VITALNI ZNAKOVI

TJELESNA TEMPERATURA KRVNI TLAK

PULS

DISANJE

TJELESNA TEMPERATURA
Centar za termoregulaciju nalazi se u hipotalamusu, djeluje kao termostat Toplina se stvara u organizmu, kao produkt metabolizma stanica Normalna temperatura zdrava ovjeka je 36 37 C. Temperatura izmjerena na sluznicama via je za 0.1 1 C. Mjeri se toplomjerom sa ivom, elektronskim toplomjerom ili pomou sondi spojenih na monitore.

METODE MJERENJA TJELESNE TEMPERATURE

AKSILARNO MJERENJE

36.0 37.2 C / 5 10 minuta ORALNO MJERENJE 36.5 37.5 C / 8 9 minuta REKTALNO MJERANJE 36.5 37.8 C / 5 minuta MJERENJE NA MEMBRANI TYMPANI 36.5 37.5 C

PREMA STUPNJU TEMPERATURE IZMJERENE NA POVRINI TIJELA RAZLIKUJEMO :

36,0-37,0C (37,2) afebrilna
37,1-38,0C subfebrilna 38,1-39,0C febrilna

vie od 39,0C visokofebrilna

FEBRIS INTERMITTENS
FEBRIS REMITTENS

FEBRIS RECURRENS
FEBRIS EPHEMERIS

FEBRIS CONTINUA

TEMPERATURNE KRIVULJE

FEBRIS UNDULANS

FEBRIS CONTINUA
tjelesna temperatura

40,4 40,2 40 39,8 39,6 39,4 39,2 39 38,8 38,6

4
mjerenje

FEBRIS REMITENS
tjelesna temperatura

39 38,5 38 37,5 37 36,5

1 2 3 4 5 mjerenje 6 7

FEBRIS INTERMITENS
tjelesna temperatura

39 38 37 36 35 1 2 3 4 5 mjerenje 6 7

SNIAVANJE POVIENE TJ. TEMPERATURE

sniavamo temperaturu iznad 38 C
cilj: sniziti temperaturu za 1C Intervencije su usmjerene na: smanjenje proizvodnje topline poveano odavanje topline u okolinu promatranje bolesnika odravanje optimalne udobnosti pacijenta nadoknada tekuine

SESTRINSKE INTERVENCIJE
smanjiti tjelesnu aktivnost
oblaenje pacijenta u laganiju odjeu regulacija mikroklimatskih uvjeta

dovoenje hladnog zraka

tuiranje u mlakoj vodi stavljanje obloga od mlake vode

kupanje u kupkama za sniavanje temperature upotreba deke za sniavanje temperature

primjena antipiretika kontrola vitalnih funkcija promatranje stanja svijesti promatranje stanja hidracije pacijenta osiguravanje visokokalorijske i visokoproteinske dijete tijekom zimice i tresavice ugrijati pacijenta odravanje komfora mijenjanje poloaja, masaa, mijenjanje rublja i posteljine, uestalo kupanje, njega usne upljine,

DISANJE
izmjena kisika i ugljik-dioksida izmeu

organizma i okoline u kojoj organizam ivi odvija se u dva akta udisaj i izdisaj Centar za disanje produena modina konana svrha je izmjena plinova u stanicama

Frekvencija

Dubina

PROCJENA DISANJA

Ritam

Zvukovi pri disanju

Napor, bol

ZNAAJKE NORMALNOG DISANJA

FREKVENCIJA 12-20/ min
RITAM DUBINA ZVUKOVI BOL NAPOR DISPNEJA
ujednaeno ujednaeno tiho bezbolno bez napora, za disanje je potrebno 2-4% ukupne energetske potronje

fizioloka (pri naporu)

NAZIVI KOJIMA OPISUJEMO DISANJE :

eupnea
tahipnea bradipnea hiperpnea dispnea

ortopnea
apnea

NAZIVI KOJIMA OPISUJEMO DISANJE :

Eupnea ( normalna brzina disanja u mirovanju ) Tahipnea ( ubrzano disanje ) Bradipnea ( usporeno disanje ) Hiperpnea (duboko i uestalo disanje ) Dispnea ( subjektivan osjeaj nestaice zraka ) Ortopnea ( duboko i uestalo disanje koje prisiljava bolesnika da zauzme uspravan poloaj gornjeg djela tijela ) Apnea ( prestanak disanja )

PATOLOKI OBLICI DISANJA

HIPERPNEA ORTOPNEA ASMATINO DISANJE

KUSSMAULOVO DISANJE
CHEYNE STOKESOVO DISANJE BIOTOVO DISANJE

PATOLOKI OBLICI DISANJA

HIPERPNEA ORTOPNEA ASMATINO DISANJE ( oblik disanja u kojem je
ekspirij naroito otean i produen, pr. bronhitis) metabolika acidoza )

KUSSMAULOVO DISANJE

( duboko i umno, pr.

CHEYNE STOKESOVO DISANJE ( smjene

relativno dugotrajnog prestanka disanja s postupno sve dubljim, a zatim sve pliim disanjem, pr. hipoksija mozga )

BIOTOVO DISANJE ( apneja koja se smjenjuje s

nekoliko plitkih i nepravilnih udisaja )

DISPNEA
subjektivan osjeaj nedostatka zraka neugodan ili muan osjeaj napornog ili oteanog disanja fizioloka pojava pri neadekvatnom sastavu, tlaku i vlazi udisanog zraka ili kod fizikog

optereenja, te pri snanim emocijama kod starih normalno slabljenje respiratornih funkcija moe doprinositi pojavi dispneje

S OBZIROM NA UZROK RAZLIKUJEMO:

ventilacijska - zbog bolesti dinih putova kardijalna - zbog dekompenzacije lijevog srca hematogena - kod anemija metabolika - acidoza neurogena psihogena

DISPNEJA U PLUNIM BOLESTIMA

iznenadna dispneja kod zdrave osobe moe govoriti u prilog pneumotoraksa iznenadni osjeaj nedostatka zraka operiranih bolesnika moe ukazivati na plunu emboliju nedostatak zraka i kripanje kod izdisaja vidljivo je kod kroninih opstruktivnih plunih bolesti (astma, bronhitis, emfizem) ujno disanje moe biti posljedica suenih dinih putova ili lokalizirane opstrukcije veeg bronha tumorom ili stranim tijelom

AKUTNA DISPNEJA KRONINA DISPNEJA

Dekompenzacija plua trakta Pluni edem Opstrukcija stranim tijlom Slaba respiratorna Anafilaktika reakcija muskulatura Trauma plua Pneumotoraks Hemotoraks Pluna embolija
Infekcija respiratornog

PROCJENA DISPNEJE
okolnosti napor kaalj drugi simptomi - stezanje ili bol u prsima, kaalj, cijanoza, znojenje, anksioznost, umor, vrtoglavica, poetak poloaj koji bolesnik zauzima uestalost pojavljivanja.

NAJEE SESTRINSKE DIJAGNOZE VEZANE UZ DISPNEJU:

neuinkovito disanje anksioznost oteena izmjena plinova smanjen unos hrane u/s smanjenim apetitom i dispnejom smanjeno podnoenje napora u/s dispnejom i umorom smanjena prohodnost dinih putova u/s traheobronhalnom obstrukcijom ili poveanom sekrecijom

SESTRINSKE INTERVENCIJE

mjerenje vitalnih funkcija svaka 4 sata (disanje) procjena dispneje kontrola plinova u krvi smjestiti pacijenta u prikladan poloaj napraviti plan dnevnih aktivnosti primjena kisika prema odredbi lijenika aspiracija dinih putova ako je potrebno edukacija pacijenata o: metodama disanja (napuenih usana, abdominalno disanje), tehnikama relaksacije, uzimanju propisanih lijekova, planiranju aktivnosti i odmor.

PULS
* periodino otkucavanje koje se osjeti

kao odizanje i sputanje arterije, a uzrokovano je promjena tlaka krvi pod utjecajem kontrakcija i relaksacija lijeve klijetke

PROCJENA PULSA
Frekvencija Ritam Punjenost

Amplituda

Elasticitet krvne ile

METODE MJERENJA PULSA:

palpatorno na periferiji
auskultacijski apikalno ultrazvuno
(a.temporalis, a.carotis,
a.brahialis, a.radialis, a.brahialis, a.femoralis... )

Pulsni oksimetar

PATOLOKE VRIJEDNOSTI
tahikardija
bradikardija aritmije ekstrasistola velika amplituda pulsa mala amplituda pulsa

KRVNI TLAK
sila kojom krv djeluje na jedinicu povrine

krvne ile

mogue je mjeriti arterijski i venski tlak

centralni i periferni

oznaavamo ga kraticom RR

Kod mjerenja krvnog tlaka mjerimo

Dijastoliki tlak
Sistoliki tlak Tlak pulsa

Kongruentan tlak

( ako su odnosi vrijednosti sistolikog i dijastolikog tlaka primjereni dobi i normalni )

( je tlak ako se razlika meu tlakovima smanjuje zbog znatnijeg povienja dijastolikog tlaka )

Konvergentan tlak Srednji tlak

Osnovni initelji odranja arterijskog tlaka

minutni volumen lijeve klijetke srca
sveukupni volumen krvi u arterijskoj cirkulaciji otpor u arteriolama

viskozitet krvi
elasticitet krvnih ila

Metode mjerenja krvnog tlaka

direktno elektronski
indirektno elektronski (holter) indirektno auskultacijski indirektno elektronski palpacijom ultrazvukom

PULS / BILO
DOB
ODRASLI DJECA DJECA 1.-3 . godine ivota DOJENAD
(PROSJENA FREKVENCIJA PULSA )

FREKVENCIJA BILA
60 do 100 / min 70 do 140 / min 90 do 150 / min 100 do 160 / min

VITALNI ZNAKOVI / PEDIJATRIJA

DOB novoroenad : o -1 mj. dojenad : 1 mj. 1 .god. djeca : 1. 3. god. predkolska dob : 3. 6. god. kolska dob : 6. 12. god. adolescenti : 12. 18. god. DISANJE 40 60 / min. 30 60 / min 24 40 / min 22 34 / min. 18 30 / min 12 16 / min BILO 120 do 160 / min 100 do 160 / min 90 do 150 / min 80 do 140 / min 70 do 120 / min 60 do 100 / min SISTOLIKI TLAK 50 do 170 mmHg 70 do 95 mm Hg 80 do 100 mmHg 80 do 100 mmHg 80 do 110 mmHg 90 do 110 mmHg

ZAHVALJUJEM SE NA VAOJ PANJI !

Dubravka Gajek