Professional Documents
Culture Documents
Hrvatski Uljudbeni Pokret Glasnik - 28
Hrvatski Uljudbeni Pokret Glasnik - 28
Hrvatski Uljudbeni Pokret Glasnik - 28
Sadržaj
Urednikovo slovo 3
Kao razgovor 4
Bosno moja 15
Lotta Continua 8
Bog nas je stvorio 12
Polemike 14
Propovijed po ZAVNOH-u 20
Srpsko pravo na reč 21
Antikorupcijski pogledi 23
Zgodopis 24
Zdravodrugovi 29
Osvrti 30
Živjeti NDH 40
Podlistak 42
Roman 47
Ukazanja 50
Ispovjednikov kutak 52
Ustaški hitrozov 53
Kolači 54
Čitatelji 55
Glasnik je
besplatan
Prijaviti se možete
na hitrozov U idućem broju Glasnika:
hrvatska.uljudba Jeffrey T. Kühner, Washington:
@gmail.com ANALIZA MEðUNARODNE PRLJAVE POLITIKE
Naklada:
PREMA HRVATSKOJ
27.000 primjeraka
Stranica 2 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Ne zaboravite
HOĆEMO LI PO IKAVSKI?
Priredio prof. Filip Ćorlukić iz nekih sto tisuća godina, ali ne standardni zajednički hrvatski
Pule postoji genetski dati ljudski pra- jezik. U pojedinim je krajevima
jezik s kojim se rañamo. Stoga već stoljećima bilo vrijednih knji-
su naši preci stalno morali izmiš- ževnih i drugih pisanih djela na
IJEKAVSKI JE GOVOR ljati, učiti i dopunjavati svoj je- različitim varijantama, a koju
zik. Svaka je zajednica spontano odabrati za zajedničku?
JEZIKOSLOVCIMA razvijala svoj jezik.
Okolnosti su bile vrlo složene.
NAMETNUO Tijekom su svih tih sto tisuća Kao otpor sve snažnijoj germani-
NEPREMOSTIVE godina ljudi komunicirali isključi- zaciji i madžarizaciji, a uz još ne-
PROBLEME: IKAVSKI JE vo govorom, a tek prije nekih dovoljno jasno razvijenu hrvats-
pet tisuća godina izumljeno je ku nacionalnu svijest, u početku
JEDINO RAZUMNO pismo. Njegov razvoj i prilagoña- se snažno razvijaju ideje ilirizma
RJEŠENJE vanje različitim govornim jezici- i jugoslavenstva. One su upući-
ma traju i danas. Pravila govora i vale i na suradnju s Vukom Kara-
prof. Filip Ćorlukić, Pula pisanja nazivamo gramatikom i džićem, koji se trudio oko zajed-
Premda je u hrvatskim krajevima pravopisom i tu se jezikoslovci ničkog jezika za Srbe. Pa premda
ikavski govor bio vrlo rasprostra- stalno spotiču. Meñutim, postoje je u hrvatskim krajevima ikavski
njen, kontroverzni se Ljudevit okolnosti, kada okvire tog razvo- govor bio vrlo rasprostranjen,
Gaj sporazumio s Vukom Kara- ja mora odrediti šira zajednica. kontroverzni se Ljudevit Gaj spo-
džićem da odaberu ijekavsko is- razumio s Vukom da odaberu
točno-hercegovačko narječje.Bila ijekavsko istočno hercegovačko
je to velika pogreška, koju do novoštokavsko nariječje.
danas nismo uspjeli prevladati. Bila je to velika pogreška, koju
Pod utjecajem Skerlića i Daniči- do danas nismo uspjekli prevla-
ća, Srbija se pak opredijelila za dati. Pod utjecajem Skerlića i
mnogo jednostavniju i praktičniju Daničića, Srbija se pak opredjeli-
ekavicu, čime si je još više olak- la se za mnogo jednostavniju i
šala proklamirano načelo: „Piši praktičniju ekavicu, čime si je još
kako govoriš govori kako pišeš“. više olakšala proklamirano nače-
Premda nisam stručnjak za jezi- lo: „Piši kako govoriš – govori
koslovlje, ne znači da nemam kako pišeš“. Ne postoji potpuno
pravo biti krajnje nezadovoljan fonetski način pisanja, ali je ije-
stanjem u hrvatskom jezikoslov- kavski govor nametnuo jezikos-
lju. Nedavno se pojavio i novi lovcima i one probleme, kojih ne
pravopis, koji je izazvao pravu bi bilo da je odabran ikavski.
zbrku. U stoljeće i pol truda oko Ubrzo smo postali svjesni ilirskih
standarda hrvatskog jezika, nije i jugoslavenskih zabluda, ali je
se našlo zadovoljavajuće rješe- srpski pritisak za uspostavlja-
nje. Izvorni je problem u nesret- njem zajedničkog jezika bio je
nom odabiru narječja, te njego- ðuro Daničić sve jači. To im je bilo olakšano i
vu tvrdoglavom zadržavanju. time, što su u svojoj ideologiji
Govor je jedno od temeljnih „sverpstva“, zbog Crnogoraca i
U većini zemalja postoje regio-
ljudskih svojstava, vrlo je složen „ostalih Srba“, priznavali i ijeka-
nalne razlike narodnih govora,
i duboko povezan sa samim te- vicu. Od tada se meñu hrvats-
pa tako i u Hrvatskoj. Stoga je
meljima podsvjesnih, genetski kom jezikoslovcima, osim struč-
sredinom devetnaestog stoljeća,
ugrañenih mozgovnih potencija- nih, javlja i politička odrednica
kada je došlo do buñenja nacio-
la. Današnje govorne potencijale razvoja hrvatskog jezika, pa se
nalne svijesti, trebalo odlučiti
ljudski je mozak dostigao prije za svako gramatičko rješenje,
koju od varijanti odabrati za
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 5
Kao razgovor
kao i za mnoge riječi, nastojala i do 7 godina. Kasnije u to uklapa ne borbe, to je preraslo u iraci-
još uvijek nastoji pronaći nekak- nove riječi i pojmove. Naknadne nalnu srbofobiju, pa čak i danas,
va alternativa srpskoj praksi. su korekture sustava teške i neu- u slobodnoj Hrvatskoj stalno tra-
činkovite. Meñutim, danas djeca žimo riječi i gramatičke oblike što
Već po naravi razvoja jezika u
ne uče svoj jezik samo od rodite- različitije od onih srpskih. Ima tu
hrvatskim se područjima jezik i
lja i bliže okoline, nego i velikim loših novih riječi i oblika koji
spontano razvijao drukčije od
dijelom gledajući i slušajući TV „žuljaju uho“, ima i nepotrebnih
srpskog, a jezikoslovci su te
emisije. Nažalost, govor koji tu promjena u nastavcima. Tako
promjene nastojali standardizira-
slušamo često je izrazito nestan- uobičajene priloške nastavke mi-
ti. Glavna pak politička borba,
dardan, a što je najgore, različit jenjamo u ice i ito, čime se ne-
bila je borba za službeno odvaja-
izmeñu govornikâ u istoj emisiji. kada mijenja osnovno značenje,
nje, uz kasnije naglašena nasto-
a nekada dobivamo besmislicu.
janja da se taj jezik više ne zove
srpsko-hrvatski, nego: hrvatski Tako sam nedavno na TV slušao
jezik. U okviru političkog dijela te kako „novojezičar“ u Saboru,
borbe, bilo je i vrlo nespretnih umjesto potrebno, izjavi da je
„kroatizacija“, a bez ikakve pot- nešto potrebito uskladiti. Glu-
rebe, ima ih i danas u slobodnoj post! Ta (lička) riječ znači nešto
Hrvatskoj. drugo. Ona znači i siromašan,
ali samo uvjetno. Naime, netko
No, snažnim utjecajem televizije
objektivno može biti siromašan,
i radija na govor, stvorene su
ali ne osjeća potrebu za bogat-
okolnosti u kojima, nakon pet
stvom – nije potrebit bogatstva.
stoljeća globalne dominacije Gu-
tembergove galaksije pisane rije- Svećenici se često muče tuma-
či, govor ponovno postaje važni- čeći Isusove riječi: „Blago siro-
jim od pisma. Stoga naše napore mašnima duhom…“ (Mt.5,3). Do-
moramo više usmjeriti na pravo- slovno, to bi značilo: Blago du-
govor, a pravopis što više prila- hovno ograničenima!? No, da u
goditi govoru. prijevodu Evanñelja umjesto:
siromašnima stoji: potrebitima;
Materinji jezik nitko ne usvaja
tumačenje bi moglo biti potpuno
učeći gramatiku. Premda još uo- Za razliku od mnogih naroda, mi
logično. Naime, Isus je pojasnio
pće ne govori, dijete od godinu imamo sreću da skoro doslovno
što misli pod pojmom duh: „Duh
dana vać vlada temeljnim susta- možemo zapisivati govor. U pisa-
je ono što oživljuje, … Riječi koje
vom jezika (gramatikom) kojim nju najviše grešaka činimo zbog
sam vam govorio, jesu duh i ži-
govori njegova okolina. Ono to onog nepotrebnog je i ije, s time
vot su“ (Iv. 6,63). Prema tomu,
ne uči, nego u mozak „učitava da smo u odreñenim slučajevima
logično je da: Blago potrebitima
program“. Moj mozak je to umjesto je mogli pisati samo e.
duha – može značiti: Blaženi oni
„presnimavao“ od moje nepisme- Sada se pojavio «hrvatskiji» pra-
koji osjećaju potrebu za duhom,
ne majke Kaje, koja nikada nije vopis, koji traži apsolutno doslje-
odnosno riječju Božjom.
ni čula za neko gramatičko pravi- dno pisanje, npr. grješka umjes-
lo, a pošto je to, na moju sreću, to greška. U ovoj besmislenoj Ako bismo se odlučili za stari,
bilo u skladu sa standardnim je- jekavizaciji, možemo očekivati da dobri, lijepi, ekonomičniji i jedno-
zikom, bez teškoća govorim pra- i riječ prepreka budemo morali stavniji ikavski govor; sve bi ove
vilno. To nema veze s poznava- pisati kao prjeprjeka (Neka to dvojbe automatski nestale, a po-
njem gramatike; ja to osjećam, netko pokuša izgovoriti)! Sada što ga Srbi nemaju, time bi sama
na to me nesvjesno upućuje onaj počinjemo i slovo i u nekim neu- po sebi otpala svaka potreba ot-
u djetinjstvu „instalirani“ prog- običajenim slučajevima jekavizi- pora srbizaciji hrvatskoga stan-
ram. Tu sreću nemaju oni čiji je roti, pa na TV slušamo metrolo- dardnog jezika. Uzajamni utjecaji
materinji jezik različit od standar- ge da će vjetar oslabjeti. Zašto? različitih jezika uvijek će postoja-
dnog. Hoćemo li uskoro govoriti i: zab- ti, ali tu mora postojati granica –
jeti, nabjeti, ubjeti? a ovo kod nas je apsurd.
Za potpuno „instaliranje“ temelj-
nog jezika, djetetu je potrebno 3 U preko sto godina neravnoprav- Danas je, zapravo, najveća je
Stranica 6 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Kao razgovor
opasnost u potpunom prepušta- Vjesnik 7. lipnja, potaknulo me Recimo i to polovica živih Hrvata
nju agresivnoj infiltraciji engles- je na nekoliko napomena. i dan danas ne razlikuje suglasni-
kog jezika. Taj pritisak osjećaju ke č i ć (tvrdo i meko) pa nastav-
Ljudevit Gaj sporazumjevši se s
mnoge zemlje, a neke od njih i nici u školama imaju sizifovsko-
Vukom pri odabiru ijekavskog
zakonskim sredstvima nastoje tantalovske muke radeći plaćen,
istočnohercegovačkog govora
barem ograničiti zagañivanje vla- ali ipak jalov posao.
načinio je prijeporan izbor
stita jezika. To je, na primjer,
(uglavnom zbog dubrovačke Slovenci imaju samo suglasnik č.
učinila Francuska, ali je i ruska
književnosti), jer u tadašnjoj Hr- Mi možemo zadržati samo ć, a u
Duma izglasala zakon za sprječa-
vatskoj u oalnom pojasu i većem životu i govoru i dalje će se čuti i
vanje prodora engleskog u ruski
dijelu Slavonije (takoñer i u bo- kuća i kuča, ali ćemo ušteñenu
jezik, a istovremeno i protiv
sanskoj Posavini) prevladavala je energiju u školama us mejriti na
psovke!
ikavica, a sjeverozapadna Hr- učenje hrvatskoiga i engleskoga,
A u Hrvatskoj? Imamo Institut za vatska i Podravina imale su ili hrvatskoga i njemačkog jezika
jezik i jezikoslovlje. Imamo fakul- ekavsko kajkavsko narječje. već od prvog razreda osnovne
tete i ministrastva, ali što oni škole.
mogu u datim okolnostima? Na
Prosječan Nizozemac i Danac
TV i radiju svaki dan možemo
govore po tri europska jezika.
slušati vrlo dobre upute, a tko to
Naš ministar prosvjete vodi bitku
sluša? Ne treba nam nekakav
s vjetrenjačama tiskajući tko zna
pavelićevski kruti Ured za jezik,
koliko varijanti zemlnopisa kao
ali bi se ipak moralo znati tko je
da Dunav i Rajna mogu praviti
ovlašteni koordinator.
rošadu. U Europskoj uniji najčeš-
Prijelaz od kompliciranog na ći uvjet zapošljavanju jest pozna-
mnogo jednostavniji govor, zais- vanje jezika.
ta ne bi predstavljao nikakvu teš-
koću, ali bi već po prirodi govora
bilo potrebno izvjesno vrijeme IKAVICA JE
navikavanja, u kojemu bi uspo-
redo postojala oba govora. JEDNOSTAVNIJA I
Meñutim, to je potpuno novi ok-
PRAKTIČNIJA NEGO
vir u kojemu bi se razvijao stan- IJEKAVICA
dardni hrvatski jezik, a takvu od-
Mirko Sunić, Zagreb
luku može donijet samo Sabor. Ljudevit Gaj
Tko će službeno pokrenuti inici- S posebnim zanimanjem i zado-
jativu? Možda bi bilo korisno da voljstvom pročitao sam u Vjesni-
Sada ni akademski obrazovani
to neke stranke unesu u svoje ku od 7. lipnja u rubrici Stajališta
grañani u Hrvatskoj nisu sigurni
izborne programe!? članak gospodina Filipa Ćorlukića
jesu li napravili pogrešku, pogr-
pod naslovom „Ijekavski jezikos-
ješku, ili pogriješku.
lovcima nametnuo nepremostive
DANAS SE U PISMU Naši kroatisti sami sebe u škola- probleme. Ikavski je govor jedi-
ma nazivaju Don Kihotima jer su no razumno rješenje“.
IKAVICA MOŽE protiv zdravorazumskih rješenja.
Premda sam po majci iz južne
VRATITI DOSLOVCE Fra Bernardin Leaković u svom
Hrvatske u kojoj se govori ije-
PREKO NOĆI djelu „Nauk kerstajanski“ u 18
kavski, u potpunosti prihvaćam
stoljeću piše: zapovid, grišiti,
razmišljanja i zaključke gospodi-
Mirko Šarčević, Zagreb vikovi, usamita, raširita, srida,
na Ćorlukića. Doista, ikavica je
cvit, svit, misec... Danas se u
Mišljenje Filipa Ćorlukića jednostavnija i praktičnija nego
pismu ikavica može vratiti dos-
„Ijekavski jezikoslovcima namet- ijekavica. I obrazovaniji ljudi čes-
lovce preko noći, u živom govoru
nuo nepremostive probleme: to su u dilemi kada treba upora-
to će ići nešto usporenije, ali će
Ikavski je govor jedino razumno biti je, a kada ije. Ja govorim
ipak ići.
rješenje“, u rubrici Stajališta, infinitive glagola šutiti, a ne šut-
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 7
Kao razgovor
jeti, živiti, a ne živjeti, želiti, a ne koslovcima da razumno i postup- ali ga s obzirom na tradicionalno
željeti, oboliti, a ne oboljeti itd. no gdje god je to moguće prih- mudrijašenje „ovlaštenih“, zapra-
vate ikavicu. Slažem se s tvrd- vo, nisam očekivao. Ipak sam još
njom gospodina Ćorlukića da po- nešto pokušao. Povremeno čitam
stoji agresivna infiltracija engles- časopis „Fokus“, pa znadem da
koga. I u Vjesniku koji u prličnoj im je naš poznati jezikoslovac
mjeri pazi na jezik čitam izraz gospodin Babić stalni suradnik
chat mjesto hrvatskog brbljanja Poslao sam im kopiju ovog novi-
ili tomu slično. U susjednoj ulici skog članka, kao i opširno pismo,
čitam na ploči: clever kauf. Zar u kojemu sam ih zamolio da daju
treba u svakodnevnom životu svoju procjenu, te da navedenu
zavirivati u rječnik stranih riječi i kopiju daju gospodinu Babiću.
stranih jezika da bi se odgonet- Ne znam jesu li išta učinili, a ako
nula pojedina riječ. Smatram da i jesu, gospodin Babić vjerojatno
mi Hrvati na taj način omalova- nije smatrao potrebnim reagirati
žavamo svoj jezik i otuñujemo na mišljenje nekoga koji nije je-
ga od puka (naroda). zikoslovac
To se stalno dogaña u svim dje-
latnostima, a posebno u znanosti
I AKADEMICI i tehnici.
SU LJUDI I akademici su ljudi, pa i kad ne-
Prof. Filip Ćorlukić maju pravo, ljubomorno brane
svoje „sveznanje“.
S obzrom da godinama slušam o
potrebi vraćanja ikavskom govo-
ru kao standardnom jeziku u Hr-
vatskoj, nisu me iznenadila ovak-
va reagiranja. Ja sam priželjkivao
i nekakvo službenije reagiranje,
Ako u govoru
kažem: „ja šu-
tim“, a ne „ja
šutijem“, logično
mi je da u svim
glagolskim vre-
menima moram
govoriti i pisati i,
a ne ije ili je.
Povijesno proma-
trano, ikavicom
se izražavalo i u
književnosti. Ako
se ne varam,
Krsto Frankopan
govorio je i pisao
ikavicom. Jesu li
njegove riječi:
„Viruj Nimcu ka-
ko zimskom sun-
cu“?
Na našim je jezi-
Stranica 8 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Lotta Continua
Cijenjeni g. Predsjedniče,
Glasni ste zadnjih dana. Perkovićev U-express priveo je generala Vladimira Zagorca hrvatskom sudiš-
tu. Ako se g. general „omastio“ nabavljajući ratnoj Hrvatskoj oružje, treba za to ispaštati. S pravom!
U Zagrebu, glavnom gradu svih Hrvata.
Nu, ništa ne govorite i o nekim drugim, jako zanimljivim društvenim pojavama u Republici Hrvatskoj,
pa sam slobodan upitati Vas sljedeće:
1.
U stanju ste pribaviti inkriminirajuću dokumentaciju čak s Cipra, dakle iz druge države. Možete li
isto učiniti i u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji se nalazi u Zagrebu, Ulica Ivana Lučića 6?
Naime, prema nalazu Državnog ureda za reviziju RH, iz veljače 2002. godine, kuponska privatizacija –
pod zapovjedništvom Milana Kovača i Stipe Hrkača – provedena je nezakonito. Na taj način oštećeno
je 230.000 hrvatskih branitelja i prognanika za 5.000,000,00 DEM (pet milijardi njemačkih maraka).
Moje računice govore da je u pitanju 15 milijardi EURa. Učinjeno je to nezakonitom zamjenom dioni-
ca.
Hrvatski uljudbeni pokret zatražio je sudski, preko Trgovačkog suda u Zagrebu i Općinskog grañan-
skog suda u Zagrebu, utvrñivanje ništavnosti dotičnih ugovora o zamjeni dionica, ali su sudski postup-
ci zapeli zbog nedostupnosti dokumentacije. Ugovori o zamjeni dionica u kuponskoj privatizaciji nala-
ze se u Hrvatskom fondu za privatizaciju, koji ih odbija dati na uvid u sudskim postupcima, jer su –
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 9
Lotta Continua
zamislite - poslovna tajna. Možete li razbiti tu tajnu Hrvatskog fonda za privatizaciju? Ta Vi ste
predsjednik RH, a na raspolaganju Vam je i rečeni Perkovićev U-express!
2.
U stanju ste pribaviti inkriminirajuću dokumentaciju čak iz Madžarske, dakle iz druge države. Može-
te li isto učiniti i u Zagrebačkoj banci, koja se nalazi u Zagrebu, Ulica Paromlinska 2?
Naime, tamo u „skrbničkim računima“ leže podatci o vlasničkoj strukturi Tvornice duhana Rovinj
(Sada: Adris), tom privatizacijskom gigantu izraslom na temeljima jugoslavenskog „Markovićeva zako-
na“.
Prema onome što javnost zna, udio Ante Vlahovića iznosi 12 %, a udio ostalih poznatih dioničara 28 %.
Tko je vlasnik ostatka?
Možete li otvoriti te famozne „skrbničke račune“ Zagrebačke banke kako bismo konačno saznali je li
Franjo Gregurić & Co zaista vlasnik 60 % Tvornice duhana Rovinj? Ta Vi ste predsjednik RH, a na ra-
spolaganju Vam je i rečeni Perkovićev U-express!
3.
U Švicarskoj ste svojedobno pronašli goleme novce opljačkanog hrvatskog novca. Vidjeli ste bankar-
ske račune i stanja na njima. Meñutim, nikada nas niste obavijestili što ste učinili s tim novcem. Zar
Vam je mala 10 %-tna provizija koja pripada nalazniku?
Naime, zamrznuti ste HNS-ovac, ali ipak član privatne stranke dr, sc. Savke Dabčević Kučar, nekada-
šnje predsjednice Komunističke Partije Hrvatske, stranke koja se sada nalazi „u najmu“ Radimira Ča-
čića, poslovnog ortaka Marka Marčinka i Miroslava Kutle (trgovačko društvo GCG). Zet dr. sc. Savke
Dabčević Kučar dr. sc. Tomislav Dragičević neprekidno je na čelu INAe, trgovačkog društva u hr-
vatskom državnom vlasništvu, koje godišnje „vrti“ 28 milijardi kuna.
Možete li nam nešto reći o radu inozemnih trgovačkih društava u vlasništvu INAe, o njihovoj svezi s
narečenim „švicarskim računima“, te – posebno – glede sveze INAe i Aurum osiguranja Radimira Čači-
ća (ne mislim samo na slučaj Radmile Ramušćak roñ. Čačić)? Ta Vi ste predsjednik RH, a na raspolaga-
nju Vam je i rečeni Perkovićev U-express!
4.
Slavenka Drakulić nas upozorava na ustašku ugrozu kojoj je izložena Hrvatska. Vi za njom ništa glede
toga ništa ne zaostajete.
„Lider“, poslovni tjednik iz Zagreba, u broju 153 s dne 5. rujna 2008. godine ide i dalje, pa to pitanje
do kraja konkretizira. Na str. 24. i 25. daje prikaz „20 GRUPA I KONCERNA KOJI VLADAJU HR-
VATSKOM EKONOMIJOM“. To su:
INA GRUPA, dr. sc. Tomislav Dragičević, 27,9 milijardi kuna prihoda, AGROKOR KONCERN, Ivica
Todorić, 21,03 milijardi kuna prihoda, HEP GRUPA, Ivan Mravak, 10,81 milijardi kuna prihoda, T-HT
GRUPA, Ivica Mudrinić, 8,83 milijardi kuna prihoda, ZABA GRUPA, Franjo Luković, 6,67 milijardi pri-
hoda, PLIVA GRUPA, Željko Ćović, 6,06 milijardi kuna prihoda, PBZ GRUPA, Božo Prka, 5,35 milijardi
kuna prihoda, ZAGREBAČKI HOLDING, Ivo Čović, 4,3 milijardi kuna prihoda, CROATIA OSIGURA-
NJE GRUPA, Hrvoje Vojković, 4,16 milijardi kuna prihoda, AGRAM KONCERN, Dubravko Grgić, 3,6
milijardi kuna prihoda, PODRAVKA GRUPA, Zdravko Šestak, 3,52 milijardi prihoda, ADRIS GRUPA,
Stranica 10 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Lotta Continua
Ante Vlahović, 3,46 milijardi kuna prihoda, RAIFFEISEN GRUPA, Zdenko Adrović, 3,25 milijardi ku-
na prihoda, ERSTE GRUPA, Petar Radaković, 3,03 milijardi kuna, KONČAR GRUPA, Darinko Bago, 2,8
milijardi kuna prihoda, PEVEC GRUPA, Zdravko Pevec, 2,77 milijardi kuna, DIOKI GRUPA, Robert Je-
žić, 2,43 milijardi kuna, DUKAT GRUPA, Mato Zadro, 2,24 milijardi kuna, M SAN GRUPA, Stipo Ma-
tić, 2,13 milijardi kuna i MEDIKA GRUPA, Jasminko Herceg, 2,03 milijardi kuna.
Možete li mi nešto više reći o ustaškom pedigreu čelnika navedenih „20 GRUPA I KONCERNA“, kako
bismo već jednom rasčistili s tim avetima prošlosti? Ili su to samo provedbeni učenici i sljedbenici
Milana Artukovića i dr. sc. Jakše Barbića? Ta Vi ste predsjednik RH, a na raspolaganju Vam je i reče-
ni Perkovićev U-express!
5.
Slovite za poslovnog i materijalnog čistunca. Dakako, vrijedi to uvijek kad sami o sebi govorite.
Unatoč tomu, dužan sam Vas upitati i nešto osobno.
Kakva je sveza izmeñu društva SOLIDUM ŽUŽIĆ – TRGOVAČKOG SUDA U ZAGREBU, posebno nje-
gove predsjednice Nevenke Marković – stečaja poduzeća ŠAVRIĆ - POSLOVNE ZONE JANKOMIR -
i recimo – Vas?
Kakva je sveza izmeñu društva SOLIDUM ŽUŽIĆ – hrastovine iz državnog poslovnog sustava HR-
VATSKE ŠUME – i, recimo – Vas?
Kakva je sveza izmeñu društva SOLIDUM ŽUŽIĆ – HYPO ALPE-ADRIA-BANK – prodaje SLAVON-
SKE BANKE - i, recimo – Vas?
Kakva je sveza izmeñu HYPO ALPE-ADRIA-BANK – ROBERTA PEŠE, pritvorenog bivšeg pomoćnika
predsjednika HRVATSKOG FONDA ZA PRIVATIZACIJU – Andreja Abramovića, suca OPĆINSKOG
GRAðANSKOG SUDA U ZAGREBU - stečaja trgovačkog društva GVOZD – i, recimo – Vas?
Kakva je sveza NEXE GRUPE – i, recimo – Vas?
Mnogo je toga. Trebaju i nama usluge Perkovićeva U-expressa!
***
Uzoriti g. Kardinale,
Nedvojbeno Vam je znano da postoje sljedeći politički akti:
* Rezolucija 1096 o uklanjanju naslijeña bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je Parla-
mentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. lipnja 1996. godine,
* Rezolucija 1481 o meñunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je Parla-
mentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine,
* Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarističkoga komunističkog poretka u Hrvats-
koj od 1945. do 1990., koju je Hrvatski sabor donio 30. lipnja 2006. godine.
Njihova primjena od strane hrvatskih vlasti otvoreno se sabotira.
Hrvatski uljudbeni pokret odlučio je stoga sam pokrenuti rješidbu dotičnog pitanja. Na Skupštini,
koja je održana dne 13. rujna 2008. godine, osnovan je Časni lustracijski sud, te je utvrñena prva
skupina osoba koje bi trebalo lustrirati. To su:
a. za ratne i poratne zločine: Josip Manolić, Josip Perković i Ivan Fumić
b. za širenje komunističkih utjecaja putem obnašanja državnih i društvenih položaja: Luka Bebić i Mi-
lan Bandić,
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 11
Lotta Continua
c. za na neadekvatan način stečeno bogatstvo: Ivica Todorić, Goran Štrok i Milan Artuković,
d. za ustrojno spašavanje komunizma kao sustava: Franjo Gregurić, Jakša Barbić i Radomir Čačić, te
e. za suradnju s komunističkim tajnim službama: mons. Vladimir Stanković.
Takoñer, predloženo je nadležnim hrvatskim državnim tijelima:
* Zabraniti djelovanje i raspustiti „Novu ustašku stranku“, sa sjedištem u Zagrebu, Maksimirska 299,
s predsjednikom Anticom Ustrajnićem na čelu i „Komunističku stranku Hrvatske“, preimenovanu u
„Savez komunista Hrvatske“, te u „Stranku demokratskih promjena“, sa sjedištem u Zagrebu, Iblerov
trg 13, s predsjednikom Zoranom Milanovićem na čelu,
* Zabraniti postavljanje na javnim objektima i površinama spomen-ploča i spomenika pripadnicima to-
talitarnih režima, odnosno imenovanje po njima trgova, ulica i javnih ustanova,
* Ukloniti spomen-ploče i spomenike pripadnicima totalitarnih režima, odnosno preimenovati po njima
imenovane trgove, ulice i javne ustanova.
Od Vas očekujem odgovore na sljedeća pitanja:
1. Dajete li potporu našim lustracijskim naporima?
2. Dajete li potporu preoblikovanju nezavisnih medija u Republici Hrvatskoj, koji ne bi bili preslika
medijskog čudovišta u (su)vlasništvu Ninoslava Pavića, novinskog urednika iz Kumrovačke škole, kao na
primjer Hrvatski katolički radio, pri čemu u prvom redu mislimo na preuzimanje i pretvaranje Prvog
programa HTV u Hrvatsku katoličku televiziju?
3. Možete li osigurati prostor i nužna početna financijska sredstva za rad Časnog lustracijskog suda?
***
Cijenjeni g. Predsjedniče, uvaženi g. Kardinale,
Uskoro će predsjednički izbori. Smije li na njima za predsjednika Republike Hrvatske biti izabrana
osoba koja nije partizansko-komunističke provenijencije?
Očekujući dolične odgovore, unaprijed hvala!
Sa štovanjem
Naznaka:
Ovo Javno upućeno pismo bit će objavljeno
u Glasniku br. 28 (11.10.2008.) tjedniku
Hrvatskog uljudbenog pokreta, koji se
redovito šalje na 27.000 e-mail adresa
u zemlji i svijetu, te postavlja na
internetskom portalu www.hrvatskauljudba.hr,
kao i raznim drugim hrvatskim medijima
Stranica 12 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Bog nas je stvorio
Zar su zaboravili da Europska leda i meñunarodnog položaja Vladimir Drobnjak, glavni prego-
unija ne će u ustavu spomenuti Hrvatske, te povećanje pregova- varač Republike Hrvatske osvr-
kršćanstvo! Zar su zaboravili rije- račke mogućnosti naše zemlje u nuo se iste večeri, čitajući kao i
či Pape Ivana Pavla Drugoga da sklopu globalnih aražmana tako- ministrica Kolinda Grabar-
se europski kršćanski korijeni ne ñer spada u korist." Kitarović u Hrvatskom saboru
smiju zaboraviti! veoma opširno o osvrtu pregova-
Zatim je premijer dr. Ivo Sana-
račkog veoma složenog procesa,
Temelj kršćanske vjere i djelova- der govorio o gospodarskim pre-
sastavljenog na više od 80.000
nja jest Sveto pismo, Biblija! U dnostima, o mogućnosti podiza-
stranica!
njoj, naime, izravno doznajemo: nja kvalitete hrvatskih proizvoda
i konkurentnosti na na svjetskom "Pregovori o pristupanju u EU
"Sveto je pismo od Boga nadah-
tržištu, o pristupu znanju i novim su veoma složeni postupak, koji
nuto i korisno za pouku, za kara-
tehnologijama, o mogućnosti ima svoja precizna pravila i mno-
nje, za popravljanje i odgajanju
korištenja fondova za regionalni ge dimenzije, od koje samo neke
u pravednosti, da čovjek bude
razvoj za poljoprivredu i ribar- spadaju u zonu politike, a mnogo
savršen-opremljen za svako djelo
stvo. O mogućnosti korištenja više njih u područja zakonskih,
ljubavi". (2 Timoteju 3, 16-17)
raznih fondova o bespovratnim podzakonskih i upravnih akata,
Mi, Hrvati, možemo ignorirati sredstavima iz fondova EU. uredbovnih i odredbenih norma-
Bibliju ili ne vjerovati Božjoj rije- tivizama i standardizacije!" , ka-
Hrvatska će imati ogromne koris-
či, koja nam nepokoljebljivom zao je Vladimir Drobnjak
ti ulaskom u Europsku uniju ili
sigurnošću stavlja istinu pred oči. (izvañeno iz konteksta govora).
zajednicu i t.d., i t.d.!
Sve tvrdnje nevjernih ljudi to ne
Zakoni, podzakoni, upravni akti,
mogu pobiti pa makar se netko Dr. Ivo Sanader nije spomenuo
uredbe i odredbe!!!
od njih i čvrsto držao svojih sta- ni jednu jedinu riječ o tome koli-
vova i stajališta. To ništa ne mi- ko će novca stajati Hrvatsku dr- Zašto se napisane odredbe ne
jenja na činjenicama o kojima žavu taj ulazak u EU i što Hrvati mogu provesti u djelo, gledano
Sveto pismo, Biblija govori. mogu, ulaskom u EU, očekivati u iz biblijske perspektive.
negativnom smislu! Bio je to pa-
Život je buran, kompliciran i stal-
žljivo i veoma dobro pripremljen
no se mijenja. Svaki dan donosi
"Informiranje" Hrvatske i održan govor, "informiranje"
situacije koje ne očekujemo. Mi
javnosti o Europskoj uniji premijera Hrvatske vlade dr. Ive
koji smo Isusovi učenici i sljed-
Sanadera koje Europska unija
Prije nekoliko godina premijer benici iskreno želimo činiti dobro,
želi pod svaku cijenu da hrvatski
Hrvatske vlade dr. Ivo Sanader u ali uvijek nismo sigurni što je
narod čuje redovito!
Hrvatskom saboru "informirao" dobro! Ljudski je, da instiktivno
je hrvatsku javnost o Europskoj Kolinda Grabar-Kitarović, minis- izmislimo način koji će nam po-
uniji. Ovdje donosim jedan dio trica europskih integracija i vodi- moći da donesemo odluku. Ako
(izvañeno iz konteksta) govora, teljica hrvatskog pregovaračkog su odredbe napisane unaprijed i
"informiranja" premijera dr.Ive tima čitala je u Hrvatskom sabo- dobro naučene na pamet, mi
Sanadera: ru odmah poslije premijera dr. očekujemo da ćemo točno znati
Ive Sanadera "dugu listu" (kao kako riješiti svaki slučaj. Iako
"Koje su političke koristi ulaska da čita svakodnevnu shoping nam odredbe zaista olakšaju do-
Hrvatske EU? Povećena stabil- listu kućnih potrepština i namjer- našenje nekih odluka, mi jednos-
nost i sigurnost što je za državu
nica), na tisuće EU-zakona, pro- tavno ne mozemo živjeti po od-
koja ima iza sebe recentno iskus- pisa i tehničkih standarda koje rebama cijeli život! Ni jedan po-
tvo rata, od iznimne važnosti. Republika Hrvatska mora preuze- pis odredba ne može nas pripre-
Uključivanje u stabilno, političko i
ti na svom putu u Europsku uni- miti za životne izazove. Jednos-
gospodarsko okruženje značajno ju, stručno napisanih odredba tavno nema ih dovoljno da obuh-
pridonosi gospodarskom i druš- Europske unije o svenacional- vate sve!
tvenom razvoju. Sudjelovanje o
nom projektu, kakav su pregovo-
odlučivanju unutar EU-a omogu- ri o punopravnom članstvu Re-
ćit će zastupljenost hrvatskih in- publike Hrvatske, da bi bila zrela
teresa prigodom donošenja tih
za punupravno članstvo u Eu-
odluka. Poboljšanje i jačanja ug-
ropskoj uniji!
Stranica 14 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Polemike
nazočnost Poljaka, Mañara ili kraju. Srpski autori u zadnje vri- svih Ukrajinaca...
Nijemaca u prnjavorskom kraju. jeme naglašavaju da su se pripa-
Na kraju mogu kazati da imam
Izuzev Sibovske i Glogovca, gdje dnici prnjavorskih nacionalnih
dojam kako spomenuti autor Sla-
su živjeli Nijemci, sva mjesta su manjina, narocito Ukrajinci, oda-
viša Sabljić možda nije imao loše
pošumljena, a kuće i crkve pret- zvali mobilizaciji u srpsku vojsku,
nakane prema nacionalnim ma-
hodno su porušene. U novije vri- ali ne pišu da je u kolovozu
njinama koje još u veoma malom
jeme, jedina ulica u Prnjavoru 1992. godine bez ikakvog oprav-
broju postoje na području Prnja-
koja je nosila ime Boleslavjecka, danog razloga u Prnjavoru mini-
vora, ali nije jasno zbog čega
po gradu Boleslavjecu u Poljskoj, rana ukrajinska grko-katolička
preuveličava stvari naročito kad
gdje su se preselili bosanski Po- crkva Preobraženja Gospodnjeg i
su u pitanju statistički podatci o
ljaci, dobila je ime Vojvode Miši- da je veliki broj prnjavorskih Uk-
njihovom broju.
ca. rajinaca sada u Kanadi, Australiji,
SAD i Hrvatskoj, ili da su Česi iz
Poslednji rat u Bosni i Hercegovi-
Macinog Brda skoro svi organizi-
ni, takoñer je veoma negativno
rano preseljeni ili protjerani u
utjecao na brojno stanje nacio-
Hrvatsku, da je bilo pripremljeno
nalnih manjina u prnjavorskom
iseljavanje Talijana iz S(h)tivora i
sredstava za znanstvene i tehno- često kršenje najosnovnijih etič- i kvalitete znanstvenih djela koja
logijske projekte, znanstvenu kih normi i podzakonskih akata se objavljuju u domaćim znan-
opremu, znanstvene novake, prilikom izbora u znanstveno- stvenim publikacijama;
sredstava za izdavaštvo, i ostalih nastavna, nastavna i suradnička
- praksu anonimne difamacije
materijalnih izdvajanja iz prora- zvanja kao i kod izbora u razna
nekih uglednih kolega koji su
čuna; nacionalna (uključujući HAZU),
moćnicima “stali na žulj”;
sveučilišna i ostala službena tije-
- kršenje normi racionalnosti pri-
la; - nepoduzimanje koraka da se
likom izgradnje objekata u sklo-
sankcioniraju svi gore nabrojani
pu starih i prilikom otvaranja no- - korištenje “klanovskih” udruži-
oblici korupcije koji se u pravilu
vih znanstvenih i visokoškolskih vanja i otvorenih i prikrivenih
sustavno “pometaju pod tepih”
ustanova, te još teže prekršaje metoda zastrašivanja “njihovih” i
iako su svima znani i bjelodani, a
prilikom izdavanja dopusnica za nagrañivanja “naših” prilikom
na što ukazuju i rezultati višekra-
rad i pri procjenjivanju kvalitete izbora čelnika znanstvenih i viso-
tnih nezavisnih stranih evaluacija
rada tih ustanova; koškolskih ustanova na svim ra-
sustava i njegovih pojedinih
zinama uz potpuno odsustvo ika-
- nerad, „tezgarenje“ na brojnim komponenti poslije kojih nije po-
kve odgovornosti za naknadne
učilištima te korištenje materijal- duzeto ništa da se sustav popra-
postupke tako izabranih
nih i ljudskih (studenti!) resursa vi.
„autonomnih“ čelnika;
za osobne probitke i zarade;
- kršenje etičkih normi autorstva
- oportunizam, sukobe interesa i
dobna braća Slavko & Daniel partizan Vonta mnije možda daša, predsjednika Mesića i anti-
Goldstein? Francetić je za Novi „dokazati“ itlerovom packom Juri nacističkog lovca Zuroffa, u isti
List ustaški zločinac, premda nig- da zbog „ustaških zločina“ jača koš, kamo i spadaju.
protunjemački partizanski
Na kraju komentara „France-
pokret. Ovo bi doista treba-
tićevo kukavičje jaje“, neuobiča-
o biti krunski dokaz: kakav
jeno vehementnog za njegova
li je zločinac tek onaj, koje-
inače staloženog i razboritog au-
ga zločincem nazivlje i naj-
tora Nevena Šantića, stoji retor-
veći zločinac svih vremena!
ski upit na adresu onih koji u
Točno je da je ustaški pu-
Francetiću s pravom vide žrtvu
kovnik Francetić bio članom
velikosrpsko-partizanskoga ma-
službenoga Poglavnikovog
sakra: „Može li se dublje pasti?“.
izaslanstva na sastanku s
Vratimo taj upit kao bumerang
njemačkim Führerom u uk-
Novom Listu: Može li dublje pasti
rajinskoj Vinici 23. rujna
hrvatsko novinarstvo? Skandalo-
1942, tri mjeseca prije Juri-
zno je i sramotno da se tako pi-
ne tragične smrti. Tom
še, da se tako blati jednoga od
zgodom Hitler je izrazio
najplemenitijih hrvatskih muže-
zainteresiranost Reicha za
va, da mu posthrvatski režim
obdržbu i osigurbu promet-
pod zaštitom mrkle noći zaplot-
nica koje vode preko NDH,
njački ruši skromna obilježja,
kako bi se iz Dalmacije i
umjesto da mu usred Zagreba,
Jure Francetić Hercegovine u Njemačku
koji još uvijek nije smogao snage
nesmetano mogao izvažati
maknuti šumskoga maršala, po-
dje nikada nitko nije podastro boksit, potreban njemačkoj proi-
digne velebni spomenik kakav je
vjerodostojne dokaze o njegovim zvodnji aluminija. U tom sklopu
svojim neizbrisivim domoljubnim
zločinima, osim ako mu zločini Hitler je gledao i na problem ja-
djelom u miru i u ratu Vitez Jure
nisu u tomu da je legendarni za- čanja partizansko-četničke gerile.
zavrijedio! No, kako se Hrvati
povjednik Crne Legije kod Roma- Poglavnik mu je, meñutim,
odnose spram svojih veličina,
nije, na Kupresu, u bugojanskom uzvratio ističući potrebu hrvatske
tako im i ide, a kakvi su sami,
kraju, u Istočnoj Bosni, uspješno samoobrane od četnika što ih
takvi su im i voñe. „Ustaška pri-
tamanio združene jugo-gerile, te zdušno podupiru Talijani. Hrvats-
ča“, meñutim, ne može se
tako Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ka dakle nije mogla prestati s
„jednom zauvijek okončati“, kako
ponosno vratio prastaru granicu vojnim operacijama protiv veliko-
priželjkuje Šantić, baš kao što se
na Drini? Možda je trebao 1941. srpskog neprijatelja samo zato
ni povijest ne može izbrisati iz
otići u tifusarsku šumu i s parti- da bi Hitleru lakše bio isporuči-
narodnog sjećanja futurističkom
zanima poklati onih osam tisuća van boksit. Hitler je imao u vidu
ideologijom trenutačnoga reži-
žrtava (samo karlovačke župani- njemačke a Pavelić hrvatske in-
ma, a u svemu što je bitno tu
je!) o kojima piše Šomek. Onda terese, i to je cijela istina o Hitle-
priču ne bi ni trebalo izbrisati, jer
za Novi List, za zloglasnoga jugo- rovoj packi Francetiću. A da je
je neuništiva epopeja, organska
vojnog sudca Fumića, za Poglavnik sa svojim čvrstim sta-
sastavnica velike hrvatske povi-
„partizanskoga borca“ Vontu, te vom uspio, dokazuje i činjenica
jesti. Glede pak „veličanja ustaš-
za dežurne manjince Pupovca, da je Hitler, na Poglavnikov u
tva“ (o čemu u Šomekovoj knjizi,
Radina i Kajina (kojega i ovoga Vinici postavljen zahtjev, već za
suprotno Fleginoj insinuaciji, uo-
puta smeta „fašist Thompson“, a mjesec dana premjestio njemač-
pće nije riječ), bilo bi lijepo doz-
nije mu smetalo s „fašistom“ se ko vojno zapovjedništvo za pod-
nati koji ga to zakon RH inkrimi-
Haiderom sastajati te uglavljivati ručje NDH iz Beograda (gdje je
nira kao kazneno djelo. Možda
poslove!), - za sve te dakle pale- ono šurovalo sa Srbima) u Hr-
mi je takav zakon promaknuo,
o- i neojugoslavene, Francetić vatsku.
pa ću od sada i ja morati strogo
zasigurno ne bi bio koljač, nego
Jedino dobro mjesto u bloku No- pripaziti, ako je vrag odnio šalu!
„narodni heroj“.
voga Lista protiv Francetića jest
Francetićev „zločin“ profesionalni Kajinovo stavljanje dvojice paj-
Stranica 20 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Propovijed po ZAVNOH-u
neku odsečenu glavu i plašio lju- čitavoj BiH. Svoga izabranika Na- Naravno, rekao sam mu da bi to
de. Po tim saznanjima sam vidio sera Orića video je u novom sve- bilo za njih najbolje rešenje, a da
da glavno kolo u Srebrenici vode tlu: "Naser je uvek mogao fun- im zauzvrat garantujemo sigur-
ljudi od kojih se svašta može kcionisati na principu filma 'Ubij nost. Posle dugog ubeñivanja,
očekivati. Od Mirsada sam saz- sve i vrati se sam!' Naser je mo- postrojili smo žene i decu."
nao da je u Konjević Polju lišen gao da raste samo ako ga okru-
"Već smo, priča Samid, sa ubeñi-
slobode i Nurif Rizvanović, koji je žuje ljudsko ñubre. Oko sebe je
vanjem počeli da gubimo živce,
letos tamo doveo oko 500 do okupio sav ljudski stajnjak, koji
tako da je Hajro Bešić iz Podčau-
zuba naoružanih momaka. Saz- se slegao u Srebrenicu".
ša izveo iz stroja jednu malu de-
nao sam i da je Naser
vojčicu, odvojio je od
Orić postao glavni bos!" majke i zapretio da će
je zaklati ako ne prihva-
O tome šta se u meñuvre-
te ultimatum o predaji
menu dogañalo u srebre-
naoružanja. Znao sam
ničkom kraju Mustafiću je
da je Hajro stari kavga-
detaljno pričao Hamed Sa-
džija i problem, tako da
lihović Sado, načelnik SJB:
sam se uplašio da to i
"Moj Ibro, jebo ti narod! ne uradi.
Narod ti je obična stoka,
Prišao sam Hajri i uzeo
koja samo zna za drugim
devojčicu i vratio je
halakati. Nurifu je presudi-
majci. Mati je odahnula,
o narod. Kad smo uhapsili
jer se zaista uplašila za
Nurifa Rizvanovića i druge,
kćerku.
u Konjević Polje je dove-
deno oko tri hiljade ljudi. Posle ponovnih Miloše-
Kada je Nurif izveden pred vih konsultacija sa svo-
narod na binu i na pitanje jim komšijama, konač-
sa bine da li treba izdajni- Konjević polje no su doneli odluku o
ka ubiti, svi uglas kliču: predaji naoružanja.
'Ubiti, ubiti!' Narod će te uvek U knjizi "Planirani haos" Mustafić
govori kako su pripadnici Alijine Predali su 14 dugih cevi, a Miloš
jebati. Kada Zulfo (Tursunović)
vojske početkom 1992. godine mi je izvadio i ponudio i svoj vla-
udari tupim delom noža u glavu,
stiti pištolj. Pištolj nisam hteo da
narod kliče. Nurifa i njegove su u oduzeli oružje Srbima u selu Ču-
mavići. To priča Mustafićev brat uzmem..."
zatvoru ubili na mrtvo ime. Nurif
je na binu izveden u donjem ve- Samid, prikazujući sebe u ulozi
šu." nekog ko ima "dobro i meko sr-
ce".
Hamed Salihović Sado rekao je
Mustafiću da je odmah posle mi- "Jednog dana smo se samoinici-
tinga u Konjević Polju Naser Orić jativno organizovali te otišli u
otišao u akciju na zvorničku Ka- srpsko selo Čumaviće", kaže Sa-
menicu, u kojoj je "likvidirano mid. Kako sam se lično poznavao
oko 120 četnika, ali znam da je sa Milošem iz Čumavića, pozvao ZLOČIN
na Kamenici poginulo i nekoliko sam ga da razgovaramo. VOJNICI Nasera Orića 8. avgusta
naših". Hameda je pred kraj rata 1992. spalili su 55 kuća u srp-
Milošu sam rekao da smo došli u
stigla smrtna kazna od musli- skom selu Ježestica i ubili deve-
Čumaviće da tražimo od njih da
manske bratske ruke. Ubijen je toro meštana. Meñu njima su bili
predaju naoružanje. Iako je bio
prilikom pokušaja atentata na Anñelko Mlañenović, njegov brat
blef, rekao sam mu da su Čuma-
Mustafića. Dragan i majka Savka. Anñelku
vići opkoljeni sa svih strana sa
Po povratku u Srebrenicu Musta- 150 ljudi i da smo mi odreñeni su odsekli glavu koju je po Sreb-
fić je, kaže, ustanovio "planirani da sa njima obavimo razgovor o renici slavodobitno nosio Kemal
haos", poput onog u Sarajevu i u predaji naoružanja. Mehmedović Kemo.
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 23
Antikorupcijski pogledi
IZIGRANI BRANITELJI
Lasa Šukilo, Zagreb
GRAD SVJETLOSTI
Akademik Mirko Vidović, Pariz sebni ljudi osjećaju blagodat pri- ku, ponosan meñu bedemima i
morske klime i darova koja ona uz more, s buketima zelenila i
daje i u vodi i na kopnu. I oni visokih tornjeva - u sunčanoj
Pisac prvog hrvatskog romana koji su u Zadru roñeni i oni koji u blagodati nedjeljnog jutra ugleda
"Planine", Petar Zoranić - ličkog Zadar doñu živjeti, raditi i osno- se kao dlan na kojem su raspo-
sjemena - ponikao u Ninu, a od- vati svoju obitelj, po Zadru hoda- reñeni svakojaki dragulji - dar
rastao u Zadru, nazvao je Grad ju kao u predvorju svetišta: ne- Rodu i Domu - poziv na gozbu i
Madijevaca - Darom mora i sun- ma tu galame, žurbe, guranja i dalekoj ljudskoj braći koja, kad
ca. neurotike - Zadar je grad u ko- se nañu u Zadru, osjete neku
jem je svaki dan život prava čudesnu obiteljsku bliskost. Zad-
Zadar odista slovi kao jedan od
svetkovina. rani su zazivali Boga i Bog se je
najstarijih gradova u ovom dijelu
njihovu zazivu - odazvao!
svijeta. To je shvatljivo u kon- Horde pljačkaša, koje su u proš-
tekstu pozamašnog dijela vode- losti tko zna koliko puta navalji- Čovjek je u Zadru osjetio bliskost
ćeg hrvatskog paleoarheologa vale i provaljivale u Zadar, rušile Boga i ljudske duše i ostvario
Dra Šime Batovića, koji u prvom ga i pljačkale, nikad nisu uništile svojim rukodjelom djelo s kojim
tomu svog monumentalnog djela uroñenički osjećaj krotkosti do- se ni jedan drugi ljudski rukotvor
"U osvit civilizacije" prikazao naj- maćih ljudi u svom velikom gra- ne može usporediti - Zadarske
starije ostatke tragova čovjeka - du-svetištu meñu bedemima. morske orgulje.
na Dugom Otoku, u Velom Ratu Nisu poznati ikakvi grañanski
To mudro smišljeno i pametno
- našeg pretka koji je znao paliti sukobi koji bi podijeljen grad
izrañeno djelo ljudskih ruku pra-
vatru prije četiristotine i pedeset svojatali eliminacijom onih koji
vo je i najnovije 'čudo na istoku'
tisuća godina! A da je to biće ne pripadaju njihovoj stranci. U
- Bog se objavljuje svijetu po
bilo odista razumno ljudsko biće, gradu u kojem postoji toliko sve-
svjetlosti. Blagost svjetla i oblaka
dokazuje baš činjenica da je zna- tišta održan je kao postojan duh
pokreće vjetrove, vjetrovi mreš-
o, ne samo koristiti se vatrom, štovanja Boga, poštivanja bliž-
kaju more i more se u Zadarskim
nego i - paliti vatru. njeg i dizanja ograda prema nep-
orguljama glasa u veličanstvenoj
rijatelju, a ne vojnim pohodima
Sve životinje, bez razlike, boje se beskrajnoj simfoniji u kojoj se
na tuñe gradove.
vatre. A paljenje vatre oduvijek akordi nikad ne ponavljuju i uvi-
je za čovjeka bio obredni čin - U Zadru danas, nakon zadnje jek i isponova slijede u savrše-
čin po kojem je i pripremanje pošasti koja je grad 'sravnila sa nom suzvučju.
hrane na vatri bilo slavljenje zemljom' u toku drugog svjets-
Tako u Gradu koji pozdravlja
sunca i po njemu posveta hrane kog rata, bdiju neporušeni zvoni-
sunce, u suzvučju mora ljudska
koja život daje, po čaru vatre ci i kao srca svog puka, ti zvonici
duša doživljava vječiti i neprekid-
život čini ugodnim. točno u odreñene sate oglase se
ni govor Logike Stvaranja.
zvonjavom u skladu i sazvučju,
Zadar je i danas grad u kojem se
pogotovu u nedjeljnom jutru, U Gradu sunca, na zadarskom
štuje svjetlo od svjetla jer dolazi
najčešće u obilju sunca: čovjek poluotoku nema ničega što bi
od Stvoritelja u sveopćem brat-
pozdravlja Stvoritelja očekujući poticalo na fanatizam bilo vjerski
stvu u kojem je samo čovjek
da se odazove blagoslovom. bilo (be)zvjerski.
stvoren na sliku i priliku Stvorite-
ljevu i - ne boji se vatre, nego Tada se razjate golubovi, gale- Tko želi vidjeti aureolu Stvoritelja
želi da vječno traje - i na zajed- bovi grlice i ostale ptice i - u neka doñe na Zadarske morske
ničkom oltaru svetišta, i na obi- ljudskim očima podignutim pre- orgulje u blaženoj sjaju najljep-
teljskom ili zadružnom ognjištu. ma rijetkim bijelim oblacima pre- šeg zalaska sunca na zemlji.
ma nebu, osjete ljepost žića u
Zadar se doima: s mora kao luka
užitku duhovne prosvijetljenosti.
u koju pristaju sva polovila, a s
Smiraj duše u miru skrušene du-
kopna kao splav s kojeg se može
še.
otići ušir. Zadar je, u sjaju sunca
grad-svetište. Grad u kojem pri- Bjelina Zadra na svom poluoto-
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 31
Osvrti
za izdaju i sabotažu jedinog izvo- neopisivu patnju koju su svojim koji su izdali i osujetili narodni
ra tadašnjeg oporavka i razvitka, nedjelima uzrokovali cijelom na- san nazivaju se veleizdajnicima.
onoga koji je trebao biti strateški rodu i čije posljedice osjećamo i Takvi moraju odgovarati za svoj
državni izvor rada za hrvatsku danas, a osjećat ćemo ga dok zločin. Izdajnicima se ne oprašta
koru kruha koje danas eto nema. god to konačno jednom za sve i ne pruža im se podrška sve dok
vijeke to ne raščistimo. se ne pokaju pred sudom i ne
Pred sudom trebaju se poredati
zatraže oprost. Njih se do tada ni
sve te glave izdajice i saboteri Upravo, jer je veleizdaja naroda i
ne pozdravlja.
hrvatskog nacionalnog sna. Izbiti uništenje, te sabotaža narodnog
svakome ideju iz glave da će oni sna, zločin koji na zastaru nema Do trenutka dok se svi sudionici
koji ubuduće pomisle da je jam- apsolutno nikakvo pravo. Svaki te veleizdaje zvane privatizacija
ljeno jamljeno i da prolazi kao takav akter mora biti priveden ili pljačka ne osude od zakona i
gotova stvar u državi. Njihovim pred sud. suda. Ovo će biti država kojoj su
se konačnim osuñivanjem mora veleizdajice i lopovi bili i ostali
Neka se sve pokradeno sudskim
dokazati narodu da se znamo krojači sudbine naroda.
putem vrati, neka odgovaraju svi
nositi i s takvim saboterima i tu
odgovorni sudionici za krañu na- Onog trenutka kada se oni osude
pobijediti jednako kao i vanjskog
rodnog blaga, za sabotažu hr- ova zemlja tek tada će steći jedi-
okupatora.
vatskog plana B plana o uspješ- nu postojeću mogućnost za ok-
Moramo dokazati sebi da imamo noj obnovi i samostalnom gospo- retanje neke nove bolje stranice
smjelosti i zrelosti boriti se do darstvu koje su uništili. Apeliram u borbi za ono što je plaćena
kraja za naš hrvatski kolektivni na svačiju savjest. Ne posustani- najviša cijena, borbi za bolje sut-
san. Dakle, pozvati na odgovor- te i ne dopustite zastaru za taj ra hrvatskog naroda. Danas tako
nost svakog znanog i neznanog zločin. jednako pljačkaju narod gotovo
sudionika ilegalne privatizacije i svi privatnici, iskorištavaju se
Apeliram na hrvatski narod neka
tražiti zadovoljštinu i odštetu u hrvatski radnici u svojoj zemlji
se probudi i prizna istinu. Privati-
ime hrvatskog naroda i obešte- poput robova.
zacija jest bila i ostala je teška
ćenja za nacionalnu veleizdaju u
veleizdaja narodna i njegovoga Ovu našu samostalnu Hrvatsku
trenucima kada je svima bilo naj-
sna u ratnim najtežim trenutci- izborili su časni ljudi, ali ovakvom
teže i kada su njihova pohlepna
ma. Jer privatizacija je i današ- trenutnom sramotnom kaotič-
djela uništila jedinu mogućnost
nja kolektivna rak rana hrvatske nom i nesreñenom stvorila su je
da se nakon rata nastavimo bo-
svakodnevnice. nedjela nekolicine veleizdajica i
riti radom i mogućnošću vlastitim
ratnih profitera koji su domovin-
sredstvima i izborimo se za ob-
skim pljačkanjem uzrokovali i
novu i sretnu, te prosperitetnu
stvorili unutarnji kaos i neimašti-
jaku samostalnost.
nu, baš u trenutku kada nam je
Pokazuje se trenutno kako nismo red i disciplinirani rad bio najviše
ni toliko samostalni da raščistimo potreban. Danas njihov primjer,
s onima koji su sabotirali hrvatski u kojem su nekažnjeni za krañu
san izdavši ga i uništivši ga. Iz- narodne imovine, slijede mnogi
dajice su Hrvatskoj sudbinu skro- privatnici.
jile, uništile kolektivni san o pro-
Ostavivši narod na cjedilu, pro- I zato narod danas živi od pustih
speritetu, a njihovim izborom
davši mu svu imovinu koja nas je ispraznih riječi političara koji ne-
sišli smo s konja na magarca.
trebala nakon rata hraniti, ob- maju više ni obraza, ni energije,
Zašto? navljati zemlju, te oblačiti. Iz os- ni kredibiliteta za stvaranje istin-
novnog poštovanja prema naro- skih promjena. Dakle, znali smo
Zato da bi u Hrvatskom saboru,
du i hrvatskom snu, te svim pa- se izboriti za sebe pred nadmoć-
najvišoj instituciji naroda, mogli
lim žrtvama bilo bi pametno suz- nijim neprijateljem, ali još uvijek
slušali o pljačkašima kao tko je
držati se od svake pomisli da se se ne znamo izboriti za narod
jamio, jamio je i da bi ih zabora-
ikad dopusti na sve to tek kaza- pred saboterima iz naših unutra-
vili, oprostili im za veleizdaju do-
ti tko je jamio, jamio je. šnjih redova. Takvi zeleni, bez
pustili im pravo na zastaru. Za-
imalo volje da se nedjelo veleiz-
boravili na svu neprocjenjivu i Jer koji su jamili, ti su i izdali, a
daja zvana privatizacija konačno
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 33
Osvrti
osudi nemamo nikakvu dobru plaća za njihova nedjela ponov- vovaljani i vjerodostojan argu-
sudbinu nigdje. no stvarajući i zadužujući se i ment i protiv zastare, ali i kao
stvarajući ono što su veleizdajice najveći razlog požrtvovnosti i
Je li dovoljno samo reći tko je
privatizacijom uništile. Uništile su dužnosti države Hrvatske da sa
izdao, izdao je?
i izdale hrvatski san. Ovo je moj tom veleizdajom privatizacijom
Je li dovoljno samo pomiriti se sa apel hrvatskom narodu da se konačno raščisti u interesu
sudbinom da su nam današnjicu probudi i drzne suočiti sa svojom
Uskoro će izbori, pazite kome
oblikovale te izdajice i lopovi? stvarnošću, jer istina uvijek ispli-
dajete povjerenje. Ne budite na-
va na vidjelo.
Hoćemo li ih zaboraviti i pokloniti ivni, jer u Hrvatskoj postoji ge-
im ono što su kroz povijest stva- Privatizacija je bila veleizdaja neracija neokaljenih i časnih lju-
rali hrvatski preci, a oni krañom kolektivnog sna i države. di. Koji imaju smjelosti i volje do
prisvojili? kraja dotjerati sva pitanja svako-
Taj argument i činjenica još nije
dnevnice, posebno ona najvažni-
I zbog kojih sve to isto ponovno isplivao na vrh svijesti hrvatsko-
ja. Istina o privatizaciji je ta, da
stvaramo i plaćamo novim doda- ga naroda, stoga ovim apelom
je to veleizdaja naroda što govo-
tnim zaduženjima. Razmislite nastojim skromno doprinijeti
ri da nema pravo na zastaru i
dobro je li riječ samo o krañi ili i procesu osvješćivanja kolektiva i
oprost do dana kada se narodu
o veleizdaji, te koliko je uistinu suočavanja sa stvarnim stanjem
povrati vjera u državu procesui-
skupa dotična veleizdaja za ovu stvari. Jer, ne primjećujem baš
ranjem svih sudionika privatizaci-
državu odnosno njen narod bila i da je za svih ovih prošlih godina
je i povratom imovine narodu.
jeste i danas, dok glavni krivci velikih napora naroda da se kriv-
slobodno šeću? ci privatizacije privedu pravdi ova
činjenica bila iznesena kao pra-
Oni su nevini, a narod je kriv i
potresi niti poplave. ...Pravi svi- Egipta, rječnik pojmova i sl. talijanskog: Žarko Muljačić; Bino-
jet koji se pretvara u virtualni za Press, Zagreb, 2005, str. 109,
Usporedno stvaranju kako-ga-
svijet posredstvom elektronskih 126, 128, 135), kaže:
nazvali "muzeja"/centra, mogli bi
medija omogućuje nam reprizira-
se jednako (uz)graditi klasični "...I tako se svijet neprestano
nje povijesti. ...U virtualnom svi-
Arheološki muzej i Muzej Domo- srozava i postaje kaljuža, pa ako
jetu, pa tako i u virtualnom mu-
vinskog rata. Mislim da je u La- se negdje i nañe neki trgovac,
zeju, težina i format predmeta
zaretima zamišljen multimedijalni pun je zabluda i lakomislenosti
nisu smetnja ni zapreka, zidovi
centar, a Virtualni muzej Dubrov- bez i traga razbora. Dapače, ve-
prostorija nisu ograničenje. Na
nika mogao bi eventualno imati ćina je snizila trgovački poziv u
najnižem stupnju imaginacije
prepoznatljiv URL (uniform reso- praksi i vladaju se kao majmuni,
virtualni muzej je odslik pravog
urce lokator; globalnu internet koji čine ono što vide da i drugi
muzeja. ...Tehnološki razvitak i
adresu) moguću kao rade, bez i truna razbora.
procesi globalizacije potiču nas-
www.virtual-dubrovnik- ...Trgovac mora znati dokučiti
tanak i razvitak virtualnih muze-
museum.org. Možda će se tamo razumom gdje se kriju laž i varka
ja. Time se otvara pitanje adek-
naći podaci o našem slavnom i da li su jednostavni ili živinski,
vatnosti pojma muzej za tu novu
Dubrovčaninu Benediktu Kotrulj jer u ovom poslu čovjek susreće
tvorevinu. ...Istovremeno će se
(ević)u i njegovu djelu "O trgovi- dandanas tisuće zamčica, prije-
virtualni muzeji rañati u memori-
ni i o savršenu trgovcu" ("Knjiga vara i obmana. ...Trgovčeva pra-
jama računala ljudi koji će iz po-
o umijeću trgovanja", 1458.), a vednost zahtijeva ne samo u op-
nuñenoga blaga virtualnog svije-
ne bih se začudio da u buduć- ćepoznatim stvarima nego i u
ta na globalnom planu stvarati
nosti negdje bude zapis neke skrivenim poštovanje tuñeg pra-
svoje viñenje stvari i pojava.
knjige "O virtualnoj trgovini i o va. Ako to ne činiš, neće te zvati
...Virtualni muzeji neće ukloniti
savršenom virtualnom trgov- pravednim. Trgovac mora biti
potrebu postojanja i djelovanja
cu" ("Knjiga o umijeću virtualnog pravedan ne samo u upravljanju
klasičnih muzeja. ...Klasični mu-
trgovanja") moguće nekih is- novcem, nego i u dijeljenju prav-
zej ostat će i dalje izvor novih
de. ...Tako sam
znanja za svaki virtualni
saznao iz izvješća
muzej, ali æe istovreme-
našeg M. Angiola
no i saznanja koja će se
de Contija da je
otkrivati u virtualnom
neki plemić koji je
svijetu morati imati odra-
ostao udovac umro
za i u klasičnom muzeju.
iste godine. Liječni-
...".
ci nisu mogli usta-
U najnovije vrijeme na noviti uzrok njego-
Internetu se može "(pro) ve smrti, pa su ga
naći" i pohoditi Virtualni secirali i našli da
muzej Egipta mu u glavi nije bilo
(www.virtual-egyptian- nimalo mozga. ...".
museum.org) gdje se
Nije mi poznato da
nalazi više stotina ušču-
li će se u tako os-
vanih staroegipatskih
mišljenim i (pre)ureñenim Laza-
predmeta (sarkofazi, posude, pravni(ji)h i potpuni(ji)h informa-
retima naplaćivati ulaznice, jer
alat, maske, nakit i dr.). Svaki cija. Možda čak slabašnijeg nas-
se namjerava napraviti svojevrs-
predmet "prati" i detaljan opis lova "Knjige o (o)vjenčano-
no početno "prihvatilište" za tu-
(veći broj fotografija "prikazuje" kumskom nesavršenom pseudo-
riste gdje bi načelno upoznavali
odabrane detalje "izloška", što u virtualnom trgovanju".
prošlost Dubrovnika. Meñutim,
klasičnom muzeju baš i nije sve-
Tako vrli Benedikt Kotrulj(ević) činjenica je da je ulaznica na
obuhvatno moguće zbog položa-
("Dobrorečeni" iz roda Kotrulj, gradske zidine od početka 2006.
ja izloženog predmeta). Mogu se
pa treba paziti na grafiju ako bi sada visokih 50 Kn za odrasle i
"posjetiti" - (u)vidjeti i (prispo)
se Sveučilištu dalo ime i prezime 20 Kn za djecu, a od početka
dobiti, zamijetiti političke karte i
tog Dubrovčanina) u Knjizi o svibnja 2006. ulaznica u svaki
kronologija povijesti (starog)
umijeću trgovanja (prijevod s pojedini muzej Dubrovačkih mu-
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 35
O
Ossvvrrttii
zeja čak 35 Kn za odrasle i 15 Kn znatnijem broju jer im neće biti ako može pripomoći propasti je-
za djecu (za grupe od 10 ljudi: poznata činjenica prošlih, a na- dne cijele dekorativne kulture".
20 Kn za odrasle i 10 Kn za dje- dam se i ne tako skorih, budućih
cu). Bio je prijedlog na Stručnom (općeživotnih) poskupljenja.
vijeću Dubrovačkih muzeja da se (Ostvareno) poskupljenje je na- * U nešto kraćem obliku objav-
uvedu tzv. obiteljske karte za ravno u pravilu uvijek nepisano ljeno pod naslovom: Uz virtualni
ljude iz RH da se donekle ublaži pravilo i naredba gradskih vlasti. muzej ili multimedijalni centar u
poskupljenje. Možda će broj pos- Lazaretima, Trebamo i klasični
Friedrich Nietzsche, O koristi i
jetitelja biti jednak jer, statistički Arheološki muzej i Muzej Domo-
štetnosti historije za život, Matica
gledano, nije isto kada ima ma- vinskog rata, Dubrovački list,
hrvatska, Zagreb, 2004, str. 95,
nje posjetitelja, a ipak se zaradi god. VII, br. 370, (srijeda, 28.
kaže: "...kultura može biti i nešto
više novca (zbog poskupljenja prosinca 2005.), Dubrovnik,
drugo do dekoracija života, koja
karata), nego kada imate više 2005, str. 50.
u osnovi ipak znači samo pretva-
posjetitelja a, uvjetno rečeno,
ranje i prekrivanje. Jer svaki uk- ** U Lazaretima - virutalni muzej
manje novca. Mislim da je to ne-
ras skriva ono ukrašeno. ili multimedijalni centar?, Vijesti
suglasje s onim, terminološki i
...istinoljubivost ponekad može muzealaca i konzervatora, br. 1-
općenito gledano, poslanjem
nanijeti štetu obrazovanosti koju 2, Zagreb, 2006, str. 56-57.
muzeja. Bilo kako bilo, možda će
se upravo poštuje, pa čak i onda
posjetitelji ipak ulaziti u muzej u
Ne može pojedinac umišljati da prije propasti ako im oni budu je uhvatilo maha...
je on ukupno zbir pojedinaca pripremali ručak i večeru. Treba
Vjerojatno će te na sljedećim
jednog naroda – dok sofistički znati da čovjek zdrava ili obnov-
izborima lobirati za stranku koja
pretvara manji argument u veći ljena duha – ne želi ručati niti
vam najviše obeća i plati na razi-
ili dio zamjenjuje cjelinom, ukup- večerati na račun drugog. Kada
ni gole egzistencije. Protiv zavje-
nim apsolutnim jednim. se pojedinca zaokupi hranom –
re materije u funkciji gole egzis-
golom egzistencijom, isti ne živi
Po istoj šabloni autokrat vodi tencije Hrvati se mogu spasiti:
za bitno i takvima se lako mani-
demos na „demokratski“ način i odvikavanjem od alkohola i dru-
pulira u pravcu smrti. Dakle, vri-
u rat, do kojeg je i doveo narod. gih modernih perverznih poroka
jeme je da budete samokritični
Kakvi su to autokrati s pretenzi- ponovnim navikavanje na rad.
kao «pastiri» jer očigledno je
jom vladanja nad duhovnim živo- Dakako, pomoću reda, rada i
koliko je Hrvat potaknut u prav-
tom Hrvata dok pokazuju na pro- discipline duh postaje jači, a ne
cu duhovne obnove: nezaposle-
storima Hrvatske uglavnom volju po autokratskim šablonama.
nost i odvikavanje od rada u Hr-
za golom egzistencijom. Utoliko,
vatskoj toliko je uhvatilo ma-
i crkva otvara javne kuhinje i pri-
ha ... alkohol, droga i perverzije 1
hvatilišta za pijance. Kakogod, Apsolut je perpetuum mobile –
u svim slojevima društva, toliko
biskupi nisu svjesni da će narod vječno pokretljivo
Latini znadu da je g. JELAVIĆ u ziteta“, g. Matvejević. On kaže: VIŠE NE PALI. AKO HRVATI U
Hrvatskoj, koja se ne uzbuñuje “...prema tome ova upotreba MOSTARU NE MOGU DOBITI
niti pljačkom banke od strane državljanstva proizlazi iz jedne SVEUČILIŠTE, UNIVERZITET IM
meñunarodne zajednice, niti na- niske političke kulture, u kojoj su NEĆE TREBATI, PA OSTAVIMO
vodnom pljačkom JELAVIĆa. ostali elementi različitih tradicija ZDRAVOM NARODSKOM OSJE-
koje ne uspijevaju da evoluira- ĆAJU I CRKVI, DA SE BRINU I
O prvom Latini pokorno šute, a
ju... i dalje... nije mu ništa sme- DALJE O HRVATSKOM JEZIKU.
„kriminalnog“ JELAVIĆA upotreb-
talo što je u mostarskoj gimnaziji
ljavaju u svojoj hajci za iskorje- „U Mostarskoj gimnaziji vrlo lako
sjedio uz dva Muslimana.
njivanje vrste „bosanicus croati- sam naučio toliko hrvatski, da
cus“. NJEMU NE, ALI JEZIKU, KOJIM mogu predavati na Zagrebačkom
GOVORI JEST, VIDI GORE! sveučilištu.“
U biti, sudionici emisije su bili na
liniji: dvojno državljanstvo nije „Slušao sam vas kako govorite, SUPER - REKLAMA ZA TO
problem i to se pitanje ne smije tri ili četiri riječi ste izgovorili, SVEUČILIŠTE!
kompromitirati zbog nekoliko koje hrvatski standard, koji sam
„Neke stvari iz kulture mogu pri-
negativaca, kao što su Jelavić, ja predavao u Rimu ne bi prihva-
bližiti ljude, na tom prostoru kao
Pašalić, Rojs... Ta su gospoda tio ... ŠTO JE HRVATSKI STAN-
što je prije bilo..“
indoktrinirana nedokazanom te- DARD, ZAMJENA ZA JUS?...
zom da su imenovani negativci, CILJ JE, DAKLE, JASAN, ALI NE-
"Zašto matematiku ne bi mogli
pljačkaši, tajkuni, što je smišlje- OSTVARIV.
zajedno da slušaju ?“
no iskonstruirano, da bi ih se bez
suda osudilo u narodu. Ali nisu U REPUBLICI SRPSKOJ MU SE
NA KOJEM JEZIKU: TROUGLA ILI
neka djela ono što kod tih ljudi ZBOG GORNJEG SMEJU. Tamo
TROKUTA?
smeta, već njihove političke ide- ništa nije, kao što je prije bilo...
je. U slobodnom svijetu je slobo- Heidelberški univerzitet dao bi
A MI BISMO TO TREBALI OZ-
veliku donaciju Mostarskom uni-
dno političko djelovanje onih, BILJNO SHVATITI! ZAŠTO, PA
koji su slobodni, dakle želite li ih verzitetu, pod jednim uvjetom,
ZAR SMO MI NAJGLUPLJI?
ušutkati, pobrinite se, da to više koji su postavili Nijemci: „da se
zajedno spojite, jer pojedinačno
nisu.
nemate dovoljno snage i u sebi
Izmislite priču, dodajte ju mediji- Salve Latini!
sposobnosti da budete univerzi-
ma i oduzmite čovjeku slobodu. tet. ...“
Poslije ćemo vidjeti što će s njim
TE EUROPSKE TRIKOVE O SPA-
biti. Very simply!
JANJU, PA I U ZAJEDNIČKI UNI-
Netko reče, da se loše odnosimo VERZITET SMO PROŠLI, PA TO
prema potencijalnoj radnoj snazi,
koja dolazi iz BiH, a da nam na
vrata kucaju djelatnici iz Albani-
je, Senegala, i dr.... Taj ne vidi,
da su to ljudi, čijim primanjem
„negiramo uskogrudnost, autar-
hiju, ...“ koja se Hrvatima inače
pripisuje, pa gostima treba dati
što bolje uvjete, a nebrigom za
Hrvate u BiH, Hrvatska potvrñuje
da je u europskom trendu ureñe-
nja BiH: BOSNA CELA U DVA DE-
LA.
U Republici Srpskoj nam se sme-
ju....
U emisiji je sudjelovao, vjerujem,
dobrohotni profesor „univer-
Stranica 40 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Živjeti NDH
oboje Osijek po 2.500 kuna; drvom, V. Jelinek „Kartonaža“, Zagreb te po 100 kuna: Alma Rudović, msgr.
Činovnici Praštedione, Zagreb 2.152 i „Induvez“ d.d., Zagreb; dr. Kamilo Dočkal, Adolf Roth i „La
kune; Ljudevit Žakman, Zagreb 400, Branis- Nationale“, osig. Društvo, svi Zagreb.
Ivan Petrak, Zagreb i Krohag d.d. Zag- lav Ditš, trgov. fotogr. potrepšt., Zag-
reb po 2.000 kuna. reb i mr. ph. Mirko Kraljević Požega;
UMJETNOST
Nadalje su dali po 1.000 kuna po 250 kuna, Josip Mihordin, Franjo
“Croatia“, tvornica baterija, Jos. Pas- Vouk st., Franjo Šnajder, trg. šperplo- IZLOŽBA
pa, Rudolf Paspa, Dr. Tomo Severović, ča, dr. Rikard Kleinkind, „Artex“ Ante
Društvo odlikovanih ratnika Hrvata, Mistafić, Nakl. zavod „Albini“, Paško Posjetite umjetničku izložbu Wilhelma
banka i štedionica Krap. Toplice pod- Dizdar manuf. trg. i „Epoha“ knjiž. S Buscha u Umjetničkom paviljonu u
ružnica Zagreb, Ervin Fleischer, Gus- Korunda, svi Zagreb, Zagrebu.
tav Križanec; po 200 kuna: činovnici Praštedione, 50 % popusta na željeznicama!
po 500 kuna: „Philips“, teh. trgovina Čakovec, Varaždin 128,
1-49 Hrvatski knezovi vladaše Dalmacijom (D.Prebeg) 1-50 Skradin pogled s ušća Krke (D.Prebeg)
Šubić stolujući u Skradinu kuje nu. Ban stoji, desnom rukom pri-
Kada Pavao I. Šubić posta hrvats-
svoj vlastiti novac i ima svoj ban- ma zastavu, a u lijevoj drži svitak.
kim banom, preseli se iz Bribira u
ski pečat (oko 1307.). Njegov je Natpis uz rub novca i niz koplje
Skradin u kojem tada bijaše bis-
pečatnjak (typarium) služio za glasi „BAN“ ili „BAN MLADEN“.
kupska stolica. Tu podiže svoju
otiskivanje voštanih i visećih pe- Revers ili stražnja strana novca
velebnu utvrdu, u narodu znanu
čata na pisanim dokumentima. predstavlja Isusa kako sjedi na
kao „Turnina“. Živjeći i vladajući
Banov pečat nosi heraldički am- prijestolju s velikom aureolom od
iz Skradina, izdaje razne banske
blem (grb) obitelji Šubić te rubni točkica oko glave. Iznad prijesto-
listine i povelje. Na lokaciji zvanoj
natpis, citiram: „PAULUS DE BRE- lja, s jedne strane Isusove glave
Prukljan ima svoju pomorsku i
BERIO BANUS CROATORUM D oznaka «IC», a sa druge «XC».
ratnu luku. Skradin dobiva
(omi)N(u)S ET BOSNE“. Sredinom Groševi bijahu izrañivani od sreb-
«civitet» ili status slobodnoga
pečatnjaka dominira ratnički štit ra, prosječne težine oko 2.10g i
grada, a grañani plaćaju obveze
sa motivom lijevog orlovog krila i promjera nekih 21mm. Druga ina-
prema gradskoj upravi (mitnicu,
vojničkog šljema s vizirom okre- čica prve vrste groševa Pavla I.
općinsku mesnicu, lučku pristoj-
nutim ulijevo te dugom padaju- Šubića, moguće i podvrsta, pot-
bu, ribarenje i sl.). Osim toga,
ćom perjanicom. Uokolo amblema puno je identična navedenom opi-
dragovoljno plaćaše i sve troško-
poredane su cvjetne grančice. su prve verzije, a kovana je od
ve novosagrañenom skradinskom
Danas su nam poznate dvije vrste 1302-1304. godine. Razlika je sa-
samostanu redovnica
novca Pavla I. Na jednoj je uz mo u rubnom tekstu na aversu ili
sv.Elizabete, koji je ban Pavao I.
njegovo ime još i ime njegova prednjoj strani, gdje piše “DVX
posebno dao izgraditi za sestru
brata Mladena I. Na drugoj je pak PAVL BAN MLADEN“.
mu Stanislavu. U njemu ona bi
uz njegovo ime, ime njegova sina
zareñena te osobno upravljaše Ban Pavao I. Šubić posjeduje mo-
Mladena II. Novci bana Pavla I.
tim samostanom sve do svoje derni kaštel u Skradinskom buku
Stranica 44 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Podlistak
putu do Dugog Sela je umro. boravio i u Crikvenici, a u posljed-nih kriminalnih tipova, koji su
Osobito je važnu ulogu u vodstvu nje vrieme je opet prebačen na unešeni i u brojne sudsko-
ove brigade igrao Milan Polak iz područje moslavačka brigade, redarstvene propise. Dakako da
Bjelovara, po zanimanju odvjet- gdje je sada i zarobljen. je meñu takvim ljudima spomenu-
nik, koji već dvie godine boravi to političko rukovodstvo moglo
Ovakvo političko vodstvo vodilo je
meñu odmetnicima. Ovaj je židov raditi što god je htjelo.
skupinu ljudi, koji su se uglavnom
igrao u brigadi neku zagonetnu i
sastojali od ljudi bez zanimanja,
mračnu, a dakako i vrlo važnu
koji su se kao proleteri u posljed- Izvor: „Bitka kod Oborova“, Milan Bruno-
ulogu. On je svojevremeno bio
nje vrieme skitali iz grada u grad, vić i Tomo Sović, Udruženje boraca NOR
prebačen i meñu primorske od-
a imade meñu njima i dosta obič- Općine Dugo Selo, 1965., str. 172. i 173.
metnike, pa je tako neko vrieme
OD DVOGLAVOG ORLA DO
CRVENOG BARJAKA
P. N. Krasnov
BOLJŠEVIZAM (2)
Osma (i posljednja) knjiga romana
Zabruji jak akord i silan glas po- - No! – krikne on. – Ta to bar veni armejac, koji je nalijevao
trese čitavom dvoranom. znate, drugovi, pa što šutite kao Poležajevu vino, spustio je bocu,
zaliveni? Hajd! široko rastvorio sive oči i smješ-
Nalij pokal, kajući se radosno, snažno pratio
Nesta vina! Uzalud se, Vanjka, mučiš, pjesmu.
Nesta vina, Uzalud si glavu tareš ...
- A i ti, huljo! – propišti Korži-
Nesta i pjesama! Najprije pristade Rahmatov, a kov, pa trgne iza pojasa teški
U vinu je strast, za njim nije mogla ni mladež da samokres i odapne crvenom ar-
U vinu je slast se suspregne. Golub je svojim mejcu ravno u usta...
I dubina i širina, staračkim, drhtavim glasićem
Pa će svijet nam Ovaj se zanese, jekne, nenadano
pripjevao, dok su mu suze tekle
postat tijesan, niz obraze: prekinut u svom pjevanju i pane
Kad rasplamti duh se bijesan! ... nauznak na pod, udarivši zatilj-
Ništa ne ćeš da polučiš ... kom u ugao otomana, Na mjestu
- Ej! – vikne. – Druže! Bokal amo! Pjevali su svi gosti, samo je Kor- ustâ razjapi se crna rupa, iz ko-
Koržikov mu se približi mekim, žikov, mrk, hodao dvoranom je je, tiho pišteći, tekla tamna,
mačjim koracima. amo-tamo. Naišao je na prvoga gusta krv.
- Što vi to radite? – propišti. – Vi čovjeka, koji se nije pokoravao
zaboravljate, da sam ja ovdje njegovoj volji i koji ga se nije
domaćin. bojao. Bjesnio je u sebi.
Stranica 50 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Ukazanja
ničkoj kasti.
Izabranik Svete Marije Gua-
dalupske bio je Juan Diego.
Prije dolaska Španjolaca bio
je poganin kao i ostali uroñe-
nici Azteki. Meñu prvima je
prihvatio kršćanstvo. Nije bio
polovičan kršćanin nego sa
svim svojim srcem. Kod krš-
tenja je primio ime Juan
(Ivan Diego prema franje-
vačkom svetom Didaku). Bio
je već oženjen. Žena mu se
obratila istodobno s njim i
dobila ime Marija Lucija.
Oboje su živjeli skromno i
oskudno. Posjedovali su po-
lje s kojega su se svojim ra-
dom uzdržavali bez domaćih
životinja. Hranili su se kuku-
ruzom, grahom, a katkada s
mršavom divljači. Ali oboje
su svakoga dana prisustvo-
vali svetoj misi usprkos veli-
ke udaljenosti od 12 milja
(19 km) od crkve franjevač-
Gospa se ukazala Juan Diegu ke misije. Meñusobno su
razgovarali samo o vjerskim
otajstvima. U svibnju g. 1531. na
Guadalupe došli su prvi Englezi na prvih 24 franjevaca što su došli k
Juana Diega došao je križ. Marija
jedan otok blizu obale Caroline u njima. Španjolski je kralj zatražio
Lucija teško je oboljela. Lijekovi
Sjedinjenim Državama. Ali Špa- od pape biskupa za ovu „Novu
joj nisu ništa koristili. S dubokom
njolci su već prodrli i u Južnu Španjolsku“. Preporučio je papi za
je pobožnošću primila posljednje
Ameriku do Perua, gdje su živjeli biskupa monsinjora Zumarragu,
svete sakramente i sveto umrla.
uroñenici Inke, i u Sjevernu Ame- staroga 60 godina, vrloga štova-
riku do srca Meksika gdje su obi- telja Presvete Djevice. Papa ga je Kao udovac Juan Diego preselio
tavali uroñenici Azteki. Meksiko, imenovao biskupom u Meksiku g. se u Tolpetlac gdje je živio njegov
glavni grad Azteka, brojio je g. 1528. stric Juan Bernardino, i on obra-
1519. stotinu tisuća stanovnika, ćenik na kršćanstvo. Juan Diego
Službena je Crkva tako ušla u
kada ga je osvojio Španjolac Cor- je i odavle svaki dan išao na svetu
Ameriku s nasljednikom svetih
tez sa svojim malobrojnim ali do- misu k svetomu Jakobu u Thalte-
Apostola. Ali se Presveta Djevica
bro naoružanim konkvistadorima. lolco (udaljenu 4 milje), pa je mo-
nije obratila izravno biskupu. Nje-
Cortez je za dvije godine osvojio rao vrlo rano poći na put. Na putu
zin je običaj da odabire svoje iza-
cijelu zemlju Meksika. izmeñu grada Tolpetlac i misije
slanike meñu malenima, neznatni-
Thaltelolco nalazi se brežuljak
Sa svom svojom pohlepnošću za ma i neukima da tako jasnije zas-
Tepeyac. Na njemu su bila podig-
zlatom i za osvajanjima Španjolci ja Božje djelo. Stoga ona nije
nuta tri malena hrama poganskoj
su bili još ipak katolici, kakvi tak- odabrala ni kojega od biskupovih
božici Tomantzin, toj krvoločnoj
vi, pa su doveli u Meksiko franje- franjevaca, ni kojega od Španjola-
božici, kojoj su poganski svećenici
vačke misionare. Azteki su se kla- ca sa starodrevnom kršćanskom
prije dolaska Španjolaca žrtvovali
njali krivim bogovima, ali su ipak predajom. Ne, ona je odabrala
tisuće ljudskih žrtava. Na vrhu su
imali neki religiozni temelj i dosta prezrenog uroñenika, koji je pri-
toga brežuljka samo gole litice.
su lako prihvaćali kršćanstvo od padao najnižoj društvenoj uroñe-
Stranica 52 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Ispovjednikov kutak
KLANJANJA
6 14
Bi čovjek poslan od Boga, I Riječ tijelom postade
ime mu Ivan. i nastani se meñu nama
i vidjesmo slavu njegovu
7
On doñe kao svjedok - slavu koju ima kao
Jedinoroñenac
da posvjedoči za Svjetlo
od Oca - pun milosti i
da svi vjeruju po njemu.
istine.
8
Ne bijaše on Svjetlo, 15
Ivan svjedoči za njega. Viče:
nego - da posvjedoči za
"To je onaj o kojem
Svjetlo.
rekoh:
koji za mnom dolazi,
9
Svjetlo istinsko preda mnom je
koje prosvjetljuje svakog jer bijaše prije mene!"
čovjeka
fra Petar Filić, OFM, Zagreb doñe na svijet; 16
Doista, od punine njegove
svi mi primismo,
P R O S L O V 10
bijaše na svijetu
i to milost na milost.
(Iv 1,1-18) i svijet po njemu posta
i svijet ga ne upozna. 17
Uistinu, Zakon bijaše dan po
U početku bijaše Riječ Mojsiju,
i Riječ bijaše u Boga 11
K svojima doñe a milost i istina nasta po
i Riječ bijaše Bog. Isusu Kristu.
i njegovi ga ne primiše.
18
2
Ona bijaše u početku u Boga. 12 Boga nitko nikada ne vidje:
A onima koji ga primiše
Jedinoroñenac - Bog -
podade moć
3
Sve postade po njoj koji je u krilu Očevu,
da postanu djeca Božja:
i bez nje ne postade ništa. on ga obznani.
onima koji vjeruju u
Svemu što postade njegovo ime,
13
4
u njoj bijaše život koji su roñeni
CRVENI DRONJAK
Gen Kameni, Zagreb predizbornu? A: Pravodobitna akademija je
mjesto za takvo što?
B: Ne. Danas idem k Njemu.
B: Dakako! Tamo su se obučavali
A: Spremni. A: Njemu?
komunjari za svoje pretvorbeno-
B: Spremni! B: Stjepanu Mesiću, Tovarišu. Na- privatizacijske poduhvate. Sada
stojim ga angažirati za ravnatelja treba tu opljačkanu lovu opleme-
A: Jedva sam Vas pronašao g.
i predavača na Pravodobitnoj aka- niti, kako to oni kažu. Pravom do
Antica. Otkud Vi na Britanskom
demiji. Uskoro mu istječe predsje- dobiti! Jasno misli se na hrvatske
trgu?
dnički mandat, pa bismo se mogli pravosudne kriterije pod ravna-
B: Mora se! Ovdje počima Pantov- zamijeniti. Ja u predsjedničku fo- njem Mladena Bajića. Pod ustaš-
čak. telju, a on na moje ravnateljsko kim imenom, da ih se ne prepoz-
mjesto u Akademiji. na.
A: Vježbate? Nadate se pobijediti
na predsjedničkim izborima? A: Mislite na Ustašku akademiju u A: Sad mi je jasno. Pravodobitna
Kerestincu? akademija je partizansko učilište.
B: Točno. Ne vidim pravog supar- Umjesto Kumrovca. Vi ih samo
nika! Hrvatska mora i na izborima B: Upravo na nju. uslužno pokrivate. I dobro zaradi-
pobijediti! te, pritom.
A: Teško će on na to pristati. On
A: Kušate sebe prispodobiti s Hr- je boljševik? Rekao bih po roñe-
B. Pametan si ti Kameni. Mora se
vatskom? nju. U njemu teče čista komunis-
od nečega živjeti.
tička krv.
A: Ne rekoste li da će gospon-
B: Zato sam i ponio
drug Stjepan Mesić biti i predavač
crvenu zastavu s cr-
na Akademiji?
venom zvijezdom pe-
tokrakom. B: Bit će! Predavat će „Osnove
praktične pohlepnosti“. Držat će i
A: A ha, to je zastava.
vježbe na temu „Čišćenjem susje-
Nu, ne vidim crvenu
dovih tavana do zdravlja“. Ima u
petokraku zvijezdu na
tome velikog iskustva. Od djetinj-
njoj.
stva.
B: Trebaš imati pravo
A: Bilo je zanimljivo. Moram ići.
partizansko oko da bi
Nego otkud Vam ta crvena zasta-
vidio crvenu zvijezdu
va?
na crvenoj zastavi.
B: Imam ju oduvijek. Pogledaj
A: Vi ga imate?
kad ju raširim.
B: Uvijek kad treba!
A: Pa to je ustaška zastava? Zgo-
Uvijek spreman – za
dno složena.
Dom!
B: Rekoh, pametan si ti Kameni!
A: Mislite Ga zaista
Pozdravi urednika. Navrati. Na
nagovoriti?
čaj. Romanijski, od čubre.
B: Znam ja njih jako
A: Hoću. Spremni.
dobro. Važan im je
samo pun džep. To B: Spremni!
što tobože cijene crvenu boju sa-
B: Oduvijek sam bio Hrvatska! mo je posljedica zauzetosti dru-
A: Što će Vam onda to crveno gih. Uzeli bi oni i crnu kad bismo
platno? Ne ćete valjda s njim u im ju dali.
Stranica 54 B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8.
Kolači
Sastojine za tijesto:
2,5 dl mlijeka,
1 žumanjak,
1 žlica šećera,
Pripremila: 45 dg brašna,
Marija Dragun roñ. Takšić
1 dg kvasca,
1 žličica soli,
U 45 dg brašna staviti 5 dg masti (ili 7,5 dg margarina), te izmiješati. Dodati 1 žličicu soli, 1 žuma-
njak, kvasac s mlijekom i 0,5 dl mlijeka, te umiješati tijesto. Na stolu dobro izmijesiti tijesto, raz-
valjati tanko (debljine prsta). Okruglom modlicom veličine oraha vaditi krofne. Ostaviti 30 minuta
da odstoji.
Završna obrada:
U zdjelici izmiješati šećer i kako (čokoladu
u prahu).
Dobar tek!
B r o j 2 8 - 1 1 . li s t op ada 20 0 8. Stranica 55
Čitatelji
Dragi moji poznati i nepoznati prijatelji, Ostalo mi je u pameti da je Menachan Begin kao
mlad borac za nezavisnost Izraela, (vjerojatno
Ako postoji slučaj, slučajno sam upoznala majku 1947.), sa svojom skupinom ljudi, upao u Hotel
čije je dijete bolesno. Vladimir je do ovog ljeta bio David u Tel Aviv-u, gdje je za večerom sjedilo 5
zdravo dijete, u Vinkovcima je završio osnovnu (pet) engleskih generala. Begin je sa svojom skupi-
školu, upisao srednju i počelo je ljeto. Postajao je nom hladnokrvno ubio svih petero generala i pob-
sve umorniji, na nogama su se pojavile crvene toč- jegao. Za njim je bila raspisana velika novčana na-
kice i bolest je dobila ime. grada. Izrael je dobio nezavisnost, (ne samo zbog
Leukemija. toga), priznat od Engleza, Amerike, i skoro cijelog
svijeta. M. Begin je mnogo kasnije postao predsje-
dnik političke stranke Likud, i premijer Vlade države
Izrael. Kao takvoga ga je primila i engleska kraljica,
da ne nabrajamo druge. On je dobio i Nobelovu
nagradu za Mir 1978. godine, koju je podijelio s
(već odavna ubijenim) Anwarom al-Sadatom, pred-
sjednikom države Egipat.
Ovo sam napisao samo po sjećanju, bez provjere
ijednog navoda! Ipak je važno da se neki pojmovi
rasčiste. Ako borac za nezavisnost židovskog naro-
da može postati predsjednik Vlade, nakon gnjus-
nog ubojstva pet engleskih generala, onda se mora
postaviti pitanje zašto i borac za nezavisnost hr-
vatskog naroda (u ovom slucaju Zvonko Bušić) ne
dobije dužno poštovanje svojih sunarodnjaka. Pr-
venstveno zbog njegovih nakana, jer on nije htio
Od tada je u bolnici na Šalati, druga tura kemote-
nikoga ozlijediti, a najmanje ubiti. Zvonkina trage-
rapije je završila. Znala sam i prije da djeca obolije-
dija je bila u tome što on nije mogao kontrolirati
vaju, a ova bolest za mene sad ima lice Vladimira.
glupost cijeloga svijeta, pa ni aroganciju njujorških
Vladimir se bori za svoj život, doslovce. policajaca. Da su se oni držali njegovih danih im
uputa, ne bi bili nastradali. Hrvatsko čitateljstvo bi
Molim Vas da ovaj e-mail pošaljete na adrese svo-
moralo o tome biti informirano i odati dužno pošto-
jih prijatelja koji vjeruju u molitvu i neka mole za
vanje pokazano svakom borcu za hrvatsku državnu
Vladimirovo ozdravljenje. Energija stotina ljudi koji
nezavisnost!
vjeruju može prevagnuti i pomoći mu da bude bo-
lje. Možda bi "najbolje pero Hrvatske" - Slavenka Dra-
kulić mogla napisati knjigu o tome?! Radni naslov:
Hvala.
"Razlike izmeñu Bušića i Begina"?
Branka Novaković
S poštovanjem uredništvu i hvala na uvrštenju,
Sveza: davor.zivkovic@si.t-com.hr
Dr. Radoslav Marić, (ne baš iz New Yorka)
DocMaric@aol.com
RAZLIKE IZMEðU BUŠIĆA I BEGINA
U Glasniku br. 26, u članku o Zvonku Busicu, auk-
tor tvrdi da je:
"Izrael je nastao na konferenciji regijona istočnog
Sredozemlje i zalaganjem europske trojke, koja je
869 puta putovala i posredovala izmeñu Engleza i
Židova, pa nije bilo nikakvog krvoprolića niti ratnih
Obavijest Hrvatski
uljudbeni
pokret
Udruga za zaštitu prava
grañana
Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Hrvatska
tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757
hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr
Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom
Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.
Uredništvo:
dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431
Hrvatska starokatolička televizija
Hrvoje Mirković
(www.svakovamdobro.hr) prikazuje dokumentarni film:
grafički urednik
091/33-88-432