
jedan, ''izjava gospodina el-Faqiha je tana. Krajnji ishod

163
''Yearbook of 1996 of the United Nations'' (''Godinjak Ujedinjenih
Nacija za 1996. godinu''), 1441. str.


99

pregovora je ve odreen. Aplikant e pristupiti; jedino pita-
nje je kada''.''
164

Prepreka koja spreava lanstvo Saudijske Arabije u
WTO-u, a za koje Usma el-Faqih uvjerava WTO u njeno
uklanjanje, su njene trgovinske regulative.
''Drava (tj. Saudijska Arabija)'', kako je ukazao
Robin Allen, ''mora da pristane da promijeni pravila da bi
ih prilagodila onima koje su postavili stranci u skladu sa
meunarodnim trgovinskim sistemom. Ovo je bio koncept
odnosa, rekao je jedan posmatra, koji je tjerao saudijsku
birokratiju da ''preformulie dobar dio mentalnog sklopa''.
U centru pregovora je potraga za kompromisom od strane
saudijskih usklaivanja da zadovolji kriterijume WTO o
tarifnim i bestarifnim uslugama u osam godina nakon
njenog pristupanja.''
On je dalje rekao: ''Bie nekih napornih cjenkanja,
kau posmatrai, u sljedeoj rundi pregovora u februaru.''
165

164
lanak Robina Allena '''Optimistic Saudi Arabians still awaiting nod from
WTO'' (''Optimististini Saudi-Arapi i dalje ekaju znak odobravanja od
WTO''), ''Financial Times'', 25. novembar 1999. godine. Ali, od juna 2000.
godine, ona je postala drava lanica, kako je i predvieno.
165
lanak Robina Allena '''Optimistic Saudi Arabians still awaiting nod from
WTO'', ''Financial Times'', 25. novembar 1999. godine.


100

Ova potraga za lanstvom u WTO i dobra volja za
kompromisom da bi se zadovoljile regulative ove kfirske
organizacije dokazuje pokornost i lojalnost Saudijske
Arabije neprijateljima islma. to je jo gore, to dokazuje
njenu dobru volju da kfirima, posebno Amerikancima,
dozvoli vie ekonomske kontrole nad Svetom Zemljom.
Ironino, murika drava Saudijske Arabije eli da
pristupi
166
ovoj organizaciji, kojoj su ak i neki kfiri es-
toko suprotstavljeni. Zapravo, WTO-ov skup u Seattle-u je
propraen estokim protestom nekih kfirskih organizaci-
j. Iako su se oni razlikovali u svojim razlozima iza
protesta, svi su se oni sloili da su regulative WTO-a
dhulumarske (tlaiteljske) i u slubi su jedino zapadnih
zemalja.
Ovakav zakljuak se odnosi, to se tie islma, na
svaki sistem doneen od strane ovjeka da bi se njime
sudilo u pitanjima vezanim za krv, imetak i ast. Uzvieni
Allh je rekao:
.. `.l .> !.. _,. < i..l`.! `.> _..l.Ll

166
Naravno, Saudijska Arabija je primjljena u lanstvo ove organizacije ju-
na 2000. godine, nedugo nakon pisanja knjige iz koje je preveden ovaj dio
(''Saudijska Arabija i Ujedinjene Nacije'').


101

''Oni koji ne sude prema onom to je Allh objavio
pravi su dhulumari (nasilnici).''
167

A najvei dhulm je, svakako, irk Uzvienom Allhu.
.. `.l .>> !.. _,. < i..l`.! `.> _.`,.>l
''Oni koji ne sude prema onom to je Allh objavio
pravi su kfiri (nevjernici).''

167


102

7. Saudijska Arabija i Meunarodni Fond za Poljo-
privredni Razvoj (IFAD, International Fund for
Agricultural Development)
Godine 1996. je IFAD (Meunarodni Fond za Poljo-
privredni Razvoj) nastavio da pomae najsiromanijim
djelovima ruralne populacije ukljuujui sitne farmere,
nomadske pastire, ribare, bezemljae, domaice finansira-
njem projekata da se uvea proizvodnja hrane i prihodi, kao
i da se pobolja ishrana, zdravlje, obrazovanje i opta dob-
robit, na odrivoj osnovi.
168

Meu IFAD-ovim prioritetima je ruralna (seoska)
ena. Godine 1992. su na Generalnom Samitu za napredne
ruralne ene prisustvovale supruge elnika vlad 47
drava; generalni sekretar Ujedinjenih Nacija, deset elni-
ka UN agencij i predstavnici dvanaest drugih agencij,
kao i est specijalnih goi iz zemalja u razvoju.
169

Ovakvo interesovanje za seosku enu je zaista zau-
ujue. Pa kakvu to edukaciju i dobrobit oni ele da posti-
gnu? Odgovor je vrlo jednostavan: oni ele da seoska e-
na, koja normalno nastoji da bude konzervativna i moral-
na, bude iskvarena kao zapadna ena. Od idov kontroli-

168
''Yearbook of 1996 of the United Nations'' (''Godinjak Ujedinjenih Naci-
ja za 1996. godinu''), 1436. str.
169
Posjetite www.ifad.org.


103

sane UN enu smatraju veoma vanim oruem u irenju
korupcije (razvrata), posebno meu tzv. muslimanima.
idovi su potpuno svjesni injenice da sve dok se
muslimani
170
pridravaju svojih islmskih obavez, oni
nee upasti u zamke korupcije koje su im oni namijenili.
Jedan od vodeih mason je rekao: aa vina i
prostitutka donose vie unitenja Muhammedovom umme-
tu nego hiljadu tenkova. Zato uinite da on (ummet) zaroni
u ljubav prema materijalnim stvarima i strastima.
171

to se IFAD-ovih izvor tie, 1996. godine je dolo
do sporazuma za etvrto popunjenje IFAD resursa. Prva ka-
tegorija drava lanica (tj. razvijene zemlje) pristale su da
doniraju 345 miliona dolara i da ine dalje napore da povie
taj nivo. Druga kategorija drava lanica (tj. drave lanice
OPEC-a) su potvrdile obeanje od 70 miliona dolara, kao i
trud, gdje god je mogue, za poveanjem tog nivoa. Trea
kategorija drava lanica (tj. druge zemlje u razvoju) su
potvrdile obeanje donacija koje e iznositi 56.7 miliona
dolara.
172

170
Tj. i muslimani i oni murici koji se pripisuju muslimanima, a i ti idovi ih
smatraju muslimanima.
171
Dr. Nasir el-Umr, ''Fetejtun bejne et-Tagrib wel-Afaf'', 48. str.
172
''Yearbook of 1996 of the United Nations'' (''Godinjak Ujedinjenih Naci-
ja za 1996. godinu''), 1436. str.


104

Drugu kategoriju drava lanica ine dvanaest
drava: Alir, Gabon, Indonezija, Iran, Irak, Kuvajt, Libija,
Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emi-
rati i Venecuela. Ove drave su, takoer, lanice OPEC-a,
ijim vladajuim tijelom je u doba iz kojeg su ovi podaci,
statistika i novani iznosi, predsjedavao Saudijac Salih el-
Umejr.
31. januara 1999. OPEC fond je IFAD-u dao specijalnu
donaciju u iznosu od 20 miliona dolara. Doprinosi drava
lanica IFAD-u, kanalisani kroz OPEC fond, iznosili su 861
milion dolara.
173

Saudijska Arabija je pristupila IFAD-u i ratifikovala
njegov kfirski zakon 15. jula 1977. godine.
Saudijska Arabija je drava lanica svih ekonomskih i
drutvenih organizacija Ujedinjenih Nacija. Drugim rijei-
ma, ona je, u dodatku na gorespomenute organizacije,
pristupila i sljedeim organizacijama, ratifikovala njihove
propise i donirala im:
Meunarodna Organizacija Civilne Avijacije (ICAO,
International Civil Aviation Organisation),
Svjetska Potanska Unija (UPU, Universal Postal Uni-
on),

173
Posjetite www.ifad.org.


105

Meunarodna Telekomunikacijska Unija (ITU, Inter-
national Telecommunication Union),
Svjetska Meteoroloka Organizacija (WMO, World
Meteorological Organisation),
Meunarodna Pomorska Organizacija (IMO, Inter-
national Maritime Organisation),
Svjetska Organizacija Intelektualne Imovine/Posjeda
(WIPO, World Intellectual Property Organisation),
Organizacija Ujedinjenih Nacija za Industrijski Razvoj
(UNIDO: United Nations Industrial Development
Organisation).
Kljuno je ovdje jo jednom skrenuti panju na
injenicu da su ove organizacije dio globalnog sistema.
One su osnovane da utemelje nadmo Zapada nad svije-
tom. Ovo je razlog zato su ove organizacije koritene kao
oruje protiv svake drave koja odbije ili se pobuni protiv
zakon globalnog sistema.
Zato oni koji sebe smatraju muslimanima ne bi smje-
li biti obmanuti briljivim licem koje su Ujedinjene Na-
cije licemjerno odabrale za svoj vanjski prikaz.
Ovo je zato to svaki sistem mimo sistema koga je
objavio Allh moe promovisati jedino ugnjetavanje, ne-
pravdu i korupciju. A ta drugo ovjek moe oekivati od
strasti ovjeka? Uzvieni Allh je rekao:


106

.l. .. _>l .>..> ...l .....l `N. .. ,
A da se Istina povodi za njihovim prohtjevima,
sigurno bi nestalo poretka na nebesima i na Zemlji i
u onome to je na njima.
174

174
sra el-Mu'minn, 71. jet.


107

POZICIJA
SAUDIJSKE ARABIJE U UN


108

Saudijska Arabija je postala lan UN 24. novembra
1945. godine. Sve drave koje su se pridruile UN-u te
godine ili prije nazvane su prvobitnim lanicama, jer je to
prvobitno lanstvo, kako je Geoffrey Goodwin ukazao,
bilo ogranieno na one koji su uestvovali u borbi protiv
Sil Osovine.
175

Prema tome, sljedee pitanje se namee samo po
sebi: ta je natjeralo dravu koja tvrdi da je islmska da
uestvuje zajedno sa kfirskim Saveznikim snagama u
borbi protiv kfirskih Sil Osovine?
U dodatku, kao to smo jasno vidjeli u govoru koji je
Princ Fejsal odrao na San Francisko Konferenciji,
Saudijska Arabija je ponosna na zauzimanje takve pozicije
u Ujedinjenim Nacijama. Saudijski lideri ne proputaju
priliku da izraze svoj ponos zbog injenice da je njihova
drava jedna od nacij potpisnica u San Francisku i da
razotkriju svoju vjeru u ovu organizaciju, koja nema nita
sa islmom. Zapravo, to je organizacija sa najveim
neprijateljstvom prema islmu i muslimanima.
Citiraemo opet govor Princa Fejsala, tadanjeg
saudijskog ministra spoljnih poslova, na dan u kome su
Ujedinjene Nacije zvanino nastale.

175
The Evolving United Nations, 43. str.


109

On je rekao:
Zaista, itav svijet duguje za svoje postojanje Ujedinjenim
Nacijama,
176
koje su ule u rat rtvujui svoje najbolje, mla-
dost i bogatstvo na putu mira i ljudskog roda. I u momen-
tima poput ovoga, mi ne smijemo zaboraviti velike napore
onoga obasutog milou, Franklin Delano Roosevelta,
177
za
mir i njegov napor za ovaj korak koji pokazuje njegovu
dugoronu viziju (pronicljivost). Zato, neka vjera koja nas
je dovela do toga da utemeljimo ovu Konferenciju bude nas
vodi u naim sljedeim koracima. Pokoravajmo se princi-
pima koje smo napisali ovdje na papiru. I jo jednom, stani-
mo u kraj egoizmu, pohlepi, progonu, tiraniji i nasilju, i
neka Povelja bude osnova na kojoj emo graditi na novi,
bolji svijet.
178

Ovakva veza (drave Saudijske Arabije i OUN) otkri-
va veliku greku onih koji Saudijsku Arabiju nazivaju
islmskom dravom, kao greku i onih koji se usteu od
proglaavanja njenih vo kfirima (nevjernicima).
Mi smo prethodno spomenuli govore Princa Fejsala i
Kralja Fahda u kojima su oni otvoreno izrazili svoju jaku

176
To je 51 drava koja je uestvovala u ratu protiv Sila Osovine, tj.
Njemake i njenih saveznika.
177
Tj. tadanjeg amerikog predsjednika.
178
Dr. Abdullah el-Qabbaa, El-Memlekeh el-Arebijje es-Sudijje wel-
Munadhdhamat ed-Dewlijje, 32. str.


110

vjeru u UN. Sada emo citirati neke odlomke iz govora nji-
hovog brata, Princa Sultana bin AbdulAzza.
Povodom etrdesete godinjice UN-a, Princ Sultan se
Generalnoj Skuptini obratio sljedeim rijeima:
Nae sakupljanje danas, kada naa organizacija slavi svoj
etrdeseti roendan (godinjicu) nakon svog osnivanja,
predstavlja vaan dogaaj i smatra se dobrom prilikom da
preispitamo ulogu organizacije i njena postignua. Pa ako
je Kraljevina Saudijska Arabija ponosna na injenicu da je
bila meu dravama koje su potpisale Povelju u San Fran-
cisku, zaista se njena vjera u vanost ove organizacije kao i
u ciljeve koja ona nastoji da postigne od tog vremena nije
poljuljala.
On je nastavio, dok nije rekao:
Mi takoer izraavamo svoju osudu svakog pokreta koji
nastoji da ometa njene aktivnosti; i mi strogo osuujemo
drave koje ustrajavaju u krenju njenih odluka i koje zane-
maruju kolektivnu volju koju ona predstavlja za meuna-
rodnu zajednicu.
179

Pa moete li zamisliti kufr koji je vei od kufra onoga
ija se vjera u vanost tgta (tj. UN-a) ne ljulja?
U zakljuku, ako lanstvo Saudijske Arabije u
Organizaciji Ujedinjenih Nacija i njenim (pod)organizaci-

179
Talal el-Attar, ''Es-Su'dijje we haiat el-umem'', 33. str.


111

jama ita pokazuje, onda je to svakako dugotrajnu lojal-
nost najveim neprijateljima islma i njenu predanost
kfirskom sekularnom sistemu.
Ako bismo eljeli da sumiramo stvari koje dokazuju
kufr ove drave, one bi bile:
1. Odlazak drugome mimo Allhovog zakona po presu-
du.
2. Prihvatanje kfirskih ustav (amandmana) Ujedinjenih
Nacija i ustav njenih organizacija.
3. Primjena odluk Ujedinjenih Nacija.
4. Davanje obilnih finansijskih doprinos i donacij za
podrku ovih kfirskih institucija.
5. Umijeanost u sistematsko ubijanje onih koje smatraju
muslimanima, a sve da bi se dodvorila kfirima Zapa-
da.
6. Uestvovanje u preobraanju muslimana u kfire.
180

180
Istina je da su danas muslimani, muwehhidi, zasigurno u ogromnoj ma-
njini unutar stanovnitva Saudijske Arabije. Meutim, nema sumnje da je
ogromnu ulogu u pretvaranju nekadanjih muslimana i njihovog potom-
stva u murike, robove Zapada i oboavaoce Amerike, odigrala upravo sau-
dijska dravna vlast, pristupajudi UN-u, hvaledi nevjernike Zapadnjake, bra-
nedi ih i putajudi njihovu oruanu silu na poluostrvo Muhammeda, salla-
llhu 'alejhi we sellem.


112


113

POREENJE IZMEU
ISLMSKE DRAVE I
SAUDIJSKE ARABIJE


114

Da bismo jo i vie razjasnili kfirsku sliku Saudijske
Arabije, napraviemo poreenje izmeu islmske drave,
kako je potvreno tekstovima, i takozvane drave tewhda.
Ovo poreenje e biti u obliku eme (tabele) u kojoj emo
spomenuti svrhu (namjeru, cilj) i uslove islmske drave
zajedno sa obavezama imm muslimana, i uporediemo
ih sa ciljevima i politikom Saudijske Arabije. Knjiga iz koje
emo citirati je jedna od najee spominjanih knjiga na
ovu temu; napisao ju je imm Mawerd, a zove se El-
Ahkm es-Sultnijje.
181

181
Imm el-Mawerd, ''El-Ahkm es-Sultnijje'' (''Propisi vezani za vlast i
vostvo''), 29., 31., 32., 51. i 52. str.


115

Islmska drava
SVRHA
Immet je utvren u interesu i u
korist nasljedstvo menheda pos-
lanstva to se tie zatite vjere i
vostva svijetom.

SEDAM USLOVA IMMA
1. El-Adleh
182
koja ispunjava sve
potrebne uslove.

2. Znanje koje ga ini sposobnim
da ini idtihd u vezi novih
dogaaja i crpi propise.

3. itavost njegovih ul (sluha,
vida i govora), tako da njegova
percepcija stvari putem ovih
ul bude valjana.

4. itavost njegovih udov od ne-

Saudijska Arabija

Utemeljena je za nasljedstvo
Kue Sauda i za zatitu njihovih
tronova.

Bitno je da je on najstariji sin
Kralja AbdulAzza, a nije vano
da li je on fsiq ili kfir.

Znanje o islmu je nebitno, jer
utemeljenje erata u Arabiji i
drugdje nikada nije ni bio
njihov cilj.

Ovaj uslov, kao i onaj nakon
njega, su jedini uslovi koje oni
ispunjavaju.

182
To znai da imm mora biti musliman, punoljetan, (umno) normalan, da
ne bude fsiq i da bude ist od injenja stvari koje bi slabile njegovu
mukost.


116

dostataka koje mogu onemo-
guiti njegovo pravilno kreta-
nje i stajanje.

5. Vjetina i iskustvo koje e mu
omoguiti da vlada ljudima i
koristi njihovim interesima
(potrebama).

6. Hrabrost i briga o ljudima, ko-
je e mu omoguiti da titi i-
vote i imetke i da vodi dihd
protiv neprijatelja.

7. Porijeklo, a to je da je od Qu-
rejij, kao to je potvreno
tekstovima i utemeljenim id-
mom (konsenzusom).

Interes ljudi nije njihov cilj. Za
njih je od najvee vanosti i
interesa ispunjavanje uslova
koje im postavljaju Amerikanci,
Britanci, idovi i UN, jer time
sebi obezbjeuju podrku Za-
padnjaka i, time, ostanak na
vlasti.

Kukaviluk, jer su oni napustili
dihd, je njihova sudbina. Zato
se oni svim silama oslanjaju na
kfire da zatite svoje tronove.

Sad nisu od Qurejija.

DESET OBAVEZA IMMA
1. Ouvanje vjere na utemelje-
nim principima i na stvarima
na kojima se sloio selef
ummeta. Pa ako bi se sljed-
benik novotarije pojavio ili bi
zabludjela osoba zalutala, on

Odravanje njihove Kraljevine
bezbjednom po svaku cijenu,
ak i ako to predstavlja pobunu
protiv osnovnih princip
islma, kao to smo prethodno


117

(imm) mora razjasniti dokaz i
pokazati im Istinu. Takoer,
on nad njima mora primjeniti
kaznu koju zasluuju, da bi
odrao vjeru sauvanu od ne-
reda i zatitio ummet od skre-
tanja.

2. Primjenjivanje pravila na oni-
ma koji su u raspravi i stajanje
u kraj njihovim nesuglasica-
ma, da bi pravinost bila ute-
meljena, kao i da dhulumar ne
bi mogao initi dhulm, i da se
slabi ne bi osjeao bespo-
monim.

3. Zatita ivot i imetaka, i od-
brana en, da bi ljudi mogli
zaraivati novac potreban za
ivot i putovati, a da su njiho-
vi ivoti i imeci sauvani
opasnosti.

4. Primjena islmskog kaznenog
zakona, da bi se sprijeile i-
niti stvari koje je Allh zabra-
nio i da bi se zatitilo da prava
Njegovih robova ne budu
vidjeli.

Poigravanje sa primjenom pra-
vil erata, a da i ne spominje-
mo uvoenje sekularnih zakon
da bi se zadovoljile elje pripad-
nik kraljevske porodice i boga-
tih i da bi se pomoglo upravljati
njihovim nezakonitim
kompani-jama, kakve su banke
koje pos-luju sa kamatom i
sline.

Bijui kukavice i slabi, oni se
oslanjaju na kfirski Zapad da
ih titi. Pa kako oni mogu
zatiti ivote i imetke
muslimana?

Poigravanje sa Allhovim kaz-
nenim zakonom, putajui
nekanjene lanove kraljevske
porodice i bogate, a kanjavaju-
i slabe i siromane.


118

izgubljena i uzurpirana.

5. Obezbjeivanje granica zati-
tom, pripremom i odbrambe-
nom snagom, kako neprijatelj
ne bi doao u priliku da
napadne, ime bi mogao os-
krnaviti svetu stvar ili proliti
krv muslimana ili muaheda.
183

6. Voenje dihda protiv onih
koji se suprotstave islmu na-
kon to su pozvani u njega,
dok ga ne private ili uu u
dhimmeh
184
da bi se utemelji-
la primjena erata i nadmo
vjere islma nad svim ostalim
(lanim) vjerama.

7. Sakupljanje el-feja
185
i zekta u
skladu sa tekstualnim oba-
vezama erata, bez straha i
ugnjetavanja.

Bijui u potpunom miru sa ne-
prijateljima islma i njihovi
blis-ki saveznici, saudijski
monarsi uvaju svoje granice sa
smim kfirima.

Saudijski kraljevi su ukinuli di-
hd i zamijenili ga mirom, izu-
zev prema uenjacima i
omladinom koja poziva u pri-
mjenjivanje Allhovog zakona.

Poto su napustili dihd i ukra-
li blago ummeta, islmsko
sakupljanje el-feja i zekta nije
na njihovom planu i programu.

183
Nevjernik kome je data bezbjednost islmske drave.
184
Dhimme ili dizja: Glavarina, novac koji se u islmskoj dravi uzima od
nevjernik, a oni zauzvrat dobijaju garanciju sigurnosti.
185
Vrsta ratnog plijena koji su neprijatelji ostavili u bjekstvu, bez borbe.


119

8. Sakupljanje zekta i imetka
bejtul-mla,
186
bez rasipanja ili
krtarenja i njegovo disti-
buiranje u pravo vrijeme, bez
urenja ili odlaganja.

9. Uspjeno obuavanje povjer-
ljivih ljudi i postavljanje iskre-
nih savjetnika, da bi preuzeli
teret zadataka i imetaka koje
im on povjerava, tako da bi za-
daci mogli biti organizovani
produktivnou i imetak zati-
en od strane povjerljivih ljudi.

10. Usmjeravanje i istraivanje
stvari, sm, tako da bi se ute-
meljilo vostvo ummeta i za-
tita vjere; i on se ne bi trebalo
oslanjati na pomonije. Jer,
zaista, povjerljivi ovjek moe
prevariti i poteni moe ob-
manuti. Pored toga, Uzvieni
Allh je rekao:
:.`.... !.| i..l-> .l> _ N

Sakupljanje imetka u skladu sa
strastima kraljevske porodice i
rasipajui ga na sebe i na kfire,
kako smo vidjeli.

Vladini poloaji (slube) su zas-
novani na roenju i rodbinskim
vezama i striktno su podijeljene
meu lanovima kraljevske po-
rodice, bez obzira na njihovu
efikasnost i povjerljivost.

Vostvo ummeta i zatita vjere
nisu dio njihovog plana rada. U
dodatku na to, oni se oslanjaju
na pomonike i plaene dvorske
uenjake, koji preutkuju njiho-
vo zlo, ili im ga ak odobravaju
i svijetu ga prikazuju lijepim.

186
Dravna kasa, trezor, blagajna.


120

.->! _.. !.l _>'!. N. ... _.l
il.`, s _... <
O Dwde, mi smo te uinili
namjesnikom na Zemlji, zato
sudi ljudima po pravdi i ne
slijedi strast, pa da te odvede sa
Allhovog puta.
187

Ovo poreenje razjanjava injenicu da saudijska
drava nikako i ni po emu ne podpada pod stvarnost
islmske drave, bilo to u smislu svrhe, uslova ili obavez.
Zato se dri ove injenice i ne obraaj panju na one koji
tvrde da je to islmska drava.

187
sra Sd, 26. jet.


121

ASOPIS SAFF O
IZASLANIKU
TLIBN U UN-u


122

Da se ne bi sve zavrilo spominjanjem (skoro isklju-
ivo) Saudijske Arabije i njene vlade i vladara, te njihovog
uea u ovoj nevjernikoj instituciji i pomaganja nje,
ovdje u, inAllh, spomenuti i Tlibne i njihovu
upravu, jer sam to obeao u predgovoru ovog pisanja.
Naime, kao to je poznato, smo eljenje nevjerstva
je nevjerstvo, zar ne? Zar smo prieljkivanje, recimo, is-
mijavanja Allahove vjere (ne dao Allh) nije kufr? Zar s-
mo eljenje ibdeta kipu nije kufr? Zar smo ovjekovo
prieljkivanje da njemu ljudi ine seddu i ostale ibdete
nije kufr? Zar smo eljenje parnienja pred tgtom nije
kufr?
A zaista je optepoznata stvar kod svih onih koji su u
periodu od 1996. do 2001. iole pratili deavanja u svijetu
188

da je vostvo Tlibna
189
trailo lanstvo u Organizaciji
Ujedinjenih Nacija. Meutim, politika ovog pokreta (koji
je na teritoriji pod svojom kontrolom nametnuo i
sprovodio mnotvo islmskih propis) doprinijela je da
neprijatelji svega to podsjea na islm uopte ne priznaju
legitimnost pokreta Tlibana, niti njihovu vlast i upravu

188
I kod onih koji se pripisuju islmu i kod ateista, krdana i ostalih.
189
skupine koja je tada pod svojim kontrolom drala od 90 do 95
procenata teritorije Afgnistna


123

teritorijom kojom su vladali, a kamoli da usvoje njihov
zahtjev za lanstvom u njihovoj (navodno) naprednoj,
demokratskoj instituciji, OUN.
Meutim, i pored nepriznavanja legitimiteta pokreta
Tlibna i neusvajanja njihovog zahtjeva za lanstvom u
OUN, glaveine Zapada su uvidjele izvjesnu korist u nekoj
poluzvaninoj saradnji sa predstavnicima ovog pokreta,
najvie zbog tete koju je trgovina opijumom nanosila i
nanosi svijetu, a za koju se govorilo da vue svoje korijene
upravo iz Afgnistna. Rezultat ovih srameljivih
pregovora je dozvoljavanje da tlibnski pokret ima svog
stalnog predstavnika pri Ujedinjenim Nacijama!
Dakle, Tlibni, koji su zagovarali privrenost
islmskom zakonodavstvu, mrnju prema nevjernicima i
koji su uistinu uinili neka hvale vrijedna djela kakvo je
ruenje kipova Bude uinili su ovo ogavno djelo. Nakon
neuspjelog traenja lanstva u UN-u, sa zadovoljstvom su
prihvatili da (barem) imaju svog stalnog predstavnika
pri Ujedinjenim Nacijama.
Na sljedeim stranicama moete proitati intervju sa
dr. AbdulHakimom Mudhidom, stalnim predstavnikom
Tlibna pri Ujedinjenim Nacijama, koji je objavljen u
sarajevskom asopisu SAFF januara 2001. godine.


124

Intervju je u ovu studiju uvrten u svojoj potpunosti
samo iz razloga uvjeravanja italaca u vjerodostojnost
istog, a kako cilj njegovog uvrtavanja nisu detalji smog
intervjua niti opis politike situacije (stare deset i po godi-
na), itaocu skreem panju na sam nadnaslov, tj. na dva
reda iznad smog naslova teksta u kojima se pred-stavlja
sagovornik, stalni predstavnik Tlibna pri Ujedi-njenim
Nacijama. Uz to, sm on u prvom stupcu teksta spominje
da, iako Amerika nema dobre odnose sa njiho-vom
vladom, oni imaju kancelarije svog predstavnitva pri
Ujedinjenim Nacijama.


125


126


127


128


129


130

ZAKLJUAK
Ovo pisanje u zavriti spomenom lanova Povelje
Organizacije Ujedinjenih Nacija u kojima se spominje
obaveznost pokoravanja njoj (Povelji) i pridravanja njenih
zakona i propisa od strane svih drava lanica ove instituci-
je, a to samo poveava ubjeenje da lanstvo u njoj (i
smo traenje njega) nesumnjivo predstavlja nevjerstvo u
Uzvienog Allha.
Uzvieni je rekao:
* i.. N _.`..`. _.> ..>>`. !., ,>: `.... .. N ..>
_ .,.. l>,> !.. ,. ..l.. !.,l`.
Ne, tako mi Gospodara tvoga, oni nee vjerovati sve
dok za sudiju u sporovima meusobnim Tebe ne pri-
hvate i da onda zbog presude Tvoje u duama svojim
nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.
190

Dakle, Uzvieni Allh uslovljava vjerovanje u Njega
prihvatanjem Njegovog Poslanika, sallallhu alejhi we
sellem, za sudiju u svojim sporovima, prihvatanjem njego-
ve presude i pomirenjem sa njom (pokoravanjem njoj).

190
sra en-Nis'. 65. jet


131

Na isti ovakav nain (samo to su nevjernici slijepi i
pored oiju) tgt (olien u instituciji UN i njenim kfir-
skim zakonima) nije zadovoljan onima koji su izrazili e-
lju da mu pristupe sve dok se potpuno ne usaglase i pomi-
re sa njegovim ejtnskim zakonodavstvom i njegovim
suprotstavljanjem eratu Gospodara svjetova.
Zato kae ovaj tgt:
Organizacija i njeni lanovi postupaju u sprovoenju ciljeva nave-
denih u lanu 1 u saglasnosti sa sledeim naelima: 2. da bi svakom
od njih (svojih lanova) osigurala prava i povlastice koje proistiu iz
lanstva, svi lanovi savjesno ispunjavaju obaveze koje su
preuzeli u saglasnosti s ovom Poveljom.
191

lanu Ujedinjenih Nacija protiv koga je Savjet bezbjednosti
preduzeo preventivnu ili prinudnu akciju, Generalna skup-
tina moe na preporuku Savjeta bezbjednosti privremeno
obustaviti vrenje prava i povlastica po osnovu lanstva. Vr-
enje ovih prava i povlastica Savjet bezbjednosti moe ponovo
uspostaviti.
192

lana Ujedinjenih Nacija koji uporno naruava naela sadr-
ana u ovoj Povelji Generalna skuptina, na preporuke Sav-
jeta bezbjednosti, moe iskljuiti iz Organizacije.
193

191
lan 2.
192
lan 5.
193
lan 6.


132

lanovi Ujedinjenih Nacija saglasni su da prihvate i izvra-
vaju odluke Savjeta bezbjednosti u saglasnosti s ovom Pove-
ljom.
194

Savjet bezbjednosti moe ispitivati svaki spor ili svaku si-
tuaciju koja moe dovesti do meunarodnog trvenja ili da se
pretvori u spor, kako bi utvrdio da li produavanje spora ili
situacije moe da dovede u opasnost odranje meunarodnog mira i
bezbjednosti.
195

Svaki lan Ujedinjenih Nacija moe da skrene panju Savjetu
bezbjednosti ili Generalnoj skuptini na svaki spor ili svaku situaciju
ija je priroda izloena u lanu 34. Drava koja nije lan Ujedinjenih
Nacija moe da skrene panju Savjetu bezbjednosti ili Generalnoj
skuptini na svaki spor u kome je ona jedna od stranaka ako
prihvati unaprijed, u vezi s tim sporom, obaveze na mirno rje-
avanje predvieno u ovoj Povelji.
196

Da bi sprijeio pogoranje situacije, Savjet bezbjednosti moe, pre
no to da preporuke ili odlui o mjerama predvienim u lanu 39,
pozvati zainteresovane strane da se povinuju onim privreme-
nim mjerama za koje on smatra da su potrebne ili poeljne.
Takve privremene mjere ne smeju utjecati na prava, zahtjeve ili

194
lan 25.
195
lan 34.
196
lan 35. Dakle, i drava koja nije lanica ove organizacije moe da joj se
obrati, ali samo pod uslovom da prizna i prihvati obaveze iz njene Pove-
lje.


133

poloaj zainteresovanih strana. Savjet bezbjednosti duan je da
vodi rauna o neispunjavanju takvih privremenih mera.
197

Savjet bezbjednosti moe odluiti kakve mjere, koje ne pov-
lae upotrebu oruane sile, treba da se primjene u cilju izvrenja
njegovih odluka, i moe pozvati lanove Ujedinjenih Nacija
da primjene takve mjere. Ove mogu da sadre potpun ili djelimi-
an prekid ekonomskih odnosa i eljeznikih, pomorskih, vazdunih,
potanskih, telegrafskih, radiografskih i drugih veza, a, isto tako, i
prekid diplomatskih odnosa.
198

Ako Savjet bezbjednosti smatra da mere predviene u lanu 41 ne
odgovaraju ili se pokae da su nedovoljne, on moe preduzeti tak-
vu akciju vazduhoplovnim, pomorskim ili suvozemnim sna-
gama koja je potrebna radi odranja ili uspostavljanja meu-
narodnog mira i bezbjednosti. Takva akcija moe ukljuiti de-
monstracije, blokadu i druge operacije vazduhoplovnim, pomorskim
ili suvozemnim snagama lanova Ujedinjenih Nacija.
199

Ova Povelja niim ne iskljuuje postojanje regionalnih sporazuma
ili agencija koji se bave onim pitanjima odranja meunarodnog
mira i bezbednosti koja su podesna za regionalnu akciju pod uslo-
vom da su ti sporazumi ili ustanove i njihova aktivnost u sk-
ladu s ciljevima i naelima Ujedinjenih Nacija.
200

197
lan 40.
198
lan 41.
199
lan 42.
200
lan 52.


134

Savjet bezbjednosti, kad god je potrebno, koristi takve regio-
nalne sporazume ili agencije za prinudnu akciju pod svojim
rukovodstvom. Ali, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, nee
po regionalnim sporazumima niti preko regionalnih agencija biti
preduzeta nijedna prinudna akcija.
201

Svi lanovi se obavezuju da e preduzimati zajedniku i po-
jedinanu akciju u saradnji s Organizacijom radi postizanja
ciljeva utvrenih u lanu 55.
202

postigli punu meru samouprave priznaju naelo da su interesi
kao svetu dunost obavezu da unapreuju u najveoj moguoj
mjeri, u okviru sistema meunarodnog mira i bezbjednosti
ustanovljenog ovom Poveljom, blagostanje stanovnitva tih
teritorija i, u tome cilju: a) da osiguraju, uz duno potovanje
kulture naroda u pitanju, njihov politiki, ekonomski, socijalni i
prosvetni napredak, pravino postupanje s njima, kao i da ih titi od
zloupotreba; b) da razvijaju samoupravu, da posveuju dunu
panju politikim tenjama tih naroda, kao i da im pruaju pomo u
progresivnom razvoju njihovih slobodnih politikih ustanova, u skla-
du s posebnim uslovima svake teritorije i njenih naroda i razliitog
stupnja njihovog napretka.
203

201
lan 53.
202
lan 56.
203
lan 73.


135

Svaki lan Ujedinjenih Nacija obavezuje se da e se pridra-
vati odluke Meunarodnog suda u svakom sporu u kome je
(on) stranka.
204
2. Ako jedna stranka u sporu ne ispuni obaveze
koje na njoj lee prema presudi koju Sud donese, druga stranka se
moe obratiti Savjetu bezbjednosti, koji moe, ako smatra potreb-
nim, dati preporuke ili odluiti o mjerama koje treba preduzeti da bi
se presuda izvrila.
205

U sluaju sukoba izmeu obaveza lanova Ujedinjenih Nacija po
ovoj Povelji i njihovih obaveza po nekom drugom meunarodnom
sporazumu, prevagu e imati njihove obaveze po ovoj Pove-
lji.
206

Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana onu pra-
vnu sposobnost koja joj je potrebna da vri svoje funkcije i
postie svoje ciljeve.
207

Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana one povlastice i
imunitete koji su potrebni za postizanje njenih ciljeva. 2. Pred-
stavnici lanova Ujedinjenih Nacija i slubenici Organiza-

204
Ovo je nedvosmisleni dokaz da je svaka drava lanica ove institucije, ili
ona koja je traila lanstvo u njoj (pa joj to lanstvo nevjernici nisu
odobrili) prihvatila da se spori i parnii pred tgtskim zakonom i ustavom,
a Allh je (u 60. jetu sre en-Nis) pokretanje parnice pred tgtom
nazvao mnom u njega (tgta), a nevjerstvom u Allha.
205
lan 94.
206
lan 103.
207
lan 104.


136

cije uivaju isto tako povlastice i imunitete koji su potrebni da
samostalno obavljaju svoje funkcije u vezi s Organizacijom.
208

Ovu Povelju ratifikovae drave potpisnice u skladu sa
svojim odnosnim ustavnim postupkom.
209

Na kraju, molim Allha da nas sauva svake zablude,
a da zabludjele uputi na Njegovu istinu. Molim Ga za
iskrenost i ispravnost u vjerovanju, rjeima i djelima, kao i
za istrajnost na Njegovom putu sve dok Ga ne sretnemo, a
On bude zadovoljan nama. mn.

Eb Ahmed,
Plav, Sandak,
kraj mjeseca abna 1432. hidretske,
kraj jula 2011. godine po Isu, alejhis-selm.

208
lan 104.
209
lan 110.


137


138

DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Eb Ahmed)

Dokazi da je isbl harm (Eb Ahmed)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti
('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Bolest ird'a (grupa autora)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?
(Hamid 'Al Khn)

Kome se to priviaju tekfrovci u Sandaku i Bosni?
(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega) (Kelimetul-Haqq)

Zalutale sekte sfij i i'j (Kelimetul-Haqq)

Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika
(Eb Muhammed el-Maqdis)

ubhe vezane za propis demokratije u islmu
(grupa autora)

'Aqda potpomognute skupine ('AbdulMedd el-Mun')

Tewhd el-hkimijje (grupa autora)

Allhova pomo je, zaista, blizu
(Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)


139

Demokratija je vjera (Eb Muhammed el-Maqdis)

Obaveze koje je duan spoznati svaki muslmn i
muslmnka (ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb

Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao
(Reagovanje na incident u Novom Pazaru ispred Arap-damije)
(Kelimetul-Haqq)

Poduavanje najvanijim pitanjima (Ahmed el-Hlid)

Moe li se opravdavati neznanjem u djelima velikog irka i
jasnog kufra? (Ebu Muhammed)

Milletu Ibrhm (Eb Muhammed el-Maqdis)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata (Metn/tekst sedam velikih
djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u jednoj knjizi:
''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'', ''Kitbut-tewhd'', ''Tri
naela'', ''Otklanjanje sumnji'', ''Djela koja izvode iz vjere'' i ''est
naela'')

er'atski hidb (Kelimetul-Haqq)

Istina o Turcima Osmanlijama (Eb Ahmed)

Muslmn ili murik (Eb Hamza el-Afgn)

Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima (ejh Sulejmn bin
'Abdullh bin Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Biografija imma Ahmeda, rahimehullh


140

Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje
(imm el-Bezzr)
Osnove sunneta (Uslus-Sunne) (imm Ahmed ibn Hanbel)

Islm savreno potpuna vjera
(Muhammed el-Emn e-enqt)

Iblsova obmana (Ibnul-Dewz)

Nije musliman onaj ko ne tekfri zakonodavca (propisivaa
zakona) mimo Gospodara svjetova
(Eb Hamza el-Afgn)

Mesele vezane za kufr u tgta (Eb Muhammed)

Poinilac irka nikada ne moe biti musliman (Eb Hamza)

Vjerovanje imma el-Buhrija (imm el-Llik)

Dovoljnost u vjerovanju (Ibn Qudme el-Maqdis)

Ovo je naa vjera (ejh Abdullh ibn Muhammed ibn
AbdulWehhb)

Poniznost u namzu (hfidh Ibn Redeb el-Hanbel)

Vjerovanje etvorice imm (Muhammed ibn Abdur-Rahmn el-
Humejjis)

Kufrovi Organizacije Ujedinjenih Nacija i njenih zemalja la-
nica (Eb Ahmed)

Kufrovi OUN I Njenih Zemalja Članica

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kufrovi OUN I Njenih Zemalja Članica

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kufrovi OUN i njenih zemalja lanica Eb Ahmed

You might also like