SVEUILITE U DUBROVNIKU

POMORSKI ODJEL
NAUTIKI SMJER

Ivica urevi-Toma Zvonimir Cetini

Dio autoriziranih predavanja iz predmeta:

SREDSTVA POMORSKOG PROMETA I

Akademska godina 2006/2007

1. Tipovi brodova prema klasifikacijskim drutvima Brod - osim ratnog broda, je plovei objekt namijenjen za plovidbu morem, kojemu je duljina jednaka ili vea od 12 metara i bruto tonaa jednaka ili vea od 15 BT, iIi je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika. Brodica - plovei objekt namijenjen za plovidbu morem, a koji nije brod. Jahta plovilo koje u neprivredne svrhe slui razonodi, sportu ili rekreaciji, ali iskljuujui plovila iskljuivo za natjecanje. Javni brod - plovei objekt kojeg je vlasnik, odnosno brodar, drava ili njezino tijelo, a koji nije ratni brod i slui iskljuivo u neprivredne svrhe. Novi brod - ako nije izriito drugaije odreeno jest brod u gradnji (od trenutka polaganja kobilice, ili slinog stanja gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova). Postojei brod - brod koji nije novi brod. Brodar - fizika ili pravna osoba koja je kao dratelj broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim to se pretpostavlja, dok se ne dokae protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda. Posada broda - propisima odreeno osoblje broda propisanih kvalifikacija, koje osigurava upravljanje, poriv i sigurno koritenje broda, a ukljuuje i osoblje, koje posluuje posadu broda i putnike. Putnik - svaka osoba na brodu osim djece ispod jedne godine ivota i osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu. Posebno osoblje - osobe koje nisu putnici ili lanovi posade ili djeca ispod jedne godine ivota, ali se nalaze na brodu u svezi s posebnom namjenom broda, kao na primjer osobe zaposlene pri ulovu ili preradi ribe i drugih ivih bia iz mora, znanstveni radnici, osoblje laboratorija, struno osoblje, administrativno upravno osoblje, pripravnici na kolskim brodovirna i sl. Teretni brod brod koji nije putniki.

Putniki brod - brod (ili brodica) ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, posebno izgraen i opremljen za tu svrhu, sa jednom ili vie paluba u trupu i nadgrau, te sa ili bez kabinskog smjetaja za putnike. Dodatno gornjem u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske razlikuju se slijedee podvrste drvenih putnikih brodova jednostavne gradnje: Putniki brod za jednodnevne turistike izlete u periodu od 1. travnja do 31. listopada; Putniki brod za turistika krstarenja sa prekononim boravkom turista u kabinarna u periodu od 1. travnja do 31. listopada.

Slika broj 1 putniki brod za kruna putovanja Ro - ro putniki brod - putniki brod opremljen dodatnim palubama za vozila koja se krcaju na vlastitim kotaima preko rampi na boku/krmi/pramcu.

Slika broj 2 Ro ro putniki brod

Nuklearni brod - brod opremljcn ureajem na nuklearni pogon. Brod za opi teret (generalni teret) - brod namijenjen za prijevoz opeg tereta koji se ne nalazi u kontejnerima. Ro - ro teretni brod - brod posebno graen za prijevoz vozila koja se ukrcavaju i iskrcavaju na vlastitim kotaima, i/ili tereta na paletama ili u kontejnerima koji se mogu ukrcavati ili iskrcavati vozilom.

Slika broj 3 kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje

Vienamjenski brod - brod posebno izgraen i opremljen za prijevoz vie vrsta tereta kao to su opi teret, kontejneri, automobili, rasuti teret i sl. (npr. Brod za opi teret - Kontejnerski brod, Kontejnerski brod - Ro-ro teretni brod i sl.).

Slika broj 4 vienamjenski brod brod hladnjaa Brod za rasuti teret - brod s vlastitim pogonom, s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjen za prijevoz suhog rasutog tereta, graen s jednom palubom, dvodnom i/ili uzvojnim i/ili potpalubnim bonim tankovima. Pod pojmom broda za prijevoz rasutog tereta s jednostrukom oplatom podrazumijeva se brod za prijevoz rasutog tereta kod kojeg jedno ili vie skladita tereta granie samo sa vanjskorn oplatom ili sa dvije vodonepropusne pregrade od kojih je jedna vanjska oplata, koje imaju razmak: - manji od 760 [mm], za brodove za rasuti teret ija je kobilica poloena ili su bili u slinom stadiju gradnje prije 1. sijenja 2000. godine, - manji od 1000 [mm], za brodove za rasuti teret ija je kobilica poloena ili su bili u slinorn stadiju gradnje nakon 1. sijenja 2000. godine

Slika broj 5 brod za rasuti teret panamax

Brod za rudau - brod s vlastitim pogonom namijenjen za prijevoz rudae u rasutom stanju u sredinjim skladitima tereta, graen s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdune pregrade u skladitima tereta.

Slika broj 6 brod za prijevoz rude

Brod za cement - brod namijenjen za prijevoz cementa u rasutom stanju, bez grotala na glavnoj palubi sa sustavom pumpi i cjevovoda za ukrcaj i iskrcaj cementa.

Brod za mjeoviti teret - openiti pojam koji obuhvaa brodove koji mogu prevoziti ulje i suhe rasute terete, s tim da se oni ne prevoze istovremeno (iznimka je ulje u talonim tankovima). Ovdje spadaju brodovi kao to su: Brod za rudau/ulje - brod s vlastitim pogonom s jednom palubom, dvodnom i dvije uzdune pregrade u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz rudae u sredinjim skladitirna tereta iIi za prijevoz ulja u sredinjim i bonim skladitima tereta.

Slika broj 7 brod za mjeoviti teret (ulje, rasuti teret i rudaa) Brod za ulje /rasuti teret/ rudau- brod s vlastitim pogonom s jednom palubom, dvostrukom oplatom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonirn tankovima, namijenjen za prijevoz ulja ili suhog rasutog tereta, ukljuujui i rudau u rasutom stanju.

Slika broj 8 brod za mjeoviti teret (rudaa, ulje)

Kontejnerski brod - brod posebno izgraen i opremljcn odgovarajuim ureajima za

prijevoz kontejnera.

Slika broj 9 brod za prijevoz kontejnera

Tanker za nekodljivi tekui teret - brod za prijevoz tekueg nekodljivog/neopasnog tereta u razlivenom stanju (vino, voda, ulje biljnog i ivotinjskog porijekla i sl.). Tanker za ulje - openiti pojam za brod s vlastitim pogonom s jednostrukom ili dvostrukom oplatom i strukturnim tankovirna prvenstveno namijenjen za prijevoz ulja u razlivenom stanju u tankovima tereta, a koji ukljuuje slijedee vrste brodova:

Slika broj 10 brod za prijevoz zemnog ulja (sirove nafte)

- Tanker za sirovo ulje - brod koji se koristi za prijevoz sirovog ulja, iskljuujui preraevine. - Brod za mjeoviti teret - kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. - Tanker za kemikalije - kada prevozi ulje u razlivenom stanju kao teret ili dio tereta. - Tanker za preraevine - za prijevoz bilo koje vrste preraevina sirovog ulja, iskljuujui sirovo ulje - Tanker za sirovo ulje - Tanker za preraevine - brod koji smije prevoziti ili sirovo ulje ili preraevine, ili obje vrste tereta istovremeno. Ako je tanker za ulje namijenjen iskljuivo za prijevoz tekueg tereta s tokom plamita iznad 60C (zatvoreni pokus), slijedea napomena mora biti unesena u odgovarajue isprave: " Nije dozvoljen prijevoz tekueg tereta s plamitem ispod 60C (zatvoreni pokus) "

Slika broj 11 - Tanker za sirovo ulje i preraevine

Tanker za preradevine - tanker za ulje koji se koristi za prijevoz bilo koje vrste preraevina sirovog ulja, iskljuujui sirovo ulje.

Slika broj 12 - Tanker za preraevine

Tanker za kemikalije - brod prvenstveno namijenjen za prijevoz tetnih tekuih tereta u razlivenom stanju graen i opremljen tako da je opasnost za brod, posadu i okolinu od utjecaja tetnih tekuih tereta minimalna, a ukljuuje i tankere za ulje kada prevoze tetne tekue terete u razlivenom stanju, kao teret ili dio tereta. Brod za ukapljene plinove - brod za prijevoz plinova ukapljenih pod tlakom i/ili pri niskoj temperaturi u tankovima posebne izvedbe. Brod za rashlaeni teret - brod posebno namijenjen za prijevoz stalno rashlaenog tereta, izuzimajui brodove za prijevoz ukapljenih plinova i ribarske brodove, s fiksnim rashladnim sustavom i izoliranim skladitima

Slika broj 13 brod za prijevoz rashlaenog tereta

Teglja - brod posebno graen i opremljen za tegljenje i/ili spaavanje brodova i drugih ploveih iii plutajuih objekata .

Slika broj 14 teglja Brod za opskrbu - brod koji je prvenstveno namijenjen za prijevoz posebnih materijala i opreme za opskrbu pomorskih ureaja i pomorskih odobalnih objekata i ispomo pri obavljanju posebnih aktivnosti, te je u svezi s prethodno navedenom namjenom opremljen posebnim ureajima za takve aktivnosti.

Slika broj 15 vienamjenski brod (teglja, opskrbni brod i vatrogasni brod)

Brod dizalica - brod posebno graen i opremljen za dizanje i prijenos tekih tereta. Brod za stoku - brod graen za prijevoz ive stoke u skladitima i na platformama iznad glavne palube, podijeljenim na odjeljke za stoku.

Slika broj 16 brod za prijevoz stoke Istraivakl brod - brod bez skladinih prostora, namijenjen iskljuivo za znanstvena ili tehnoloka istraivanja, opskrbljen posebnom opremom i ureajima za tu namjenu (laboratorijima, dodatnim prostorima za osoblje...) kolski brod - brod graen i namijenjen iskljuivo za praktinu obuku pomoraca, opskrbljen posebnom opremom i ureajima za tu namjenu (nastavnim prostorijama, dovoljnim brojem stambenih prostorija za nastavnike i uenike, itd.). Ribarski brod - brod namijenjen i opremljen za ulov ribe ili drugih ivih bia iz mora ili s morskog dna. Plutajuci objekt - jest objekt obino postavljen u lukama ili drugim zatienim podrujima stalno privezan, usidren, poloen na, ili potpuno ili djelomino ukopan u morsko dno, a koji nije namijenjen za plovidbu. Ovdje spadaju: Plutajui dok - plutajui objekt, posebno usidren i privezan, bez vlastitog poriva, izgraen i opremljen za dizanje i predavanje moru brodova, ploveih i plutajuih objekata prilikom radova dokovanja, preinaka ili popravaka. Plutajue skladite - plutajui objekt, posebno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za skladitenje tekuih, krutih ili rasutih tereta. Plutajui restoran - plutajui objekt, posebno usidren i privezan, namijenjen i opremljen za ugostiteljske svrhe. Plutajua elektrana - plutajui objekt, posebno usidren i privezan, na koga je ugraeno postrojenje za proizvodnju elektrine energije. Pontonski most - most poloen na jednom ili na nizu meusobno povezanih plutajuih objekata (pontona), posebno usidrenih i privezanih. Pontonska marina - niz meusobno povezanih plutajuih objekata (pontona), posebno usidrenih i privezanih, s prikljucima za energetiku ili bez njih, namijenjenih za prihvat jahti, brodica i (iznimno) manjih brodova. - Fiksna odobalna platforma - openiti pojam koji obuhvaa bilo kakvu fiksnu ili plutajuu konstrukciju ili sustav, trajno oslonjenu ili fiksiranu za morsko dno pomou gravitacije, pilona ili na neki drugi nain, projektiranu i postavljenu na tono odreenu odobalnu lokaciju. Fiksna odobalna platforma se prvenstveno moe koristiti za: buenje, proizvodnju. preradu, skladitenje, krcanje i/ili smjetaj osoba.

- Podmorski cjevovod - openiti pojam koji obuhvaa dio podmorskog cjevovoda poloen ispod morske povrine pri maksimalnoj oseci. Podmorski cjevovod moe u potpunosti ili djelomino biti postavljen: na osloncima iznad morskog dna, poloen na morsko dno ili ukopan u morsko dna.

Slika broj 17 - Plutajui dok Brzi brod - brod koji ima sposobnost postizanja najvee brzine u vorovirna jednake ili vee od: 7.1922 x D x 0.1667 ; gdje je D - istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji [m3], iskljuujui neistisninske brodove iji je trup potpuno iznad povrine uslijed djelovanja aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom. Ovdje spadaju: Brzo HSC plovilo - plovilo koje udovoljava zahtjevima GI. X, Konvencije SOLAS 74, s dopunama, odnosno HSC Kodeksa (HIGH SPEED CRAFT CODE) i koje ima sposobnost postizanja najvee brzine u vorovirna jednake ili vee od (7.1922 x D x 0.1667 )

Brza HSC plovila se mogu podijeliti kako slijedi: - Plovilo kategorije A - brzo putniko plovilo kako je utvreno u Gl. I, stavka 1.4.12 HSC Kodeksa. - Plovilo kategorije B - brzo putniko plovilo kako je utvreno u Gl. I, stavka 1.4.13 HSC Kodeksa.

- Teretno plovilo - brzo plovilo koje nije putniko plovilo a kako je utvreno u GI. I, stavka 1.4.10 HSC Kodeksa. Dinamiki podravano plovilo (DSC) plovilo koje udovoljava zahtjevima IMO Rezolucije A.373(X), s dopunama, tj. plovilo koje plovi na povrini ili iznad nje, kojemu se svojstva razlikuju od konvencionalnih istisninskih brodova. Uz prije navedeno brodom s dinamikim uzgonom smatra se plovilo koje udovoljava jednom od slijedea dva uvjeta: - plovilo kojem je cjelokupna teina, ili njezin znaajni dio uzgonjen silama razliitim od hidrostatikih - plovilo koje ima sposobnost postizanja najvee brzine u vorovima jednake ili vee od (7.1922 x D x 0.1667 ) . Izmeu ostalih ovdje spadaju jednotrupna ili vietrupna plovila kao to su: -Hidrokrilac (Hydrofoil) - neistisninsko plovilo koji plovi iznad povrine djelovanjem hidrodinamikih sila koje se generiraju podvodnim krilima. - Lebdibrod (Surface Effect Ship SES) - lebdjelica kojoj je zrani jastuk djelomino iii potpuno sauvan trajno uronjenim krutim elementima strukture trupa . Brzo plovilo - plovilo koje nije ni Brzo HSC plovilo, niti Dinamiki podravano plovilo (DSC), ali koje ima sposobnost postizanja najvee brzine u vorovima jednake ili vee od (7.1922 x D x 0.1667 )

2. Osnovna svojstva broda mogu se podijeliti na tri skupine: navigacijska, eksploatacijska i tehnikoekonomska.

Navigacijska svojstva broda: - Plovnost je sposobnost broda da plovi u traenom poloaju (pri zadanom gazu). - Stabilitet je sposobnost broda da se odupire djelovanju vanjskih sila koje ga nastoje izbaciti iz poloaja ravnotee. - Nepotopivost je sposobnost broda da ostaje na povrini (i sauva plovnost i stabilitet) pri naplavljivanju jednog iii vie nepropusnih prostora. - Umjerenost njihanja je sposobnost suprostavljanja broda velikim i naglim amplitudama na valovima. - Upravljivost je sposobnost broda da odrava ili mijenja pravac kretanja prema elji kormilara, djelovanjem kormila ili drugih sredstava za upravljanje. - Gibanje je sposobnost kretanja broda po vodi odreenom brzinom, pod djelovanjem sile poriva koju proizvodi pogonski stroj, vjetar i veslo. Eksploatacijska svojstva broda - Nosivost je sposobnost broda da primi odreenu koliinu tereta pri odreenom gazu. Mjeri se tonama; u metrickoj toni od 1000 kg ili engleskoj toni (long ton) 1016 kg (2240 engleskih funti, lbs, po 0,45359 kg). - Zapremina (obujam za teret) je obujam brodskog prostora odreen za smjetaj tereta. Mjeri se u kubinim metrima (m3), kubinim stopama(cu.ft.) ili registarskim tonama (1 RT = 2,832 m3 = 100 cu.ft.). - Mogunost prijevoza putnika (odnosi se samo na putnike brodove) je broj mjesta za smjetaj putnika na brodu u razliitim kategorijama smjetaja. - Brzina je sposobnost broda da za odreeno vrijeme prevali neki put. Na moru se brzina mjeri u vorovima (vor je naziv za brzinu od jedne milje na sat), 1 v = 1852 m/h. - Autonomnost (samostalnost) plovljenja je vrijeme u kojem brod plovi bez punjena zaliha goriva, maziva, vode i opskrbe. Odreuje se u ovisnosti o namjeni i podruju plovidbe broda. - vrstoa trupa broda je sposobnost konstrukcije da se pod djelovanjem vanjskih sila ( tlak vode, udari valova, teine tereta i sl.) ne deformira vie od dozvoljene granice. Tehniko-ekonomska svojstva broda ine: - Cijena gradnje broda sastoji se od cijene materijala i ureaja, te cijene radne snage. Ovisi o stupnju sloenosti konstrukcije i stupnju automatizacije, te o organizaciji proizvodnje brodogradilita. Gradnjom veih serija smanjuje se cijena gradnje pojedinog broda. - Cijena eksploatacije broda ovisi o broju posade (izdaci za plae), tipu, snazi i tehnikim karakteristikama pogonskog postrojenja (izdaci za gorivo, mazivo i popravke), o cijeni gradnje broda (amortizaciji) te o ostalim trokovima broda u eksploataciji. - Cijena prijevoza tereta (vozarina) i putnika ovisi o liniji na kojoj brod plovi. Za razliite vrste tereta cijene su razliite.

3. Podjela prema podruju plovidbe: Oznake podruja plovidbe su: 1 - (neograniena plovidba) - meunarodna plovidba svim morima i vodama koje su pristupane s mora. 2 - (velika obalna plovidba) - meunarodna plovidba morima (i vodama koje su pristupane s mora) koja se nalaze izmedu Gibraltarskog i Babelmandepskog tjesnaca, ukljuujui Crno more i Azovsko more, te izvan Mediterana do luka Lisabon i Casablanca u Atlanskom oceanu, te Crvenim morem do luka Aden i Berbera. 3 - (mala obalna plovidba) - meunarodna plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora (i vodama koje su pristupane s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (ukljuujuci luku Taranto) i rt Katakolon (ukljuujui luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski (ukljuujui Korintski kanal) i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili. 4 - (obalna plovidba Jadranskim morem) - meunarodna plovidba Jadranskim morem (i vodama koje su pristupane s mora) do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca, rt Kefali (otok Krf) i rt Skala (kod Butrinskog zaljeva), za koje se brod ne udaljava vise od 20 Nm od najblize obale, kopna ili otoka. Pri planiranju putovanja izmedu istone i zapadne obale Jadranskog mora, pod pojmom obale, kopna ili otoka iskljuuju se obale otoka Palagrue, Galijule, Pianose, otone skupine Tremiti, otoka Sazan i obala Albanije od rta Gjuhes (Sqepi i Gjuhes) do rta Panormes (Sqepi i Panormes). 5 - (nacionalna plovidba) - plovidba unutranjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupane s mora. 6 - (nacionalna obalna plovidba) - plovidba unutranjim morskim vodama Republike Hrvatske (i vodama koje su pristupane s mora) kako je odreeno Pomorskim zakonikom Republike Hrvatske. U vremenskom razdoblju od 1. travnja do 31. listopada ovo podruje plovidbe se proiruje na: plovidbu 1,5 Nm od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa, plovidbu Vikim kanalom do otoka Visa i Bieva, te uz navedene otoke ne udaljavajui se vise od 1,5 Nm od njihovih obala. 7 - (nacionalna priobalna plovidba) plovidba zatienim podrujima unutranjih morskih voda Republike Hrvatske i vodama koje su pristupane s mora, I to: Faanskim, Zadarskim, Srednjim, Pamanskim, Vrgadskim, Murterskirn, ibenskim, Splitskim, Brakim, Hvarskim, Neretvanskim, Stonskim i Koloepskim kanalom i Pirovakim zaljevom. 8 - (lokalna plovidba) - plovidba lukama, te zaljevima, uima rijeka i jezerima, i to: Limskim, Rakim, Katelanskirn i KlekNeumskim zaljevom, Prokljanskim jezerom (ukljuujui ue rijeke Krke do rta Jadrija), Rijekom Dubrovakom i Neretvom.

4. Klasifikacija brodova Klasifikacija brodova, utvrivanje vrsnoe tj. klase brodova, prema njihovim tehnikim svojstvima i ouvanosti nastala je iz potrebe da interesanti u brodarskom poslovanju (brodar, osiguratelji, krcatelji, davatelji pomorskog kredita) mogu pribaviti pouzdane strune podatke o vrsnoi pojedinog broda. Edward Lloyd - vlasnik taverne - prikuplja podatke o brodovima, zapovjednicima, teretu, putovanjima(17 st.) na temelju kojih su zakljuivane prodaje ili zakupi brodova, naruivanje prijevoza, osiguranje broda ili tereta. razvija se najuveniji zavod za registraciju podataka o brodovima Lloyd da bi osiguratelji znali o kakvom se brodu radi 1760. Register of Shipping (kasnije nazvan Lloyds Register of Shipping) osnovan od strane osiguratelja 1799. New Register Book of Shipping osnovan od strane brodovlasnika 1834. sjedinjuju se u zajedniko drutvo Lloyds Register of British and Foreign Shipping 1914. Lloyds Register of Shipping 1828. BUREAU VERITAS 1861. REGISTRO ITALIANO 1864. DET NORSKE VERITAS 1867. GERMANISCHER LLOYD 1867. AMERICAN BUREAU OF SHIPPING 1899. NIPPON KAIJI KYOKAI 1913. REGISTAR SSSR (RUSKI) 1968. ova drutva osnivaju meunarodno udruenje klasifikacijskih zavoda (IACS) osnovni uvjet sigurnosti broda je njegova konstrukcija podjela brodova na dobre i loe osiguratelji su zahtjevali garancije o sposobnosti broda za prijevoz tereta te garancije preuzimaju registri ili klasifikacijska drutva - u poetku brodove razvrstavaju u pojedine klase prema konstrukciji i stupnju istroenosti 1855. prvi graevni propisi Lloyd Register propisivanje naina gradnje broda

karakteristike materijala za pojedine dijelove broda nadzor nad gradnjom broda u poetku samo trupa a kasnije i pogonskih strojeva i opreme Klasifikacijska drutva preuzimaju odgovornost za konstruktivni materijal, pogonski ureaj i propisnu opremljenost broda. projektant broda konstrukcijom i izborom materijala moe predvidjeti naprezanja u strukturi broda koja e se pojaviti u normalnoj slubi broda klasifikacijska drutva ne davaju garancije za sigurnost broda i tereta u svim uvjetima jer ne vode kontrolu kako se brodom rukuje i i manevrira, te kako je teret rasporeen: LO RASPORED TERETA=VELIKA NAPREZANJA KONSTRUKCIJE BRODA !!! s pravne strane se ograniuje odgovornost za eventualne tete koje bi mogao pretrpjeti netko od zainteresiranih u vezi s poslovanjem drutva klasifikacijska drutva su imala i imaju veliki utjecaj na tehniki razvoj brodogradnje zastarjelim propisima se razvoj sprijeava a tehniki naprednim pa ak i odstupanjem od pravila se razvoj pospjeuje stalno auriranje propisa

Djelatnosti klasifikacijskih drutava Djelatnosti su tehnike naravi, usmjerene na unapreenje sigurnosti ljudskih ivota i imovine na moru kao i zatita okolia mora i unutarnjih vodnih putova. Ovo se postie provoenjem slijedeih aktivnosti: utvrivanje sposobnosti brodova za plovidbu te badarenje brodova utvrivanje iskoristivosti i badarenje plutajuih objekata utvrivanje sigurnosti kontejnera utvrivanje postupka za sigurno koritenje broda i za zatitu od zagaivanja okolia istraivanje nezgoda brodova klasifikacija brodova i plutajuih objekata aktivnosti u svezi s tehnikom dokumentacijom, izgradnjom, preinakama, popravcima i koritenjem brodova i plutajuih objekata i kontejnera Prethodne aktivnosti ukljuuju: izdavanje tehnikih pravila, koja propisuju najvie mogue meunarodno priznate tehnike standarde tehniki nadzor u skladu s tehnikim pravilima izdavanje dokumenata, knjiga i izvjetaja na temelju obavljenog tehnikog nadzora

Tehnika pravila Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova propisuje meunarodno prihvaene tehnike norme za obavljanje tehnikog nadzora u svrhu utvrivanja sposobnosti za plovidbu i drugih svojstava pomorskih brodova. Pravila propisuju zahtjeve u svezi sa: 1. Zatitom ljudskih ivota na moru 2. Zatitom pri radu i smjetajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu 3. Smjetajem putnika na brodu 4. Zatitom broda 5. Zatitom tereta na brodu 6. Zatitom okolia od oneienja s broda Pravila se primjenjuju na: 1. Nove brodove 2. Postojee teretne brodove, bez obzira kada su graeni, ako se preinauju u putnike 3. Postojee brodove, ako se na njima obavljaju popravci, izmjene, preinake ili obnova opreme veeg znaaja, promjena namjene, podruja plovidbe ili broja putnika, koji brod moe prevoziti, u opsegu za kojeg Registar ocijeni da je razborit i prikladan. Tehniki nadzor Obavljanjem tehnikog nadzora Registar utvruje udovoljava li brod odgovarajuim zahtjevima Pravila za odreenu namjenu i za odreeno podruje plovidbe. Brodogradilita, proizvoai, brodari itd, obvezni su ekspertima Registra omoguiti pristup i osigurati potrebne uvjete za obavljanje tehnikog nadzora. Isprave Na temelju obavljenog tehnikog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava isprave i knjige. Nadzor nad gradnjom Nadzor nad gradnjom neposredno obuhvaa: 1. Odobrenje tehnike dokumentacije 2. Nadzor gradnje broda kod graditelja Prije poetka gradnje broda treba podnijeti Registru na uvid ili odobrenje tehniku dokumentaciju u tri primjerka. Tehnika dokumentacija mora biti izraena i upotpunjena potrebnim podacima, tako da je mogue provjeriti udovoljava li brod zahtjevima Pravila. Odobrenje tehnike dokumentacije potvruje se peatom Registra i potpisom eksperta. Tijekom gradnje broda brodogradilite, odnosno izvoa radova mora na zadovoljstvo Registra izraditi program provjere funkcionalnosti (program ispitivanja). Tijekom gradnje broda, odnosno izvoenja radova, ekspertu mora biti omoguen siguran pristup radovima koji su direktno ili indirektno vezani uz nadzor. Dunost brodogradilita, odnosno izvoaa radova jest pravovremeno izvjetavati Registar o gotovosti pojedinih faza gradnje broda, kako bi ekspert mogao izvriti pregled u svrhu utvrivanja usklaenosti izvedenih radova s Pravilima. Cilj provjere funkcionalnosti je dokazivanje usklaenosti pregledavanih sustava/opreme/ureaja s Pravilima.

Tehnika dokumentacija broda Opa dokumentacija koja se podnosi na uvid (ne podlijee odobrenju: 1. 2. 3. 4. 5. Tehniki opis Opi plan Plan kapaciteta Linije broda s tablicama oitanja Plan dokovanja

Dokumentacija koja se odnosi na trup: 1. Glavno rebro s karakteristinim presjecima i opim podacima 2. Uzduni presjek 3. Vanjska oplata 4. Palube 5. Pranice grotala 6. Dvodno 7. Nepropusne pregrade 8. Upore i nosai 9. Pojaanja za led i ostala pojaanja 10. Struktura pikova sa statvama 11. Skrokovi i nogavice 12. Temelji strojeva i odrivnih leajeva 13. Nadgraa i kuice 14. Otvori na palubama 15. Dokumentacija o opremljenosti trupa za podvodni pregled (vezanu uz oznaku IWS) 16. Temelji opreme, jarbola, stupova i dizalica 17. Ljuljna kobilica 18. Zavarivanje i plan snimanja 19. Zatita od korozije 20. Prirunik za krcanje 21. Program ispitivanja 22. Proraun unutarnjih sila broda na mirnoj vodi (momenti savijanja, poprene sile, itd) 23. Proraun geometrijskih karakteritika poprenih presjeka broda (mom. tromosti itd.) 24. Za sluaj direktnog prorauna: model strukture, svojstva, rubni uvjeti, optereenja 25. Plan fiksnih i privremenih sredstava koja omoguuju pristup pregledavanim mjestima Osim ove dokumentacije, podnosi se i dokumentacija koja se odnosi na: 1. Stabilitet 2. Nadvoe 3. Strojni ureaj 4. Cjevovode 5. Rashladne ureaje 6. Elektrinu opremu 7. Automatizaciju 8. Radioopremu 9. Sredstva za signalizaciju 10. Pomagala za navigaciju 11. Protupoarnu zatitu 12. Sredstva za spaavanje 13. Ureaji za rukovanje teretom

14. Zatitu pri radu, smjetaj posade i prijevoz putnika 15. Prijevoz opasnih tereta 16. Prijevoz kemikalija 17. Prijevoz ukapljanih plinova 18. Program ispitivanja na pokusnoj plovidbi Nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, ureaja i opreme u brod Ovim nadzorom se utvruje: 1. Je li konstrukcija izvedena u skladu s Pravilima i odobrenom tehnikom dokumentacijom i jesu li upotrijebljeni propisani materijali. 2. Jesu li materijali, strojevi, ureaji i oprema koji se ugrauju u brod izraeni pod nadzorom u skladu s Pravilima i imaju li odgovarajue potvrde o nadzoru nad izradbom. 3. Provode li se radovi u skladu sa zahtjevima Pravila i dobrom brodograevnom praksom. 4. Jesu li obavljena zadovoljavajua ispitivanja funkcionalnosti u opsegu i skladu s propisanim i odobrenim programom ispitivanja i zahtjevima Pravila. Zahtjevi ispitivanja tijekom gradnje Zahtjevi ispitivanja nepropusnosti trupa Nakon to su postavljene sve pranice grotala i ugraena sva vodonepropusna vrata, te postavljeni svi prolazi kroz strukturu, a prije nego to se nanese zatitni prijemaz, cementna ili neka druga obloga preko zavarenih spojeva, svi tankovi i vodonepropusne pregrade ili vodonepropusne palube moraju se ispitati ne nepropusnost. Tlaenje prostora/dijelova strukture kod kojih je jedna od granica vanjska oplata moraju se ispitati prije porinua. Hidrauliko tlaenje, tlaenje zrakom, ispitivanje polijevanjem vodenim mlazom, ispitivanje strukture tankova. Tipno odobrenje proizvoda Tipno ispitivanje je ispitivanje ili niz ispitivanja, koja se obavljaju da se utvrdi udovoljava li proizvod svim zahtjevima Pravila i propisa te tehnikom opisu proizvoaa. Proizvod koji se tipno ispituje mora biti izraen u skladu s odobrenom dokumentacijom, od odobrenog materijala i uz primjenu odobrene tehnologije i po odgovarajuim normama, koje e se primjenjivati u proizvodnji. Ogledni primjerak treba biti izabran iz tekue proizvodnje. Odobrenje proizvoaa i ispitnih institucija Svrha odobrenja je utvrivanje je li prouzvoa sposoban izraditi i isporuiti proizvode koji udovoljavaju zahtjevima Pravila glede kakvoe, identifikacije i dokumentacije. Ispitne institucije koje pruaju usluge ispitivanja proizvoda ili usluge umjeravanja ureaja i opreme, koje podlijeu nadzoru, moraju biti odobrene za takve djelatnosti.

Pregled postojeih brodova Pregled se obavlja na zahtjev brodara. Brodar je odgovoran za organizaciju pregleda. Pregledi se pomno pripremaju unaprijed, za to je potrebno osigurati uvjete i dokumentaciju. Registar nakon obavljenog pregleda na zadovoljstvo Registra izdaje odgovarajue isprave. Postoji vie vrsta pregleda: osnovni pregled - provjera svojstava trupa, strojeva, opreme i ureaja ugraenih na brodu, te provjera stupnja istroenosti odnosno funkcionalnosti redovni pregled - godinji pregled, meupregled, obnovni pregled. postupni pregled - svake godine se vri pregled na pr. 20% do 25% stavki pregled podvodnog dijela trupa - pri dokovanju, u vodi izvanredni pregled - nakon nezgode, popravaka, dugotrajne raspreme i sl. Utvrivanje sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe Provodi se odobrenje tehnike dokumentacije i pregled broda. Tijekom pokusne plovidbe brod ne smije prevoziti ni teret ni putnike, nego iskljuivo posadu i osobe zaposlene na brodu u svrhu izvoenja radova i ispitivanja. Na brod se primjenjuju pravila koja se odnose na teretni brod. Na osnovi izvrenog nadzora brodu se izdaje svjedodba o sposobnosti broda za obavljanje pokusne plovidbe. Pregled obuhvaa provjeru da li je brod graen pod nadzorom i u skladu s propisima i odobrenom tehnikom dokumentacijom i provjeru funkcionalnosti brodskih sustava. Oznake klase Brodu koji udovoljava zahtjevima pravila dodjeljuje se oznaka klase odnosnog registra, koje se dodjeljuju poput dodatne identifikacije sigurnosti i svojstava broda. Oznaka klase registra se sastoji od osnovne oznake klase , iza koje se dopisuju dodatne oznake, a zajedno odreuju stupanj pouzdanosti i osnovne znaajke broda. Oznake klase registra se dodjeljuju brodu za 1) trup, 2) strojni ureaj, 3) rashladni ureaj. Trupu broda se u svrhu klasifikacije dodjeljuju: 1 Osnovna oznaka Oznaka nadzora nad gradnjom Oznaka kakvoe trupa 2 Dodatne oznake klase Oznaka podruja plovidbe Oznaka kategorije pojaanja za led Oznaka namjene Oznaka konstrukcijskih osobina broda

Primjeri : @ 1A1 Passanger Ship E0 NAUT-B @ 1A1 Tanker for Chemicals and Oil products E0 @ 1A1 General Cargo/Container Carrier E0 ICE-1A @ 1A11 Tanker for Oil PP3 E0 @ 1A1 Bulk Carrier HC/E E0 @ 1A1 E0 HELDK ICE-C @ 1A1 Container Carrier E0 ICE-C @ 1A1 SUB III @ 1A1 Oil Storage Vessel CRANE E0 F-AMC HELDK POSMOOR (ATA) @ simbol oznaavanja da je brod graen pod nadzorom Lloyd Registra 1A1 glavna oznaka klase da brod udovoljava pravilima registra bez obzira na tip broda E0 oznaka za slubu brodova koji udovoljavaju pravilima za strojarnicu bez nadzora na moru i privezu NUAT-B oznaka za slubu brodova s poveanom sigurnou plovidbe to ukljuuje posebne dodatke na komandnom mostu i nautikim instrumentima ICE-1A oznaka za slubu brodova s pojaanjima za led ICE-C oznaka slube brodova za lagane ledene uvjete PP3 oznaka slube za tankere posebno ureene za zatitu od zagaenja mora HELDK oznaka slube za brodove sa helikopterskim palubama SUB III Oznaka za podmornice CRANE oznaka slube brodova s trajno postavljenim dizalicama F-AMC oznaka slube broda sa pojaanom zatitom od poara POSMOOR (ATA) oznaka slube brodova sa automatiziranim sustavom za sidrenje i pozicioniranje s daljinski upravljanim pokretaima Minimalna klasa je ovisna o tipu broda, opremi na njemu i podruju plovidbe i sastoji se od 1A1. Sigurno gospodarenje i zatita okolia, spreavanje zagaenja Pravila za spreavanje zagaivanja primjejuju se na nove brodove, putnike, tankere i tegljae, ili na neke druge brodove sa samostalnim porivom, ili ako Registar nae za potrebnim. Glavni oslonac za pravila za zatitu od zagaenja su meunarodne pomorske organizacije i konvencije IMO (International Maritime Organization), MARPOL 73/78 MEPC (Marine Environment Protection Committee) i IMDG-Code (International Maritime Dangerous Goods). Klasifikacijske isprave i Registar pomorskih brodova Zahtjev za izdavanje svjedodbi o klasi podnosi brodar pismenim putem Nakon to se brodu dodijeli klasa ragistra, njegove osnovne znaajke s oznakom klase objavljuju se u registru pomorskih brodova. U registru se pomorskih brodova osim osnovnih i dodatnih oznaka klase vezanih za trup, stroj i rashladni ureaj, brod detaljno opisuje i dodatnim podacima vezanim uz njegove glavne izmjere, nosivost, materijal gradnje, snagu porivnih i pomonih strojeva i slino. Registar pomorskih brodova se u pravilu izdaje jedanput godinje.

Isprave i izvjetaji Na temelju obavljenog tehnikog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava odgovarajue isprave (svjedobe i knjige). Nakon obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda na zadovoljstvo Registra, Registar izdaje odgovarajue isprave, a nakon obavljenog godinjeg pregleda, redovnog pregleda i meupregleda na zadovoljstvo Registra, Registar potvruje odgovarajue isprave. Pregledi postojeih brodova u vezi sa izdavanjem, ovjeravanjem i produljenjem brodskih isprava propisani su u pravilima dio 1., odjeljak 5. - pregledi postojeih brodova Pravilima za tehniki nadzor pomorskih brodova. Isprave se izdaju u skladu sa meunarodnim konvencijama i nacionalnom pomorskom regulativom. BRODSKE ISPRAVE Izdavanje i ovjeravanje isprava Na temelju obavljenog tehnikog nadzora Registar sukladno svojim ovlastima izdaje ili ovjerava isprave (svjedobe i knjige). Nakon obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda Registar izdaje odgovarajue isprave a nakon obavljenog godinjeg pregleda, redovnog pregleda registar potvruje odgovarajue isprave. Popis obvezatnih isprava koje brodovima izdaje ili ovjerava registar navedeni su u tablicama 3.2-1 i 3.2-2 dio 1. Opi propisi, odjeljak1 Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova. Pogledati sliku broj 18. Nakon zavretka nadzora nad gradnjom kada su prema miljenju strunjaka Registra ispunjeni svi zahtjevi za izdavanje odgovarajue statutarne isprava izdaje se privremena svjedodba. Privremena svjedodba ima valjanost 5 mjeseci nakon ega se izdaje svjedodba punog roka trajanja. Nakon zavretka pregleda Registar dostavlja brodaru izvjetaje o pregledu. Isprave i izvjetaje o obavljenim pregledima brodar je duan stalno uvati na brodu te omoguiti uvid u ista na zahtjev Registra. Odravanje i prestanak valjanosti isprava Brodar je duan pridravati se slijedeeg: - brodom se mora upravljati i mora se krcati u skladu s uvjetima ili ogranienjima danim u ispravama koje je izdao Registar; - brodom se mora upravljati i mora se krcati uzimajui u obzir raspored tereta i balasta, ako je to neophodno u svrhu osiguranja od pomaka tereta, to ukljuuje i upravljanje brodom pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. - posada mora biti struno osposobljena za obavljanje svojih zaduenja. - zapovjednik ili brodar moraju obavijestiti registar: - prilikom dokovanja broda - u sluaju promjene namjene broda ili izmjena na trupu, strojnom ureaju i ostaloj opremi ako to utjee na isprave - prilikom raspreme broda (stavljanje broda izvan slube) - u sluaju prodaje broda ili promjene zastave - u sluaju havarije - pridravati odredaba pravila glede obavljanja propisanih redovnih pregleda; - preinake ili izmjene moraju biti izvrene u suglasnosti s Registrom; - popravci trupa, strojnog ureaja ili opreme, koji utjeu, ili bi mogli utjecati na pojedinu brodsku ispravu, i koji bi se za vrijeme plovidbe obavili od strane posade ili osoblja ukrcanog na brod moraju biti unaprijed dogovoreni sa Registrom.

Isprave koje je izdao ili potvrdio Registar gube valjanost u slijedeim sluajevima: - nakon isteka roka valjanosti naznaenog na njima - ako se propisani redovni pregledi ne obavljaju u zato predvienim rokovima - ako se bez suglasnosti Registra obave preinake ili izmjene - ako se ne obavijesti Registar o havariji ili nedostatku - ako se za vrijeme godinjeg pregleda, odnosno meupregleda ne obavi pregled stavki postupnog pregleda kojima je rok pregleda dospio ili je prekoraen. - ako se primjedbe ne otklone do datuma dospijea ili se njihovo otklanjanje nije odgodilo u dogovoru sa registrom. - u sluaju nepridravanja bilo kojih uvjeta ili ogranienja danih u ispravama. - u sluaju promjene zastave broda Registar moe povui postojee svjedodbe te izdati nove, skraenog roka valjanosti, do kada brodar mora ukloniti nedostatke. Registar e suspendirati ili povui postojee svjedodbe ukoliko uoeni nedostatak ugroava sigurnost broda, ljudske ivote ili okoli i zahtijevat e popravke u luci pregleda. Ponovna uspostava valjanosti isprava Valjanost svjedodbe kojoj je prestala valjanost, ili je suspendirana ponovo e se uspostaviti nakon zadovoljavajue obavljenih pregleda. POPIS OSNOVNIH ISPRAVA ZA TERETNE BRODOVE -svjedodba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda -svjedodba o sigurnosti opreme teretnog broda -svjedodba o sigurnosti radioopreme teretnog broda -potvrda upravljanja sigurnou -meunarodna svjedodba o teretnoj liniji -meunarodna svjedodba o badarenju (1969) -meunarodna svjedodba o spreavanju zagaivanja uljima -knjiga o uljima I i II dio -knjiga o smeu -registar teretnog ureaja i skidljive opreme -tablica devijacije magnetskog kompasa -svjedodba o zatiti pri radu i smjetaju posade i drugih osoba zaposlenih na brodu - uvjerenje o najmanjem broju lanova posade

HARMONIZIRANI SUSTAV PREGLEDA I CERTIFIKACIJE (HSCC HARMONIZED SYSTEM OF SURVEY AND CERTIFICATION) IMO Rez. A.833 (21)

protokol iz 1988 u svezi SOLAS 74 konvencije sa izmjenama i dopunama, stupio je na snagu 3.02.2000. Do tada su SOLAS 74, MEUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA 1966 (ILL 66) I MARPOL 73/78 ukljuivali zahtjeve za certifikaciju za teretne i putnike brodove sa periodom valjanosti svjedodbi od jedne do pet godina Nakon primjene Protokola iz 1988 na SOLAS 74, ILL 66 te izmjena i dopuna na MARPOL 73/78 omoguena je harmonizacija pregleda i certifikacija s petogodinjim periodom valjanosti za sve teretne brodove, ukljuujui i Svjedodbu o sigurnosti radioopreme teretnog broda i Svjedodbu o sigurnosti opreme teretnog broda ija je valjanost ranije bila jednu odnosno dvije godine. Harmonizirane svjedodbe se potvruju godinje, nakon obavljanja konvencijskih pregleda u svezi sigurnosti radioopreme, teretne linije, sigurnosti opreme i MARPOL-a. Valjanost svjedodbe o sigurnosti putnikog broda ostaje i dalje godinu dana.

Slika broj 18 izvadak iz popisa obveznih brodskih isprava

5. GRADNJA BRODA I ELEMENTI KONSTRUKCIJE BRODA Gradnja broda zapoinje odlukom brodarskog poduzea da e graditi odreenu vrstu broda te dogovaranjem uvjeta gradnje sa brodogradilitem uz dogovaranje uvjeta kreditiranja sa bankarskim kuama. Brod koji se treba sagraditi mora biti u skladu sa postojeim Pravilima za klasifikaciju te Pravilima za tehniki nadzor pomorskih brodova relevantnog Registra odnosno mora biti mogua gradnja takvog broda. Kada se potpie ugovor brod od samog poetka osnivanja prate eksperti Registra te se odobrava dokumentacija, nadzire se materijal i proizvodi koji se ugrauju u brod, nadzire se gradnja i na kraju se vri klasifikacija broda i vri se statutarna certifikacija u ime nacionalnih pomorskih uprava Administracija. Gradnju broda u svim fazama prate eksperti registra, inspektori brodara i brodogradilita. U slijedeem poglavlju prikazan je foto-zapis gradnje broda hladnjae Lady Raie Mediteranske plovidbe Korula od postavljanje kobilice do faze opremanja u splitskom brodogradilitu. Uz foto zapis gradnje opisani su i pojedini konstruktivni elementi broda. Iako je brodogradnja i konstrukcija broda ogromno podruje uz ovakav prikaz gradnje broda pokualo se to jednostavnije objasniti sve faze gradnje i konstruktivne elemente, u ovom sluaju reprezentativnog uzorka, vienamjenskog broda broda za prijevoz generalnog tereta specijaliziranog za prijevoz hlaenog tereta. Gradnja broda se sastoji od slijedeih faza: 1. 2. 3. 4. 5. UGOVOR REZANJE ( IZRAENI I ODOBRENI NACRTI, NABAVLJEN MATERIJAL) POSTAVLJANJE KOBILICE PORINUE PRIMOPREDAJA

Montaa M/V Lady Raie je zapoela postavljanjem prve sekcije 321.S2 koju vidimo na slici 21 i taj in se esto u medijima proslavlja kao poetak gradnje broda. Meutim gradnja broda je zapoela puno prije postavljanja prve sekcije na navoz. Od potpisivanja ugovora, odobrenja dokumentacije, materijala, opreme do samog poetka formiranja sekcija u brodogradilitu.

Slika broj 19 formiranje sekcija u radionicama brodogradilita Split

eline ploe (limovi) i profili koji e se ugraditi u brod se nabavljaju znatno prije poetka gradnje i skladite se na slagalitu limova i profila. Prije nego se pone raditi sa limovima i profilima oni se pjeskare i bojaju antikorozivnom bojom (shop-primer) nakon ega se obrauju u odsjecima za obradu limova i profila. Pri obradi limova i profila formiraju se eljeni oblici pojedinog ugradbenog elementa koji se ugrauju u sekciju. Na slici 19 vidi se brodograevna radionica u kojoj se vri spajanje zavarivanjem sekcije koja se sastoji od velikog broja pripremljenih profila i limova. Nakon to se zavri formiranje sekcije i nakon to se ona odobri potrebno je prebaciti sekciju do navoza da bi se ugradila. To se obavlja specijalnim vozilima velikih kapaciteta ili dizalicama. Na slici 20 je prikazan prijevoz sekcije na navoz brodogradilita.

Slika broj 20 prijevoz sekcije na navoz Montaa broda zapoinje postavljanjem kobilice odnosno postavljanjem prve sekcije na navoz ili u suhi dok - slika broj 21 .

Slika broj 21 - postavljanje prve sekcije na navoz

Plosna kobilica

Slika broj 22 - plosna kobilica ugraena na M/V Lady Raie u sklopu prve ugraene sekcije Na slici 22 se vidi plosna kobilica koja sa hrptenicom ini vani element uzdune vrstoe. Osim hrptenice vide se i uzdunjaci dna odnosno uzdunjaci pokrova dvodna, dio rebrenice te oploje dna i oploje pokrova dvodna. Budui je kobilica vani element vrstoe, a izloena je struganju o potklade doka, pa ak i oteenju o dno broda, njezina debljina je najmanje 2 mm vea od debljine limova susjednog voja.

Slika broj 23 plosna kobilica

Gredna kobilica Gredna kobilica je masivna paralelopipedna elina greda koja se protee od pramane do krmene statve po uzdunoj simetrali broda. Uz nju se s obje strane zavaruju dokobilini vojevi (2). S vojevima se spajaju rebrenice (3). Iznad gredne kobilice nalazi se okomiti lim, tzv. hrptenica (4), koji zavrava horizontalnim limom (5). Elementi 1, 2, 4 i 5 ine jaku uzdunu vezu. Ugrauje se na male brodove uglavnom drvene gradnje.

Slika broj 24 gredna kobilica Ljuljna kobilica Budui se prelo s gradnje grednih, odnosno sastavljenih, na gradnju plosnih kobilica, poveao se ne samo zanos nego i ljuljanje broda. Da bi se ljuljanje smanjilo, sagraene su tzv. 1juljne kobilice. One su smjetene po uzvoju dna da ne bi poveale gaz i irinu broda . Napravljene su od bulbastih profila koji su zavarivanjem spojeni s uzvojnim vojem dna. U ovoj konstrukciji ljuljne su kobilice direktno zavarene s uzvojnim vojem. Ljuljne se kobilice ne proteu preko cijele duine broda. One obino idu po srednjem, ravnom dijelu dna a seu priblino do polovine duine broda. Ljuljne kobilice moraju biti tako spojene s uzvojnim vojem da ne smetaju da se bone potklade pomiu pri dokovanju broda.

Slika broj 25 ljuljna kobilica

Slika broj 26 ljuljna kobilica

Dvodno

Slika broj 27 dio dvodna (hrptenica, oploje dvodna, oploje dna, uzdunjaci dna broda i pokrova dvodna, te neprekinuti boni uzduni nosai) ugraen na M/V Lady Raie Dvodno je odvojen prostor na dnu broda, omeen oplojem dna, oplojem pokrova dvodna a sa strana rubnom ploom . U poprenom smjeru ukrepljeno je rebrenicama (1), a u uzdunom - hrptenicom (2), bonim hrptenicama (nosaima) (3), rubnim ploama (4), vanjskim dnom (5) i unutranjim dnom (6). Rebrenica ima tri vrste: vrstih kao na slici, okvirnih, sastavljenih od okvira, i nepropusnih. Rebrenica, kao element zavrava na rubnoj ploi te uzvojnim koljenom (7) i rebrom (8), ini jaku poprenu vezu.

Slika broj 28 nacrt dvodna sa osnovnim konstruktivnim elementima

Dvodno je nepropusnim rebrenicama podijeljeno u odvojene tankove. Tankovi slue za smjetaj tekueg goriva, ulja i slatke vode. Osim toga, kad brod plovi prazan, odnosno u balastu, preostali se tankovi pune morskom vodom da poveaju teinu broda. Nadalje, ako se dno oteti, ono poveava sigurnost broda jer unutranje dno spreava prodor. Dvodno se protee, prema SOLAS konvenciji, od pramane do krmene sudarne pregrade. Pokrov dvodna se protee do bokova broda tako da titi uzvojni voj. U dvodnu se smjetaju tankovi za gorivo, slatku vodu (osim

pitke vode), te za balast, tako da je prostor koji nije pogodan za druge korisne svrhe ipak iskoriten. Gdje god je mogue, tankove otpadnog ulja kao i tankove za cirkulaciju ulja treba odmaknuti od oplate. Tankovi goriva moraju pregratkom (eng. cofferdam) biti odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja hidraulike, biljnih ulja, napojne vode, kondenzata i pitke vode. Dvodno, osim ostaloga je i nepropusna struktura za sluaj prodora vode kod npr. nasukavanja. Konstrukcija dvodna sastoji se od nutarnje i vanjske oplate te uzdunih i poprenih nosaa. Konstrukciju dvodna podijelit emo na ove strukturne dijelove: - hrptenicu, - bone uzdune nosae, - rebrenice, - rebra dna, - proturebra, - pokrov dvodna i - uzvojna koljena Dananji brodovi s obzirom na sustav orebrenja dijele se na tri tipa: a) popreno orebrenje samo, b) popreno i uzduno orebrenje kombinirano i c) uzduno orebrenje samo. U sluajevima b) i c) u dvodnu imamo umjesto rebara dna i proturebara ove strukturne dijelove: - uzdunjake dna i - uzdunjake pokrova dvodna.

Uzdunjacima dna, bokova i paluba Uzdunjaci se izvode neprekinuti kroz rebrenice i okvire. Na mjestima gdje se uzdunjaci prekidaju, na poprenim pregradama, njihova koljena prolaze kroz poprene pregrade. Na mjestima gdje uzdunjaci zavravaju na nepropusnim rebrenicama i pregradama, spojevi se izvode koljenima debljine jednake debljini rebrenica. Hrptenica, gornje oploje dvodna, uzdunjaci dna broda i pokrova dvodna, te neprekinuti boni uzduni nosai spadaju u elemente uzdune vrstoe broda. Najvaniji elementi uzdune vrstoe broda u dvodnu su hrptenica i srednji lim pokrova dvodna , koji s plosnom kobilicom ine I-nosa. Rebrenice, rebra dna, proturebra i uzvojna koljena su elementi poprene vrstoe. Hrptenica Hrptenica je sastavljena od limova uspravno postavljenih na sredinu kobilice, u simetrali broda. Ona je glavni uzduni nosa broda u strukturi dvodna. Hrptenica s kobilicom u spoju s ostalim elementima strukture dna doprinosi uzdunoj vrstoi trupa i sprjeava njegovu deformaciju. Osim toga, ona, kao i ostali uzduni nosai dna, prenosi lokalna optereenja na vie rebrenica. Na taj nain mjesto na koje djeluje pritisak bit e rastereeno, tj. optereenje e se rasprostrijeti na veu povrinu i zbog toga e postati specifino manje. Pri dokovanju broda, ne ba rijetko nailazi se na prostrane deformacije na dnu broda, to je u veini sluajeva posljedica dodira dna broda s tvrdim tlom. Tom prilikom nastaju velika optereenja tog

dijela broda. esto se pri tome pomisli da su popustili uzduni nosai u dvodnu (hrptenica i/ili boni uzduni nosai). Meutim, popuste rebrenice zbog optereenja kojeg su na njih prenijeli hrptenica i/ili boni uzduni nosai. Hrptenicu po duini broda openito treba produiti koliko je mogue dalje prema pramcu i krmi a po mogunosti i spojiti je za statve, pa u tom sluaju hrptenica, a s njom i kobilica, spajaju na svojim krajevima dva strukturna elementa najvee vrstoe, tj. pramanu i krmenu statvu. Na srednjem dijelu broda na duljini koja nije manja od 0,6 L, ona se protee neprekinuto kroz dvodno. Hrptenica se ubraja u primarne elemente uzdune vrstoe broda. Da bi se osigurao dobar pristup svim dijelovima dvodna, njezina visina nikad ne smije biti manja od 650 mm

Slika broj 29 hrptenica sa provlakom te rebrenice ugraene na M/V Lady Raie Hrptenica je na oko 0.75 L konstruirana nepromoivo. Na krajevima broda moe imati provlake (primjer sa slike broj 29) radi dostupnosti svim prostorima dvodna Tuneli u dvodnu Neki brodovi nemaju hrptenicu. Na njima se lijevo i desno od simetrale broda ugrauje po jedna bona stijenka koje tvore sredinji tunel u dvodnu.

Slika broj 30 nacrt tunela u dvodnu

Tamo gdje je izgradjen sredinji tunel dvodna, okosnicu dna broda ine bone stijenke tunela, plosna kobilica i srednji lim pokrova dvodna,. tj.. imamo nosa oblika kvadra slika broj 26. Treba istaknuti da ovako dobiveni tunel na dnu broda dosta doprinosi uzdunoj vrstoi broda. Prostor sredinjeg tunela dvodna koristi se za polaganje raznih cjevovoda ili kao sabirnik balastne vode odnosno tekueg tereta. Boni nosai Neprekinuti boni uzduni nosai dna ubrajaju se u nosive elemente uzdune vrstoe. Openito, na manjim brodovima, oni su konstruirani kao ploe prekinute na punim rebrenicama. Trebaju se protezati to je mogue vie prema pramcu i krmi, to je prikazano na slici 31.

Slika broj 31 protezanje bonih nosaa Osim to doprinose uzdunoj vrstoi broda zadaa bonih nosaa je da rasporede pritiske odozdo i odozgo i da sprijee krivljenje dna odnosno pokrova dvodna - oni ukruuju te plohe.

Slika broj 32 hrptenica u prvom planu i boni nosai ugraeni na M/V Lady Raie

Rebrenica Rebrenice spadaju meu najvanije elemente poprene vrstoe broda. One i oplata dna odolijevaju hidrostatskom pritisku vode. Na brodovima s dvodnom rebrenice se openito prekidaju na hrptenici. Razmak izmeu rebrenica ne smije biti vei od 5 razmaka izmeu rebara. Rebrenice se u konstrukciji dvodna pojavljuju u tri razliite izvedbe: - pune rebrenice (slika broj 34), - nepropusne rebrenice (slika broj 35) i - otvorene rebrenice (slika broj 36). Pune rebrenice Rebrenice se postavljaju ispod pregrada i naboranih (korugiranih) pregrada. U strojarnici se rebrenice postavljaju na svakom rebru ispod glavnog motora, a na svakom drugom rebru u ostalom dijelu strojarnice. Rebrenice se ukrepljuju na svakoj poziciji uzdunjaka vertikalnim ukrepama, koje imaju istu visinu kao i uzdunjak pokrova dvodna, ali visinu ne treba uzimati veu od 150mm. Dimenzije rebrenica u uzdunom sustavu ukrepljenja se odreuju kao za popreni sustav.

Slika broj 33 ukrepe rebrenica

Sl ika broj 34 - Puna rebrenica Nepropusne rebrenice Nepropusne rebrenice se postavljaju na krajevima tankova. Debljina nepropusnih rebrenica ne smije biti manja od veliine koja se zahtijeva za stijenke tankova. Ni u kom sluaju debljina nepropusnih rebrenica ne smije biti manja od debljine pune rebrenice. Dimenzije ukrepa na nepropusnim rebrenicama odreuju se po propisima za strukturne tankove.

Slika broj 35 - Nepropusna rebrenica Otvorene (okvirne) rebrenice Na mjestima gdje se ne zahtijeva puna rebrenica, postavljaju se okvirne rebrenice.

Slika broj 36 - Otvorena rebrenica

Pune rebrenica i otvorene rebrenice slue samo za vrstou trupa, dok nepropusne rebrenice, osim toga, jo i za podjelu prostora dvodna u vie odjeljaka. Dimenzije rebrenica proizlaze bilo iz optereenja okvira sastavljenog od sponje, rebara i rebrenice ili, ali istodobno - za vodo i uljonepropusne rebrenice - iz hidrostatskog tlaka koji okomito djeluje na njihovu plohu. To posebice vrijedi za rebrenice u balastnim tankovima, koje su naizmjenice oplakivane morskom vodom i vlanim zrakom. Dakle, na mjestima gdje se materijal puno troi zbog korozije, dimenzije materijala su poveane, tako da tijekom vremena njegova vrstoa ostane dovoljno velika, usprkos neizbjenom troenju.

Slika broj 37 nepropusna rebrenica ugraena na M/V Lady Raie

Slika broj 38 puna rebrenica ugraena na M/V Lady Raie

Uzdunjaci dvodna Uzdunjaci dvodna dijele se na uzdunjake dna i uzdunjake pokrova dvodna. Kako im i sami naziv kazuje, oni se proteu uzdu broda, pa, prema tome, predstavljaju elemente uzdune vrstoe i karakteriziraju uzduni sustav gradnje broda, udnosno dvodna broda. Uzdunjaci su, uglavnom, sastavljeni od raznih vrsta valjanih profila. Na uzdunjacima od plosnog profila ne smiju se praviti skalopi za olakanje Oni su osnovni elementi strukture tih ploha. Na brodove za opi teret dulje od 120 m i na brodove ojaane za teke terete u dvodno se openito ugrauju uzdunjaci. Uzdunjaci su spojeni izravno ili ploicom za poprene elemente strukture kroz koje prolaze. Uzdunjaci su neprekinuti i seu dokle je praktino mogue. Iz konstrukcijskih razloga obino se prekidaju blizu krajeva broda.

Slika broj 39 uzdunjaci pokrova dvodna i uzdunjaci dna ugraeni na M/V Lady Raie Spajanje strukture dvodna i bokova

Slika broj 40 - Spajanje strukture dvodna i bokova

Poto je uzvoj dio broda koji je jako optereen, a pogotovo pri valjanju kada se brod nae na valovima, potrebno je da konstrukcija prijelaza dvodna u bok bude izvedena naroito vrsto. To se, pri nagnutoj rubnoj ploi, postie tako da se izvan dvodna u produenju rebrenica ugrauju uzvojna koljena. Na svom drugom kraju koljena se spajaju s bonim rebrima obino pomou zavarenog prijeklopnog spoja. Dakle, ta koljena vezuju rebra bokova s rubnom ploom pokrova dvodna i s rebrenicama.

Slika broj 41 Rebro, koljeno, sponja na M/V Lady Raie

Slika broj 42 Rebra, sponje,podveze na M/V Lady Raie

Orebrenje Orebrenjem se ukrepljuje vanjska oplata boka, a tvore ga rebra, ukrepe i/ili nosai. Rebra i nosai zajedno sa vanjskom oplatom boka predstavljaju meusobno povezane ukrijepljene panele koji mogu biti ukrijepljeni popreno i uzduno. Paneli boka se oslanjaju na dno, na palube i na poprene pregrade a rebra podupiru krajeve sponja prenosei optereenja palube na dno broda. Sustav orebrenja Sustav orebrenja ovisi o namjeni broda, veliini broda, vrsti i nainu krcanja tako da postoje tri naina orebrenja i to: Na malim brodovima gdje uzduna vrstoa nije od presudnog znaaja, popreni sustav orebrenja ima prednost obzirom na bolje koritenje prostora. Uzduni sustav orebrenja je povoljniji sa stajalita uzdune vrstoe. Uzduni sustav orebrenja boka se preteito primjenjuje na brodovima za tekue terete, rasuti teret i na ratnim brodovima. Uzduni sustav orebrenja se ostvaruje sa uzdunjacima dna, bokova i paluba. Uzdunjaci se proteu po duini broda. Uzdunjaci boka trebaju biti rasporeeni tako da lee u istoj ravnini s ukrepljenjima uzdunih i poprenih pregrada. Popreni elementi strukture u uzdunom sustavu orebrenja su poprena okvirna rebra Na brodovima za suhi teret se dosta primjenjuje mjeoviti sustav orebrenja. Kako pri uzdunom sustavu orebrenja, visoki boni popreni okviri smetaju slaganju tereta, to se bokovi brodova za suhi teret orebruju popreno. Dno i palube se orebruju uzduno.

Slika broj 43 - Mjeoviti sustav orebrenja tankera: sredina uzduno, pramani pik popreno

Slika broj 44 -Mjeoviti sustav orebrenja broda za rasute terete: bok i paluba meu grotlima popreno, dno i paluba izvan grotala uzduno Razmaci rebara Poloaj poprenih rebara se obino oznauje brojevima od krme prema pramcu. Rebro 0 se obino nalazi na poziciji krmene okomice. Od njega prema pramcu slijede oznake rebara sa pozitivnim predznakom, a prema krmi s negativnim predznakom. Razmaci rebara u pramanom i krmenom dijelu broda do sudarnih pregrada su manji nego u sredinjem dijelu broda izmeu pramane i krmene sudarne pregrade.

Slika broj 45 razmaci rebara na krmenom dijelu M/V Lady Raie

Pramana statva Budui se trup broda od sredine prema naprijed sve vie suzuje, limovi oplate lijevog i desnog boka se spajaju na prednjem kraju broda u vrstu strukturu koju nazivamo pramana statva. S tom statvom zavrava se prednji dio broda, tj. na njoj zavrava kobilica i vojevi oplate lijevog i desnog boka. U plovidbi ona je izloena naprezanjima uzrokovanim tlakom i udarcima mora. Osim toga, statva mora biti dovoljno vrsta da odoli velikim optereenjima kojima je podvrgnuta njezina struktura kad brod plovi kroz led, kada pri pristajanju udari o obalu, nasue se ili udari u neku zapreku. Pored posjedovanja velike vrstoe i krutosti, struktura statve mora se takodjer dobro spojiti za trup, kako bi na njega uspjeno prenijela primljena optereenja. Iz nacrta strukture pramca i krme moe se vidjeti da su i razmaci izmeu rebara na tim djelovima manji (600 mm) nego u sredinjem dijelu broda (740 mm).

Slika broj 46 izgled pramane statve i bulba na M/V Lady Raie Bulb na engleskom jeziku znai: gomolj, lukovica, arulja. Taj naziv je primijenjen jer oblik bulbpramca ima izgled lukovice. Takva konstrukcija pramca izvodi se samo na njegovom podvodnom dijelu.

Slika broj 47 bulb prije ugradnje u sekciju 422

Slika broj 48 nacrt strukture pramca, pramana statva

Krmena statva Krmena statva je nosa velike vrstoe na kojem zavrava krma broda. Na jednovijanim brodovima ona se veinom dijeli na statvu propelera i statvu kormila slika broj 38. Vijak se vrti u otvoru koji sainjavaju statva propelera, statva kormila i most. Potrebno je naglasiti da se propeler smjeta to je mogue nie, kako bi se omoguilo dok je brod prazan da to vei dio njega ostane pod vodom, i na taj nain odri potreban uinak. Na statvi propelera zavrava se donji krmeni dio trupa. Ona u sredini ima provrt za prolaz i oslonac propelerne osovine i zbog toga je na tom mjestu pojaana. Stranji dio otvora za smjetaj propelera tvori statva kormila, koja nije ba dobro ukruena jer se nalazi izvan trupa, pa se lako moe otetiti pri nasukanju broda. Ako brod "sjedne" krmom, esto se pri nasukanju statva kormila savije u stranu. Takvo oteenje iziskuje vrlo sloene radove na krmi broda.

Slika broj 49 statva vijka i nadgrae prije ugradnje

Slika broj 50 - vijak

Slika broj 51 dio statve vijka, provrt za prolaz i oslonac propelerne osovine Nepropusne pregrade U funkcionalnom smislu pregrade dijele brod u vie prostora. Po orijentaciji pregrade mogu biti poprene ili uzdune. U sigurnosnom smislu pregrade spreavaju potonue u sluaju prodora vode u neki prostor, kao i irenje vatre u sluaju poara. U ekolokom smislu pregrade smanjuju zagaenje u sluajevima oteenja stijenki tankova. U konstruktivnom smislu pregrade slue kao elementi poprene i uzdune vrstoe. Pregrade su oslonci za potpalubne nosae, nosae dna i nosae boka. Podupiru nadgraa, palubne kuice i opremu na palubi. Vaan su oslonac kod dokovanja. Sudarna pregrada Sudarna pregrada na teretnim brodovima duljine L<200 m, mora se nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 0.05 L od pramane okomice, a na brodovima duljine L>200 m, sudarna pregrada se mora nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 10 m od pramane okomice. Sudarna pregrada se mora protezati do palube nadvoa. Na sudarnoj pregradi izmeu palube nadvoa i pokrova dvodna ne smiju se postaviti vrata, provlake, prilazni otvori ili ventilacijski kanali. Otvori sa nepropusnim zatvaranjem mogu se nalaziti na sudarnoj pregradi iznad palube nadvoa.

Slika broj 52 - Sudarna pregrada broda fine forme Ostale nepropusne pregrade, ovisno o vrsti broda, moraju se takoer protezati do palube nadvoa (pregradne palube). Nepropusne pregrade se, gdje je god to mogue, postavljaju u ravnini rebara. Ako se izvode stepeniasto, svi dijelovi moraju biti nepropusni. Ostale nepropusne pregrade mogu imati nepropusna vrata. Ispod najdublje vodne linije, vrata trebaju biti klizna samo izuzetno se odobravaju i ovjeena vrata. Nepropusna vrata moraju biti dovoljno vrsta i odgovarajue izvedbe. Otvori za nepropusna vrata moraju biti odgovarajue ukrepljena.

Slika broj 53 - klizna vodonepropusna vrata ispod vodene linije Klizna vrata se moraju pomno postaviti da su ispravno voena u svim poloajima. Mehanizam za zatvaranje se mora pouzdano rukovati s obje strane pregrade i sa palube nadvoa. Ukoliko se zatvorenost vrata ne moe utvrditi neposrednim opaanjem, mora se ugraditi indikator na mjestu odakle se rukuje vratima. Pregrade sa ravnim oploenjem i s ukrepama

Ukrepe na pregradama s ravnim oploenjem mogu biti vodoravne ili uspravne. Za postavljanje ukrepa vrijede preporuke: ukrepe treba postavljati uspravno ako je visina pregrade manja od irine, a vodoravno ako je irina manja od visine. Na trgovakim brodovima s poprenim orebrenjem, obino se postavljaju uspravne ukrepe, budui da su visine skladita u meupalublju obino manje od irine. Sudarne pregrade i pregrade osovinskog voda su obino uske i visoke, zbog ega se najee ukrepljuju vodoravnim ukrepama. Kod brodova s uzdunim orebrenjem bokova, vodoravne ukrepe pregrada se postavljaju u istom razmaku kao i uzdunjaci s kojima se povezuju koljenima. Uspravne ukrepe pregrada u tankovima za tekui teret omoguuju lake ienje tankova Pregrada od naboranih (korugiranih) limova lijebovi naboranih pregrada mogu biti vodoravni ili uspravni. Kod vodoravnih lijebova moe se izvesti postupno poveanje debljine limova prema dnu, ime konstrukcija postaje neto lakom, ali takva konstrukcija loije podnosi tlana naprezanja, pa je u praksi ustanovljen veliki broj oteenja. Uspravni ljebovi daju neto veu teinu pregrada nego kada se ona radi s vodoravnim ljebovima, ali ipak laku od strukture pregrade s ukrepama, meutim bolje podnose tlana naprezanja. Uzdune pregrade tankera imaju redovito uzdune vodoravne lijebove jer sudjeluju u uzdunoj vrstoi. Prednosti naboranih pregrada su u tome to su lake, jednostavnije ih je izvesti, lake se iste jer su glatke i olakavaju rukovanje teretom. Nedostaci naboranih pregrada proizlaze iz krivljenja ravnih limova na hladno u postupku izrade preom u odgovarajuim kalupima, kada na mjestima pregiba dolazi bre do korozije. Ovaj se problem rjeava dobrim zatitnim premazima, ili uglastim pregradama sastavljenih od zavarenih traka.

Slika broj 54 - Korugirana pregrada broda za rasute terete

Palube Palube su vodoravne ljuske, opne, stijenke trupa broda, koje u vojevima ine limovi palube. Osim paluba postoje i druge vodoravne stijenke: djelomine palube, pokrovi, krovovi, platforme. Izloene palube nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloenoj duljini i irini trupa. Na palubama se smjetaju putnici, teret i oprema. Palube mogu biti gornje nepropusne stijenke tankova. Platforme i druge djelomine palube slue za smjetaj opreme, pomonih strojeva i radiona, te za razne spreme, npr. u strojarnici ili pikovima. Brodovi mogu imati jednu ili vie paluba. Palube se oslanjaju na potpalubne strukture ispod sebe, te na bokove, uzdune i poprene pregrade broda. Vrste paluba Gornja paluba: najgornja paluba neprekinuta po cijeloj duljini broda. Proraunska paluba, paluba vrstoe: paluba koja ini gornji pojas poprenog presjeka trupa. To moe biti najgornja neprekinuta paluba ili paluba srednjeg nadgraa odgovarajue duljine (preko 0.15L). Pregradna paluba najgornja paluba do koje seu nepropusne pregrade. Paluba nadvoa, glavna paluba: paluba do koje se rauna nadvoe, u skladu s Pravilima za nadvoe. Izloene palube: Izloene palube i dijelovi paluba izloene utjecaju mora. Donje palube: sve palube ispod gornje palube. Ako ima vie donjih paluba, one se nazivaju: druga paluba, trea paluba itd., idui od gornje palube. Palube nadgraa: paluba koja odozgo zatvara nadgrae. Ako postoji vie redova nadgraa, one se nazivaju: paluba nadgraa 1. reda, paluba nadgraa 2. reda itd., raunajui od gornje palube. Palube nadgraa neposredno iznad najgornje neprekinute palube se nazivaju paluba katela, paluba mosta i paluba krmice. Razmak meu palubama Razmak meu palubama se mjeri na boku broda od donje do donje strane lima palube. Na teretnim i manjim putnikim brodovima, razmak izmeu paluba iznosi 2.25 - 2.40 m. Na velikim putnikim brodovima je taj razmak obino 2.40 m, a u salonima 2.70 - 3.30 m. Prostor meu palubama se zove meupalublje. Na tankerima, brodovima za rasute terete i na brodovima za prijevoz spremnika u teretnim prostorima nisu uobiajene meupalube, tako da je poloaj palube odreen visinom broda.

Skok palube Uzvoj palube u uzdunom smjeru prema krmi i prema pramcu je skok. Skok palube na pramcu je 2 do 4 puta vei od skoka na krmi. Skok palube doprinosi boljoj pomorstvenosti broda, vrstoi i izgledu trupa. Openito na malim brodovima bez katela i krmice skok palube je vaan i posebno velik, a kod jako velikih trgovakih brodova sa velikim nadvoem nije bitan i moe se izostaviti.

Slika broj 55 skok palube Preluk palube Zaobljene palube u poprenom smjeru je preluk. Preluk je na manjim brodovima obino visine oko 1/50 irine broda. Na veini brodova je preluk luk krunice velikog promjera ili dio parabole. Na nekima je samo srednji dio preluka zakrivljen, a prema bokovima je pravac. Na veim brodovima, preteito iz tehnolokih razloga, se umjesto preluka palube primjenjuju pregibi u sredini ili na dva mjesta (na srednjoj treini irine) po irini broda. Preluk olakava otjecanje naplavljenog mora i doprinosi vrstoi palube Donje palube se openito grade bez skoka i preluka. Skok i preluk olakavaju otjecanje vode s palube. Skok doprinosi ljepem izgledu i poboljava svojstva pomorstvenosti. Preluk dodatno poveava otpornost na izvijanje. Palube mogu biti drvene, eline i eline obloene drvetom ili nekom drugom oblogom.

Slika broj 56 preluk palube Palube mogu biti drvene, eline i eline obloene drvetom ili nekom drugom oblogom.

Slika broj 57 glavna paluba i grotla broda za prijevoz rasutog tereta

Grotla U funkcionalnom pogledu, grotla slue za ukrcaj i iskrcaj tereta. Skladita i grotla trebaju biti prilagoena za to bolji smjetaj, ukrcaj i iskrcaj tereta. Tankeri imaju samo male otvore na palubi dovoljne za ukrcaj ili iskrcaj tekueg tereta. Kod trgovakih brodova, grotla trebaju biti to je mogue vea, ili se postavljaju uporedna grotla u dva ili vie redova. Brodovi za generalni teret imaju otvore na 40%-50% irine broda. Brodovi za rasuti teret imaju otvore i preko 50% irine broda. Kontejnerski brodovi mogu imati dva do tri reda otvora po skladitu, izmeu 75%-80% irine broda, koji put i do 90% irine (slika broj 60). U strukturnom pogledu, grotla su otvori na palubama, dakle diskontinuiteti u strukturi, odnosno oslabljenja paluba. Kod otvora na palubama, javljaju se strukturni problemi sa uzdunom vrstoom, s poprenom vrstoom, s torzionom vrstoom, koncentracijama naprezanja, zamorom materijala i s kontinuitetom elemenata strukture. Grotla po potrebi imaju uzdune i poprene pranice (soljere) grotala . Pranice grotala na izloenim palubama imaju dvojaku ulogu: jedna im je uloga u osiguravanju nepropusnosti a druga uloga je u osiguravanju vrstoe. Pranice grotala nisu nuna sa stajalita nepropusnosti na palubama ispod palube nadvoa, niti na palubama unutar zatvorenih i nepropusnih nadgraa ili kuica, izuzev kada njihovo postavljanje nalau zahtjevi za vrstoom. Otvori strojarnice i kotlovnice moraju biti dobro uokvireni i vrsto ograeni elinim grotlitem.

Slika broj 58 - grotlo broda za rasute terete

Slika broj 59 - Grotlo broda za rasute terete i podupirue strukture

Slika broj 60 - Rapored grotala broda za prijevoz spremnika

Slika broj 61 - Grotlo i meupalublja M/V Lady Raie Pranice grotala na izloenim palubama su optereene uslijed prelijevanja valova preko palube osobito poprene pranice. Uzdune pranice mogu sudjelovati u uzdunoj vrstoi broda. Poprene pranice su dio poprenog okvira brodskog trupa. Pranice na izloenim palubama trpe dinamika optereenja od udara valova. Osim toga, pranice su neposredno optereene i uslijed vlastite teine poklopaca i tereta na poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloenim palubama.

Slika broj 62 - Pranice grotla s vodoravnim ukrepama i potpornim koljenima Poklopci grotala Operacije s poklopcima grotala moraju biti brze i jednostavne zbog sigurnosnih i gospodarskih razloga. Poklopci se projektiraju za svaki brod, obino u specijaliziranim projektnim uredima, a pri tome je potrebito voditi rauna o zahtjevanoj veliini otvora grotla, o visini pranica iznad palube, o raspoloivom prostoru za slaganje, o optereenjima poklopaca kao i o deformacijama pranica grotala, to definira projektant broda. Poklopci se mogu izraivati u brodogradilitima ali jo ee u posebnim radionama ili firmama. Dva su osnovna tipa poklopaca grotala: nepropusni poklopci na izloenim palubama koji se postavljaju na povienim pranicama i poklopci grotala u maupalublju koji ne trebaju biti nepropusni a poeljno je da budu u ravnini s palubom na koju su postavljeni. Poklopci se moraju projektirati u skladu s propisima o teretnim linijama i zahtjevima klasifikacijskih udruga.

Slika broj 63 poklopac skladita prije ugradnje na M/V Lady Raie

Nadgraa i palubne kuice U funkcionalnom smislu, nadgraa i palubne kuice predstavljaju dopunske prostore na brodu za nastambe, spreme i upravljanje brodom, koji na svojim stijenkama mogu imati vrata, okna, prolaze i sline otvore. Osim toga, nadgraa predstavljaju rezervnu istisninu, to poveava sigurnost, a nadgraa na pramcu i krmi poboljavaju sposobnost plovidbe.

Slika broj 64 - Nadgraa putnikog broda

Slika broj 65 - Nadgrae teretnog broda, M/V Lady Raie u fazi opremanja Nadgradnja na pramcu broda se zove katel, nadgradnja na sredini broda se zove most , a nadgradnja na krmi broda se zove krmica ili kasar . Slobodni prostori izmeu dva nadgraa zovu se zdenci.

Palubne kuice koriste smjetaju razne spreme, razdjelnih ormaria, uklopnih ploa itd. Na krovovima palubnih kuica smjetaju se teretna vitla i druga palubna oprema. esto se nalaze izmeu grotala. U vee kuice se moe smjestiti brodska praonica ili brodski ured. Nadgrae je struktura natkrivena palubom, iznad palube nadvoa, koja se prostire od boka do boka broda, ili struktura ije izloene bone stijenke nisu udaljene od oplate boka broda za vie od 4% irine broda. Odvojena nadgraa mogu biti poredana u jedan ili vie redova. Palubna kuica je struktura natkrivena palubom, iznad palube vrstoe, ije su izloene bone stijenke udaljene od oplate boka broda za vie od 4% irine broda. Duga palubna kuica je kuica ija duljina prelazi 0.2L ili 12m, unutar 0.4L sredine broda. Problemi vrstoe dugih kuica se moraju posebno razmatrati. Kratka palubna kuica je kuica koje ne udovoljava uvjetima za dugu palubnu kuicu. Svi pristupni otvori na krajnjim stijenkama zatvorenih nadgraa trebaju biti osigurana nepropusnim vratima, iste vrstoe kao i sama stijenka. Vrata se trebaju otvarati i zatvarati s obje strane stijenke. Visina pranica treba biti u suglasju sa Meunarodnom konvencijom o teretnim linijama LLC66. Svi otvori na palubama nadgraa ili palubnih kuica, neposredno iznad palube nadvoa trebaju biti zatieni nepropusnim poklopcima. U uzdunom smislu, nadgraa ne moraju pratiti skok palube, nego mogu imati i ravne palube i palube u obliku slomljenog pravca. U oba sluaja se ne moe zadrati stalna visina nadgraa po duljini. U poprenom smislu, palube nadgraa obino imaju oblike sastavljene od pravaca prema boku i krunih lukova ili pravaca na sredini broda. Krovovi palubnih kuica su obino simetrino skoeni. Kormila U funkcionalnom smislu, kormilo slui za upravljanje brodom. Svaki brod prema propisima mora imati sredstva za upravljanje koja osiguravaju dovoljna svojstva upravljivosti. Pod sredstvima za upravljanje se podrazumijevaju kormilo i kormilarski ureaj pravilno postavljeni na brod. Veina brodova ima jedno kormilo, ali ima brodova sa dva i tri kormila. Kormila se po mogunosti postavljaju u mlaz vijka. U strukturnom smislu, kormilo je strukturni izdanak, izvan trupa broda, obino na krmi, koji ne sudjeluje u strukturi broda, ali za sebe mora imati konstrukciju koja zadovoljava zahtjevima funkcije i optereenja, a privrenje kormila za trup mora biti sigurno. Teina kormila se mora prenijeti preko nosaa postavljenih na gornjem kraju struka kormila, a struktura trupa mora biti ojaana u podruju preuzimanja teine kormila.

Slika broj 66 - Montaa kormila Maksimalni kut otklona kormila koji se obino kree od 36 do 40 stupnjeva, ograniava se sa graninicima kormila . Prema obliku presjeka tijela kormila, kormila mogu biti: jednoplona strujna. Jednoplona kormila imaju znatno vei otpor od strujnih i danas se rijetko nalaze, uglavnom kod plovila bez vlastitog pogona. Strujna kormila imaju presjek simetrinog strujnog profila, koji znatno smanjuje otpor, ali zbog uplje strukture, javljaju se problemi nepropusnosti (slika broj 68). Prema nainu privrenja kormila za trup, kormila se dijele na: oslonjena kormila ovjeena kormila poluovjeena kormila. Oslonjena ili obina se kormila privruju preko jednog ili vie leaja na statvi kormila za krmenu statvu, a preko struka kormila za trup broda. Ovjeena kormila su privrena za trup broda samo preko struka kormila. Poluovjeena kormila se oslanjaju dodatno na statvu kormila ili na rog kormila, izdanak povezan za krmu. Po obliku su najea pravokutna kormila. Pri tome su duga uska kormila djelotvornija sa stajalita upravljanja. Kod ovjeenih i poluovjeenih kormila, esto se primjenjuje trapezni oblik, kojim se podie hvatite sile na kormilo prema gore. Mogui su i drugu oblici kormila, obino zaobljeni. Prema omjeru povrina kormila ispred i iza osi vrtnje, kormila se dijele na: nebalansna: cijela povrina kormila je iza osi vrtnje kormila, polubalansna: 10%-15% povrine kormila je ispred osi vrtnje, balansna: 20%-25% povrine kormila je ispred osi vrtnje kormila.

Slika broj 67 plosno i strujno kormilo

Slika broj 68 list kormila prije ugradnje na M/V Lady Raie

Slika broj 69 sekcije zavrene i prihvaene, spremne za ugradnju 31.10.1998.

Na slikama 69 i 70 se vidi razlika izmeu broja sekcija koje su pripremljena za ugradnju i ugraenih sekcija na navoz. U svakoj fazi gradnje broda uvijek postoji znatno vei broj napravljenih i odobrenih sekcija (grupa) nego to ih je ugraeno na navoz.

Slika broj 70 sekcije postavljene na navoz 31.10.1998

Pored tankova dvodna, u trupu broda ima jo tzv. strukturnih tankova. U strukturne tankove pripadaju: preteni tankovi, duboki tankovi, suhi tankovi i kaljuni tankovi. Tankovi dvodna manjih brodova mogu primiti 20% deplasmana, a veih 12-15%. Meutim, da bi se brod na moru dobro drao, potrebno je da, pored vlastite teine (konstruktivne teine), ima jo i dodatnu teinu od priblino 30% deplasmana. Dakle, teina tekuine koju mogu primiti dvodna nije dovoljna pa se za tu svrhu koriste krajnji dijelovi broda na pramcu prostor ispred sudarne pregrade a na krmi iza sudarne pregrade. To su prednji preteni tank (engl. Fore peak) i stranji preteni tank (engl. After peak) U tankovima dvodna doputa se prijevoz goriva kojemu je plamite iznad 60oC. Gdje god je mogue, tankove otpadnog ulja kao i tankove za cirkulaciju ulja treba odmaknuti od oplate. Za odvajanje tankova goriva od od drugih tankova koriste se pregratci. Tankovi goriva moraju biti pregratkom odijeljeni od tankova ulja za podmazivanje, ulja hidraulike, biljnih ulja, napojne vode, kondenzata i pitke vode. Provlake za ulaz u tankove goriva u dvodnu, smjeteni ispod tankova tereta, ne doputaju se u tankovima tereta nafte, niti u strojarnici. Otvori usisa mora moraju bit zatieni reetkom.

Slika broj 71 Raspored strukturnih tankova

Konstruktivni elementi dvodna

Slika broj 72 Strukturni dijelovi dvodna HRVATSKI hrptenica puna rebrenica boni nosa propusni boni nosa sredinji voj pokrov dvodna oplata boka oplata dna rebra u skladitu rubna oplata koljeno uzdunjaci dna uzdunjaci pokrova dvodna ENGLESKI center girder solid floor side girder nontight side girder center strike inner bottom plating side shell bottom plating hold frames margin plate frame bracket bottom longitudinals inner bottom longitudinals

Elementi poprene i uzdune vrstoe broda

Slika broj 73 - Elementi poprene i uzdune vrstoe broda HRVATSKI palubna proveza zavrni voj oploje boka bone proveze uzdunjaci dna kobilica rebrenica upora rebro koljeno sponja rebra uvuena rebra izbaena camber sredinji voj hrptenica kobilini voj dokobilini voj ENGLESKI deck stringer sheer strake plating stringers longitudinals keel floor stanchion frame bracket deck beam tumblehome flare preluk rider plate center girder keel plate garboard; A strake