GUSTAVE LE BON : PSIHOLOGIJA MASA

Ova knjiga, objelodanjena po prvi put prije dvadeset godina i izdana i sada nepromijenjeno, imala je za svrhu da odredi neke psiholoke zakone o razvoju naroda. Onda se nije moglo ni slutiti da bi kakav svjetski preokret mogao opravdati poglede to ih je izluio filozof iz kaosa povijesti. Ovi zakoni pokazuju da je, izvan novih utjecaja koji se duguju napretku civilizacije, ivot naroda upravljan malim brojem nepromjenjivih siholokih faktora. Vidimo ih kako djeluju u vremenu i prostoru posvuda i uvijek. Od obala Gangesa do europskih ravni oni su mono pridonijeli stvaranju i propadanju najveih carstava.Psiholoke sile, kojima je utjecaj tako znatan, nisu se rodile iz razuma, a vladaju svim naim razumom. Samo u knjigama se veli da razumni vode povijest.Budui da su uzroci sukobima koji ispunjavaju ivot naroda posve neovisni o razumu, to im nikakav napredak znanosti ne moe ublaiti krvavu okrutnost. Inteligencija raste s proirivanjem znanja, ali ve od vremena primitivnih spilja osjeaji, iluzije i strasti, to vode ljude, ostadoe nepromijenjeni. Mrnja, ljubav, slavohleplje, pouda i tatina nemaju epoha. Izdanje obuhvaa tri temeljna Le Bonova spisa: Psiholoki zakoni o razvoju naroda, Psihologija gomila i Psihologija revolucija, koje su preveli vrsni hrvatski prevoditelji i intelektualci 1920-ih godina. Klasik socijalne misli 19. st., Le Bon, nije samo jedan od utemeljitelja socijalne psihologije, nego i autor koji je uvidio vanost gomila i masa u suvremenosti, odnosno u razvoju industrijskoga drutva.

NAPOMENE : Pogrena je tvrdnja da zivotom jednog naroda upravlja ogranieni broj nepromjenjivih psiholokih imbenika . Kada bi to bilo tako tada bi vladao opi determinizam bez mogunosti iznovljavanja , te bi se bilo kakva evolucija ili mogunost modifikacije ukinula.. Takoer takva teza u potpunosti ignorira injenicu da tehnolokim i civilizacijskim razvitkom drutva dolazi do obogaivanja zajednice novim idejama i sadrajima , kao i da drutvena skupina na viem kulturnom stupnju ima iru lepezu potreba i tenji nego primarna horda pa i postavlja sebi drugi spektar ideja i ambicija u odnosu na nerazvijeno drutvo . Promaena je teza da slavohleplje , tatina ili ljubav nemaju razdoblje . Te osobine su kulturoloki uvjetovane i drutveno oblikovane . One zajednice koje nisu natjecateljski formirane , ne moraju imati pojedince koji tee slavi ili popularnosti .Ljubav je proizvod drutvenog diskurza dok je jedino seksualni instinkt imanentan veini ljudi .Naime postoje osobe koje su oboljele od anafrodizije ili pak imaju znaajno smanjen libido , pa ne ulau znaajniji napor na erotskom planu jer im je taj dio ivota gotovo nebitan . Le Bon definira ovjeka kao bie koje je nesposobno upravljati svojim ivotom pomou razuma , to je jo jedan apsurd kojem vrlo jasno proturjei opi civilizacijski napredak ostvaren promiljenim nadograivanjem prethodnih spoznaja i znanja . Kada bi iracionalne sile dominirale cijelom ljudskom psihom tada ne bi bila mogue da ljudi kreiraju koncepciju znanosti , niti da kroz nju ostvare napredak u prouavanju svijeta koji ih okruuje .

Le Bon postavlja teoriju da je repertoar ljudskih osjeaja definiran jedanput za sva vremena i kao takav nepromjenjiv . Na taj nain strahovito podcjenjuje mogunost proirivanja ljudskih kapaciteta kroz silnice evolucije i drutvenu interakciju .