Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Tema br: Cjelobrojne funkcije

U Varadinu 17.12.2009. Student: Grupa: Varadin 2009

SADRAJ
1. Uvod ....................................................................................................................................... 1 2. Cjelobrojne funkcije ............................................................................................................... 2 3. Praktian primjer .................................................................................................................... 4 4. Zakljuak ................................................................................................................................ 5 5. Literatura ................................................................................................................................ 6

1. Uvod
Tema ovog rada su cjelobrojne funkcije, u radu u se truditi pojasniti to su cjelobrojne funkcije, od ega se sastoje, te kako prikazati na praktinom primjeru njihovu primjenu. Cjelobrojne funkcije su dio diskretne matematike, koja obuhvaa vrlo iroko podruje . njezin temelj predstavljaju diskretni skupovi pod kojima se podrazumijevaju konano ili beskonani prebrojivi skupovi. Pravi primjer beskonanog prebrojivog skupa jest skup cijelih brojeva, a drugi primjer koji se odnosi na konane (neprebrojive skupove) je skup realnih brojeva. Nasuprot pojma 'diskretan' postoji pojam 'kontunuiran'. Ova dva podruja je teko razgraniiti, a vrlo esto u rjeavanju matematikih problema se koriste obadvije metode (iz prebrojivih i iz neprebrojivih). Kako je tematike ovog rada cjelobrojne funkcije, a one spadaju u domenu cijelih brojeva koji su sredite diskretne matematike, znai podruje koje e biti ovdje pojanjeno je dio diskretne matematike. Preciznije, glavna tema rada e biti funkcije pod (floor) i strop (ceiling), odnosno najvee i najmanje cijelo. Prije definiranja primjera vezanih za pod i strop funkcije, potrebno je definirati te funkcije. U definiranju pod i strop funkcija moe se uoiti relativna jednostavnost tih funkcija, ali to ne znai da se pomou njih ne mogu izvoditi sloenije operacije. Openito je poznato da u domeni matematikih zadataka vrlo esto jednostavne metode dovode do rjeavanja vrlo kompliciranih matematikih problema. Primjer za tu tvrdnju moe se nai u kombinatorici, pod primjerom principa golubinjaka .Taj princip nalae da ako imamo n+1 kuglicu rasporeenu u n kutija, da onda zasigurno postoji kutija sa bar 2 kuglice. To je vrlo intuitivna tvrdnja, te istim zdravim razumom se moe zakljuiti da je istinita. Ali, drugaijim primjerom moe se dokazati da to nije uvjek tako. Ako npr. imamo na ahovskoj ploi 33 topa i da uvjek postoji 5 koji se meusobno ne napadaju, ta tvrdnja nije vie tako intuitivna i oita, ve zahtijeva podrobnije razmatranje (ali ima veze sa principom golubinjaka). Zbog toga, potrebno je paljivo pristupiti ispitivanju funkcija pod i strop. Nakon pojanjenja funkcija pod i strop, potrebno je prikazati ih na praktinom primjeru, to predstavlja glavni dio ovog rada. Sa zakljukom e biti pojanjene primjene funkcija pod i strop.

2. Cjelobrojne funkcije

Potrebno je prvo definirati funkcije pod (floor) i strop (ceiling). Funkcija pod (floor). Prva i najvanija funkcija. Ova funkcija se oznaava sa , iako ju moemo oznaiti sa pod(x). Poznatija je pod nazivom najvei cijeli broj te se u nekim raunalnim jezicima nalazi kao cjelobrojna funkcija (ponegdje oznaena sa INT(x) ). Njeno potpuno znaenje glasi: najvei cijeli broj manji ili jedna od x =3,

To moemo vidjeti na par primjera:

Moemo primjetiti da pod funkcija uvjek vraa cijeli broj, iako se moe primijeniti na sve realne brojeve. Funkcija strop (ceiling). Ona nadopunjuje pod funkciju. Oznaava se kao Njezino potpuno znaenje glasi: najmanji cijeli broj vei ili jednak x , .

Primjenu strop funkcije moemo vidjeti na par primjera: Nakon pojanjenja definicija obadviju funkcija jasno je da:

Pod funkcija zaokruuje broj x na manji broj. Strop funkcija zaokruuje x na vei broj. Ako je x cijeli broj, onda i samo onda ako je x cijeli broj.

ako je x cijeli broj, bilo kako drugaije je 1.

Nakon defniranja funkcija, pogledajmo grafove funkcija pod i strop

Izvor: http://mathworld.wolfram.com/CeilingFunction.html http://mathworld.wolfram.com/FloorFunction.html

Slika 1. Grafovi funkcija pod i strop

Iz definicije grafa moemo primjetiti slijedee:

Iz ega slijedi

Gore navedeno svojstvo nazivamo svojstvom idempotentnosti.

3. Praktian primjer
Ako elimo zaokruiti broj na njegovu najbliu cjelobrojnu vrijednost, zaokruivanje radimo tako da broj kojeg elimo zaokruiti tono cijeli broj plus polovica tog cijelog broja je sve to je potrebno napraviti ( .

Cjelobrojna podijela, koja se esto oznaava sa \ znai dijeljenje bez podsjetnika. To moemo vidjeti na slijedeim primjerima 8/3=2, 6/2=3, 7/2=3. je ekvivalent

. Kako bih zaokruili broj na tono dvije znamenke, naprimjer 3,14159

na 3,14, moemo koristiti formulu realnih brojeva od 0 x

. Pretpostavimo da elimo podijeliti

interval

, trebamo se zapitati na koji pod interval se svodi y, a odgovor je

Naprimjer, broj .07 pada u drugi pod interval jer je

4. Zakljuak
U ovom radu su ukratko obraene cjelobrojne funkcije. Kroz primjer se moglo vidjeti kako se pristupa rjeavanju problema koji sadre funkcije pod i strop. Obraeni primjer nije sluio samo kao ilustracija ve da se uoe openite metode koje se mogu koristiti u rjeavanju slinih problema. Na poetku rada su definirane definicije funkcija, za koje se moe rei da su podosta jednostavne, ali kako je ve navedeno, kroz jednostavne metode se rjeavaju komplicirani matematiki problemi.

5. Literatura
1. http://functions.wolfram.com/IntegerFunctions/Ceiling/introductions/FloorRelated/ 2. http://mathworld.wolfram.com/FloorFunction.html 3. http://www.statemaster.com/encyclopedia/Ceiling-function 4. http://www.artofproblemsolving.com/Wiki/index.php/Ceiling_function