Sociologija 2.

godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

Pozdrav enevi Opa srea mogua je jedino ako je narod suveren. Ona se ostvaruje u demokratskoj, mudro umjerenoj dravi; s potpunom vladavinom zakona koji nisu nametnuti izvana. Rousseau bi elio ivjeti u republici s dugom tradicijom, jer revolucija ne dodnosi slobodu. Treba donositi malo novih zakona da bi se poredak odrao. Ta ovlast treba biti u rukama magistrata koji se biraju svake godine.

Predgovor Spoznaja o ovjeku je najkorisnija, a najnerazvijenija. Treba upoznati ovjekovu pravu prirodu, bez drutvenih izoblienja. Po prirodi su svi jednaki, kao i ivotinje, a prva nejednakost nastaje jer neki pojedinci ostaju u prirodnom stanju due od drugih. Moderni pravnici ograniavaju zakon na pravilo propisano prema slobodnom, moralnom, inteligentnom biu. Sva pravila prirodnog prava proizila su iz sposobnosti duha da kombinira dva primarnija naela. Poto je i ovjek primarno osjetilno bie ljubav prema sebi te milosre prethode razumu. Kad se razum dovoljno razvije da zatomi prirodu on utemeljuje zakon na drugim osnovama.

Rasprava Postoje dvije vrste nejednakosti: prirodna ili fizika, koju uspostavlja priroda te moralna ili politika, koji ovisi o nekoj vrsti sporazuma koji se uspostavlja ili potvruje privolom ljudi. Ova druga se sastoji od razliitih povlastica koje jedni uivaju na tetu drugih. Pravi sadraj ove rasprave je da naznai u razvitku stvari trenutak kad je pravo naslijedilo nasilje, a priroda postala podvrgnuta zakonu, i da objasni kakvom se udesnom vezom snani mogu privoljeti da slue slabima i da narod stekne spokojstvo u mislima usporedo sa stvarnim blaenstvom.

Prvi dio Pretpostavlja da je ljudska graa u poetku bila ista kao i danas. Kao takav, ovjek je slabija i manje okretna ivotinja, ali mnogo povoljnije ustrojena od drugih. Teki uvjeti ivota u prirodi stvaraju vrstu i postojanu narav. Dok je raspolagao jedino svojim tijelom ovjek je ipak bio snaan i okretan, razvojem
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

umjenosti (orua) on slabi. Kada uvia svoju lukavost ovjek se prestaje bojati ostalih stvorenja, a najgori neprijatelji su mu nemo u djetinjstvu i starosti te bolesti. Odravanjem jednostavnog, jednomjernog i samotnog ivota mogue je izbjei gotovo sve bolesti. Krajnja nejednakost drutva, dokolica jednih i trud drugih izvor su veine bolesti. Ako nas je priroda predodredila za zdravlje i razmiljanje postaje gotovo protuprirodno stanje, a ovjek koji misli izopaena ivotinja. Divljak voli san, a najrazvijenije su mu one sposobnosti kojima je glavni cilj napad i obrana. Dok je svaka ivotinja tek stroj voen instinktom, ovjek na svoje djelovanje utjee kao slobodni pokreta. Ipak i ivotinja misli, jer i osjea. Mo volje, koja doista razlikuje ovjeka i ivotinju, isto je duhovne prirode i ne moe se protumaiti zakonima mehanike. Razlikuje ih i ovjekova usavrivost. Um se usavrava jer elimo uivati; ta strast vue porijeklo iz naih potreba, a razvoj iz naih spoznaja. Divljak je potpuno u sadanjosti. On je lijen i obraivanje zemlje javlja se tek s njenom podjelom. Uloga sluajnosti u ovjekovu razvoju. Divljak je potpuni individualac i jezik mu nije potreban, stvara ga dijete u svom ovisnom poloaju. Da su ljudi imali potrebu za rijeima kako bi mauili misliti, oni bi prije trebali znati misliti da bi otkrili umijee rijei. Prvi najuniverzalniji, najdojmljivi jezik je krik prirode. irenjem i mnoenjem misli i uspostavom tjenjih veza meu ljudima javlja se potreba za brojnijim znakovima. Vidljivi predmeti izraavaju se gestama. Na koncu uviaju da je artikulacija glasa sposobnija prikazati sve utvrene znakove. Ta zamjena mogla se obaviti samo zajednikim pristankom, koji je morao biti motiviran dovoljno snanom potrebom za rijeima. Poto se ope ideje mogu uvesti u duh samo pomou rijei, a poimati pomou sudova, prvi rijei vjerojatno su bile vlastita imena. Rousseau je uvjeren da jezik nije mogao nastati samo ljuskim sredstvima i njegovo porijeklo ostaje tajna; on ostavlja teku diskusiju: drutvo ve povezano s ustanovljenjem jezika ili jezici ve izmiljeni uspostavljanjem drutva. Spontanitet!! Nemogue je zamisliti zato bi ovjek imao veu potrebu za sebi slinim, nego majmun ili vuk. Eto vidi!! Hobbes vidi prirodnog ovjeka kao bijednog, ali bijeda se raa kasnije. ovjek je u samom instikntu imao sve to mu je trebalo da ivi u prirodnom stanju, dok u usavrenom razumu on ima samo ono to mu treba da ivi u drutvu. Prvi ljudi nisu imali morala i obveza te nisu mogli biti dobri ili zli, niti
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

su imali poroka ili vrline. Oni nisu zli jer ne znaju to znai biti dobar, od zla ih odvraa utihnuta strast i nepoznavanje poroka. ovjek umjeruje ar za svojim blagostanjem zazorom da gleda kako mu blinji pati. To milosre izvor je svih drutvenih vrlina. Tek u Emilu Rousseau tijesno povezuje milosre i jubav prema sebi (imanentno). Razum stvara samoljubje, a razmiljanje ga uvruje. Rousseau nudi izreku: Ostvari svoje dobro a da pri tom uini to je mogue manje zla drugome.", kao manje savrenu ali korisniju od one izreke uzviene pravde: Uini drugome ono to bi htio da on uini tebi. Zar on doista ne uvia koliki kompromis je uinio? Privlanost meu spolovima istie se kao uasna strast, sposobna unititi ovjeka. U osjeanju ljubavi prvo trebamo razlikovati fiziko od moralnog. Fiziko je ona opa elja to nagoni jedan spol drugome, a moralno je ono to odreuje tu elju i usmjerava je prema samo jednom objektu, ili mu barem pridaje najvei stupanj energije. Moral ljubavi je neprirodan osjeaj roen iz drutvenog ponaanja. Ljubav je, kao i sve srasti, svoju kobnu estinu stekla u drutvu. Seksizam 47/5. Divlji ovjek je osoba s malo strasti, dovoljan samome sebi. Osjeao je samo svoje istinske osjeaje i gledao samo ono to je imao interesa da vidi. Centrizam. Njegova osjetila bila su okrenuta svemu oko njega. Njegova inteligencija nije napredovala mnogo vie od tatine. Ono malo znanja to bi sluajno stekao nestalo bi s njim i kad je vrsta ve bila stara, ovjek je jo bio dijete. Da bi razumjeli razliku ovjeka u prirodnom i drutvenom stanju moramo razumjeti utjecaj odgoja na ljusku prirodu. Ne samo da odgoj stvara razliku meu obrazovanim duhovima i onima koji to nisu, ve i poveava razliku meu prvima, razmjerno kulturi. Meu njima se stvara prirodna nejednakost koja raste s nejednakou obrazovanja. Prirodna kao uroena? Podjarmljivanje je mogue tek nestankom piriodnog stanja, jer u njemu ovjek nita ne posjeduje te nema prisile. Poto sam pokazao da se usavrivost drutvene vrline i druge sposobnosti do kojih je doao prirodni ovjek nisu nikako mogle razvijati same od sebe, da im je zato bio potreban stjecaj raznih nepoznatih uzroka, koji se i nisu morali dogoditi i bez kojih bi on vjeno ostao u svom primitivnom stanju, ostaje mi da razmotrim razliite sluajeve koji su mogli usavriti ljuski razum kvarei vrstu, uiniti jedno bie zlim inei ga drutvenim i koji su u prilino dugom razdoblju
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

doveli ovjeka i svijet do toke u kojoj ih vidimo. Upravo to nije pokazao, ve je samo zanemario ovjekovu okrenutost vrsti kao prirodnu nunost, utjecaj sluajnosti na otkrie i spontanitet u razvoju misli i konmunikacije.

Drugi dio Prvi koji se, ograujui neko zemljite, usudio rei: Ovo je moje, i naiao na dovoljno glupe ljude da u to povjeruju, bio je istinski osniva civiliziranog drutva. Stalni susreti s ljudima i drugim biima prirodno su izazvale u ljudskom duhu osjete odreenih odnosa, koji konano razvijaju neku vrstu razmiljanja, tj. neku makinalnu opreznost koja je davala najnunija upozorenja ljudskoj sigurnosti. Slinost s drugima uvlai ovjeka u druenje. Iskustvo ga ui da je jedini pokreta ljudskog djelovanja ljubav prema blagostanju te poinje razlikovati prilike u kojima ga zajedniki interes primorava na pomo blinjih od onih kad se javlja konkurencija. U prvom sluaju ljudi se udruuju u opor, dok u drugom svaki eli iskoristiti svoje prednosti i nadvladati. Gruba ideja o obvezama iziskivala je jasan interes. Ta prva napredovanja duha dovode ovjeka do trenutka kad ih moe ubrzati. Poeo je raditi odrua i nastambe. Navada zajednikog ivota stvara prve osjeaje srca, branu?? i roditeljsku ljubav. Porodica postaje malo drutvo, jedinstvenije ukoliko vlada uzajamna odanost i sloboda. Javljaju se prve razlike meu spolovima. Javlja se dokolica koja se koristi za lagodnosti. To je prvi ovjekov jaram, prvi izvor zla. Drutvo i jezici raaju se na otocima, gdje su ljudi prisiljeni ivjeti zajedno. Prva zbliavanja u nacije (narode) temelje se na obiajima i znaajima, zajednikom nainu ivota i prehrane te openitim utjecajem klime. Ljudi neosjetno stiu ideje vrijednosti i ljepote koje proizlaze iz davanja prednosti, uz ljubav se javlja i ljubomora. elja za javnim priznanjem prvi je korak prema nejednakosti i poroku, javljaju se tatina i prezir, stid i zavist. Uz prve dunosti pristojnosti dolaze i kazne. iri se osveta i javlja se potreba za zakonima. To razdoblje razvitka ljudskih sposobnosti i nastajanja drutva najsretnija je i najdua epoha u ljudskoj povijesti. Kad je ovjek osjetio potrebu za tuom pomoi nestaje jdnakosti i javlja se vlasnitvo, a rad postaje nuda. Tu revoluciju pokrenulo je otkrie metalurgije i agrikulture. Iz obrade zemlje nuno prozilazi njegova dioba, a uz priznato vlasnitvo prva pravila prava.
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

Neutemeljena distinkcija raznih oblika obiajnog prava koji ureuju druge odnose od onih koji ureuju vlasnitvo. Za jednaku koliinu rada vjetiji bi dobili vie i tako se prirodna?? nejednakost neosjetno irila s nejednakou u razmjeni. Djelatan razum i sebino samoljubje navode ovjeka da se, zbog vlastitog probitka, prikazuje drukijim. Nastaju konkurencija i rivalstvo, sukob interesa i uvijek prikrivena elja da se okoristi na raun blinjeg. U drutvu vlada stanje rata. (opreka Hobbesu) Pod krinkom udruivanja zbog pravde i mira bogati stvaraju prvu vlast. Stvaranje jednog drutva neizbjeno vodi stvaranju drugih, i poto su nastala politika tijela meu sobom u prirodnom stanju ire se ratovi. Dokaz porijekla politikih drutava. (61) Drutvo se isprva sastoji od nekoliko opih utanaenja i zakoni prethode vlasti. Robovima ne prilii da razmiljaju o slobodi. Rije je o robovima razvijenog drutva, nesvjesnih svoga robovanja. Nastavlja aktualno svome vremenu. Po prirodnom zakonu otac (oinska vlast, monarhija) gospodar je djetetu samo dok je nuna njegova pomo, kasnije su oni ravnopravni, otac zasluuje potovanje, ali ne i pokoravanje. Uspostavljanje politikog tijela. (65 66) Porijeklo razliitih oblika vladavine (monarhije, aristokracije i demokracije) su vee ili manje razlike meu pojedincima u trenutku njenog uspostavljanja. U poetku su sve magistrature izborne i kad bogatstvo stjee prednost pred zaslugom, ire se stranake razmirice, zavjere i graanski ratovi. Ambicozni glavari zadravaju vlast u svojoj obitelji, ljudi pristaju na ropstvo nasljedne vlasti u zamjenu za mir. Kako postii mir odricanjem od odluivanja u svojoj sudbini? Sugraani postaju robovi. Nejednakost se razvila kroz tri promjene: ustanovljenje zakona i prava vlasnitva, uspostavljanje magistrature te pretvaranje zakonite vlasti u samovlae. Ljudi se prvo dijele na bogate i siromane, zatim mone i slabe, i na koncu gospodare i robove. Ali i bez vlasti, nejednakost u utjecaju i ugledu postala bi neizbjena (efekt usporedbe). Glavna razlikovanja kojima se mjerimo u drutvu su bogatstvo (krajnja nejednakost, najneposrednija blagostanju) plemika titula ili in te osobna mo i zaslunost. Razliita koritenja pojma mo. Tlaenje se neprestano poveava, niu se neredi i bune da bi se na kraju uspeo despotizam. Nastaje novo prirodno stanje u kojem ponovo vlada zakon jaega, ali ovaj put kao plod razuzdane korupcije.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 2. godina Klasine socioloke teorije I (Rade Kalanj)

Divlji ovjek osjea samo spokoj i slobodu, eli samo ivjeti i biti dokon. Uljueni ovjek, uvijek djelatni graanin, provodi ivot u muenju za vrednija zanimanja i poloaje, poniavaju se za mo i ugled. Istiska razlika meu njima je da divljak ivi sam po sebi, dok je drutveni ovjek uvijek izvan sebe, zna ivjeti samo po miljenju drugih. Samoljubje vodi samootuenju. Zakljuak (71)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com