POSTAVLJANJE CILJEVA

I. OSOBINE CILJEVA A. SAMOODABRANI

Vano je da ciljeve postavljamo sami sebi. Kad se radi o neemu to elimo ostvariti "iz sebe" tada ciljevi potiu motivaciju za rad i vea je vjerojatnost da emo ih ostvariti. U suprotnom sluaju, kad su nam ciljevi nametnuti, jedna od naih temeljnih psihlolokih potreba, potreba za slobodom, nije zadovoljena te takvi ciljevi mogu imati (i najee imaju) negativno djelovanje na nas i kao i na nau uinkovitost.

B. UMJERENO IZAZOVNI
Ponekad se uje kako treba postavljati jako visoke ciljeve i tako "stremiti k zvijezdama." Meutim, iako je poeljno matati o najveim ostvarenjima, kad govorimo o ciljevima to nije najbolja strategija. Postavimo li preambiciozne ciljeve vea je vjerojatnost da ne uspijemo, a to djeluje negativno i na motivaciju i na samopouzdanje. Kad se radi o ciljevima najbolje je postaviti takve ciljeve koji su dovoljno zahtjevni, a jo uvijek izvedivi. Ako si za cilj postavite prosjek 5.0 na drugoj godini, ve s prvom etvorkom niste uspjeli ostvariti svoj cilj i postoji mogunost da dignete ruke od viskog prosjeka. Umjereniji cilj ostavit e prostora za nepredviene potekoe i vjerojatnije je da ete ga uspjeti ostvariti. Nije uvijek lako procijeniti koliko je cilj zahtjevan. Moda je najbolji nain postavljati ciljeve na temalju prethodnog iskustva. Ako znate da vam obino treba tri sata da temeljito proete dvadeset stranica nekog gradiva, onda je bolje gradivo od 200 stranica rasporediti u deset dana, nego raunati da ete raditi est sati dnevno i sve proi u pet dana. Naravno, uvijek se moete dodatno potruditi, ali ipak je bolje postaviti umjerenije ciljeve, pa ih putem promijeniti ako shvatite da su prelagani.

C. REALISTINI
Razmislite je li vam stvarno mogue ostvariti cilj koji ste si postavili. Da biste postavili realistine ciljeve potrebno je paljivo odvagnuti mogunosti njihova ostvarenja. Najbolje je uzeti u obzir prethodno iskustvo kad razmiljate o cilju koji si zadajete. Ako nikad dosad niste u jednom komadu otrali vie od dva kilometra, onda nije realan cilj "Svaki dan otrati 10km." Vjetina postavljanja ciljeva u pet koraka moe vam pomoi da si postavljate realistine ciljeve.

D. MJERLJIVI
Mjerljivost ciljeva znai da moete tono znati jeste li ga ostvarili. "Uspjeno poloiti kemiju" moe znaiti razliite stvari - nekome je uspjeh samo petica, a nekome je dovoljan i samo prolaz na ispitu. "Poloiti kemiju na prvom roku i dobiti najmanje etvorku" je mjerljiv cilj. Isto vrijedi za ciljeve kojie si postavljate za pojedine seanse uenja. "Uiti kemiju" nije mjerljiv cilj, ali zato je "proitati gradivo od stranice 42 do stranice 72" u potpunosti mjerljiv cilj za koji tono znate kad ste ga ostvarili.

E. SPECIFINI
Slino kao i naelo mjerljivosti, naelo specifinosti se odnosi na precizno definiranje vlastitog cilja. U stvari, ako je cilj dovoljno specifian, on e biti i mjerljiv. to su ciljevi specifiniji vea je i motivacija da ih se ostvari. "Uit u danas naveer" je nespecifian (i

nemjerljiv) cilj. Vano je o ciljevima razmiljati kao o nizu specifinih aktivnosti. "Danas u 19:00 proitat u i izvaditi biljeke iz etvrtog poglavlja u Karlsonu (stranice 51 do 72"

F. OGRANIENI
Ciljevi moraju imati i ogranieni vremenski okvir. Jako je vano da svakom cilju koji si zadajete postavite granicu do kad mora biti gotov (realistinu granicu!). Ako to ne uinite otvarate mogunost odlaganja obavljanja toga cilja i gomilanja posla.

G. POZITIVNI
Ciljeve je vano formulirati na pozitivan nain tj. rei to elite, a ne to ne elite. Ciljevi poput "ne pasti ispit" ili "ne ii na veeru dok ne proem itavo poglavlje" ili "ne dobiti manje od 4 na testu" su sve primjeri negativnih ciljeva. Uvijek e biti lake ostvariti cilj koji je formuliran tako da u sebi sadri neto prema emu se elite kretati, a ne neto to elite izbjei. Naa podsvjest djeluje na razini slika, tako da kad cilj formulirate na nain da sadri neto to elite izbjei, zapravo stvarate sliku toga u svojoj podsvjesti, a time se uz ostvarenje cilja veu neugodni osjeaji koje ta slika pobuuje. Zato je korisnije ciljeve formulirati u pozitivnom obliku budui da tako svojoj podsvjesti omoguujete da radi sa stvarima koje dovode do ugodnih osjeaja, a time i do poveane motivacije i lakeg rada na ostvarenju cilje. Jo neto je vano. Rijei poput pokuat u, nastojat u, nadam se, trebam/moram i slino izbjegavajte pri formuliranju ciljeva. Takve rijei stvaraju prostor za mogunost neostvarivanja cilja. Ako si postavite cilj "pokuat u proitati sedmo poglavlje veeras" i odustanete nakon dvije stranice moete sami sebi rei "pokuao sam". Pozitivni ciljevi kod kojih je naglasak na uspjehu vjerojatnije e vas dovesti do onoga to elite.

II. KAKO CILJEVI POSPJEUJU UINAK?

Locke i Latham, koji se bave istraivanjima uinaka i djelovanja postavljanja ciljeva, u knjizi "A theory of goal setting" daju etiri temeljna naina na koje postavljanje ciljeva utjee na motivaciju.

A. USMJERUJU PANJU NA ZADATAK

Postavljeni ciljevi odravaju panju na onome to smo si zadali i vraaju nas na to kad ponemo razmiljati ili raditi neto drugo ili kad smo izloeni ometanjima iz okoline.

B. POSPJEUJU ULAGANJE TRUDA

S postavljenim ciljevima ljudi su spremniji uloiti vie truda kako bi obavili to to su si zadali.

C. POVEAVAJU USTRAJNOST
Ciljevi pomau ustrajanje u zadatku ak i kad postane teak ili naporan.

D. POSPJEUJU UPORABU NOVIH STRATEGIJA KAD STARE NISU USPJENE

Postavljeni ciljevi omoguuju praenje uinkovitosti strategija koje koristimo u ostvarivanju zadataka. Ako primjetimo da neto to radimo ne dovodi do eljenog cilja, ili ne dovodi dovoljno uinkovito, bit emo motivirani isprobati neto drugo.

III. PISANJE CILJEVA (4 KORAKA) A. NAPIITE TO ELITE OSTVARITI

Ovo je poetni korak u kojemu zapisujete svoj cilj. Najlake je poeti tako da dovrite reenicu koja poinje s "Ja elim..." Radi se tek o moguem cilju na kojemu ete jo raditi.

B. NAPIITE SVE PREPREKE

Razmislite o svim potekoama koje se nalaze izmeu vas i ostvarenja tog cilja. esto e to biti velik broj stranica udbenika koje morate proi da biste nauili svo gradivo ili drugi ispiti koje trebate pripremati u isto vrijeme. Prepreka moe biti bilo to, od objektivnih, vanjskih imbenika do vaih osobnik karakteristika (npr. da vas ne zanima predmet koji trebate poloiti). Na neke od prepreka neete moi utjecati, ali na veinu hoete.

C. NAPIITE TO MOETE UINITI ZA SAVLADAVANJE SVAKE PREPREKE

Razmislite to vam je sve na raspolaganju za savladavanje svake od prepreka. Prvo razmiljajte o svojim openitim snagama. Kad se radi o akademskim ciljevima, svi ste doli do studija medicine to znai da ste uspjeno savladali dvanaest razreda i poloili razredbeni ispit. Dakle, ve posjedujete neke vjetine potrebne za savladavanje akademskih ciljeva. nakon toga razmislite o svakoj zasebnoj prepreci i ustanovite to moete poduzeti kako biste ju savladali. Ako je prepreka u neinteresantnom gradivu, moete se dogovorit s kolegom ili kolegicom da zajedniki ponavljate gradivo i tako si uinite uenje zanimljivijim.

D. PREGLEDAJTE I POPRAVITE SVOJ CILJ

Nakon to ste sagledali sve potekoe i mogunosti njihovog rjeavanja, ponovo pogledajte svoj poetni cilj i prilagodite ga moguim novim informacijama koje ste prikupili. Ponekad neete nita promijeniti, a ponekad ete imati velikih promjena. Konano, provjerite je li cilj koji ste zapisali izreen u skladu sa sedam osobina ciljeva i prepravite ga po potrebi.

IV. PLAN DJELOVANJA A. IZRADA PLANA

Plan je paljivo razraena strategija ostvarivanja vlastitog cilja. Pisanje plana za ciljeve, posebice one dugorone, potie motivaciju za stalnim radom na njima budui da unaprijed odreujemo konretne zadatke i time dobivamo sliku svega to trebamo uiniti, kao i mogunost da na odgovarajui nain u rasporedimo sve zadatke u vremenu. Zadaci su konkretne aktivnosti koje moramo obaviti kako bismo ostvarili svoj cilj. Ako nam je cilj "Poloiti kemiju 17. srpnja s vrlo dobrim uspjehom" to zahtjeva obavljanje niza specifinih zadataka, od pregladavanja opsega gradiva, preko dobavljanja literature, biljenice ili papira za biljeke, do itanja odreenog broja stranica, rjeavanja zadataka, vaenja biljeki itd. Svaka od tih aktivnost je jedan zadatak. Zadaci nam slue kako bismo cilj razloili na niz dijelova koji nam pomau vidjeti koliko je on zahtjevan i koliko nam vremena treba, a takoer obavljajui ciljeve po redu pratimo vlastiti napredak. Kad jednom cilj razloimo na zadatke, dobro je postaviti ciljani datum za obavljanje svakog zadatka. Neki e biti ostvarivi u nekoliko sati, a za neke e trebati i nekoliko tjedana. Nakon odreivanja ciljanog datuma za svaki zadatak moemo odrediti i vrijeme kad emo ga

obaviti. Najbolje je odrediti vrijeme obavljanja sljedeeg zadatka nakon zavravanja prethodnog. Oznaavanjem svakog dovrenog zadatka pratimo vlastiti napredak to nas potie da se kreemo prema ostvarenju svojega cilja. Na kraju svog plana dobro je napisati reenicu koja opisuje ostvarivanje vaeg cilja kao ishod tj. u prolom vremenu. Tako, ako je cilj bio "Poloiti kemiju 17. srpnja s vrlo dobrim uspjehom", ishod moe glasiti: "Dobio sam etvorku iz kemije na prvom ljetnom roku." Upamtite, kljuno je postaviti ostvariv cilj i paljivo izraditi plan rada!

V. DODATNE STRATEGIJE A. ODREDITE PRIORITETE

Pri postavljanju ciljeva izuzetno je vano odrediti prioritete. Koji su predmeti najtei? Postoje li neki predmeti koji e vam olakati razumjevanje nekih drugih? Koje aktivnosti vas vode do vaih dugoronih ciljeva? Odreivanje prioriteta pomae nam da se usmjerimo na ono to je stvarno vano. Pri tome se ne mora neophodno raditi o stavrima vezanim za uenje. Jedan od prioriteta svakako je i zdravlje. Tako vjebanje, bavljenje sportom ili kvalitetna prehrana mogu biti vani u ostvarivanju vaih dugoronih ciljeva budui da e vam zdravo tijelo omoguiti da uspjenije uite ili se bacite bilo ime to predstavlja va put.

B. PLANIRAJTE RANO OSTVARIVANJE CILJEVA

Kad postavljate ciljeve, dobro je planirati njihovo obavljanje prije roka koji je zadan izvana. Uenje za ispit moete planirati tako da predvidite obavljanje svih zadataka nekoliko dana, ili tjedan dana prije ispitnog roka. na taj nain ostavljate prostor za neplanirane dogaaje i smanjujete stres uzrokovan uskim vremenskim okvirom.

C. PLANIRAJTE NAGRADE
Za svaki obavljeni zadatak, kao i za itav cilj, isplanirajte nain na koji ete se nagraditi. To ne moraju biti neke velike nagrade nego jednostavne male stvari u kojma uivate, poput izlaska s prijateljima, odlaska na bazen ili sladoleda. Sjetite se odati sami sebi priznanje za uspjeno obavljene zadatke. Ponekad je dugo ekati do konanog cilja u obliku uspjeno poloenog ispita i dobro je da u meuvremenu sami sebe (opravdano) nagraujete za obavljeno. Time djelujete na svoju motivaciju i uvrujete si put prema cilju.

D. RAZMOTRITE POSLJEDICE
Ukoliko se nikako ne moete motivirati na obavljanje odreenih zadataka sagledajte ih u iroj slici. Kako e neobavljanje tih zadataka djelovati na ostvarenje vaih dugoronih ciljeva? Je li vrijedno odustati od tih zadataka? Sve to u ivotu radimo sadri i dijelove koje radije ne bismo obavljali. Ipak, ako pratimo svoj put i radimo stvari do kojih nam je uistinu stalo, takvih e dijelova biti uglavnom malo i moi emo pronai dovoljno volje i snage da i njih "odradimo." Ako se esto susreete sa stvrima koje "odraujete" i ne moete se motivirati na njihovo obavljanje, moda je vrijeme da razmislite jeste li na pravom putu i zato radite to to radite. Jesu li vai ciljevi uistinu vai? Ili radite neto to se od vas oekuje ili mislite da se od vas oekuje?