Kori tenje digitalnog novca zahtijeva dono enje zakona koji rje avaju etiri klju na problema: 1. 2. 3. 4.

formalnopravnu valjanost digitalnog potpisa poziciju e-novca u postoje em monetarnom sustavu poziciju e-novca u poreznom sustavu sprje avanje kriminalnih radnji

Formalno pravna valjanost digitalnog novca

Vlastoru ni potpis stolje ima je prihva en kao element identifikacije osobe i vjerodostojnosti dokumenta. Transakcije elektroni kog novca gubile bi svoj smisao kad bi ih se moralo potpisivati ru no, stoga elektroni ki potpisi, koji su uz algoritme za kriptiranje najva niji element u protokolima za kori tenje e-novca, moraju zakonski biti priznati ekvivalentnima vlastoru nom potpisu. U nekim su dr avama ve doneseni zakoni koji ovo omogu avaju, prvenstveno zbog sustava pla anja me u pravnim osobama. U Hrvatskoj je prije par godina donesen Zakon o elektroni kom potpisu (Narodne novine, broj 10/02, 30. 01. 02). Ovaj zakon omogu ava kori tenje elektroni kog potpisa u pravnim poslovima pravnih i fizi kih osoba. Dozvoljena je primjena elektroni kog potpisa u svim pravnim poslovima, osim: 1. pravnim poslovima kojima se obavlja prijenos vlasni tva na nekretninama ili se uspostavljaju druga stvarna prava na nekretninama 2. oporu nim poslovima 3. imovinskim predbra nim odnosno bra nim ugovorima 4. optere enju i otu enju imovine za koje je potrebno odobrenje centra za socijalnu skrb 5. ugovora o predaji i raspolaganju imovinom za ivota 6. ugovora o do ivotnom uzdr avanju i sporazume u vezi s naslje ivanjem 7. darovnim ugovorima 8. drugim pravnim poslovima za koje je posebnim zakonom propisano da se sastavljaju u obliku javnobilje ni kog akta odnosno isprave 9. drugim pravnim poslove ili radnjama za koje je posebnim zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom izri ito odre ena uporaba vlastoru nog potpisa u dokumentima na papiru ili ovjera vlastoru nog potpisa. Kao to je vidljivo, ovaj zakon je prvi korak, ali i dalje se za najva nije poslove mora koristiti klasi ni vlastoru ni potpis. Nama su u ovom trenutku najinteresantnije financijske transakcije, a one su ovim zakonom dozvoljene, osim ako naknadno, u okviru to ke 9, dodatnim propisom ne bude druga ije odre eno. Zakon predvi a i elemente javne infrastrukture (javni certifikatori), iji posao je izdavanje certifikata za elektroni ke potpise, na temelju klasi ne potvrde identiteta. Ova infrastruktura jo ne postoji i, sve dok se ne oformi, njegova primjena nije mogu a. U drugim dr avama stanje je sli no. U SAD-u je donesen sli an zakon 24. 1. 2000. godine. Infrastruktura je vi e ili manje razvijena, ovisno o kojoj se saveznoj dr avi radi. U nekim dr avama ve postoji, i mogu e je slati dokumente tijelima dr avne uprave i tvrtkama (npr. u Utahu). U nekim dr avama, me utim, jo ne postoji, ili nije niti propisana, ve se digitalni potpisi priznaju i bez certifikata (npr. u Kaliforniji). U Europskoj Uniji donesen je zakon (digital signature directive) koji svim zemljama lanicama propisuje dono enje lokalnih nacionalnih zakona vezanih uz ovu tematiku. Ve ina zemalja lanica ove zakone je i donijela, ali pokazalo se da nisu konzistentni, pa

su se institucije za certifikaciju razvile samo na podru jima gdje je legislativa vi e tome odgovarala. Najdalje se u zakonodavstvu i primjeni do lo u Australiji, Kini i Hong Kongu. U Australiji je 1999. godine donesen zakon po kojem su svi dokumenti u digitalnom obliku i s digitalnim potpisom ravnopravni klasi nima, i po kojem sve javne ustanove moraju biti u stanju primati i procesirati dokumente u digitalnom obliku. Silom zakona izgra ena je PKI infrastruktura .
Pozicija e-novca u postoje em monetarnom sustavu

Ve ina zemalja (odnosno monetarnih unija) ima centralnu monetarnu instituciju koja izdaje i povla i novac, odre uje kamatne stope i obavezne rezerve banaka itd. Upravo utjecajem na koli inu novca u opticaju i uvjetima davanja kredita poslovnih banaka sredi nja banka utje e na gospodarstvo u okviru svojih zakonskih ovlasti. E -novac je sasvim izvan ovog sustava, i njegovo kori tenje (naro ito e-gotovine) ne podlije e nikakvoj regulativi. Osim toga, e-novac lagano prelazi me udr avne granice, i na taj na in se mijenja monetarna bilanca zemlje u odnosu na inozemstvo. Kako bi se sprije ilo nastajanje mnogih privatnih e-valuta i kako bi se osiguralo da svaka e-kuna ili e-dolar ima podlogu u stvarnom novcu, mora postojati zakon i institucija koja postupa u skladu s ovim zakonom.
Pozicija e-novca u poreznom sustavu

E-gotovina omogu ava svom korisniku potpunu anonimnost. Obzirom na to da nema svoju fizi ku komponentu, lako se transportiraju velike koli ine bez obzira na me udr avne granice i udaljenosti. Ovo je ini idealnom za izbjegavanje pla anja poreza. Po to je promet e-gotovinom sakriven od poreznih institucija, mogu e je ostvarivati velike dobiti na uslugama i nematerijalnim pravima, koje se mogu vrlo lako utajiti.
Sprje avanje kriminalnih radnji

Anonimnost, lagan prel azak granica i pretvaranje novca iz elektroni kog oblika u druge oblike ine e-gotovinu idealnom za pranje novca, mito, ucjene, reket i druge kriminalne aktivnosti. Kako su kori teni algoritmi toliko sna ni da ih niti izvr na vlast (policija) ne mo e razbiti, to kriminalce stavlja u izrazito pogodan polo aj.