podne obloge

TRAJAN DRVNI SENDVI

Tvri je od drva, topliji od keramikih ploica, higijenskiji od tepiha - a moete ga poloiti i sami. Laminat je idealna podna obloga za sve prostorije - osim kupaonice i kuhinje. No, proizvoai intenzivno rade i na tom problemu...

Laminatni podovi

ebljina ploa je najee oko 7 milimetara, pa u podruju vrata ima manje problema pri polaganju na postojeu podnu oblogu. Naime, u mnogim je stanovima donji rub krila toliko iznad podne plohe da se tanki laminat moe poloiti i bez piljenja vrata. Ipak, ponekad se podizanje krila ne moe izbjei. Nedostaje li vam milimetar-dva, moda ete problem lako rijeiti umetanjem podlonih ploica u arke. Ako ni to nije dovoljno, donji rub vratnog krila moete oblanjati, a po potrebi i otpiliti krunom elektrinom pilom uz dobro privrenu vodilicu. No, laminati se ne postavljaju samo u stanove. Sve ee ih moemo nai i u vrlo prometnim prostorima gdje dnevno prolaze tisue ljudi, pa takvom optereenju treba prilagoditi i debljinu. U pravilu, deblji su laminati otporniji na udarce i manje osjetljivi na neravnine podloge. Stoga uz klasifikaciju tvrdoe gornje povrine pri kupnji treba razmisliti o svim uvjetima primjene i provjeriti ostala svojstva. Kad proitate da laminat sadri od 80 do 90 posto drva, znajte da

38

Foto: QUICK STEP

6/05 MAJSTOR

podne obloge
je to tono. Jezgra ploe je tvrda i vrlo gusta vlaknatica (HDF High Density Fibres), a ostali su slojevi vrlo tanke celulozne folije impregnirane melaminskom smolom. Ovisno o vrsti, kvaliteti i namjeni, laminat moe imati tri, pet, sedam ili ak jedanaest slojeva nanesenih s gornje i donje strane ploe. Odozgo je nalijepljen papir s otisnutim uzorkom u boji, a prekriva ga zatitni prozirni sloj od papira natopljenog melaminom. Taj zavrni sloj (overlay) daje laminatnom podu odgovarajuu tvrdou i izdrljivost. Kako bi to postigli, proizvoai u smolu umeu vrlo tvrde mineralne sastojke, a u najtvrim vrstama i korund. Ovisno o debljini i eljenom vizualnom efektu, taj se prozirni zavrni sloj profilira elinim valjkom utiskivanjem finih kanala i nabora koje moete opipati kao neravnine na prerezu prirodnog drva. Kako se ta udubljenja na prozirnoj foliji poklapaju s bojama i arama na papiru, imitacija je uvjerljivija, pa i svjetlosni odsjaj na povrini laminatnog poda zaista daje dojam drvene povrine. Pri kupnji laminata moete naii i na oznaku HPL (High Pressure Laminate). Rije je o vieslojnoj vanjskoj zatiti jezgre s uslojenim polimerima (akrilima) i smolom natopljenim papirima koji su navrue toliko stlaeni da su se slojevi meusobno stalili i stopili. Takva vanjska obloga laminata ima izvanredna svojstva i veliku otpornost na mehanika, termika i kemijska oteenja. Otporna je na temperature do 180C, pa i ar cigarete. Gotovo je neosjetljiva na ogrebotine, udarce i struganje, a ne mijenja se ni pod ultraljubiastim sunevim zrakama. tovie, najnoviji elesgolaminati nude umjesto melamina povrinu od akrila bombardiranog elektronima i korunda, a odlikuje ih elektrostatska neutralnost, izuzetno sjajna povrina i potpuna neosjetljivost na klimatske promjene. Sve u svemu, takav izbor izdrljivih povrina ne moete oekivati na klasinim drvenim podnim oblogama... S donje strane laminata takoer je zatitni sloj koji osigurava ujednaenu napetost ploe u gornjem i donjem pojasu, ime se spreava uvijanje, a

istodobno je titi od vlage iz podloge. Dakako, to ne znai da je laminat time zatien od obilnog moenja. Stoga pri kupnji treba dobro pogledati sve oznake, piktograme i opis namjene. A namjena i mjesto ugradnje odreuju osnovnu podjelu laminata prema otpornosti povrine i optereenju tijekom upotrebe. Najmanje se oekuje od poda u spavaoj sobi, vie od laminata u dnevnom boravku i blagovaonici, a najvie u kuhinji, predsoblju, stubitu ili iza ulaznih vrata.

Stoga su laminati namijenjeni stanovima i obiteljskim kuama razvrstani u tri skupine oznaene brojkama 21, 22 i 23. Od te tri osnovne vrste izdrljiviji su laminati za poslovne i javne prostore - hotelske sobe, djeje vrtie, prodavaonice, robne kue i urede. Njihovu namjenu otkriva piktogram na pakiranju, a izdrljivost oznauju brojke 31, 32 i 33. Bez obzira na poslovinu otpornost, pomicanjem tekih lonaca s cvijeem, guranjem ormara i stolova, veinu laminata moete vidljivo otetiti.

MAJSTOR

6/05

Foto: QUICK STEP

39

podne obloge
TRAJAN DRVNI SENDVI
No, takva su oteenja mogua i na daanom drvenom podu i lakiranom parketu gdje ih je teko popraviti i prikriti. U tomu su se laminati iskazali kao mnogo otpornija podna obloga, a zatitni sloj omoguuje pouzdano nanoenje ili utrljavanje specijalnih pasti koje se nakon stvrdnjavanja mogu fino polirati pa oteenje postaje gotovo neprimjetno. Nude se u mnogo nijansi koje su usklaene s bojama i uzorcima laminata, a u dobro opremljenim prodavaonicama moete ih nabaviti pri kupnji podne obloge i pribora. Podloga Laminat moete poloiti na gotovo sve podloge koje su zatiene od uestalog obilnog moenja odozgo i stalnog provlaivanja odozdo. Jer, nemojte zaboraviti da je laminatna jezgra napravljena od drvnih vlakana, a drvo je ivi materijal koji bubri pri vlaenju i utee se suenjem. Iako se u novije vrijeme nude i laminati za kupaonice, ak i s klik-sastavima, intenzivno prskanje tua i prolijevanje vode po podu ne preporuuje nijedan proizvoa. Jedna aa
Stambeni prostori Intenzitet Privatni stanovi i kue troenja Mogua primjena Poslovni i javni objekti Intenzitet Mogua troenja primjena Hotelske sobe, konferencijske dvorane, umjeren manji uredi Djeji vrtii, uredi, ekaonice, hotelske normalan dvorane, butici

21
umjeren Spavae sobe, sobe za goste

31

Dnevni boravak, blagovaonica, normalan predsoblje

22

32

23
pojaan Stubita, ulazni hodnici, kuhinje

33
pojaan

Hodnici, veliki uredi, robne kue, kolske uionice

Laminatne podove prati veliko arenilo cijena. Iako je teko proniknuti koliko na to utjee koliina kontingenta ili trgovaka mara, pravu vrijednost robe prepoznat ete po podacima na pakovanju ili po tehnikim podacima u dokumentaciji. Kako svako poboljanje u kvaliteti trai dodatnu obradu ili primjenu boljih materijala, kvalitetniji su laminati u pravilu skuplji. Skrivenu kvalitetu i stvarnu vrijednost podne obloge teko ete

otkriti pogledom, no pritom vam pomau obvezujue standardizirane oznake po kojima je lako prepoznati odgovara li materijal oekivanim zahtjevima. Na pod u spavaoj sobi zaista se ne isplati stavljati skupi laminat, kakav mora podnijeti tisue prolaznika u javnim uredima ili robnim kuama. Pri izboru poda potraite ove slikovne oznake (EN 685) na kojima su najvaniji podaci o namjeni i izdrljivosti laminata.

Od 1998. godine ovaj znak potvruje da je pod izraen prema normiranim standardima (EN 13329:1998) na osnovi pravila koje odreuje Europsko udruenje proizvoaa laminatnih podova EPLF (European Producers of Laminate Flooring). Kako se na otvorenom tritu esto pojavljuju i proizvodi s ostalih kontinenata, pri kupnji pregledajte oznake i raspitajte se u kakvom su odnosu prema standardiziranim europskim normama (npr. taber-testu) jer samo s takvim saznanjem moete procijeniti koliko je neki laminat neopravdano preskup ili objektivno jeftin.

vode nije velika opasnost, no svakodnevno pljuskanje vode iz kade ili tu-kabine moe ipak prevriti mjeru. Pri obnovi stana laminat moete poloiti i preko starog parketa ili pak na istroenu tekstilnu oblogu (tapison), ali u podu ne smije biti udubina ili izboina veih od oko 3 mm. Ako je stari parket mjestimice izglodan i jako neravan, udubine treba najprije poravnati s okolnom povrinom, a izboine obrusiti. Rije je o neravninama na povrini veoj od nekoliko centimetara, pa poloeni laminat moe na takvim mjestima popustiti pod tokastim optereenjem tekog namjetaja, ili pod kotaima stolca. Takve udubine moete zapuniti drvenom piljevinom umijeanom s nekom akrilnom emulzijom, zakitati epoksidnim kitom i sl. Najvanije je da oteeno mjesto najprije ostruete do istog drva, a novu ispunu zaravnate tako da ne stri iznad ravnine podne plohe. Ocijenite li da je parket toliko oteen da bi popravljanje i temeljito bruenje bilo preskupo - uklonite ga. Ako je pod parketom slijepi pod od starih dasaka, prekrijte ga OSB-ploama koje su dovoljno

tvrde i ilave da tokasto optereenje s laminata mogu ujednaeno prenijeti na veu povrinu. Teko oteenu i mjestimice izglodanu tekstilnu oblogu treba potpuno ukloniti, a betonsku podlogu oistiti i ponovno zagladiti. Pripazite! Pri poravnavanju cementnih estriha i glazura nekom novom masom za izravnavanje treba oienu staru podlogu prije nanoenja nove mase impregnirati nekom SN-vezom (npr. allcat) kako bi novi tanki sloj pouzdano prionuo. Takvi popravci zahtijevaju dosta vremena, jer namoena se podloga mora temeljito osuiti, to moe potrajati koliko i u novogradnji - od 6 do 8 tjedana... Sve ovisi o vrsti materijala i klimatskim uvjetima. Pri polaganju laminata cementna glazura ili estrih ne smiju sadravati vie od 2,0CM% graevinske vlage, a anhidritni estrih - kojim se obino zalijeva cijevno podno grijanje - i manje 0,3CM%. Graevinska se vlaga ne moe odrediti opipavanjem i subjektivnom procjenom, ve instrumentom namijenjenim upravo takvom mjerenju. Ako je betonski pod na tlu, u prizemlju ili u podrumu, ne pouzdajte se u osjetljivost dlana.

Vlaga u podlozi
Kako su instrumenti za tono mjerenje graevinske vlage skupi, opipavanje nepouzdano, za provjeru vam moe posluiti preokrenuta aa s kockama leda ili folija nalijepljena na estrih. Roenje signalizira viak vlage.

40

6/05 MAJSTOR

podne obloge
Ljudska je koa prirodno vlana pa ponekad i promoeni pod neprikladan za drvene obloge moe na opip djelovati suho. Koliko vas opip vara, moete lako provjeriti. Na prividno suh betonski pod, estrih ili tzv. glazuru postavite prozirnu plastinu au s otvorom prema dolje, a na nju stavite plastinu vreicu s nekoliko kocki leda. Priekajte petnaestak minuta i zavirite u au. Ako je pod suh, u njoj neete vidjeti kapljice kondenzata koji se najprije nakuplja na unutranjoj stijenki dna, tik ispod leda. No, to je samo grubi indikator, nedovoljan za ikakvo tonije mjerenje graevinske vlage. Iskustvo pokazuje da veina naih kua ima slabu horizontalnu hidroizolaciju, a takvo se stanje mnogima ini normalnim. Pri uurbanoj gradnji horizontalnu se hidroizolaciju preesto rjeava bitumenskim premazom s jednim ili dva sloja bitumenizirane ljepenke. A to nije dovoljno, pogotovo ako se po hidroizolaciji hoda, voze take, pomiu skele, preslaguju opeke... Nekoliko jedva vidljivih rupica moe upropastiti cijeli posao. Osim toga, deblja i paljivije poloena hidroizolacija mora prekriti cijelu temeljnu plou i pojas ispod zidova, no u praksi se taj zahvat svodi na trakasto izoliranje ispod zida, a pod podruma ili prizemlja dobiva tek simbolinu zatitu koja se moe otetiti ve tijekom radova. No, to spada u neku drugu graditeljsku temu... Preureujete li podrum u stambeni prostor s laminatnim podom, najbolje bi bilo nanijeti novi hidroizolacijski sloj, a na nj novi estrih tako da se hidroizolacija uzdigne uza zid po cijelom obodu estriha. Tu su vrlo praktine razne elastine hidroizolacijske folije na parorasteretnom pustu na

OSB-ploe

Na naem su se tritu pojavile prije petnaestak godina. To su tvrde ploe proizvedene sljepljivanjem i preanjem tanke blanjevine i iverja, a pritom su drvna vlakna u listiima pojedinih slojeva postavljena meusobno pod pravim kutom, po emu su i dobile engleski naziv - Oriented Strand Boards. Nekoliko takvih slojeva slijepljeno je fenolnim smolama i PMDI-ljepilima te spreano u vrlo krutu i vrstu plou odlinih mehanikih svojstava. Najiru primjenu doivjele su u gradnji sjevernoamerikih drvenih kua gdje u skeletnoj konstrukciji poveavaju statiku nosivost ukruenih

drvenih okvira. Ovisno o nainu obrade, odlikuju se i raznim stupnjevima vlagootpornosti, a neke se vrste ugrauju i kao parna konica. Kod nas se vlagootporne OSB-ploe najee ugrauju kao krovna oplata ispod indre ili u podove gdje uspjeno zamjenjuju slijepi pod na drvenom gredniku meukatne konstrukcije. Dakako, za takvu primjenju podobne su iskljuivo OSB-ploe od najmanje 18 mm debljine (oko 55 kn/m2). Kao kruti meusloj koji se ne utee, ne uvija i ne vitoperi, odlino su rjeenje u veini podnih sendvia. OSB-ploe s utorima i perima omoguuju izvedbu pouzdane podloge za plivajue podne obloge. njemu najpovoljniju. Tako kupac ni uz najbolju volju nije mogao usporediti razne proizvode niti saznati mjerodavan podatak o tvrdoi gornjeg sloja. Stoga su europski proizvoai odredili taber-test s brusnim papirom kao referentno mjerilo svih laminatnih podova. Iako su u opoj globalizaciji mnogi pogoni ratrkani diljem svijeta, od 1998. godine na europskom se tritu zahtijeva jedinstveno oznaavanje svojstava laminatnog poda. Ako su usklaena s ovim normama, na pakovanju je i oznaka EPLF. Ureaj za taber-test je sloena trana brusilica gdje nekoliko brusnih papira standardizirane zrnatosti naizmjenice brusi povrinu kvadratinog uzorka koji se stalno okree. Tako na povrini nastaju prepoznatljivi izbrueni krugovi, a bolji je onaj uzorak kojemu je bruenjem skinuto manje materijala.

Taber-test tvrdoe
Kako u pojedinim zemljama i na pojedinim kontinentima normizacija sporo napreduje, a habajue povrine na podnim oblogama mogu se ispitivati raznim metodama, tijekom proteklih godina svaki je proizvoa odabirao
Foto: Casco

Podno grijanje

Laminat tvrtke CASCO, TMO361 nakon 1000 okretaja

Vinil nakon 1000 okretaja

Linoleum nakon 1000 okretaja

Masivni parket nakon 1000 okretaja

Tvrdi furnir nakon 1000 okretaja

Laminatne obloge koje su posebno proizvedene za polaganje na estrih s ugraenim cijevima podnog grijanja imaju pposebnu oznaku. No, ako nemate podno grijanje, ne kupujte taj ovaj skuplji, specijalno obraen materijal. Istodobno, proizvoa mora upozoriti da se obina podna obloga ne smije polagati na grijani pod. Zato ete na propisno oznaenom pakovanju nai istu oznaku ali prekrienu jednim X. Te ete znakove nai i na i parketima, panelparketima i ostalim podnim oblogama. Kako se podna grijanja sve ee ugrauju, valja znati da se od podnih obloga za grijani pod oekuju i posebna svojstva - proputanje topline i neosjetljivost na promjene temperature, pojaano suenje te na oscilacije relativne vlanosti zraka.

MAJSTOR

6/05

41

podne obloge
TRAJAN DRVNI SENDVI
koje se polae plivajui estrih s otvorenom rekom od 1 do 1,5 cm du svih zidova (Majstor 5/2005). Prodire li vlaga kroz temeljnu (podnu) plou, isparavat e kroz tu reku zaobilazei estrih i na nj poloeni laminat. Dodue, pritom se u prostoriji nee smanjiti dotadanja relativno visoka vlanost zraka, no pod e biti koliko-toliko zatien od izravnog namakanja. Viak vlage u zraku obvezno bi trebalo ukloniti kombinacijom pojaanog grijanja i kontrolirane ventilacije ili pak primjenom odvlaivaa. Suvremeni su elektrini odvlaivai vrlo djelotvorni, ne zauzimaju mnogo prostora, a dnevno e iz zraka izluiti litre vode. Iako takav pristup
Crtei: KRONOTEX

pretpostavlja trajno poveanu potronju ogrjeva i struje, ponekad je to jedini nain da se u podrumu stvori podnoljiva mikroklima za poslovni prostor ili priuvno spremite. Sve to navodimo kao primjer koliko je danas rastezljiv pojam neprikladnog ili prilagoenog prostora. Svakom se problemu moe nai rjeenje, a interdisciplinarne intervencije daju dobar rezultat i u naoko bezizlaznoj situaciji. U starijim zgradama s drvenim stropovima treba provjeriti stanje tzv. slijepog poda. Povijanje tih dasaka pod parketom moe biti znak skrivenog trulenja i znatno umanjene nosivosti (Majstor 2/2005.). Iako se laminatni pod s klik-sastavima podjednako brzo polae i rastavlja, pa i naknadno otkrivanje veih slabosti potkonstrukcije ne znai da je novi

pod zauvijek propao - jer ga moete rastaviti - postavljanje na neprikladnu podlogu ipak nema smisla. Da ublae probleme s kvrgavom podlogom, neki
DESNO: Na ravnu, suhu i oienu podlogu najprije se poloi parna brana (PE-folija), s preklopm od najmanje 20 cm, a potom i neka folija za priguenje udarne buke. Polaete li laminat preko stare drvene obloge, ne postavlja se parna brana, ve tanko pluto ili rebrasta ljepenka. Dakako, pripremite pilu s finim ozubljenjem, klinove, kutnik, olovku...

proizvoai nude i posebno impregnirane tanke vlaknatice koje se postavljaju kao meusloj izmeu umjereno kvrgave podloge i laminatne obloge. Podatna vlaknatica neutralizira

Paneli se uglavnom postavljaju tako da im dulji bridovi budu u smjeru prozora ili dominantnog izvora svjetla. Prvi red panela ima rub s perom okrenut prema zidu, a klinovi osiguravaju razmak od 10 mm.
Foto: Quick Step

Ovisno o proizvoau, laminati s kliksastavima imaju razliito profilirane uzdune rubove, o emu ovisi i nain sastavljanja. Svaki sustav ima neki optimalni kut za utiskivanje pera u utor.

Drugi red zapoinje polovicom panela, a sljedei se element postavlja tako da zahvati dva panela u prvome redu. Na elnom kraju reda takoer se postavljaju klinovi, po dva na svaki prerezani rub.

Kako se irina sobe najee ne poklapa sa irinama cijelih panela, neizbjeno je uzduno rezanje zavrnih komada. Tu predzadnji red ima utor prema zidu.

Kako bismo tono odmjerili razmak od zida, a pritom sauvali i reku od 10 mm, na posljednji poloeni red poloimo novi panel i poravnamo uzdune bridove.

42

6/05 MAJSTOR

podne obloge
manje kvrice i udubljenja jer se pod trajnim teretom namjetaja i hodanjem po laminatnom podu donji sloj vlaknatice prilagouje neravnoj tvrdoj podlozi, a novi laminat lei na dovoljno ravnoj i glatkoj gornjoj povrini. Laminat moete poloiti na oronuli parket, daani pod i linoleum, PVC-pod, na keramike ploice, brueni kulir kakav je u mnogim starim kuhinjama, na tekstilnu oblogu nalijepljenu na zaglaeni betonski pod... Bitno je da je podloga zdrava, nosiva i suha. Kako taj zahtjev najee nije teko ispuniti, uspjeno je polaganje laminata na razne podloge najvie utjecalo na brzo irenje ovih podova u novogradnji i sanacijama. Ne urite s polaganjem Kad vam laminat stigne u kuu, nemojte ga odmah polagati. Lamele se isporuuju u paketima, a ovijene su debljom polietilenskom folijom koja ih tijekom skladitenja i transporta titi od vlage, praine i niskih temperatura, Kad razmotate pakete, posloite laminat u prostor koji svojom klimom odgovara prostoriji u kojoj ete poloiti pod i priekajte barem dan-dva da se prilagodi sobnim uvjetima. To je posebno vano zimi, kad stie u stan iz hladnog skladita, pa zimski rok prilagodbe moe biti i dui. Tijekom tog razoblja razmotani snopovi lamela moraju leati na ravnoj i suhoj podlozi. Nemojte ih naslanjati na zid jer e se poviti pod vlastitom teinom, a onda ih opet valja ravnati duim leanjem na ravnom podu. Poviju li se klik-laminati, zadat e vam vie muke pri polaganju negoli klasian laminat kod kojeg se sastav s utorom i perom uvruje lijepljenjem. Idealna temperatura za polaganje laminata je 18C, a prilagodba ambijentu ne bi smjela biti kraa od 48 sati. Uostalom, upute o uvjetima polaganja napisane su na ambalai. Prije negoli poloite prvu lamelu, razmislite o smjeru polaganja.

Laminatni pod moete polagati na gotovo bezbroj naina, to vam omoguuju kombinacije uzoraka i boja. tovie, mnogi proizvoai nude i sustave ploa s kombinacijom dugakih standardnih elemenata s kraim ili kvadratinim elementima drugih uzoraka ali usklaenih boja. Veliina osnovnih elemenata nekog sustava ovisi o proizvoau, no najee se kree oko mjere od 130 (150) x 20 cm. Dva osnovna naina prikazuje crte.
Crtei: KRONOTEX

Kad u dva reda naniete nekoliko panela, redove uzduno nabijte ekiem preko letve od mekog drva ili posebnog profila od tvrde glatke plastike. Klik-sastav omoguuje lako uzduno pomicanje.

Zavrni panel na kraju reda treba prerezati na tonu duljinu. Panel najprije okrenete za 180, odmjerite 10 mm od zida i povuete crtu pod pravim kutom. Odrezani krai komad zvrava red, a s duljim poinje novi.

Kako na kraju reda ostaje samo uska reka, za uzduno natiskivanje sudarnih utora i pera treba primijeniti potezni elini profil koji se lagano nabija ekiem. Kad sabijete poprene sudarnice, umetnite klinove...
Foto: Quick Step

10

11

Potom preko njih poloimo i trei panel tako da mu je vidljivi gornji brid iznad utora odmaknut od zida za 10 mm, a zatim olovkom oznaimo crtu du pera. Nakon...

... uzdunog rezanja ostaje uski komad (a) koji se perom utakne u utor. Reka olakava sastavljenje, a uvrenje spoja postie se natiskivanjem plastinih klinova.

MAJSTOR

6/05

43

podne obloge
TRAJAN DRVNI SENDVI
1. U pravilu, laminati se postavljaju tako da im je dulja stranica usmjerena prema prozoru, balkonskim vratima ili dominatnom izvoru svjetla. Svjetlo pada na laminat uzduno, pa su manja odstupanja na uzdunim sastavima neprimjetna. Ako je pod u bilo kojem smjeru dulji od 10 metara, obvezna je primjena dilatacijskog profila. Ve smo spomenuli da je drvna ploa u jezgri laminata podlona bubrenju i utezanju pri promjeni temperature i relativne vlanosti zraka, to se odraava na duljini pojedinih lamela. Kako se laminat polae gotovo iskljuivo plivajue, s otvorenom rekom od barem 5 do 10 milimetara prema svim obodnim zidovima, na duljini od 10 metara takvo je istezanje znaajno, pa veina proizvoaa ograniuje tu duljinu na 8 m. Dakako, dilatacijski profil na
Foto: HDM - ELESGO - Podovi&Paneli

velikom podu moete postaviti i na manjim razmacima, npr. na 5 m ili 6 m, jer ete u tom sluaju promjene u rekama ispod profila lake kontrolirati, a s obje strane dilatacije dobit ete podjednake povrine. Ne smije se zaboraviti da i teki namjetaj utjee na ujednaenost istezanja podne obloge. Lamele pritisnute masivnim namjetajem istezat e se drukije od neoptereenih, to je dodatni argument za ujednaavanje podne povrine s obje strane dilatacije. Sreom, laminat je prilagoen najeim dimenzijama stambenih prostorija, pa se problem s dilatacijom javlja uglavnom u veim poslovnim prostorima, prodavaonicama, hodnicima... 2. U uskim prostorijama i hodnicima laminat se u pravilu polae uzduno. elite li posebne efekte raznobojnih povrina s popreno postavljenim lamelama, bolje je primijeniti laminat s lijepljenim sastavima, pa i punoplono lijepljenje za podlogu.

3. Plivajue polaganje laminata najlake je u pravokutnim prostorijama s paralelnim suprotnim zidovima. Laminat niim nije privren za podlogu na kojoj ga odrava samo njegova masa. Istodobno, plivajue poloeni laminat nigdje ne smije dodirivati zidove, pragove, dovratnike, cijevi grijanja i ostale nepokretne prepreke u sobi, ve od njih mora biti odvojen otvorenom slobodnom rekom koja se poslije prikriva kutnim ili dilatacijskim profilom. to je tlocrt sobe sliniji kvadratu, lake je i odreivanje otvorene reke na obodnim rubovima laminata. U pravilu, na krajevima due mjere poda reka mora biti malo vea. Naprimjer, u sobi veliine 4x6 m iru reku (15 mm) treba ostaviti na oba kraja uzduno postavljenih lamela, prema zidu irine 4 m, dok uza zid duljine 6 m reka moe biti i ua (10 mm). Mogue promjene dimenzija obino su naznaene na svakom pakiranju, pa navedeni postotak treba usporediti s mjerama

laminata na podu i po tomu odrediti irinu reke uza zid. 4. Ako je tlocrt prostorije razveden, u obliku slova U, T ili L, teko je kontrolirati istezanje i utezanje plivajue podne obloge. Tu se pod mora podijeliti na dvije ili tri manje cjeline odvojene rekom i dilatacijskim profilom, a u obzir dolazi i punoplono lijepljenje za podlogu. U tom sluaju ne valja ugraivati laminat s klik-sastavom. to je tlocrt razvedeniji, s istakama, niama, stupovima ili instalacijskim kanalima, tee je predvidjeti promjene plivajue plohe, pa i reke treba znatno poveati. Dobro opremljene prodavaonice podnih obloga nude obilje dodatnog pribora te profile raznih oblika i dimenzija s kojima se i vee reke mogu uspjeno prikriti. Ne zaboravite: kutni drveni ili metalni profili koji prekrivaju reku na spoju poda i zida privruju se iskljuivo na zid, vijcima ili posebnim priborom. Time se osigurava slobodno

Paketi laminata, klinovi, ljepilo, folije, pila, potezni profil za uzduno nabijanje...

Na detaljno oetkanom podu nee bit slijepljenih mrvica niti praine.

Najprije se odmata PE-folija, a preklopi te parne brane ne smiju biti manji od 20 cm.

Folija za priguenje udarne buke i poravnavanje sitnih kvrica polae se bez preklopa.

Folije su uza zid povijene nagore, a polaganje svih lamela zapoinje iz odabranog kuta.

Ploe se utiskuju pod kutom, a potom se sputaju na podlogu i uzduno prikljuuju.

Sjajnoj povrini elesgolaminata korund osigurava izuzetnu tvrdou i otpornost.

irenje i utezanje podne obloge ispod profila. Folije su obvezne Betonske podloge i cementni estrih treba najprije prekriti parnom branom. To je najee polietilenska (PE) folija debljine 0,2 mm. Polae se s preklopom od 20 do 30 cm, a spreava prodor pare iz donjih grijanih prostorija i zatiuje laminat od graevinske vlage iz estriha. Kao nuna zatita od prijenosa udarne buke koraka s laminata na meukatnu konstrukciju, a istodobno i kao podatni meusloj za poravnavanje malih kvrica, preko folije se moe poloiti i

44

6/05 MAJSTOR

podne obloge
Unato sve masovnijoj primjeni klik-laminata, ne treba zaboraviti ni one s obinim utorom i perom koji se pri montai obvezno sljepljuju (Majstor 10/1996. i 8/1999.). Dakako, tko je jednom okusio svu jednostavnost i lakou polaganja klik-sastavima, teko e se odluiti na lijepljenje. Osim dodatne panje pri radu s ljepilom jer odmah treba obrisati svaku kap, nezgodno je i to to jednom sastavljenu podnu oblogu ne moete rastaviti i ponovno upotrijebiti. No, razmislite, zar je jednostavnije skidati i premjetati klasini parket? Naete li vrsnog parketara - moda vam se i posrei... Iako nas je pojava klik-sastava i rastavljivih laminata dobrano razmazila, lijepljeni e laminati trajati jo mnogo godina. Ma kako savreni bili dananji rastavljivi spojevi, slijepljene lamele ipak nude najveu sigurnost ako vam se nasred sobe prolije velika koliina vode, a manja je i vjerojatnost neoekivanih pojava reki pri utezanju ili bubrenju lamela. Osim toga, u nekim se zahtjevnim prostorima upravo trai izvedba gotovo monolitne plivajue ploe od slijepljenih lamela...Da ne zaboravimo: pri sa-stavljanju laminata s obinim utorom i perom lamele se meusobno sljepljuju kontinuiranim nanoenjem uske crte ljepila na gornju stranu pera ili na donju stranu utora. Nakon utiskivanja pera u utor, ljepilo obino izbije na
Foto: MD-PROFIL

Viak folije koja stri iza plivajueg laminata valja odrezati otrim noem, a potom se reku prikriva profilom privrenim na zid.

valovita ljepenka debljine 2,5 mm (s rebrima prema dolje). Kvalitetnije je tanko pluto u roli, no najee se primjenjuje pjenasta polietilenska folija debljine 2 mm. Naprimjer, polietilenska duofol-folija ima na sebi kairanu parnu branu ili parnu konicu. Bitumenizirane ljepenke ne pruaju nikakvu zvunu zatitu. Na naem tritu ete nai i laminate koji s donje strane imaju nalijepljeni stiropor za priguenje udarne buke, a donekle i poboljanje toplinske zatite. No, laminat s takvim dodatnim slojevima je deblji, pa prije kupnje treba provjeriti kako e se to odraziti na vrata, dovratnike, pragove i prijelaze na keramike ploice ili tekstilnu podnu oblogu. Lijepljeni ili klik-laminat? Danas na tritu sve vie prevladavaju laminatni kliksustavi, pa se svatko moe upustiti u takav zahvat, a ako i pogrijeite popravak e vas kotati samo izgubljenog vremena. Ipak, pripazite. Ima laminata koji se iskljuivo brzo sastavljaju, ali bez rastavljanja, a postavljaju ih uglavnom profesionalci. Iako im je profil rubova na prvi pogled slian obinom klik-sastavu, pero se u utoru tako uglavljuje da se moe rastaviti samo silom pri emu e se sigurno otetiti profil. No, veinu laminatnih klikpodova moete paljivo rastaviti, bez veih oteenja. Dakako, problem se moe pojaviti na mjestima gdje je laminat piljen i prikrajan prema dovratniku, zidnim istakama, niama, instalacijskim cijevima... A to je ipak manja nevolja od prepravljanja pribijenog brodskog poda, punoplono nalijepljenog parketa ili tapisona.

gornju povrinu i mora se odmah obrisati vlanom krpom. Ima i druga metoda - nakon sljepljivanja i nabijanja laminata prieka se malo na zgruavanje ljepila koje se potom plastinom ili drvenom lopaticom obrije s gornje melaminske povrine, laganim potezima du crte sastava. Ako ste ljepilo nanijeli ujednaeno i bez prekida, na toj e crti nastati neprekinuta nit koja temeljito titi od svakog prodora vode i prljavtine u sastav i pod laminatne ploe. Kako su i ti laminati namijenjeni samograditeljima, pri izradi utora i pera proizvoai u sastavu ostavljaju malo slobodnog prostora u koji se pri nabijanju moe povui ljepilo, pa vikovi ne izbijaju na povrinu. Krojenje i piljenje je jednostavno, pa s komadom laminatne ploe koji ste odrezali u jednom redu odmah zapoinjete drugi. Najmanji komad ploe na krajevima redova ne bi smio biti krai od 20 cm. Iako takvo polaganje ne jami ujednaen raspored elnih sudarnica, otpad je sveden na minimum. Pripazite da vam razmak izmeu elnih sudarnica u susjednim redovima ne bude manji od 40 cm jer tako i manje netonosti ne upadaju u oi. S malo vie panje, raunanja i racionalizacijom otpadaka lako ete sastaviti plohu s podjednakim razmacima elnih sudarnica. Pri polaganju je najbolje prvi red zapoeti s cijelom ploom,

a drugi s polovicom, pa ete na cijeloj povrini poda osigurati ujednaeni pomak sudarnica u susjednim redovima. Pritom e sve elne sudarnice u svakom drugom redu biti poravnane, u ravnoj crti na punoj irini sobe. Da bi prerezi bili isti i uredni, pilite otrom, fino nazubljenom pilom, uz obveznu primjenu vodilice, okomito na uzdune profilirane bridove. Pri piljenju elektrinom pilom laminat se okree s dekorativnom stranom nadolje. Tako zubi rotirajueg lista nee oteivati melaminsku ovojnicu. Prije polaganja provjerite koliko redova pokriva pod izmeu duljih zidova. Pri uzdunom rezanju laminata zavrni komadi uza zid ne smiju biti ui od 5 cm. Ako irina sobe ne odgovara praktinom nizanju redova ve vam na jednom kraju ostaje nepokriveni pod manji od 5 cm, suzite ploe na oba kraja, pa e sueni zavrni redovi du duljih zidova biti podjednaki. Proizvoai nude i laminatne obloge za zidove i strop napravljene istom tehnologijom, no s manje otpornim gornjim slojem. Iako su izgledom i dimenzijama vrlo sline podnima, manje su otporne na habanje. Programi zidnih i podnih obloga upotpunjeni su raznim dekorativnim pofilima za pokrivanje reki. Jezgra im je od vlaknatica koje izvana prekriva dekorativni melaminski sloj. No, profile i kutne letvice predstavit emo u sljedeem broju.(tt)

MD-Profil je ove godine zaokruio svoju ponudu laminatnim podnim i zidnim oblogama tvrtki Meister, Melnox i Kronopol, a s novim irokim ploama mogua su i ovakva rjeenja.

MAJSTOR

6/05

45