Professional Documents
Culture Documents
Upropastitelji Srbije
Upropastitelji Srbije
Upropastitelji Srbije
UPROPASTITELJI SRBIJE
Tekst je preuzet od Instituta Paralaks
NOKTOM PO POVRINI
Analiza platnog bilansa Srbije od 2003. do 2005. godine1 otkrila je neke anomalije: a) Srbija je u velikom deficitu a istovremeno, od 2000. do 2006. godine, tednja je uveana oko 20 puta; b) kumulativne neutralne transakcije, a posebno izmeu dravljana, uklapaju se u eme meunarodne triangulacije za pranje novca; c) Kipar je jedan od glavnih primalaca novanih tokova iz Srbije a istovremeno bilateralni bilans plaanja sa Kiprom belei znaajne deficite; d) meunarodni tokovi pokazuju krajnju neobinost veliine, strukture i disbalansa neutralnih transakcija, zbog izbegavanja propisa o deviznom poslovanju i pranja novca. Ekonomski kriminal mogao bi se kvantifikovati merenjem sive ekonomije, razlikom izmeu zarade i potronje, i odnosu priliva i odliva novca. Meutim, istraivai makro tokova novca i odnosa ekonomskog kriminala (kriminal u funkciji dobiti) i organizovanog kriminala (novac u funkciji kriminala) u Srbiji, suoeni su sa nedostatkom, nepouzdanou i neusklaenou podataka institucija drave. Godinja teta od ekonomskog kriminala po ekonomiju Srbije procenjuje se na oko 374 miliona evra, a ukupna teta u periodu od 2000-2005. godine procenjenjuje se na oko 1,9 milijardi evra, to je 81,2 % od ukupno ostvarene tete i 13% od svih prestupa. Na rast privrednog kriminala, osim ljudskih i sistemskih slabosti u tranziciji, uticali su i organizovani kanali izbegavanja plaanja poreza, korupcije, kriminalizovanja privatizacije i drugi faktori. Kriminalne organizacije raspolau novcem kroz nove kriminalne akcije, kupovinu nekretnina, umetnikih dela, antikviteta i druge, i tako remete funkcionisanje slobodnog trita. Sistem protiv pranja novca u Srbiji je, iz nekog razloga, na jako niskom nivou, posebno u smislu i prepoznavanja i gonjenja. Da bi se spreila institucionalizacija prljavog i opranog novca, opte je poznato da bi trebalo proveravati strukturu vlasnitva, varijacije u kapitalu odreenog preduzea, da li je preduzee subjekt zelenakih aktivnosti, i to ne samo iz zvaninih raunovodstvenih podataka preduzea, ve i koordinacijom interne i eksterne kontrole finansijskih transakcija. Sve se ovo u Srbiji ne ini, a pomenuti iznos morao je od negde doi i negde da zavri. Od i kod najirih slojeva graana nije. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo je 1992. godine Jugoslaviji sankcije, kojima je ograniena razmena roba sa inostranstvom. Tokom sankcija, iznoenje novca iz Srbije postaje
1
Petrus van Dajne, profesor krivinog prava Univerziteta u Tilburgu, i Stefano Donati, savetnik za suzbijanje privrednog kriminala misije OEBS u Srbiji, su autori ovog istraivanja iz 2006. godine.
10. juna 1997. prodato je 49% Telekoma Srbija, i to italijanskom Stetu 29% i grkom Oteu 20%. Na ime kupovine 29% Telekoma, Stet alje preko 700 miliona maraka u European Popular Bank, i to da se podeli na tri rauna: prvi za Natvest sekjuriti limitid, na raun u Paribas Frankfurt, vie od 16 miliona nemakih maraka; drugi za Velgo na raun u banci Barklis banci London, funte u protivvrednosti 1,7 miliona maraka; trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 680 miliona maraka. Ote na ime kupovine 20% Telekoma alje u European Popular Bank vie od 540 miliona maraka i to da se podeli na tri rauna, prvi za Netvest sekjuriti limitid na raun Paribas Frankfurt vie od 12 miliona maraka. Drugi za Velgo na raun u banci Barklis London, funte u protivvrednosti vie od 1,3 milion maraka, trei za BB DD Cyprus raun u European Popular Bank na podraun Fond za razvoj Srbije vie od 529 miliona maraka. BB COBU sumu koju je dobila na ime prodaje dela Telekoma alje na raune nekoliko of or kompanija koje se nalaze na Kipru, po 160 miliona maraka prebaeno je na Hilsej, Verikom i Braunkort. Suma od 350 miliona plaena je istog dana na raun Kramdor investment menadment, koja je osnovana na britanskim Devianskim Ostrvima. Predstavnik BB COBU naziva firmu Krandor naom firmom. Nije poznato ija je firma Krandor i ko je uzeo proviziju od 350 miliona. Nekoliko meseci kasnije holandski Stet srpskoj of or firmi MCC uplatio je 2 miliona maraka, namena nije navedena. Sumnja da su na tom poslu italijanski i srpski akteri zaradili nikada nije osporena, ali ozbiljna istraga voena je jedino u Italiji 2001. 3 Tako su nastale legende o Tomiima, u Simpu i u NIS-u, o Mirku Marjanoviu, iji Progres jedino nije prodavao kineske igrake... 4 Pronalaze se rauni van zemlje na ime Mirka Marjanovia, na ime kerke Dragana Tomia ili paso drave Belize, gde je Milovan Boji otvorio raun kupivi dravljanstvo za hiljadu dolara. Njihova greka bila je u rukovoenju naelom: zato da se krijemo kad smo veni. 5 Meu novopridolima ima onih koji imaju i osobine grupa sa kojima se granie. Mikovi nije izmiljen za Miloevievog vremena, niti je pokazivao politike ambicije kao predstavnici stare garde, ali je poslednje decenije napravio Delta sistem, koji je
funkcionisao slino kao Karieva kompanija. Miloevi mlai ili Tref pokazivali su karakteristike bogataa iz sive zone, iji stepen legalnosti poslova je bio jo sumnjiviji od onih kojima su se bavili tipini predstavnici druge grupe. 6 Zagrebacki Nacional izvukao je Stanka Subotia Caneta iz anonimnosti, proglaavajuci ga za glavnog balkanskog duvanskog bosa i procenjujuci njegovo bogatstvo na pola milijarde dolara. Srpska re, partijsko glasilo SPO, pokuala je da razbije mit da je mogue obogatiti se od prodaje erpi, tvrdei da je Milan Jankovi meunarodni liferant oruja, ijim poslovima se bavi francuska policija. 7 Jednom prilikom u Atini, Slobodan Miloevi se zaustavio ispred Cepterove palate i prokomentarisao grkim zvaninicima: To je sve nae. Domaini su tvrdili da je Cepter multinacionalna kompanija, izmedu ostalog, i grka, ali Miloevi je ostao uporan: Ne, Srbin stoji iza svega toga.
10
Svojevremeno glasinu o svom ranjavanju Marko Miloevi je prokomentarisao: Kada sam to uo, malo sam se uvredio... Da me neko ubije, to je mogue, ali da me rani i ostane iv, to je iskljueno 11 Bogoljub je vie puta rekao da su unuci brae Kari strateki raani u Americi, Kanadi, Engleskoj i Kini da bi kada odrastu zauzeli politike poloaje u tim zemljama. 12 Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije, Verica Bara, smatra da tajkuni imaju vlast koja im odgovara i da ine sve da takvo stanje traje to due, makar dok se sve ne "privatizuje".
Jedan od Hasanovievih saradnika, Rade Terzi, danas je advokat. Bio zamenik u Drugom optinskom javnom tuilatvu, a dolaskom DOS, Duan Mihajilovi postavlja ga za okrunog javnog tuioca u Beogradu, a njegovog kolegu iz kancelarije Gorana Ilia za javnog tuioca Prvog optinskog tuilatva u Beogradu. Duan Mihajilovi je insistirao na ovom izboru. U akciji "Sablja" Terzi je priveden i zadran u SUP Beograd, pod optubom da je bio zatitnik surinskog klana. Ispostavilo se da je kao vii tuilac izdavao nareenja Biljani Radovanovi, javnom tuiocu etvrtog optinskog tuilatva da se iz pritvora puste Duan Spasojevi i lanovi njegove bande, koji su bili uhapeni i deportovani iz Francuske zbog osnovane sumnje da su kidnapovali i pustili uz otkup od sedam miliona evra biznismena Miroslava Mikovia. Intervencijom Duana Mihajilovia, Terzi nije zadran u pritvoru, ali je podneo ostavku na mesto okrunog tuioca. Podneo je molbu da bude upisan i imenik Advokatske komore u Beogradu, a Duan Mihajlovi je vrio pritisak na advokate da njegovu molbu ne odbiju. Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala raspolae podacima da je Rade Terzi, kao okruni tuilac, primio velike novane iznose za prikrivanje prijava protiv nekih mafijaa.
LANOVI
MIROLJUB ALEKSI, predsednik ALCO GROUP doo Roen je 26.03.1957. u Vranju. Diplomirani je inenjer. Prvo zaposlenje Miroljuba Aleksia je u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Beograd (PKB). Od 1994. do 1998. godine radio je u PKB banci. U vreme Ante Markovia, kada je socijalistiki sistem poeo da se menja u kapitalistiki, Aleksi osniva i svoju ALCO - Aleksi Company. Prvi poslovi preduzea bili su vezani za otkup ruskih potraivanja, klirinkih dolara i eskont menica na teritoriji bive Jugoslavije, rad sa komercijalnim i blagajnikim zapisima, i zajmom Republike Srbije. Prve etiri godine poslovanja firme, do hiperinflacije 1994. godine, dominirali su finansijski poslovi i investicije u vlastite poslovne prostore. 1995. godine Aleksi osniva Alco banku, a 1998. na javnoj licitaciji kupuje preduzee Pionir u steaju. Slede godine investiranja u Pionir, a zatim i u hotele. Posle prodaje Alco banke belgijskoj KBC banci, Alco Group danas ima etiri segmeta: a) proizvodni, koji ine 3 fabrike Pionir-a, Amasis iz Beograda, Hissar iz Prokuplja, Tipoplastika iz Gornjeg Milanovca, Intersilver iz Zemuna i Kotana i FOS iz Vranja; b) trgovinski, koga ine Cobex iz Beograda i Autopromet iz Nia; c) graevinarski, koji obuhvata Na Stan iz Beograda i Alco kao vlasnika nekretnina; i d) hoteli: Izvor (Aranelovac), Sloboda (abac), Tornik (Zlatibor) (svi velnes), Master hotel u Novom Sadu, a u planu je jo hotela, ukljuujui i na Adi ciganliji. 1977. godine sagraen je u centru apca hotel Sloboda, povrine 9.000 kvadrata, sa 100 soba i 5 restorana. Avgusta 2003. godine prodat je za 25 miliona dinara, uz obavezu novog vlasnika da u roku od 12 meseci investira jo 45 miliona dinara. Drugi potencijalni kupci eliminisani su pod udnim okolnostima pre aukcijske prodaje, i na aukciji je uestvovalo samo preduzee Amazis, a njegov vlasnik Aleksi i direktor Deni predstavljali su dva kupca samo formalno. Najvei ugostiteljski objekat u abakom kraju prodat je po ceni viestruko nioj od realne, a kupac nije ispunio preuzete investicione obaveze. Procenjena vrednost 70% drutvenog kapitala hotela od strane Agencije za privatizaciju iznosila je 1.554.374 evra, a Aleksi ga je kupio za 383.670 evra. U tom trenutku bilo je 158 manjinskih akcionara, radnika i penzionera na koje je drava prenela bez naknade preostalih 10.965 akcija. Procena kapitala nije izvrena realno, ve po knjigovodstvenim vrednostima. Hotel je prodat po 9,67 puta nioj ceni od trine, ime su mali akcionari oteeni za preko 1.700.000 evra. Manjinski akcionari hotela Sloboda uputili su Odboru za privatizaciju Skuptine Srbije, premijeru Vojislavu Kotunici, predsedniku Borisu Tadiu, Ministarstvu za privredu i Agenciji za privatizaciju, zahtev za novu procenu kapitala, reviziju privatizacije i raskid ugovora sa firmom Miroljuba Aleksia, Amazis. MIROSLAV ATELJEVI, predsednik ACMER-M doo Najvei akcionar Neoplante, sa 48,11% kapitala, je firma Neoplanta zajedno, u kojoj 78,1% kapitala ima beogradska firma Acmer M, a 21,9% udrueni mali akcionari Neoplante. U Neoplanti, drutveni kapital ima 16,24%, Akcijski fond ima 16,03%, a Fond PIO oko 10%, manjinski akcionari imaju 7,51%, a firma Neoatal 2,13% akcija, pisalo je na sajtu Centralnog registra hartija od
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
1992. godine postao je direktor inenjeringa u Jugodrvu i na tom poloaju ostao do 1994. godine. Od tada se, posle prvih preduzetnikih koraka dok je jo radio u Jugodrvu, otisnuo u privatni posao. Gruji istie da ga je trino otvaranje Rusije, posle pada Berlinskog zida, podstaklo da, sa nekolicinom istomiljenika, pone stvaranje nove firme. Ona je danas postala znaajno ime u svojoj delatnosti. Posle formiranja sopstvene firme, 1994. godine, prva velika transformacija je 1997. godine kada se ujedinjuje sa firmom PSP, iji je jedan od osnivaa i generalni direktor Arkadije Blank. Odluka o ujedinjenju i stvaranju nove firme PSP-FARMAN Corp. pokazala se kao ispravna. Kompanija je ubrzo postala znaajan partner mnogim svetskim velikim firmama, a Gruji i Blank postali su dva kopredsednika. Kada su mali akcionari doli u prostorije Jugodrva kako bi dobili razliku novca od akcija koje je Branislav Gruji prodao na berzi, zamenik generalnog direktora za finansijska pitanja Ivona Petrovi prenela im je njegovu poruku da nemaju pravo na razliku vrednosti akcija. Mali akcionari su u septembru 2003. godine krenuli u akciju. Znali su da je prodaja akcija u prostorijama Jugodrva predsedniku Upravnog odbora Grujiu protivzakonita, da tako doe do akcija mimo berze. Zato je veina malih akcionara potpisala izjave. U jednoj takvoj izjavi pie: Obratila sam se Ivoni Petrovi, zameniku generalnog direktora za finansijske poslove, koja je bila zaduena za kupovinu akcija... Iznos za prodaju akcija sam dobila u evrima, koje je Ivona Petrovi u svojoj kancelariji izvadila iz fioke, a kopiju priznanice koju sam potpisala nije htela da mi da. Znajui da akcije vrede vie, pitala sam Ivonu Petovi da li e mi isplatiti razliku. Ona se samo nasmejala, a generalni direktor mi je rekao da to moe da se desi ako na berzi pobedi Branislav Gruji. Mali akcionari pisali su i brokerskoj kui Stockbroker koja je pomogla u pranju nezakonito kupljenih akcija od strane Grujia: S akcijama preduzea Jugodrvo a.d, koje glase na moje ime, trgovano je na aukciji 07. jula 2003. godine u Beogradu, u Sali za trgovanje na Beogradskoj berzi. Umesto mene, nalog za prodaju je dao Branislav Gruji. Pre prenoenja vlasnitva kupca u Privremenom registru potrebno je da kupac izmiri sve obaveze po prodajnoj ceni. Obavetavam Vas da kupac nije izmirio obaveze prema meni kao prodavcu i jedinom zakonitom vlasniku akcija (prema evidenciji u knjizi akcija Privremenog registra). Kad brokerska kua primi dopis registrovanog vlasnika akcije kojim se osporava zakonitost prodaje, praksa je da broker uradi izvetaj i da se razmotri prodaja, kako bi se zatitili mali akcionari. Brokerska kua Stockbroker bila je svesna da je kupovina putem punomoja, koju je sproveo predsednik Upravnog odbora, u prostorijama kompanije o ijim se akcijama radi - ilegalna. Brokerska kua ima odgovornost posrednika da zatiti male akcionare. Stockbroker koja je prodavala akcije za Branislava Grujia, odgovorila je malim akcionarima, koji su pretrpeli tetu: ...Iz vaeg dopisa ne vidimo u kakvu vezu stavljate nau brokersku kuu s privatnim aranmanom koji ste sklopili s drugim fizikim licem. Mi smo nalog za prodaju akcija dobili od lica koje je imalo regularno sudski overeno ovlaenje potpisano s Vae strane. Mali akcionari pisali su ponovo brokerskoj kui: U tom, tako kaete, regularno sudski overenom ovlaenju potpisanom s nae strane, nigde ne pie da opunomoenik moe prodavati akcije na berzi, a da razliku u vrednosti moe stavljati u u svoj dep... Vi niste ukazali na neregularnost prodaje akcija putem punomoja, tj. da je protivzakonit... Zbog ovakvog ponaanja brokerske kue Stockbroker, sluaj su prijavili direktoru i kontrolnom organu Beogradske berze, i Komisiji za hartije od vrednosti... Umesto dogovorenog intervjua o spornoj trgovini akcijama Jugodrva s generalnim direktorom Aleksandrom Matijeviem, predstavnik slube za kontakt s javnosu je putem telefona osporio navode, rekavi da su na zlonameran nain plasirani podaci iz Bele knjige, i da iza njih iz linih interesa stoji prethodni dugogodinji direktor. Marta 2005. godine, mali akcionari Jugodrva obavestili su Komisiju za hartije od vrednosti kako je Branislav Gruji nezakonito otkupio njihove akcije Jugodrva i o njegovom nezakonitom delovanju: krenju njegovih obaveza kao predsednika Upravnog odbora; isplaivanju minimalne vrednosti u evrima iz ladice zamenika generalnog direktora za finansije; Grujievoj kasnijoj prodaji ovih akcija na berzi, prodaji njegovoj linoj of-or kompaniji, i kako je u svoj dep strpao ekstraprofit koji je zaradio od prodaje ovih akcijama na berzi za mnogo vei iznos od onog koji je isplaivan malim akcionarima. Komisija za hartije od vrednosti konstatuje da Zakon o privatizaciji nalae da bi mali akcionari svoje akcije trebalo da prodaju na berzi, i zaobilazei nezakonitosti, prebacuje loptu Ministarstvu privrede i privatizacije, saoptivi da nije nadlena, bez pozivanja na propis po kojem nemaju nadlenost. Mali akcionari nisu bili
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
List Tabloid pie postoje indicije da pregovara sa Bedetom Pacolijem i Ekremom Lukom, da njima, uz trostruko veu cenu, plodnu sremsku, baku, banatsku ili zemlju iz Mave, preproda. Pregovori su skoro pri kraju, utvruju se modaliteti na koji nain da ta zemlja bude knjiena.
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
PRIDRUENI LANOVI
48
SRAN KAMENKOVI, WOERWAG PHARMA GmbH&Co Par dana nakon to je, na aukciji 10. septembra 2002. godine, Akcijski fond Republike Srbije prodao 41,93% akcija zrenjaninske fabrike lekova Jugoremedija firmi Jaka 80 iz Radovia, (Makedonija), prema svedoenju predsednika Udruenja malih akcionara Zdravka Deuria, tadanji direktor Sran Kamenkovi, koji je bio aktivno ukljuen u pripreme za prodaju akcija fabrike, savetovao je radnike da to hitnije skupe veinski paket akcija, kako bi se zatitili od onoga to dolazi. Radnici akcionari Jugoremedije seaju se da im je bivi direktor septembra 2002. godine svoju objasnio bez mnogo uvijanja: Kupila nas je mafija!. Petnaestak dana po aukciji, Kamenkovi na poziv Jovice Stefanovia putuje za Skopje. Dok je on na putu, radnici prikupljaju zastupnike izjave kako bi formirali veinski paket akcija, i biraju Zdravka Deuria za svog zastupnika. Deuri dolazi kod direktora po njegovom povratku iz Skopja, da se dogovore o daljim koracima. Kamenkovi mu, bez obrazloenja, saoptava da odlazi u penziju. 3. oktobra, direktoru stie faks iz Skopja sa predlogom da u novom Upravnom odboru Jugoremedije, kojeg ini 7 lanova, Jaka bude zastupljena sa 4, a ostali akcionari sa 3 predstavnika. Kamenkovi pristaje bez konsultacija sa radnicima, i 4. oktobra predlae tri lana UO ispred malih akcionara. prof. dr IVOTA MIHAJLOVI, MEGATREND UNIVERZITET Obrazovanje na Megatrendu je sve sem primenjenog... teorija apsolutno dominira... Nijedan as prakse niti bilo ega primenjenog u toku obrazovanja. Srea ako neki profesor koristi neko od savremenih sredstava za prezentaciju... I teorija je daleko od standarda na kvalitetnim Univerzitetima. Da li je Megatrend najpriznatiji domai univerzitet u Evropi mogu posebno suditi oni koji su ga zavrili i pokuali da nau posao. Na prste jedne ruke moete prebrojati profesore iji rad odgovara profesionalnim standardima... Loi kadrovi znae loije obrazovne mogunosti i skromno znanje studenata. Ceni se pre svega teorija i ne preterano po standardima koje nude razvijeni obrazovni sistemi. Koliko se ceni znanje studenata mogu da svedoim iz linog primera... sa prosekom od 10,00 u II i 9,60 u III godini ni prvi ni drugi put mi nije odobrena stipendija..., ali zato vidimo stipendiranje desetine MIS Srbije... ukljuujui ak i kolovanje u inostranstvu. Kljuna marketing kampanja za upis novih studenata bila je: 1) nova zgrada 2) najbolji studenti se finansiraju iz budeta univerziteta. Da je druga injenica neistina dokazao sam linim primerom. Prva je takoe neistina 2007. godine nije bilo nove zgrade Megatrenda. Megatrend broji 14.000 studenata, a kakvo je znanje? Zato je Boris Tadi bio na otvaranju nove zgrade 2008. Svake godine vi ostavite Megatrendu po 800 EURa za kolarinu + 10 EURa za svaki ispit + iznos za knjige (prosena cena po knjizi je 10 EUR)...mnoite to sa 14.000 studenata koliko u Srbiji ukupno postoji po reima dekana. Profesorska plata na univerzitetu je 600 EURa + dodaci za put i sl... Sami moete da pretpostavite gde i na koji nain se troi ostatak novca. Kome se polau rauni za troenje novca - U Srbiji nikome... Za svoj novac dobijate neadekvatno znanje, nemogunost zaposlenja, nemogunost javne kontrole troenja novca, neadekvatnu struktura kadra koji predaje... Ko radi na Megatrend Univerzitetu? Jedan profesor Megatrenda poverio se: kada sam trebao da se zaposlim na Megatrendu-niko me nije pitao ta znam-ve koga znam. Ovo ne vai za veinu drugih - decu, roake, kumove i ostale... Najboljih kadrova nema, ili brzo odlaze ali zato je veina njih iz vremena netrine privrede. To su ljudi koji studente treba da ue trinom privreivanju i koji grade budunost kompanija kroz studente koje obrazuju. Veliki broj profesora (i dekan meu njima) bio je deo u strukturi reima Slobodana Miloevia, najveeg diktatora u Evropi. Pojedinim profesorima zabranjen je ulazak u EU iz tih razloga! Paradoks je... na Megatrendu se imenuje student prodekan od strane univerziteta koji ima prosek daleko ispod najboljih studenata i obnovljenu godinu. Na Megatrendu rade kadrovi koji ne bi mogli da budu ni administrativni slubenici u priznatim univerzitetima dok je njihova profesionalna etika jo diskutabilnija. Na mestu dekana je neko kome je zabranjivan ulazak u Evropsku Uniju, a dekan Fakulteta za Poslovne studije bio je zamenik ministra u vreme najvee svetke inflacije od 318.000.000%. RAJKO UNANIN jedan je od predavaa ovog fakulteta. Zdravom razumu nepojmljiva je eksplozija u "Grmeu", i tada i danas, ograena takvim zidom utanja da se moe samo naslutiti postojanje dosijea sa naznakom "dravna tajna". U optunici se navodi da je u maju 1995. DB
49
50
51
LANOVI PO POZIVU
prof. dr MIODRAG JEVTI, general major, naelnik VOJNO-MEDICINSKE AKADEMIJE Miodrag Jefti je solidan hirurg, ali je eleo da vlada na prestinoj medicinskoj ustanovi. Bio je skoro bez ansi. On se mlad oenio, tast mu je bio vojno lice u Skoplju i tu je upoznao svoju suprugu, tu je zavrio medicinski fakultet. Sve ostalo je sreivao tast. Kada je poeleo da vlada Vojno-medicinskom akademijom, obukao je sveano odelo i uao u prostorije Demokratske stranke. Preporuivao se, obeavajui da e se glavari stranke kod njega leiti uz punu diskreciju. Tadanji ministar odbrane i bivi naelnik ove ustanove, general-major Zoran Stankovi, nesmotreno je izjavio da naelnik VMA mora da bude general. Te uslove pukovnik Miodrag Jefti nije ispunjavao, nije imao doktorat... Pukovnik je unapreen u in general-majora i postavljen je za naelnika Vojno-medicinske akademije. im je uao u kabinet, general Jevti je stavio ulazna vrata sa ifrom, a kabinet uva vojnik. Na telefonske pozive ne odgovara, javlja se samo na vruu liniju. General je dva puta operisao Borisa Tadia. O kakvoj se operaciji radilo, nije saopteno. A Boris Tadi je predsednik Republike i graani, svuda u svetu, odmah bivaju obaveteni od kojih bolesti im predsednik boluje. Na VMA su aparati stari, esto se kvare, lekari teko utvruju dijagnoze. Nema para za hranu bolesnika... Ipak, kada je general Jefti u pitanju, para ima. On putuje na kongrese, na seminare, prvom klasom, s obezbeenjem, a vodi i svog sina, studenta medicine. Za njegovog sina, koji je na medicinu upisan preko reda, mora da se nae dovoljno deviza. Vano je da general vidi belog sveta. Na simpozijume i struna usavravanja alju se mladi lekari, koji taj posao treba da obavljaju jo dvadesetak godina. A, nabavke, tenderi, kupovina lekova... Zar makar na Vojno-medicinskoj akademiji njen naelnik ne moe da bude najstruniji lekar, ovek koji e makar komunicirati sa svojim kolegama? Nakon dolaska generala Miodraga Jeftia za naelnika, na mesto upravnika kuhinje VMA doveden je iz Svilajnca, gde je bio komandir voda, porunik Nenad Burnjakovi. Naelnik pogona intendantske slube pukovnik Zoran eki, koji je otputen sa VMA zbog nedolinog ponaanja, i vraen kada je Jefti postao naelnik, postavio je za vou smene kuhinje svog kuma Selejmana Hasanovia, kuvara. Takoe je u kuhinju doveo i verne poslunike, Hasanovia i Stojakovia, kojima je pod sumnjivim okolnostima nabavio diplome vkv kuvara, a sa tih mesta su sklonjeni profesionalci-podoficiri. Od kada su u kuhinju dovedeni, Janoevi, pa eki, plan dijetalne ishrane se pravi, ali se ne realizuje jer se ne nabavljaju potrebne namernice. Ako se ko pobuni preti se penzijom ili otkazom. VASILEIOS ENTERTILIS, generalni direktor Viohalco Group za jugoistonu Evropu OLIVER ROEGL, Predsednik IO Raiffeisenbank ad
Urednik, Grujica Spasovi (Vojislav eelj ga naziva major CIA) po dolasku Kotunice na vlast bio je saradnik Radeta Bulatovia u napadu na Gorana Petrovia, a zatim je poslat za ambasadora u Sarajevo.
17
52
IMA KAKO
ef Kabineta predsednika Srbije je diplomirani pravnik, Miodrag Raki. Zvanino, on rukovodi Kabinetom predsednika, stara se o blagovremenom izvravanju aktivnosti predsednika Republike i ostvarivanju saradnje sa dravnim i drugim organizacijama i institucijama radi utvrivanja stavova i kreiranja, odnosno sprovoenja politike. Miodrag Raki nije poznat javnosti. Prema mnogim izvorima, neki dvorjani, imaju kljuni uticaj i u donoenju krupnih odluka, a meu onima, koji crpu linu mo iz blizine sa Borisom Tadiem, pominju se: njegov savetnik, Sran aper, autor marketing kampanja za MUP u drugoj polovini devedesetih, kada se slikao za plakate u uniformi policajca, i predsednike kampanje Vojislava Kotunice na izborima 2001; i ef kabineta, Miodrag Raki. Raki je dugogodinji blizak saradnik Borisa Tadia i bio mu je savetnik za vojnoteritorijalne organe kad je Tadi bio ministar odbrane. Iz perioda inievog rukovoenja DS-om, potie politika kola DS, iji je direktor bio Boris Tadi. Iz te kole potiu neki od njegovih najlojalnijih saradnika, meu kojima i Miodrag Raki, desna ruka Tadia i generalni sekretar predsednitva DS. ef kabineta nema stambenih ni finansijskih problema. Kao lan izvrnog saveta optine Palilula, za vreme predsednikovanja dananjeg ministra za dravnu upravu Markovia, posle 5. oktobra, za kratko vreme se skuio i obogatio, dok ovek kome je on ef kabineta tvrdi da je beskunik. Nema ozbiljnijeg tajkuna koji blagoslov Predsednika ne dobija preko efa kabineta. Raki kontrolie korupciju u srpskoj dravnoj slubi. Dok se predsednik slika
53
IMA ZATO
U jesen 2008, bugarski mediji lansirali su priu da bugarske brodove izmeu Golupca i Smedereva presreu dunavski gusari i otimaju gorivo i robu. Nai tabloidi preuzeli su priu, iako se sami bugarski mediji ograuju da su glasine o 38 opljakanih bugarskih brodova preterane i da bi trebalo razmotriti interese posada i kompanija i ak izraavaju sumnje da se radi o prevarama osiguravajuih drutava. Dunavska komisija, nadleno telo za plovidbu Dunavom, nema primedbe na bezbednost plovidbe kroz Srbiju. U renoj policiji i brodarskim udruenjima tvrde da nema dunavskih pirata, mada ko hoe moe da ukrade sa bare, u Smederevu, Panevu i u drugim lukama, ali to je kraa ili razbojnitvo, a ne piraterija. Zato bi srpski tabloidi ba ovaj opis preneli nekritiki? Leta 1992, zaetnici gusarstva, kurir Jovica i pisac Radomir Smiljani, osniva Nove rue i Bele Vizantije, amcima svojih plaanih patriota19 blokirali su provoz Dunavom kod Beograda i reketirali kapetane i brodovlasnike. Dunav je vitalna veza izmeu Crnog mora i zapadne Evrope, i vlasnicima i prevoznicima bilo je lake da plate, nego da poteu pitanje, na koje ne bi bilo reakcije vlasti, bez ijih organa bezbednosti to nije moglo proi. SR Jugoslavija bila je izvan svih meunarodnih ugovora, pa ni Dunavska komisija ne bi pomogla. Laari na Dunavu bili su, tokom nezasluenih i niim izazvanih sankcija, 1992.1995, izloeni i iskuenjima kojima je teko odoleti, a srpska policija i carina nisu se meali. Kasnije je taj posao uzdignut do verca celih bari u panevaku luku, ali to je bio drugi, prilino jasno, dravni posao. Sve se to znalo i videlo na satelitskim snimcima. Dunav je, tokom sankcija, bio raj i za krijumare. Uz dozvolu Dravne bezbednosti, veliki verceri radili su na veliko, a mali na manje. Tada, uz Dunav, u istonoj Srbiji nastaje sloj ljudi koji naftu i benzin pretovaraju iz bari u svoje amce i mini tankere, i preprodaje. Sadanja pria je samo bleda senka tadanje velike prie, ali mogue je plod aktiviranja neke veze bugarskih laara i njihovih partnera sa srpske strane Dunava. Ako je bilo koji od ova tri, razlog, to bi, imajui u vidu zajedniki imenitelj, bio indikator o sutini samih tabloida u Srbiji.
IMA RATA
Krajem 1950.-tih preduzee Montaa gradilo je fabrike Prva petoletka u Trsteniku, Rekord u Rakovici, IMT u Zemunu, Slovensku plau u Budvi, bolnicu u Podgorici, stambene objekte na Novom Beogradu... Od 1960. do 1970. godine, nijedan znaajniji objekat nije se gradio bez uea Montae: Dom sindikata, zgrada Savezne skuptine, Tehnoloki fakultet u Beogradu, Zmaj u Zemunu, elezara-Smederevo, Goa u Smederevskoj Palanci i mnogi drugi objekti. Krajem sedamdesetih godina poeli su veliki poslovi u Sovjetskom Savezu. Montaa kree na evropsko trite pa uestvuje u izgradnji aerodroma u Frankfurtu, pote u Dizeldorfu, objekata u Bohumu, i na izgradnji Olimpijskog sela u Minhenu. Van Evrope, Montaa radi velike projekte poput vodovoda u Libiji i vodotornjeva u Kuvajtu. Poetkom osamdesetih, novo rukovodstvo, na elu sa Miomirom Pajkoviem, zacrtalo je radove u inostranstvu kao strategiju kompanije. Sa
Politbiro KP Rusije nije mogao da se oslobodi diktature Staljina, dok se Berija nije setio da mu ukloni efa kabineta, generala Poskrejbieva. 19 Radio-vezom snabdevao ih je eda Mihajlovi, koji je pobegao s parama koje je troio dok nije pao aka Legiji i Zemuncima.
18
54
IMA KO
Mlaan Dinki insistira da se hitno usvoje Predlog zakona o budetu s predlozima odluka o davanju saglasnosti na finansijske planove za 2009. godinu, i da se donesu pratei zakoni kojima se obezbeuje deo budetskih prihoda (zakona o izmenama i dopunama zakona o porezima na imovinu, zakona o akcizama, zakona o carinskoj tarifi, zakona o republikim i administrativnim taksama, zakona o izuzimanju od oporezivanja porezom na dohodak graana odreenih prihoda, zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, i zakona o penzijskom i invalidskom
55
IMA S KIM
Neboja Nedeljkovi, bivi direktor Aerodroma Beograd i JP Skijalita Srbije, postavljen je za generalnog direktora novinske kue Borba. Osim to je na elo novinske kue postavljen elektroinenjer smenjen zbog zloupotrebe slubenog poloaja i pronevera, radi se o oveku kojeg je Mlaan Dinki izbacio iz G17, a koji je potom preao u LDP, edomira Jovanovia. Neboja Nedeljkovi smenjen je s mesta direktora JP Skijalita Srbije nakon policijske istrage. Nedeljkovi koji je imao astronomske plate, u Aerodromu Beograd 800.000 dinara, a u Skijalitima Srbije 1.600.000 dinara meseno, dolazi na elo firme u kojoj zaposleni u proseku imaju platu izmeu 16.000 i 17.000 dinara. List Kurir objavio je da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio Zoran Ostoji, a da je osim Nedeljkovia, kandidat za ovo mesto bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je radio kampanju za LDP, a pre desetak godina bio zaposlen u ovom listu. Politiko imenovanje prvog oveka Borbe ponovo postavlja pitanje da li je ta firma mogla da bude privatizovana bez postojanja zakona o privatizaciji saveznih javnih medija. Tu privatizaciju omoguili su Sveta Marovi i Slobodan Orli. Oni su omoguili da privatni kapital ue u dravnu Borbu, da bi se izdvojio sektor kioska, plasman i transport, a na kraju i novine, koje nisu mogle da bude privatizovane. Postavljenje novog direktora ponovo je pokrenulo borbu za osam spratova, odnosno 40.000 kvadrata u samom centru Beograda. Povodom izjave potpredsednika vlade Mlaana Dinkia da je vlasnik Borbe i dalje Stanko Suboti Cane, vlasnik Ivan Radovanovi saoptio je 1. decembra 2008: Od septembra 2008. godine vlasnik sam firme Buana, jedini i stoprocentni, koja je, kao novi vlasnik Borbe zavedena u Agenciji za privredne registre reenjem od 11. novembra 2008. godine... Svako dovoenje bivih vlasnika u vezu sa sadanjom Borbom, zlonamerno je, upereno je protiv Borbe i nadasve je nelogino: zato bi neko meni prodao Borbu da bi postao vlasnik Borbe, kada je to ve bio. Radovanovi je istakao da je Borbu kupio iz razloga - jer se medijima bavi od 1984. godine i misli da zna kako je mogue osvojiti veliki deo medijskog trita u Srbiji. Komentariui postavljenje Neboje Nedeljkovia za generalnog direktora Borbe, Radovanovi je naveo da je to uinio u ubeenju da je on dobar menader, i dodao da nikada nije bio lan Vlade, nekog upravnog odbora i da on i Borba nisu imali nikakve veze sa postavljenjima i razreenjima Nedeljkovia u javnim preduzeima, ve je on to postao na predlog G17, a izabrala ga je Vlada, i red je da se u toj stranci i na Vladi te afere razree. Vlasnik dnevnog lista Borba Ivan Radovanovi predstavio je 2. decembra 2008. ureivaki kolegijum i koncepciju novina... Radovanovi je naglasio da niko od starih nije otputen i da je puno novih mladih ljudi primljeno. Objanjavajui zato konferenciji ne prisustvuje generalni direktor Neboja Nedeljkovi, iako je najavljen, vlasnik lista rekao je da je direktor spreen zbog bolesti i da mu je Nedeljkovi ponudio ostavku, koju nije prihvatio. Urednik Aleksandar Vasovi zadrao se u novoj Borbi samo tri nedelje. U Borbi, broj 1, generalni direktor, Neboja Nedeljkovi pie: U tekstu pod naslovom LDP u borbi, u dnevnom listu Kurir od 28.08.2008. godine, pozivajui se na dobro obaveteni izvor, novinar G. Kati i odgovorni urednik Rade Jerini nisu postupili u skladu sa obavezama svoje profesije, ve su pomenuti tekst objavili krajnje tendenciozno, kako bi se listu Borba nanela teta i povredio ugled. IP Novine Borba je u privatnom vlasnitvu, to se moe utvrditi na osnovu uvida u Registar privrednih subjekata koji vodi nadlena agencija. To znai da Skuptina, odnosno lan drutva, vri izbor i razreen je direktora, pa su stoga svi navodi sadrani u tekstu vezani za politike konotacije iskljueni i krajnje zlonamerno i tendenciozno navedeni. Krajnje je netaan i proizvoljan navod da je ceo projekat oko ovog postavljenja vodio lino Zoran Ostoji, kao i da je, osim Nedeljkovia, kandidat bio i Ivan Radovanovi, ovek koji je odradio kampanju za LDP, a sve je oigledno sraunato da kod italaca stvori pogrenu
56
IMA TA
Osumnjieni bivi predsednik FSS i direktor OFK Beograda, Zvezdan Terzi, poslao je, iz begstva, otvoreno pismo, u kome izmeu ostalog pie: ... Postojali su crni fondovi u sportu pedeset godina, i drava je na preutan nain aminovala i odobravala ovakav sistem funkcionisanja u sportu. Crni fondovi su stvarani na razne naine, sportisti plaani gotovinom na ruke, a sve sa ciljem da vie ostane za sport... Ne postoji sportista koji tokom svoje karijere nije primao novac na ruke, neevidentiran, na koji nije plaen porez. To je bio sistem postavljen mnogo decenija unazad, koji sam i ja zatekao, kao igra, i kao sportski rukovodilac... Za svaki utroen dinar od 1997. do danas postoji uredna dokumentacija koja, naravno, nije proknjiena u klubu, ali postoji u originalu za koji svi u klubu znaju. Ovako se poslovalo do 2003, kada je donesen zakon o porezu sportista od 10 odsto, umesto dotadanjih 73 odsto. Tada smo po prvi put igraima otvorili raune u poslovnim bankama, i uplaivali im ugovorne obaveze legalno, uz plaen porez. U obrazloenju Ministarstva finansija zato je porez smanjen na samo 10 odsto reeno je da velike svote novca u sportu idu nelegalnim tokovima, i da je to uraeno da bi se stimulisao povratak tog novca u legalne tokove. Na taj nain drava je indirektno priznala da do tada nije postojao prihvatljiv zakonski okvir za oporezivanje sportista. ... krucijalno pitanje, nije reeno do danas. Nije donet zakon o sportu koji bi definisao ko je titular klubova... u uslovima kada klubovi u Srbiji nemaju realne izvora prihoda. Za ovo spreman sam da odgovaram, ali sve to sam radio, radio sam u interesu kluba. I ne da se ne oseam krivim, ve naprotiv, veoma sam ponosan... Kvalifikacija da sam ja ili neko iz mog okruenja prisvajao novac od transfera apsolutno je netana. Zlonamernici pominju koliki su bili transferi, a ne navode da... Pre nego se realizuje neki transfer, koji je neizvestan, u klub se mora godinje investirati dva miliona evra... Verovatno smo tokove novca od transfera kanalisali na drugaiji nain, i moda inili privredne prekraje, ali svrha tih prekraja je bila da klub preivi. Da nismo radili na takav nain, OFK Beograd kao klub ne bi postojao, ili ne bi postojao na ovakvom nivou. A mi smo
57
Upravni odbor FK Partizan * Ivan urkovi, predsednik, vd predsednik Olimpijskog komiteta SCG * Ratimir Babi - potpredsednik, nekadanji prvi ovek EPS. Devedesetih, uticajni lan SPS * Svetolik Kostadinovi - potpredsednik, profesor na Univerzitetu BK, bivi direktor eleznice Srbije i bivi ministar saobraaja * Mirko Vuurovi - potpredsednik, vlasnik firme "Nivada" * Slobodan Novakovi - publicista i filmski kritiar * Slavko Drljaa - direktor "Partizan holdinga" * Predrag Manojlovi - generalni sekretar OK SCG * Milo Markovi - generalni sekretar Fudbalskog saveza Beograd * Mia Cerovi - direktor Graevinskog preduzea "Standard" * Svetozar Marjanovi - general u penziji, potpisnik Kumanovskog sporazuma s NATO * Radomir oki - penzioner, bivi urednik sportskog lista Tempo * Vladimir Vlai - direktor firme "Progres" * Miroslav urguz - vlasnik privatne firme DP IPC * arko Zeevi - generalni sekretar 21 Upravni odbor FK Crvena zvezda * Darko Nei - pomonik generalnog direktora Centrobanke * Vladimir Jugovi - nekadanji as i lan najtrofejnije generacije Crvene zvezde * Boban Radojii - generalni direktor "Tojote" za SCG * Dobrivoje Tanasijevi, Dan Tana - predsednik Meunarodne komisije u FSSCG. Vlasnik jednog od najuglednijih restorana u Holivudu "Dan Tana", koji je osnovao 1964. * Sran Mrkui - predstavnik veterana * Milan Tomi - direktor Direkcije za imovinu Srbije * Branislav Gruji - predsednik "PST Farman korp. holding" iz eneve * Neboja Divljan - gen. direktor kompanije "Delta osiguranje" * Drako Petrovi - gen. direktor "Telekoma Srbije" i lan DSS * Rade Svilar - gen. direktor "Apatinske pivare" * Milan Blagojevi - gen. direktor Srpske banke
22
Upravni odbor KK Crvena zvezda * Mirko Petrovi - predsednik UO, generalni direktor kompanije "Dunav osiguranje". U politiku je uao 1990. godine kao lan Demokratske stranke i u 25. godini postao je jedan od najmlaih poslanika. Posle prvog rascepa u DS odlazi u DSS, gde je bio potpredsednik Kotuniine stranke * Drako Petrovi - generalni direktor "Telekoma Srbija" od 2000. godine, magistar pravnih nauka * ivorad Anelkovi - direktor JKP "Parking servis", bivi predsednik KK Crvena zvezda * Sran Dabi - bivi koarka Crvene zvezde, predstavnik ruske naftne kompanije "Lukoil" za Srbiju
58
* Velibor Sovrovi - generalni direktor SP "Lasta" * Milenko Kosti - vlasnik kompanije "Auto aak" * Goran Vesi - visoki funkcioner Demokratske stranke, nekadanji pomonik saveznog ministra policije i potpredsednik KK Crvena zvezda * Kosane Dimitrijevi - direktor agencije "Alma kvatro" * Obrad Spremi - generalni direktor "Simensa" doo Beograd * Svetozar Krsti - direktor "Si marketa", visoki funkcioner Demokratske stranke i predsednik Upravnog odbora HK "Simpo" * Slobodan Milosavljevi - direktor Privredne komore, inenjer elektrotehnike, bivi ministar trgovine, turizma i usluga u Vladi Srbije * Nikola ivanovi - predsednik Upravnog odbora Nacionalne tedionice, radio u Moskvi, gde je trgovao obveznicama na berzi, posle toga u Njujorku kao kreditni analitiar, pa ponovo u Londonu kao trgovac obveznicama * Zoran Popovi - direktor "Cepter osiguranja" * Boro Cvijanovi - diplomirani graevinski inenjer, direktor "Energoprojekta" * Milan Petrovi 23 Upravni odbor KK Partizan * Duan Pavlovi - predsednik UO, generalni direktor NIS ad i izvrni direktor "NIS petrola", bivi generalni direktor Beobanke, "Frikoma", izvrni direktor "Si & Si kompani", "NIS Jugopetrola" * ore olovi - potpredsednik UO, dosta vremana na rukovodeim funkcijama u Partizanu, advokat * Vlade Divac - bivi proslavljeni koarka, vei deo karijere igrao za NBA, trenutno radi kao skaut za Los Aneles Lejkerse za Evropu, jedno vreme bio prvi ovek Partizana * Predrag Danilovi - jedan od najboljih koarkaa Jugoslavije, jedno vreme bio potpredsednik Partizana, trenutno je u Upravnom odboru crno-belih * Milo Nenezi - generalni direktor "Trajala" iz Kruevca * Budimir Krstovi - vlasnik firme za uvoz junog voa "San Francisko frut" * Ranko Soanac - jedno vreme bio je komercijalni direktor "Nelta", da bi nakon toga postao i generalni direktor ovog preduzea * ivomir Novakovi - bivi direktor "Jat ervejza", trenutno obavlja funkciju komercijalnog direktora * Zoran Novakovi - vlasnik firme "Hina" * Milan Vasiljevi - pravni zastupnik "Pivare MB" * Milan Boi - predsednik UO PTT, lan SPO
24
59
U listu Dani, 25. januara 2002. godine, eljko Cvijanovi pie: Ima mnogo osnova da se vjeruje da je jugoslavenska policija bila od samog poetka upoznata da se Delimustafi nalazi na njenoj teritoriji, ali miran ovjek koji galantno troi pare po prijestonici i niim drugim ne upada u oi nije neka muterija za hapenje. Sve dok nije poelio da pare u prijestonici i zarauje. Delimustafi je uhapen u prostorijama koje je "Astrotechnologicu" iznajmio Zoran Drakuli, glavni finansijer Demokratske stranke Srbije Vojislava Kotunice (a doekao ga je Aleksandar Tijani savetnik za medije Vojislava Kotunice). Delimustafi odrava veze sa mnogim uticajnim ljudima u Begradu, meu kojima su Zoran Drakuli i Neboja Maljkovi, nekada moni funkcioner JUL-a, partije Mire Markovi. Sa lanim dokumentima na ime Gojko Mitrovi, Delimustafi, pored Banje Luke, naizmjenino boravi i u Beogradu, gdje ga prihvataju Momo Mandi i Mlao Novakovi. Svoj boravak u Beogradu Delimustafi/Mitrovi pravdao je papirima amerike brokerske firme "Merrill Lynch". Prema izvorima Dana iz srpske policije, "Merrill Lynch" pojavila se kao zainteresovana da kupi beogradsku "Univerzal banku" i da dijelom preko nje, uestvuje u privatizaciji "Matroza", jedine fabrike novinskog papira u Srbiji. Tada je Delimustafi stao na put Miroslavu Mikoviu, jednom od najmonijih ljudi u Beogradu, nekadanjem Miloevievom pouzdanom bankaru, a danas jednom od glavnih finansijera nove vlasti u Srbiji. Tako je pao Delimustafi, a zanimljivo je da je samo neki dan prije njega pritvoren jo jedan Bosanac, Milorad Majki, Viegraanin koji je u Beograd doao 1991. iz Zagreba, gdje se obogatio na nain koji nije ostavio tragove u poreskim slubama. Majki, koji je drao lanac kockarnica "Aleksandar", preko nekog ugovora kojim je iznajmio prostor za kockarnicu u beogradskom hotelu "Interkontinental" od "Geneksa", izraunao je da mu "Geneks" duguje silne milione maraka. Poto je posrnulu firmu ve poeo da gui, to je zasmetalo Mikiju Savieviu, nekadanjem direktoru a sada predsjedniku Upravnog odbora firme. Delimustafi nastoji da pusti priu o svom predratnom "mirovnom" angamanu, prijateljstvu sa nedavno preminulim generalom Milutinom Kukanjcem i generalom Acom Vasiljeviem, uoi rata u BiH prvim obavjetajcem JNA. Iz tog vremena datira i pria kako su Delimustafi i tada projugoslovenski i antinacionalistiki Vasiljevi planirali da dignu rezervni sastav bosanske policije i JNA i da silom smijene sve nacionalne lidere. Ambiciozni plan je propao poto se Slobodan Miloevi s njim sloio, ali da se ne dira Radovan. Tako je hapenjem Delimustafia, posljednjeg ovjeka koji je bezbrino kao ferijalac hodao zemljama nekadanje Jugoslavije, ak i kad je sve gorjelo, Avnoj umro i posljednji put.
25
60
61
Za predsednika Srbije izabran je juna 2004, kada je u drugom krugu pobedio Nikolia.
62
63
64
65
66
27
67
68
69
70
71
Od novembra 2000. do marta 2003. bio je savetnik za nacionalnu bezbednost Vojislava Kotunice, nakon to je kao korumpiran bio otputen iz ministarstva spoljnih poslova.
72
73
Ve je jednom bio poraen u drugom krugu izbora za predsednika Srbije, od Borisa Tadia.
74
26. Radovan Jelai, stabilan dinar, rast deviznih rezervi i prevremena otplata duga Meunarodnom monetarnom fondu u martu 2007. godine, najznaajniji su rezultati koje je Narodna banka Srbije, kojom rukovodi guverner Radovan Jelai, zabeleila prethodne godine. NBS e biti spremna da prema potrebi dodatno pootri mere koje bi bile u funkcije spreavanja rasta inflacije..., kae Jelai. Roen je u selu Baja u Maarskoj, Ekonomski fakultet zavrio je u Beogradu. Bio je najmlai guverner Narodne banke Jugoslavije. 27. Peter Mati, vlasnik kompanije MPC koja zapoljava oko 1.200 ljudi, bogata je ija fotografija nije objavljena ni u jednom mediju. Procene upuenih kau da spada meu pet najbogatijih ljudi u Srbiji. Vlasnik bive zgrade CK na Uu zida oping mol od 131.000 kvadrata u Beogradu. U njegovom posedu su Imo centri, zgrada BIGZ-a, robne kue Planet u Beogradu i Ni, poslovna zgrada u Novom Beogradu... U knjizi roenih upisan kao PETER MATI, vlasnik i predsednik "MPC holdinga", jedan je od desetak najbogatijih biznismena u Srbiji. Za razliku od svojih kolega, Mati nikada nije dao intervju, niti je njegova fotografija ikad objavljena. Navija za Crvenu zvezdu, ali je dobar prijatelj s generalnim sekretarom Partizana arkom Zeeviem. Zaradio je ogromne pare na vercu cigareta, i on to ne krije, a cigarete i viski su i danas u asortimanu njegovih proizvoda. Roen je u Mariboru septembra 1966. godine. Majka i otac su mu stomatolozi. Iz mladalakog perioda upamen je kao najbri voza motora od ibenika do Benkovca. Naime, Mati je vrlo kratko iveo u Sloveniji. Roditelji su se preselili u Benkovac, gde i on ostaje sve do pred sam rat. Svoju privatnu firmu MPC osnovao je 1989. godine u Hrvatskoj, ali ju je dve godine kasnije preregistrovao i u Beogradu. Mati je prvi veliki biznis napravio kad je pokrenuo lanac maloprodaje sa Italijom. Druini srpskih biznismena, koji su tokom tranzicije pokupovali vei deo srpske privrede, pridruio se do marta 2007. godine i Petar Mati, koji je za 330 miliona kupio BIGZ. Kao vlasnik kompanije MPC Mati se svrstava meu 10 najbogatijih ljudi Srbije. Zakupom tri hektara zemljita na beogradskoj Autokomandi, Petar Mati, vlasnik MPC holdinga, osujetio je plan najbogatijeg oveka u Srbiji Miroslava Mikovia da na tom mestu, izmeu nikog autoputa i Bulevara osloboenja, izgradi trgovinski centar sa dve poslovne palate. Mikovieva "Delta" e morati da se zadovolji samo oping molom, koji e graditi na svom delu. Petar Mati kupio je sarajevski hotel Holidej in (Holiday Inn) od austrijske kompanije koja je taj hotel privatizovala 2003. Mati je jedan od deset najbogatijih srpskih biznismena koji nikada nije dao intervju, niti je fotografisan. Ko je, pre nekoliko godina kupio zgradu CK SKJ, na novom Beogradu. Ovo zdanje izgraeno iz sredstava lanarine koju su plaali lanovi SKJ, posle odranog 14. kongresa obnove, po svim pravnim normama treba da je u posedu Saveza komunista Jugoslavije. Meutim, lanovi ove organizacije, prvo su brutalno izbaeni od strane JUL-a, a potom, pre nekoliko godina, objavljeno je da je kupac zgrade MK Komerc iz Novog Sada. Pitanje vlasnitva nad ovom zgradom i dalje je pred odgovarajuim sudom u Srbiji, ali poto se stalno odlae donoenje presude, ova politika organizacija se obratila i Evropskom sudu u Strazburu. Karakteristino za ovu, i mnoge druge transakcije, gde je u dosta sluajeva drutvena imovina prodavana za veoma male iznose je, da se esto ne zna ko je stvarno kupac, ko stoji iza firmi sa kojekakvih ostrva. Tek e se izgleda saznavati i da iza onih koji se pojavljuju kao kupci, stoji neko drugi. U svemu tome bitno je da se drutvena imovina i dalje prodaje za male iznose krenjem Ustava, jer su u istom svi oblici svojine ravnopravni. Umesto toga, drutvena svojina je degradirana, te unapred proglaena za neprofitabilnu i kao takvu poeli su je "ariti" i prodavati... Da li su to moda seljaci, posednici manjih imanja - do 10 hektara zemlje? Da li e, zbog "uspenosti" buduih veleposednika, navedeni zemljoradnici, ponovo postati bezemljai, pa kao takvi, sa komadom hleba u torbici, na rad kod novih zemljoposednika? Konzorcijum koji ine MPC kompa-nija, Internenel trejding partners iz Londona, MK Komerc iz Novog Sada i Union intertrejd LTD sa Devianskih Ostrva dobio je pravo da za 300 miliona dinara otkupi u bomba-rdovanju oteenu zgradu Poslovnog centra "Ue" i tu izgradi biznis kompleks. Matieva firma je poela sa izgradnjom oping centra od 120.000 kvadrata uz zgradu CK. Taj
75
76
77
78
79
80
81
82
83
Dragoljub Markovi ustupio je tron kralj jaja Rodoljubu Drakoviu, vlasniku koncerna SvislajonTakovo. Markovi je Drakoviu prodao 70% svoje firme Eko organik lajf, nekadanjeg Krmivo produkta. Ta firma je i sada lider na tritu u proizvodnji jaja i zauzima negde oko 20 odsto trita. Razlog zbog kojeg je Dragoljub Markovi prodao ovo preduzee jesu finansijske potekoe, u koje je zapao zbog poara koji je februara ove godine unitio farmu u Surinu. Markovi je imao problema sa naplatom osiguranja. Iako su procenitelji ove osiguravajue kue, kod koje je bila osigurana imovina Eko organik lajfa, konstatovali totalnu tetu i mada je polisa za opremu bila na 895.000 evra, isplaeno je svega 100.000 evra. Miroslav Mikovi je od Rodoljuba Drakovia, vlasnika Takova iz Gornjeg Milanovca, oteo sve prodajne objekte. U ovoj zemlji ne mogu biti dva gospodara. Ili e da mi ustupi prodavnice Takova, ili e te Mlaa odmah uhapsiti - bio je Mikoviev ultimatum Rodoljubu Drakoviu. Rodoljub je ustupio sve prodavnice Takova, skoro bez naknade. Rodoljub Drakovi kupuje firmu Euro Food Markt iz Siska za 20 miliona eura, koja se bavi preradom voa i povra i proizvodnjom biskvita, i namjerava ojaati poziciju Swisliona u Hrvatskoj, koji je ve prisutan na tom tritu preko trgovakog lanca Konzum. Ivica Todori31 kupio je SL Gros, trgovaki deo poznatog srpskog koncerna Svislajon Takovo iji je vlasnik Rodoljub Drakovi. U trci za kupovinu ovog lanca koji deluje na jugu Srbije bio je i slovenaki Merkator. 2008. istrani organi ponovo ispituju privatizaciju Dijamanta iz Zrenjanina i ulogu rukovodstva fabrike u prodaji hrvatskom tajkunu Ivici Todoriu. Posebno e se ispitati okolnosti vezane za preuzimanje akcija Dijamanta koje su pripadale beogradskoj firmi Drutvo Sadra d.o.o. Beograd, iji je vlasnik bila Ljiljana Kneevi, supruga nekadanjeg direktora Dijamanta Save Kneevia. Zakonitost prodaje akcija Dijamanta u javnosti je dovedena u pitanju 2005. godine, ali naalost, nadleni dravni organi nikad se nisu bavili ovim pitanjem. Podseam da su svi brujali da je Kneevi mimo berze prodao Todoriu akcije, preko, navodno, anonimne firme DSDB. Ova firma je osnovana 31. marta 2005. godine, neposredno pre Todorievog preuzimanja veinskog vlasnitva, a vlasnik je Ljiljana Kneevi, supruga Save Kneevia. ak je i sedite kompanije registrovano na kunoj adresi Kneevievih u Beogradu. Samo mesec dana od osnivanje ove firme u nenovani kapital preduzea upisane su 81.872 akcije Dijamanta, ija vrednost prelazi 10 miliona evra. Zvanino, osniva ovog preduzea je firma Adison intertrejd inc. Trident trust kompani limited sa Devianskih ostrva. Pretpostavlja se da je Ivica Todori, vlasnik hrvatske kompanije Agrokor, veinski udeo u Dijamantu stekao preuzimanjem 26,96% akcija investicionog fonda Saut-ist ei fond,i 24,90% vlasnitva anonimne firme Drutvo Sadra d.o.o. Beograd. Pojedini rukovodioci Dijamanta izjavili su da su Kneevi i Todori prijatelji vie od dvadeset godina i da su smislili nain kako da izbegnu prodaju akcija na berzi. Kneevi je osuen na kaznu od godinu dana zatvora ili uslovno tri godine, dok je drugooptueni uro Kesi, bivi direktor Dijamant banke, dobio kaznu od osam meseci zatvora, uslovno na tri godine. Prema obrazloenju ove prvostepene presude, zloupotreba dvojice osuenih u vezi je s komisionim poslovima izmeu Dijamant banke i Centro banke kojim je Dijamant banka oteena za 1,2 miliona dinara. Optunica protiv Sava Kneevia, podneta maja 2003. za falsifikovanje slubenih isprava i utaju poreza, odbaena je zbog zastarelosti, jer je od injenja dela za koje se teretio prolo vie od deset godina. Kneevia su teretili da je, koristei poloaj direktora i uslove koji nisu bili dostupni drugim radnicima, za vreme upisa druge emisije akcija 1993. kupio 20.336 deonica. Kneevi je u julu 2001. godine, po usvajanju Zakona o porezu na ekstraprofit, da bi izbegao porez, pozvao 27 deoniara ili njihove naslednike i zahtevao da potpiu blanko poreske prijave, na osnovu kojih su raspolagali daleko veim brojem akcija od stvarnog. Na toj listi, pored desetak penzionisanih radnika koji za svoje akcije nisu znali, bilo je i osam pokojnika.
Tajkun Ivica Todori najvei je hrvatski investitor u Srbiji. U nau zemlju je uao 2003. godine kupovinom fabrike sladoleda, smrznutog voa i povra Frikom, a godinu dana kasnije i uljare Dijamant, gde je uz to dobio i na desetine hiljada hektara najplodnije zemlje u Vojvodini. Todori je vlasnik trgovakog lanca Idea, koji je poeo da se iri kupovinom Svislajon grosa, koji je bio u vlasnitvu Rodoljuba Drakovia. Otac Ivice Todoria bio je jedan od voa MASPOK u Hrvatskoj, a uspon njihove kompanije u Hrvatskoj se vezuje za bliskost vladajuoj HDZ i Franji Tumanu.
31
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
135. Vojko uki, direktor Klinikog centra Srbije BORIS STAJKOVAC, predsednik UO u ostavci deje klinike u Tirovoj i direktor nevladine organizacije Centar za brigu o deci je veoma bogat. Javnost je to prvi put saznala kad su objavljene porodine fotografije snimljene u njegovoj, jednoj od najekskluzivnijih, dedinjskoj kui od oko 400 kvadrata, sa ogromnim dvoritem i bazenom. Stajkovac se tada pravdao da je ovoliku imovinu stekao potenim radom i naglaavao da radi od 16. godine: Iako sam zavrio medicinu, veinu svog ivota bavio sam se ureenjem enterijera za kafie i klubove, to je vrlo profitabilan posao. Kalemegdanska terasa, O sinema, Rio Bravo, Leksington i jo mnogi drugi u Beogradu, restoran Mediteraneo, Plava frajla i Opera u Novom Sadu, ardino i Kuba libre u Podgorici, irski pabovi u Beogradu, Niu, Jagodini, na Zlatiboru, samo su neki od lokala koje sam osmislio. Izdavaku kuu Media maks magazins Stajkovac je osnovao marta 2008. godine na svojoj kunoj adresi u Tolstojevoj ulici 11. Izdaje asopise Best op, Jahting end sejling vorld, Best hom, Glam oping i Men. U Pokret snaga Srbije, Bogoljuba Karia, ulanio se u decembru 2004, kada je izgledao perspektivan, nakon osam godina u Demokratskoj stranci, i napustio ga je tiho. 2005. godine Srbija nije, po 35-godinjoj tradiciji, dobila svoje ampione u kolskom sportu. Prema proceni Saveza za skolski sport i olimpijsko vaspitanje za organizovanje ovih takmicenja, potrebno je oko 5,1 milion dinara, a Ministarstvo prosvete i sporta uplatilo je samo 2 miliona dinara. Boris Stajkovac je bio predsednik Saveza za kolski sport i olimpijsko vaspitanje. Sportske asocijacije? Kako to gordo zvuci? Na sednici OK SCG u Beogradu oktobra 2005. godine, razreen je velikan sporta, Boris Stajkovac, koji je po Zakonu o radu, morao da uzme otpremnine od 8.000 evra. U stranku Bogoljuba Karia, Stajkovac je preao iz DS, i ubrzo je postao lan Predsednitva PSS. Bivi direktor Deije klinike, profesor Duan epanovi, objanjava: Oduvek sam govorio da je on najobiniji kriminalac! Radi se o laovu, manipulantu i prevarantu koji je postao predsednik UO u drugoj polovini 2001. i to je maltene ostao do danas, iako mu nikada nije produen mandat. ovek je sve vreme u protivzakonitom statusu. Tuio sam ga, ali su tube protiv njega zavravale po fiokama, jer ga se pravosue plailo poto je uvek bio u nekoj stranci, a jedno vreme je figurirao i kao kandidat za ministra zdravlja. Seam se da je na posao dolazio uvek drugim automobilima, audijem TT, dipom ili motorima, a poznato je i da ima ogromnu vilu s bazenom na Dedinju. U zajednikoj akciji MUP Srbije i Poreske uprave, Stajkovac je uhapen zbog osnovane sumnje da je u svojstvu vlasnika preduzea Media maks d.o.o., samo u periodu od 1. januara 2006. do 31. decembra 2008. otetio budet Srbije utajivi porez u iznosu od 12 miliona dinara. Njemu su pomagali Mia Stojanovi, odgovorno lice preduzea Protekta, Predrag Jevtovi, vlasnik agencije Jevtovi, Velimir Pantovi, vlasnik agencije Vesko, Enisa Kuevi, vlasnica agencije Ena, Darko Belii, vlasnik agencije Darko, Olivera Radonji, vlasnica agencije Lazana, Asmir Kuevi, vlasnik agencije A-Board i Hedija Kuevi, vlasnica agencije Hedi. Svi oni fiktivno su fakturisali nepostojee usluga. 136. Milanko arani, direktor eleznica Srbije 137. Kori Udoviki, direktorka UNDP za Evropu 138. Atila Mihok, direktor Blic Pressa 139. Jano Kuraji, direktor Petrohemije Panevo 140. Verica Bara, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije 141. Obrad Sikimi, predsednik Dajners kluba u Srbiji 142. Aleksandar Popovi, ministar energetike 143. Slobodan Milosavljevi, ministar poljoprivrede
100
23.11.2007 . predsednik LDP, edomir Jovanovi podneo je krivinu prijavu protiv zloinakog udruenja, koje, po prijavi ine: 1. Miroslav Mikovi, vlasnik Delta holdinga iz Beograda 2. Vojislav Kotunica, predsednik Vlade Republike Srbije 3. Boidar eli, potpredsednik Vlade 4. Dragan Joi, ministar unutranjih poslova u Vladi 5. Predrag Bubalo, ministar trgovine i usluga u Vladi 6. Slobodan Milosavljevi, ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede u Vladi 7. Mlaan Dinki, ministar ekonomije u Vladi 8. Manojlo Vukoti, direktor i odgovorni urednik Veernjih novosti 9. Aleksandar Tijani, direktor javnog servisa RTS 10. uro Bilbija, glavni i odgovorni urednik lista Kurir 11. oko Kesi, glavni i odgovorni urednik lista Press 12. Antonije Kovaevi, glavni i odgovorni urednik lista Gazeta, 13. eljko Cvijanovi, glavni i odgovorni urednik lista Sutra i nedeljnika Standard zato to su u periodu od poetka 2004. godine... Miroslav Mikovi i... Vojislav Kotunica organizovali zloinako udruenje, a ostali prijavljeni uestvovali kao pripadnici u vrenju krivinih dela za koje se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, i to Zloupoteba monopolistikog poloaja iz lana 232. KZ, Zloupotreba ovlaenja u privredi iz lana 238. KZ, Zloupotreba slubenog poloaja iz lana 359. KZ, Poreska utaja iz lana 229. KZ i Pranje novca iz lana 231. KZ, ime su prvo i drugo prijavljeni Miroslav Mikovi i Vojislav Kotunica izvrili krivino delo zloinako udruivanje iz lana 346. stav 1. a ostali prijavljeni krivino delo zloinako udruivanje iz lana 346. stav 2. Krivinog zakonika. U obrazloenju se navodi: ... Kroz dugogodinji odnos vlasnika kompanije Delta Miroslava Mikovia sa predstavnicima vlasti u doba Miloevievog reima kao i kroz identian odnos sa obe Kotuniine vlade, Delta je postala vlasnik Srbije". Takav poloaj Delti su omoguili predstavnici Vlade omoguavanjem nelegalnog poslovanja, zatitom od krivinog gonjenja za najtea krivina dela iz oblasti privrednog kriminala, pritiscima na dravne organe koji nisu pod direktnom kontrolom Vlade, a koji imaju kontrolnu funkciju u drutvu, poput Saveta za borbu protiv korupcije i Komisije za zatitu konkurencije, kao i kroz pritiske na medije koji izvetavaju o ovakvim odnosima Vlade i Delte. Miroslav Mikovi alje svoje emisare u ambasadu SAD u Beogradu, gde za skidanje svog imena sa crne liste nudi kooperativan pristup Srbije u reavanju kosovskog problema", a predsednika Republike Srbije i Vladu predstavlja kao svoje slubenike garantujui za njihovu kooperativnost... ...Miroslav Mikovi je u policijskoj akciji Mrea iz 2002. godine oznaen kao jedan od organizatora verca cigaretama tokom devedesetih godina, a odakle potie i znaajan deo njegovog bogatstva. Zato to pitanje nikada nije procesuirano? Zato to Miroslava Mikovia titi ministar unutranjih poslova Dragan Joi, koji je pripadnik istog zloinakog udruenja. Dokaz za uee ministra Joia u zloinakom udruenju pored ostalog je i izvetaj Sekretarijata unutranjih poslova u Beogradu, UKP - II odeljenje, broj Po-392/01 od 08.06.2001. godine u kome je jasno navedeno da je dokazano da je Delta banka iji je vlasnik Miroslav Mikovi bila vlasnik 50% kompanije Interspid u vremenu u kome se bavila oraganizovanim vercom cigareta... Advokat Dragani, koji je istovremeno ef pravnog tima Demokratske stranke i Delta holdinga, pretio je javno nezavisnim institucijama, to nedvosmisleno ukazuje na vezu izmeu Demokratske stranke i Delta holdinga. Zato drava ne titi predsednicu Saveta za borbu protiv korupcije? Zato to su pripadnici zloinakog udruenja Boidar eli, Predrag Bubalo i Slobodan Milosavljevi dobili od organizatora udruenja nalog da tite interese udruenja tako to e ukinuti Savet. Slobodan Milosavljevi je kao predsednik Privredne komore Srbije uz pomo preduzea Konzit iji je suvlasnik njegova supruga Katarina Andri Milosavljevi uradio narueno istraivanje od strane kompanije Delta po kome ta kompanija ima samo 11 posto trita a ne preko 50% kako je to utvrdila Komisija za zatitu konkurencije. Zatim je kompanija Delta to istraivanje koristila u sudskim postupcima kako bi osporila navode Komisije a u javnosti stvorila lanu sliku kako ta kompanija nema monopolski poloaj.
101
102
103
104
155. Smiljko Kosti, gradonaelnik Nia 156. Sonja Liht, predsednica Fonda za politiku izuzetnost Sonja Liht je roena u Subotici. Kao ak osnovne kole, postala je aktivista Crvenog krsta. Susret sa mladalakim zabludama Sonja Liht e doiveti u dogaajima od 1968. koji su joj zauvek promenili odnos prema Titu i Partiji. Kad je ula da je ba u Titovom kabinetu predloena ideja da na pobunjene studente treba pucati bez milosti, danima je plakala. A tako mu je verovala! U kabinetu Ante Markovia, poslednjeg premijera Jugoslavije, videla ga je kao uplaenog starca koji vue Soroa za ruku i objanjava da su ak i Slovenci obine barabe, a ne ljubitelji reformi. Upravo taj berzanski meetar, milijarder, i tajanstveni filantrop Soro, postavie Sonju Liht za eficu svoje organizacije. Blizu milijardu evra dolo je u Srbiju preko fondacije ovog promotera globalizma. Sonja Liht je postala donatorski Dalaj Lama i tuma svih poslanica o ljudskim pravima. Njena pojava na prijemima smatrana je znaajnim drutvenim dogaajem. Zavladala je jedna postkomunistika dekadencija. Poeli su uzajamno da se olajavaju kod Soroa, pa je ovaj doneo odluku da se zahvali Sonji Liht, a beogradskom Fondu za otvoreno drutvo kupio je kablovsku mreu SBB, da se izdravaju. Drugarica Liht postala je u meuvremenu fenomen politike izuzetnosti. Niko nema pojma o emu je re. Iz neobjanjivih razloga ova ena ovenana je silnim nagradama: Nagrade za mir vedskog socijalnog foruma, Nagrade za mir Evropskog rektorskog kluba, Nagrade za ljudska prava Meunarodne lige za ljudska prava, kao i Nagrade za toleranciju Ministarstva za ljudska i manjinska prava SCG za 2005. godinu, za doprinos...emu god. Konano, drugarica Liht je dobila i najvie odlije Francuske, orden Legije asti, ime je postala vitez, kao posebno priznanje njenom istrajnom angaovanju u odbrani demokratskih i evropskih vrednosti. Sonja Licht (kako pie na zvaninom sajtu) je diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je i magistrirala socio-kulturnu antropologiju. Kao istraivaica, dugo godina je radila u Institutu za meunarodnu politiku i privredu i Institutu za evropske studije. Autorka je brojnih tekstova u domaim i meunarodnim asopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Sredinom osamdesetih uestvuje u osnivanju vie lokalnih i meunarodnih nevladinih organizacija, meu kojima nekoliko enskih. Od 1991. do 1995. bila je kopredsednica Helsinke skuptine graana, koalicije razliitih graanskih organizacija i pokreta iz evropskih i severno-amerikih zemalja. Od samog nastanka Fonda za otvoreno drutvo (Soros fondacije) 1991. godine, Sonja Liht se nalazila na elu institucije, kao izvrna direktorka a potom i predsednica Fonda - jednog od najveih donatora civilnog sektora u Srbiji i Crnoj Gori. U tom periodu bila je lanica vie upravnih odbora meunarodnih institucija. Fond za otvoreno drutvo naputa 2003, kada osniva Fond za politiku izuzetnost - deo Mree kola za politike studije Saveta Evrope. Sonja Liht, predsednica Fonda za politiku izuzetnost, ujedno je i lan Upravnog odbora EastWest Instituta, Saveta Evropske fondacije za kulturu, Savetodavnih odbora enevskog centra za demokratsku kontrolu oruanih snaga i enevskog centra za bezbednosne politike i Pododbora enskog programa Mree Soros fondacija, a angaovana je u upravnim odborima Narodne biblioteke Srbije, Centra za profesionalizaciju medija, Grupe 484, enskog fonda za rekonstrukciju i Deferson instituta u Beogradu. Pavluko Imirovi: Miloevi je uspeo da umesto jednopartijskog totalitarizma uspostavi viepartijski totalitarizam, i tako odri kontinuitet totalitarizma. To je mudra formulacija oca Radovana Bigovia, jer takozvana demokratska vlast opstaje upravo zahvaljujuci nikad prekinutoj totalitarnoj vladavini aparata tajne policije. Totalitarni reimi u korenu saseku svaki mogui pokuaj organizovanja u cilju promena? Da, vlasti su odmah posle 1968. odluile da ukinu Savez studenata i Savez omladine Jugoslavije, da bi potom osnovale jedinstvenu organizaciju Savez socijalistike omladine Jugoslavije. Otpor je
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
SANU je svesno pomogla ustolienje Slobodana Miloevia kao neprikosnovenog vladara, a Dobrica osi javno egzaltira izjavom da se radi o savremenom Milou Obiliu. Ve u decembru 1986., godinu dana nakon galame oko "Memoranduma", zakazana je vanredna skuptina SANU, a politiko rukovodstvo Srbije ekalo je da dokument bude osuen. To se nije dogodilo. "Organizacija u organizaciji" pod imenom "Odbor za odbranu slobode misli" u kojoj je bilo puno lanova SANU, estoko je ustalo u odbranu "Memoranduma". Osam akdemika potpisalo je pismo u kome je pisalo da nedovren dokument u stvari ne postoji. Bili su to Desanka Maksmovi, Dragoslav Srejovi, Ivan Anti, Milka Ivi, Stevan Raikovi, Olga Jevri i Irena GrickatRadulovi. Pismo je proitao Matija Bekovi. General u penziji i akademik SANU Gojko Nikoli smatrao je da atmosfera progona "Memoranduma" ima sve elemente staljinizma iz 1948. Dobrica osi osuuje srpsko rukovodstvo "zbog katastrofalne politike koju uporno sprovodi" i govorio o pravu SANU da brine o budunosti svoga naroda. Glasanje koje je usledilo bio je amar ondanjem srpskom rukovodstvu, rejting Akademije dignut u nebesa, a uvertira za dolazak Slobodana Miloevia odsvirana. Ostvarena je kompromitacija postojeeg politikog poretka, a naivnih falilo. "Memorandum" nikada nije objavljen. Nastao kao fantomski, tako je i zavrio. Za vreme dugotrajnog predsednika SANU Duana Kanazira instalirana je nova politika linija prijema u lanstvo ove institucije. Devedesetih godina u Akademiju su uli i neki lanovi SPS po partijskoj liniji, a pokojni knjievnik Miodrag Bulatovi pravdao je svoje lanstvo u toj partiji tako to je smatrao da mu je to jedini put do statusa "besmrtnika". Milo Crnjanski nikada nije primljen u SANU. Zato su potonji prvoborci nacional-socijalizma ulazili kao u kulturno - umetniko drutvo. Posle 5. oktobra 2000. godine premijer srpske vlade Zoran ini postavio je pitanje dalje budetske egzistencije Akademije, i okrenuo je protiv sebe kompletan orkestar salonskih nacionalista, to je bilo dovoljno da postane arhineprijatelj jedne uspavane ustanove koja vie nije bila potrebna politikim elitama. SANU je na izvestan nain rehabilitovana pod vladom Vojislava Kotunice, ali njena dalja perspektiva nije izvesna. Prodajnu mreu otrgnuli su od Politika novine i magazini a da nisu pitali "Politiku" a.d. kao suvlasnika i UO Akcionarskog drutva koji je predstavlja, a koji je na Skuptini od 30. jula 2005. izabran u novom sastavu na elu sa predsednikom Emirom Kusturicom i lanovima Matijom Bekoviem, Aleksandrom Simiem, Predragom Mihajloviem i drugima. Da bi uspeli u pljaki tekoj vie miliona evra, o kojoj su akcionari obavestili nadlene organe gonjenja i sve vane politike faktore, akteri sumnjive rabote bezobzirno su krili normativna akta i zakone. Celu ovu mutljavinu transparentnom je uinio Marko Hini, analitiar koji je, za potrebe menadmenta razotkrio hronoloku genezu ove protivpravne otimaine. Iz njegovog Pregleda transakcije prodaje "Politika Prodaja" d.o.o. jasno se vidi da je u strukturi prihoda u 2004. prodaja duvanskih proizvoda imala uee od 34,2%, dok su izdanja PNM-a (15,7%) i ostala izdanja (28,4 %) u prihodu zajedno imala 44,1%. Hini je naveo da je beogradska firma "Appraisal Associates" 30. juna 2005, na dan kada je Udruenje akcionara izabralo novu upravu, poslala izvetaj o "fer proceni" vrednosti osnivakog kapitala PNM-a u "Politika Prodaji". Taj kapital procenjen je na 2,5 miliona evra, a imovina koja se prenosi iz PNM-a na "Politika Prodaju" vredela je 8,6 miliona evra. Kako je dug "Politike"a.d. VAC-u, navodno, iznosio tri miliona evra (za uzeti kredit), ispalo je da su Nemci toliko platili "Politika Prodaju" (a stvarno je taj dug "prelomljen"). Gde je onda "nestala" razlika od 5,6 miliona evra (do prenesene vrednosti od 8,6 miliona evra), i kakva je u svemu ovome uloga Branka Pavlovia, koga su za isplaenih 1,5 milion dinara angaovali da akcije malih akcionara realizuje prodajom na Berzi, a on ugovornu obavezu nije ispunio. ta je i sa zahtevom za raskid kuporodajnog ugovora izmeu "Politike" i VAC-a, koji je ba Branko Pavlovi podneo Trgovinskom sudu u Beogradu? Oni u koje smo se najvie pouzdavali stvarni su grobari "Politike". Poev od Emira Kusturice kao predsednika UO, do Matije Bekovia koji je tu da bi pokrivao sumnjive radnje svog zeta Srana Janiijevia, Aleksandra Simia koji je eksponent interesa aktuelne vlasti, suprotnih interesima 6.366 akcionara koji su nekada imali vie od treine, a sada svega 24 odsto akcija na papiru, i Predraga Mihajlovia koji zastupa interese Komercijalne banke, negdanjeg poverioca "Politike". Svi oni, zajedno sa direktorom "Politike" a.d. zubarom Zoranom Vaciem, koji osim zuba vadi i "vilice" i sa Brankom Pavloviem, koji je prelaskom u njihov tabor doao u otvoren sukob interesa i gladnim penzionerima mora da vrati uplaene
117
118
119
120
256. Slobodan ivojinovi, predsednik Teniskog saveza Srbije 257. Branislav Stojakovi, direktor Eurosalona 258. ivorad Mihajlovi, vlasnik Korporacije Stankom Na sednici Glavnog odbora SPS, 19.10.2000. godine proao predlog tvrdog krila da se Milomir Mini predloi za predsednika prelazne republike vlade. Sastanak je vodio predsednik stranke Slobodan Miloevi. Sednica je prola tzv. "uzavreloj atmosferi" sa dosta runih rei lanovima IO GO koji su doli iz pobunjenih odbora. Naime, u sedite stranke je stiglo veliki broj albi i zahteva optinskih odbora koji su zahtevali smenu rukovodstva. Nije traena decidirana ostavka predsednika Miloevia, ali jeste da svi koji su se nalazili u njegovom okruenju budu izbaeni iz stranke, pre svega Tomi, Marjanovi, Mini... Slubenici u novom seditu SPS u zgradi JUMBES banke saoptavali su da nema sastanaka, ali su iz zgrade izali visoki funkcioneri SPS ivorad Mihajlovi zvani ika mutikla, Dragan Tomi, Milomir Mini, Zoran Anelkovi i eljko Simi. Oktobra 2005. reorganizovana Naftna industrija Srbije poela da radi pod rukovodstvom "osveenog" kadrovskog tima. NIS je podeljen na dva javna preduzea i jedno akcionarsko drutvo. U NIS-u a. d. formirana je jo jedna celina da bi se pronalo mesto za jednog biveg direktora. Premijer Vojislav Kotunica u ovom meanju karata nije zaobiao ni poslanike iz Drakovievog SPO, pa je poslanik Sanja ekovi (koja je stavljala, pa vadila karticu na glasanju o NIS-u) zamenila Milana Boia na dunosti lana UO JP za istraivanje, proizvodnju, preradu i promet nafte i prirodnog gasa NIS-a. Osim "fotelja" za bive poslanike SPO-a na elu sa Verkom Stevanoviem, u najnovijoj raspodeli solidno su proli i SPS-ovci, koji podravaju manjinsku vladu Vojislava Kotunice. Tako je... vlasnik "Stankoma" ivadin Mihajlovi, poznatiji kao ika Mutikla, ija se firma bavi gasifikacijom, naao mesto u Akcionarskom drutvu za istraivanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraivanje i proizvodnju prirodnog gasa. Vlasnik kompanije Stankom ivadin Mihailovi zvani ika Mutikla ispitivan je polovinom avgusta 2006. zbog sumnji da je ta kompanija finansijski pomagala skrivanje Ratka Mladia, saznaje Blic od izvora bliskih vlastima u Srbiji koji su ukljueni u potragu za najtraenijim hakim optuenikom. Veruje se da je njegova kompanija Stankom glavni partner firme Impakt, iji je vlasnik Mladiev sin Darko. Inae, firma Darka Mladia se sumnjii da je bila finansijer mree pomagaa Ratka Mladia u njegovom bekstvu. injenica je da je najvei broj prevara registrovan u sistemu prodaje jo neizgraenih stanova. Nije redak sluaj da investitor oglasi prodaju samo na osnovu odobrenja za gradnju zgrade na odreenoj lokaciji, dakle za objekat koji je tek u planu da se gradi ili kada su tek poeli da se kopaju temelji. Takvi stanovi na tritu su znatno jeftiniji, pa nije mali broj graana koji u tome vide ansu za reavanje svog stambenog problema. Meutim, dogaa se da investitor, poto uspeno okona fazu prodaje jednostavno nestane sa novcem. Slian rizik je i kod kupovine stanova u sivoj fazi koji su, takoe, znatno jeftiniji jer se investitor obavezao da e zavriti samo grube radove, dok kupac, prema svojim mogunostima, kreira raspored i stepen opremljenosti. To ima svojih prednosti, ali veliki nedostatak u tako sklopljenom poslu je to su ugovori, po pravili nejasni, pa i kada se takav stan nae u posedu kupca, teko je utvrditi da li je investitor zavrio sve ugovorene radove. Ipak, u poslednje vreme, prevareni kupci ugovorenih i uplaenih stanova su kolateralna teta navodnih sukoba izmeu investitora i podizvoaa. Najsveiji i najdrastiniji primer, koji je udruio oko hiljadu nesuenih vlasnika stanova, jeste sluaj Stankomovih lamela u naselju Filmski grad u Beogradu. Stankom je 2004. godine poeo izgradnju blokova na pet lokacija, ukupne povrine koja premauje 40.000 kvadrata sa 1.105 jedinica meu kojima dominiraju stanovi, ali ima i garaa i lokala. Za realizaciju tog posla uzeo je podinvestitora, firmu Delta legal (firma osnovana iste godine sa osnivakim ulogom od 4.527 evra) a ugovorom izmeu ta dva pravna lica precizirano je da e za izvedene radove Stankom podinvestitoru preneti utvreni broj kvadrata. Delta legal je izaao sa tim na trite i prodato je vie od 900 stanova i lokala, a ukupna vrednost naplaenih kvadtrata kree se oko 43 miliona evra. Meutim, i pored
121
122
274. Marina Abramovi, svetski priznati multimedijalni umetnik 275. Zvonimir uki ule, lider benda Van Gog, dobitnik MTV nagrade 276. Entoni Barnet, direktor Bol pekiding Jurop 277. Tadai Nagai, ambasador Japana, jedan og najveih donatora u Srbiji 278. Roksanda Nini, ambasadorka Srbije u EU 279. Vesna Dini, direktorka Agencije za privatizaciju 280. Radmila Marinkovi-Neduin, rektorka Univerziteta u Novom Sadu 281. Hans Ole Urstad, ef OEBS-a u Beogradu 282. Vuk Drakovi, lider SPO, bivi ef diplomatije 283. Joakim Riker, ef Unmika na Kosovu 284. Nada Kolundija, ef poslanike grupe DS Tvrdimo da je u dravnom interesu da se formira evropska vlada i oekujemo da e tako biti, rekla je nakon izbora Nada Kulundija (DS), nagovetavajui veinu na osnovi saradnje Demokratske stranke i Socijalistike partije Srbije. Nada Kulundija, bivi matiar u mesnoj zajednici Pali i aktivista Saveza sindikata, bila je leva i desna ruka druga ovia, sada je ef poslanike grupe DS u Skuptini Srbije. ta je onda prirodnije od saveza sa Daiem i Palmom? 285. Mladen Radojevi, olimpijski prvak u matematici 286. ore Balaevi, najpoznatiji domai kantautor 287. Sran Dragojevi, uspeni reiser 288. Marijana Pajvani, pravni ekspert 289. Hristos Panagopulos, ambasador Grke 290. Damir Firt, predsednik UO Metro ke end keri 291. Mirjana Savi-Udovii, zastupnik Elita u Srbiji 292. Zlata Stepanov, vlasnica M plasta 293. Svetlana Velmar-Jankovi, naa najuglednija knjievnica 294. Milan alasan, srpski fudbalski menader 295. Bane Stojanovi, direktor Siti rekordsa 296. Nikola Pili, savetnik teniske reprezentacije 297. Ana Peikan, ministarka nauke 298. Dragoljub arkovi, urednik nedeljnika Vreme
123
124
PRST U OKO
Jedini kriterijum na osnovu koga se moe odmeriti vitalnost elite jeste uspenost zajednice u ostvarivanju ciljeva. Nije potrebno objanjavati da se u srpskom drutvu, oigledno, jedino ostvaruju ciljevi i interesi pripadnika najmonijih i raznih apartika33, dok su u milosti, a zajednica ve treu deceniju, od kada je veina ovih ljudi postala elitni segment drutva, vidno stagnira. Pitanje je ima li drutvo snage za izlaznu strategiju, kada okona privatizacija drave i, sa njom povezana, partitokratija, ili e biti preputeno spontanim istorijskim procesima, koji su neumitni. Ima li ko da brine? Ako se uzdamo samo u popis monih listova poput Blica, trebalo bi da se seamo da je ista novina, ne samo u vlasnitvu Igora Lupia, bio i jedan od poligona za medijsko obruavanje na Zorana inia, koji je imao nezahvalan zadatak da se suprotstavi upravo najmonijima. Sluajno ili ne, lista koju ova novina plasira sadri sportiste i umetnike, ali ne i neke linosti za koje svi znaju da su veoma mone i iji pipci nisu preseeni. RADMILO BOGDANOVI roen je 7. oktobra 1934. u Konarevu, kraj Svetozareva. Otac Jovan bio je poljoprivrednik, majka Desanka domaica. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u rodnom gradu. Potom je zavrio Uiteljsku kolu. Vanredno je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i diplomirao 1976. s tezom Vaspitno-obrazovni rad u ustanovama za maloletnike. Oenjen je ivkom, nastavnicom. Poeo je kao uitelj u peterskim selima, onda su ga, kako kae, drugovi pozvali da pree u policiju: Naelnik SUP Svetozarevo postao sam 4. februara 1966, kad je sklonjen Rankovi. Vrene su promene svih naelnika SUP-a. Bogdanovi je pre toga bio sekretar u Optinskom komitetu SK. Usledila je funkcija predsednika SO Svetozarevo, koju je obavljao 8 godina. Zatim je 7 godina bio sekretar republike Uprave za unutranje poslove, pa naelnik Uprave za strance, gde je kontrolisao prelaske granice i kretanje stranaca. Onda je postao zamenik republikog sekretara za ONO i DSZ, da bi 1988. doao za ministra policije. Zbog dogaaja od 9. marta 1991. s mesec dana zakanjenja podneo je ostavku. Po penzionisaju dobija sijaset zaduenja - poslanik u republikom i saveznom parlamentu, predsednik Odbora za saradnju sa Srbima van Srbije, pa Odbora za narodnu odbranu i bezbednost. Predsedavao je u UO Jugoeksport, Jugoslavija komerc, Fonda kapetan Dragan, lan je uprave Crvene zvezde. Biran je i za lana Saveta Univerziteta u Kragujevcu, emu se Savez studenata tog univerziteta usprotivio zbog uloge u nasilju marta 1991. SK me esto drao na nianu, iako sam bio dobar lan i nisam stigao da budem lan CK, alio se. U Glavnom odboru je SPS-a. Za Slobodana Miloevia je tvrdio: Mnogo je mekan. Znam koliko je esto svima opratao greke, ja bih ih,
Na politikoj sceni Srbije instalirani su neki, praznih depova, pohlepni, bezobzirni, bez znanja. Obuzeti samo eljom da budu neko, pokrovitelji su srpskim tajkunima. Ima li nam nade s Draganom ilasom, Vukom Jeremiem, Draganom utanovcem, Aleksandrom Popoviem, Draganom Joiem...?
33
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
NAKNADA AUIMA
Imajui u vidu, uee javnih preduzea i agencija u BDP i u novanom toku, pitanje da li se apartici, postavljaju tamo samo zarad line blagodeti ili i zarad neeg drugog?
138
AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU
Direktorka Vesna Dini, bliska saradnica Mlaana Dinkia prima 3.470 evra. Vesna Dini je u vreme kada je Dinki bio guverner Narodne banke Srbije bila direktorka Agencije za osiguranje, sanaciju steaja i banaka, a zatim direktorka Trezora za vreme njegovog mandata kao ministra finansija. Na zvaninom sajtu Agencije za privatizaciju postoji broj telefona ali jedina informacija koju moete dobiti je: tutu.... ena od Dinkievog poverenja, svoje usluge naplauje 41.640 evra za godinu i naplatie 208.200 evra ukoliko patrona Mlaana ne oteraju pre vremena. Ako predsednik/ca UO ili zamenik direktorice zarauje dvostruko manje od vene pratilje, to je godinje 20.820 evra, do neke nove funkcije 104.100 evra. Ukupno: 312.300 EUR.
139
PROSVETNI PREGLED
Direktorka Vesna Antelj 1.897 evra. Prosvetni pregled nema Upravni odbor. Za godinu dana rada direktorka Antelj zaradi 22.764 to za pet godina iznosi: 113.820 EUR.
ELEZNICE SRBIJE
Direktor Milovan Markovi zarauje 3.586 evra. Markovi je poslanik u Narodnoj skuptini Republike Srbije, zamenik predsednika Odbora za saobraaj i veze, lan skuptinskog Odbora za odnose sa Srbima izvan Srbije, i ef Optinskog odbora DS u Valjevu. Ranije je bio direktor Direkcije za izgradnju u Valjevu, iz ega proizilazi osposobljenost za upravljanje poslovima u eleznikom saobraaju. Predsednik UO Zoran Anelkovi 1.380 evra, 11 lanova UO po 1.070 evra. Direktor derutne eleznice godinje zaradi 43.032 evra. Za etiri godine unapreivanja eleznikog saobraaja suma je 172.128 evra. Reanimirani Anelkovi trpne 16.560 evra godinje, ili, 66.240 evra dok ne ode u neki novi UO. lanovima UO se za godinu dana nadoknadi 128.400 evra. Za etiri godine 513.600 evra. Ukupno: 751.968 EUR.
140
Direktor zarauje 1.724 evra, zamenik direktora 1.264 evra a predsednik UO 1.260 evra. Pretpostavka je da lanovi UO primaju dvostruko manju nadoknadu od predsedavajueg i da ih ima ne manje od pet. Godinja zarada direktora iznosi 20.688 evra a za pet godina sumica dostie 103.440 evra. Zamenik direktora primi 15.168 evra tokom godine i 75.840 za vreme trajanja mandata. Predsedniku UO se nadoknadi 15.120 evra za jednu, i 60.480 evra za etiri godine. lanovima UO sleduje 30.240 evra za godinu i 120.960 za ceo mandat. Ukupno: 360.720 EUR.
TANJUG
Direktor 1.530 evra. Predsednik UO 356 evra, lanovi UO ne primaju nadoknadu za rad. Dravna informativna sluba naizgled je najskromnija od svih pomenutih preduzea. Meutim, kada se ima u vidu doprinos Telegrafske agencije bive Jugoslavije, svaki cent je baen novac. Da je pameti pa da je istinita informacija kad kliknete na rubriku O Tanjugu: The page you are looking for might have been removed. Do tada, direktor e zaraivati 18.360 evra godinje i 91.800 evra za ceo mandat. Godinja nadoknada predsednika UO je 4.272 evra i 17.088 evra u etvorogodinjem mandatu. Ukupno: 108.888 EUR. Plate direktora i nadoknade lanova Upravnih odbora dravnih firmi nisu jedino zbog ega bi poreski obveznici trebalo da brinu35. Probrani o istom troku raspolau i reprezentacijom: NAFTNA INDUSTRIJA SRBIJE 2.091.954 evra. TELEKOM SRBIJE 850.600 evra. SRBIJAUME 550.000 evra PTT SRBIJE 483.000 evra
Tu su slubeni stanovi, kompanijske kartice kojima plaaju reprezentaciju, specijalni dodaci, dnevnice za putovanja, naknade za odvojen ivot, besplatni mobilni telefoni, vozai, luksuzni automobili, telohranitelji...
35
141
Sa tim novcem firma sa 100 zaposlenih mogla bi skoro 4 godine da isplauje zarade, poreze i doprinose. Spisak od 13.05.1999. godine, auriran imenima za koja je EU donela odluku 4. juna.
142
143
144
NOKTOM PO DUBINI
Svedoci smo da Srbija nikako ne uspeva da napravi pomak ka funkcionalnoj dravi, uprkos redovnim promenama vlasti? Kao objanjenje pominju se argumenti vezani za linosti koje vre vlast, za politike organizacije u okviru kojih su organizovani oni koji politiki deluju, kao i postojanje establimenta koji, iz sopstvenih interesa, onemoguava normalno funkcionisanje drave. Tani ili ne, pomenuti argumenti ne bave se sutinskim pitanjem: kako to da postoji sistem koji permanentno propada skoro etiri decenije, a da se vodea elita regrutuje iz istog kruga, na koji propadanje drave i nacije ne ostavlja vidljive posledice? Teoretiari i praktiari zanemaruju neke pojave koje se ispostavljaju kao obrasci, bez obzira na lica i partije, i izostavljaju takvo stanje stvari iz analiza. Bilo da se prati Nova srpska politika misao ili Evropski pokret, bez obzira na sutinska neslaganja, upadljivo zanemaruju sutinski ilegalan nastanak Republike Jugoslavije, tokom i nakon II Svetskog rata, i sutinski prestanak kontinuiteta drave Srbije. Oigledno je da i sve partije u Srbiji nastoje da ouvaju pravni kontinuitet sa tako nastalom dravnom tvorevinom. Posledica toga je da i sistem koji je ustanovljen na zasedanju Anti-faistikog vea u Jajcu, 1943. godine, na kome iz Srbije, za razliku od drugih, od tada federalnih elemenata, nisu uestvovali civilni predstavnici, uspeva da se odri. Vremenom, taj sistem prerastao je u konzervativni drutveni establiment u Srbiji, kojoj ne dozvoljava da razvija i unapreuje drutvene odnose. Sveti apostol Pavle, u svojoj poslenici Rimljanima, bavi se i odnosom hriana prema svetovnoj vlasti. On, u sutini, ui da svaka vlast ima pozitivnu ulogu, jer suzbija pojave zla, i da je svaka vlast data od Boga narodu, te bi hriani trebalo da potuju svetovnu vlast, ali da je ne pomeaju sa boanskom. U Starom zavetu, pitanjem svetovne vlasti sam Gospod Bog bavi se tek od svog formalnog odnosa sa ljudima, koji nije imao od izgona Adama iz Rajskog vrta. Bog je, tokom istorije, stvorio tri zasebna Zaveta sa ovekom - ali tek posle Velikog potopa. Prvi Zavet bio je sa Nojom, drugi sa Avramom, Mojsijem i ostalim Jevrejima, a trei sa celim oveanstvom, preko Gospoda Isusa Hrista. U kontekstu shvatanja vlasti, vane su Boije rei Noji, jer, po tumaenju svih jevrejskih uitelja, zakoni (zapovesti) koje je dao Noji vae za celo oveanstvo, dok zakoni dati Mojsiju vae samo za Jevreje. Pavle, koji je obrezivao Jevreje i kada su postojali hriani i nije to zahtevao od drugih naroda, smatrao je da zakoni dati Mojsiju vae i za Jevreje, bili oni hriani ili ne, dok drugi narodi moraju da potuju samo sedam zapovesti koje je Bog dao Noji i koje vae za celo oveanstvo. U estoj zapovesti Noji, Bog definie svetovnu vlast: Ustanovi sistem vlasti zasnovan na vladavini prava. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije vlast. Bog takvu vlast ne poznaje, jer je u suprotnosti sa prirodnim zakonima (tj. sa voljom Tvorca). U antikoj Grkoj pojavio se izraz tiranija, koji ne oznaava da je neka vlast loa ili nedemokratska, ve da je nezakonita, odnosno da nije utemeljena na vladavini prava. Tiranija zapravo nije vlast, nego samovlae pojedinca ili grupe nad nekim narodom ili teritorijom. Takva vlast ne moe da se tretira kao data od Boga, jer Bog ne poznaje samovlae kao kategoriju vlasti. Diktatura, i kad je najgora, potuje zakone, makar oni bili loi i nepravedni, i moe se posmatrati kao vlast koju je Bog dao narodu da ga kazni. Zakon je dat od Boga, a ne vlast. Vlast je tu da bi sprovodila zakone. Car Irod bio je tiranin, ne zato to je bio lo ili dobar, nego zato to nije potovao zakone, ak ni one koje je sam doneo. Stavljajui se tako iznad svakog oveka, pa i samog Boga, izgubio je zatitu svakog zakona, svetovnog i svetog. Tiranicid se ak nije tretirao kao kanjivo delo, jer tiranin, kao neko ko sebe i svoju vlast stavlja iznad zakona, ne uiva pravnu zatitu nepovredivosti linosti. Ono to je vailo tada, verovao neko u Boga ili ne, vaie za sva vremena. Vlast koja nije zasnovana na vladavini prava nije anarhija (anarhija je nepostojanje vlasti), nego tiranija. Takva vlast ne mora se trpeti, ni po domaem, niti po meunarodnom pravu.
145
146
147
Aleksandar je kovao plan o likvidaciji organizacije Crna ruka. Belu ruku, ili Odbor desetorice za likvidaciju Apisa i "Crne ruke", predvodio je pukovnik Petar ivkovi (1879-1947) iz Negotina (umro u Parizu). U majskom prevratu imao je minornu ulogu, da otkljua kapiju dvora, ali je ipak prihvaen kao zaverenik kraljeubica. Posedovao je kompromitujua dokumenta o buduem kralju, Aleksandru, i tako je postao voa Aleksandrove kamarile. Pred kraj srpsko-bugarskog rata protiv Turske, major ivkovi bio je odreen da komanduje konjicom Timoke divizije. Njegova jedinica poslata je da, s Drugom armijom, pomogne Bugarima da osvoje Jedrene. Kako je konjica neupotrebljiva u opsadi, ivkovi i njegovi oficiri provodili su vreme u bahanalijama. Jedan konjanik poalio se svom pretpostavljenom da ga je major ivkovi naterao na homoseksualni odnos s njim. Komandant Druge armije Stepa Stepanovi zatraio je da ivkovi bude izveden pred vojni sud, a spasao ga je Apis "kako se ne bi ukaljala ast srpske vojske". ivkovi mu se oduio tako to je, na zahtev regenta Aleksandra, "namestio" Solunski proces. Kada je, 6. januara 1929. godine, kralj Aleksandar suspendovao Vidovdanski ustav, postavio je Petra ivkovia za predsednika vlade. ivkovi je, na zahtev kralja, 1931. osnovao dvorsku opozicionu Jugoslovensku narodnu stranku, u kojoj mu je pomagao Svetislav Hoera. im je postao regent, 1914. godine, Aleksandar je poeo da sprovodi plan uklanjanja Apisa i njegovog uticaja iz Vrhovne komande. Smenio je vojvodu Putnika, sklonio Dimitrijevia iz Vrhovne komande, a dobro mu je dola i pogibija vojvode Tankosia, koga su se mnogi plaili. U egzilu, sredite zavere protiv Apisa i Crne ruke postao je Solun. Dalji sled dogaaja bio je: izmiljeni atentat na prestolonaslednika Aleksandra u Ostrovu, lani svedoci, suenje i streljanje Apisa, Ljube Vulovia i Radeta Malobabia. Ostali optueni osueni su na kazne zatvopra. Imajui u vidu neke izjave o organizaciji i o Apisu50, pitanje je da li je sistem Crne ruke uniten Solunskim procesom? Solunski proces je politiki sudski proces i oznaio je odreene ruke regentu Aleksandru za stvaranje Jugoslavije i samovlae. Od stvaranja drave Srba, Hrvata i Slovenaca, kralj Aleksandar bio je politiki i na druge naine vezan za Petra ivkovia, koji je u organizovao svoje obavetajne centre svim strankama. Aleksandar je imao i svoje dva paralelna obavetajna kanala, preko upravnika Beograda i preko vojnog komandanta Beograda, da bi proveravao podatke koje dobija od ivkovia. Crnorukai su, do pogibije kralja Aleksandra u Marseju (u emu su im se interesi poklopili sa VMRO i Ustaama), bili u ilegali ili, poput Save Popovia, Mustafe Golubia i Boina Simia, u slubi sovjetske obavetajne slube. Po direktivi Kominterne oni su radili na razbijanju Jugoslavije i ekali trenutak da se osvete kralju Aleksandru i onome to je on stvorio51.
Kada je 1911. godine odnos regenta Aleksandra, Petra ivkovia i Josifa Kostia (pripadnici Bele ruke i Apisovi smrtni neprijatelji) postao vie nego blizak, ova dva oficira su Aleksandru izneli niz optubi protiv Dimitrijevia. Za prirodu kakva je bila Aleksandrova ovo je bilo vie nego dovoljno. Uleteo je u Apisovu kancelariju i otpoeo da ga vrea. Dimitrijevi ga je mirno sasluao i rekao mu: "Da, a ta vi mislite da smo mi stavili glave u torbu da se vi dvojica (Aleksandar i ore) svaate i otimate oko prestola kao oko kakve igrake. Varate se jer smo u stanju da i po drugi put stavimo glave u torbu..." Ljut, Aleksandar je, kao Vrhovni inspektor vojske, otiao kod ministra vojnog Stepe Stepanovia i zatraio da se Apis i Milan Milovanovi premeste iz Beograda. Stepanovi je odgovorio da to ne spada u domen prestolonaslednika i da e o tome referisati lino kralju Petru. Aleksandar je nezadovoljan otiao kod kralja Petra i ponudio pismenu ostavku, koju je Kralj ostavio da prenoi znajui da e bes proi Aleksandra. 50 Vladimir Lebedev, ministar mornarice u ruskoj vladi 1917. godine: "Poslednjih dana mog boravka u Solunu, poeli su da hapse najbolje srpske oficire kao to su Dimitrijevi, Vemi itd. A pokojni ruski ambasador Hartvig je opisao Crnu ruku kao najomiljeniju, najnesebiniju, idealistiku i rodoljubivu iji je cilj iskljuivo bio osloboenje i ujedinjenje svih srpsko-hrvatsko-slovenakih naroda. Najasniji, najidealistikiji i najportvovaniji junoslovenski elementi okupili su se oko Apisa..." Slobodan Jovanovi: "Taj Apis koga sam upoznao u Vrhovnoj komandi nije liio na onu sliku koja se bila o njemu stvorila u publici. On nije bio plahovit, ni osion - bio je vie nego to se zove dobar drug. Ali imao se utisak da on nije samo to..." Odgovor prestolonaslednika Aleksandra na molbu ledi Pedet za pomilovanje Apisa: "Ti ljudi su zlo za ovu zemlju. Dugo su onemoguavali dravne poslove svojim prevratnikim namerama. Osim toga, bili su spremni da ubiju Paia i mene. Ali oni su osueni vie zbog onih prvih, dravnih razloga i zato ne mogu biti pomilovani..." 51 Jedan od istaknutih lanova Crne ruke Slobodan Jovanovi, kao predsednik Srpske kraljevske akademije nauka i umetnosti, 1937. godine, po ugledu na Crnu ruku, osniva zavereniku organizaciju Konspiracija. U puu protiv namesnikog reima kneza Pavla Karaorevia 27. marta 1941. godine uestvovali su bivi crnorukai, ali i belorukai.
49
148
Akademik Dedijer navodi da je Tito, u jednom razgovoru sa Rankoviem, kome je Dedijer prisustvovao, navodno u ali rekao: "uj Leka, onaj tvoj Krcun htel bi biti kao Apis". 53 Prema dokumentu, za uniforme i oznake potrebno je oko 500.000 DEM, a bie plaeno u gotovom bez poreza.
52
149
150
Isti helikopter, tada SMUP-a, prevezao je Miloevia, kao predsednika Srbije, na Vidovdan 1989. na Gazimestan.
151
PIPCI SLINOSTI
Po policijskim saoptenjima, Duan Spasojevi i Mile Lukovi lieni su ivota, sa orujem u ruci, u pokuaju proboja iz opkoljene kue u Meljaku. Policija ih je nala preko Dejana Milenkovia Bagzija, koji je slao policiji poruke iz Barajeva u pokuaju nagodbe i tako otkrio skrovite dvojice ubijenih, ali je nekako pobegao. teta to su poginuli za istragu je neizmerna, i ostaje pitanje: da li su njih dvojica mogli da budu uhvaeni ivi. Pogibijom, posebno Spasojevia, izgubljen je insajder mafije pod sistemom bezbednosti, koja je ubila biveg predsednika i premijera Srbije. Spasojevi je, kao i jo neki, imao legitimaciju RDB MUP Srbije; a bio je i sa Legijom i nekim vanim likovima dravne bezbednosti... Informativna sluba Demokratske stranke Srbije iskoristila je vakuum i pokuala da banalizuje pobunu JSO, plasiranjem kako su prepisi telefonskih razgovora Duana Spasojevia "navodni", i "navodno voeni", iako je MUP Srbije potvrdio autentinost prepisa. Pismo DSS bilo je nastavak otvorene simpatija te stranke i njenog predsednika za oruanu pobunu JSO, novembra 2001. Akcija "Sablja" pokazala koliko su srasli organizovani kriminal i strukture Dravne i Javne bezbednosti, pravosua i nekih politikih stranaka. To su pokazala privoenja: Uroa uvakovia, biveg visokog funkcionera RDB Srbije; Gorana Matia i Ivana Markovia, iz JUL; generala Neboje Pavkovia, biveg naelnika Generaltaba; Svetozara Simovia, biveg pomonika ministra SMUP iz JUL; Milorada Bracanovia, biveg zamenika naelnika RDB/BIA i organa bezbednosti JSO. Na informativne razgovore pozvani su: Milan Radonji, naelnik Centra RDB Beograd u vreme ubistva uruvije i zloina na Ibarskoj magistrali, Branko uri, bivi naelnik SUP Beograd; general Dragan Ili, bivi naelnik Uprave za administrativno-upravne poslove MUP Srbije, i jo visokih oficira policije i RDB/BIA. Tek tada, Srpski pokret obnove uspeo je da izdejstvuje sasluanja radnika RDB, Stevana Baste, Ratka Romia i Milana Radonjia o Ibarskoj magistrali i o atentatu u Budvi. Oni, Stevan Nikevi i jo neki mogli su da prue saznanja i o ubistvima Slavka uruvije i Ivana Stambolia, koja su izvedena uz saradnju beogradskog Centra RDB, u ijem su vrhu tada bili57. Naelnik krim-uprave MUP Srbije Gvozden Gagi, avgusta 2002, rekao je da se taj i jo neki sluajevi nee reiti dok se ne konsoliduju dravna bezbednost i KOS. Milorad Ulemek/Lukovi Legija utajio je deo para za ubistvo Stambolia, potkradao je fond za pomo udovicama i siroadi poginulih pripadnika JSO itd. Imao je diplomatski paso Jugoslavije, i falsifikovane hrvatske pasoe za sebe i enu. U skretanja panje izgleda spada i kada su dva lica prela na Batrovcu i kada ih je doekao neko iz JSO: jedno od tih lica slino je objavljenom foto-robotu, koji je slian fotografiji, dugo nedostupnog istrazi, Legije s naoarima sa falsifikovanog hrvatskog pasoa. Kada je otvoren sluaj Stamboli, pet osumnjienih pripadnika JSO, ukljuujui i komandanta jedinice Duana Mariia Gumara, oznaili su Radomira Markovia kao naredbodavca. Policija je zatraila pomo i Mire Markovi, ali ona je 23. februara, kad joj je istekao poslaniki imunitet, otputovala u Rusiju navodno da "dri predavanja na univerzitetu Lomonosov". Univerzitet Lomonosov odmah je demantovao njenu priu, koja je neugodna za niz naih i ruskih diplomata (bivi i sadanji ambasadori i konzuli; prethodna crnogorska kadrovska lista SMIP; ekipa koja je u novembru 2000. sredila boravak i paso Marku Miloeviu u Moskvi), "biznismena" (crnogorskih i beogradskih). Dok se to razjasni preko poslovino sporog Interpola, ena koju trae bie u Alma Ati, Kazahstan, kod svog sina koji tamo dri kafanu s nekim fudbalskim trenerom iz Beograda. Profesorka je, u skladu sa arogancijom koju je uvek ispoljavala prema dravi Srbiji, rekla da e "razmisliti" da se odazove pozivu MUP Srbije na informativni razgovor u vezi izjava Radeta Markovia i jo nekih, u vezi ubistava Ivana Stambolia i Slavka uruvije. Privedeni su Bogoljub Bjelica, predsednik nevladine organizacije "Sloboda za Miloevia", Goran Mati, Ivan Markovi i Neboja Pavkovi. Mati i Markovi, bili su vrh agitpropa JUL u najgore doba. Posle nestanka Ivana Stambolia, Ivan Markovi istakao se bestidnim i cininim izjavama.
57
CRDB Beograd pratio je i prislukivao i Slavka uruviju do pred samo ubistvo i Ivana Stambolia do pred samo hapenje, a zna se da ko je od koga primao naloge!
152
Na suenju gen. Krstiu u Hagu, izjave Gorana Matia navoene su u okviru odbrane, uz objanjenje da je on bio visoki funkcioner vlade, odgovoran za svoje izjave. 59 Svi sa liste putnika bili su na poternici MUP Srbije nakon atentata na Zorana inia, osim nekog Japanca.
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
TAKTIKA ODBRANE
Dva dana pre predaje Milorada Ulemeka, smenjen je upravnik Okrunog zatvora u Beogradu, i postavljen vojni bezbednjak Miroslav Mici. Pretres je nastavljen 17. februara 2004. godine, ali je ponovo prekinut, jer je advokat Miroslav Todorovi era izjavio da ne moe da brani klijenta, jer je izloen pretnjama smru, a da iza tih pretnji stoji svedok saradnik Ljubia Buha ume. Sudija Kljajevi je doneo odluku da se advokatu Todoroviu dodeli obezbeenje MUP Srbije. Vee je usvojilo zahtev tuilatva i odbrane i donelo odluku o razdvajanju postupka za atentat na Zorana inia. Nedelju dana pre nastavaka pretresa, 1. marta 2004. godine, ubijen je svedok tuilatva Kujo Krijetorac. Krijetorac je pred istranim sudijom svedoio da je nekoliko dana pre i na sam dan atentata u ulici Admirala Geprata viao okrivljenog, Vladimira Milisavljevia. Posle ubistva Krijetorca, Milan Veruovi je izjavio da je posle svega postao paranoik i da je ozbiljno zabrinut za ivot ostalih svedoka. Martovski pretres trajao je samo 8. i 9. i ponovo je prekinut, poto su advokati Miroslav era Todorovi i Mirko Tripkovi demonstrativno napustili sudnicu dok je pretres trajao. Beogradski nedeljnik NIN objavio je 6. maja 2004. godine pismo Radomira Markovia, biveg naelnika DB, optuenog za ubistvo funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali, ubistvo Ivana Stambolia i pokuaj atentata na Vuka Drakovia u Budvi. Markovi je pismo uputio redakciji NIN iz Okrunog zatvora u Beogradu. U tom pismu je rekao da je Legijina predaja gest hrabrog oveka i da oekuje da e Legija potvrditi navode njegove odbrane, kako bi se saznala istina. Milorad Ulemek je optuio edomira Jovanovia, Vladimira Bebu Popovia, Dragoljuba Markovia da su ga vrbovali da im pomogne da prenesu 600 kg heroina koji je naen u trezoru Komercijalne banke u inostranstvo, preko susednih zemalja: Hrvatske, BiH i Rumunije. U celu akciju transfera i prodaje heroina bio je ukljuen i Duan Spasojevi. Prilikom prebacivanja dela droge u Republiku Srpsku, poiljku je preuzeo Zoran Janjuevi. Milorad Ulemek je napomenuo da je Dragoljub Markovi pokuao da ga vrbuje da radi za englesku tajnu slubu. edomir Jovanovi je prema Ulemekovim reima, insistirao da dobije zatitu Crvenih beretke iako one nisu obezbeivale telesnu zatitu licima. To je bio razlog to je edomir Jovanovi sa Spasojeviem i Ljubiom Buhom umetom organizovao da njegov dip bude miniran kako bi mogao ubediti nadlene da mu je zbog ugroenosti neophodna zatita Crvenih beretki. Milorad Ulemek je izjavio da je edomir Jovanovi preko Vladana Batia izdejstvovao putanje Duana Spasojevia iz pritvora i da mu je Spasojevi rekao da je za tu uslugu Bati od njega traio da uloi pare u renoviranje fudbalskog stadiona u Obrenovcu. Preko ministra policije Duana Mihajlovia, prema reima Ulemeka, Duan Spasojevi je dobio zatitu Crvenih beretki. Zanimljiv je deo iskaza Ulemeka o njegovoj ulozi u hapenju Slobodana Miloevia. Kada je Ulemek uao u kuu, Miloevi je od njega zahtevao da prenese poruku Banetu Ivkoviu. Ulemek je pristao da prenese poruku, preko jednog pripadnika Crvenih Beretki, ali, prema Ulemekovim reima Ivkovi se prodao DOS i odneo pismo u Vladu Srbije. Dva dana nakon prekida julskog pretresa, prema tvrdnjama advokata Biljane Kajgani, dobrovoljno se grkoj policiji, u Solunu, predao jedan od okrivljenih, Dejan Milenkovi Bagzi. Grka policija je, pak, saoptila da je on uhapen ispred srpsko crnogorskog Konzulata u Solunu, u kasnim veernjim asovima 16. jula 2004. godine. Povodom pekulacija oko toga, Ministratsvo unutranjih poslova Srbije saoptilo je da je UBPOK 13. maja poslalo molbu Interpolu
163
164
165
166
EMU VEROVATI
Registar saradnike mree dravne bezbednosti od 1945. godine uniten je ili sklonjen, a 2001. napravljen je novi, sa izmiljenim dounicima, tvrdi RTV B92. Prilikom pravljenja novog registra, mnogi saradnici izmiljeni su kako bi bili kompromitovani. Zbog vanosti tih podataka i mogunosti da se njima manipulie, postoji osnovana sumnja da su pravi registri saradnikih mrea sauvani po nalogu efa Resora dravne bezbednosti Srbije Radomira Markovia. Mogue je da se registri nalaze u posedu neovlaenog lica. RTV B92 objavila je dokaz o unitavanju dokumentacije. U tom dokumentu navedeno je da su elni ljudi RDB posle 5. oktobra 2000. sistematski unitili deo dokumentacije od 1998. godine. Uniteni su delovi koji su se ticali operativnih obrada lica iz DOSa i Otpora, mikrofilmovi, pomoni dosijei, izvetaji o radu za te dve godine, i dokumenti u vezi sa finansijskim poslovanjem. To je utvreno istragom operativaca slube, a informacija da je dolo do zloupotreba i nezakonitog ponaanja radnika RDB: Nikole uria, Branka Crnog, Miloa Teodorovia i Milana urovia dostavljena je 2001. godine MUP-u i Vladi Srbije. Pokrenuta je istraga samo protiv Radomira Markovia. Nikola uri je na sopstveni zahtev otiao u penziju, a Milo Teodorovi i Milan urovi ostali su rukovodioci u BIA. Dravni tuilac nije reagovao.
KO JE MUTIO LAG
167
Premijer Srbije Vojislav Kotunica kao da je pokuavao da izvri dravni udar. Preuzimanje tajne slube, bilo mu je neophodno, samo da nastavi "neomiloeviizam". Danica Drakovi tvrdila je da joj je direktor BIA Rade Bulatovi obeao da e podrati njen izbor na mesto direktora Instituta bezbednosti BIA: Razgovarala sam sa Bulatoviem o prislunim ureajima koji se jo nalaze u mojoj kui. Tada smo se dotakli Instituta za bezbednost. Rekla sam mu da, po koalicionom dogovoru, SPO-u pripada to mesto. Bulatovi je rekao da nema nita protiv mog izbora. Rekao je: 'Dajte kandidaturu i zavriemo to.' SPO je na sednici kadrovske komisije Vlade Srbije predloio Danicu Drakovi za efa Instituta bezbednosti, ali odgovora na ovu kandidaturu nije bilo: Ne znam u emu je problem... Oigledno postoji problem kada on eka toliko..., rekla je Danica Drakovi. Ona je odbacila tvrdnje portparola DSS Andreja Mladenovia, da je "SPO dobio sve to je trebalo da dobije, poto je njihov kadar Vladimir Boovi postavljen za generalnog inspektora srpske policije": SPO je traio mesto ministra policije, pa smo odbijeni. Traili smo zamenika ministra policije, ali koalicioni partneri nisu pristali. Na kraju smo dobili obeanje da e nam pripasti Institut za bezbednost BIA i mesto generalnog inspektora MUP-a Srbije. Boovi je odmah postavljen, dok smo sa Institutom ekali Direktor BIA Rade Bulatovi nije odgovarao na pozive. ef vladine kancelarije za saradnju sa medijima Sran uri tvrdio je da imenovanja Danice Drakovi na elo Instituta za bezbednost nije u domenu Vlade Srbije. Ministar Bojan Dimitrijevi rekao je da se to pitanje reava izmeu lidera DSS i SPO. lan kadrovske komisije iz SPO, ministar za dijasporu, Vojislav Vukevi rekao je da je njegova stranka iznela svoj predlog i sada eka: Direktora Instituta za bezbednost predlae direktor BIA. Kako je Bulatovi kadar DSS, iz razgovora sa ministrima iz ove stranke stekao sam utisak da oni imaju dovoljno razumevanja za na predlog. Portparol DSS Andreja Mladenovi objasnio je da mu nije poznato da li je Kotunica predloio Radetu Bulatoviu imenovanje Danice Drakovi u Institut za bezbednost: Koliko ja znam, BIA e ovih dana objaviti koji su zakonski uslovi potrebni za mesto direktora. Kada je dogovor propao, list SPO, Srpska re opisao je poetAk rada Bulatovia: Direktor BIA, sastaje se sa bivim Legijinim najbliim saradnikom, i bivim zamenikom naelnika Dravne bezbednosti Srbije Andreje Savia, Miloradom Bracanovi koji je bio alfa i omega Jedinice za specijalne operacije, i operativni organizator politikih zloina poinjenih za vreme Slobodana Miloevia, i posle njegovog pada. O emu priaju moe se zakljuiti iz toka postupaka za ubistva na Ibarskoj magistrali, za ubistva Zorana inia i Ivana Stambolia. Oigledni su napori izvrne i sudske vlasti, potpomognute dravnom bezbednou, da se optueni odbrane i da se ponite njihova priznanja u istranom postupku, a procesi dovedu u sumnju. Jasno je zato to radi Bracanovi, ali zato i u ije ime to radi Rade Bulatovi? Rade Bulatovi je, kao novi direktor BIA, promivisao i novi dan bezbednosti - 17. oktobar (namerno ili sluajno iz doba kralja Aleksandra). Na toj sveanosti bilo je upadljivo da je uspeo da vaskrsne Miloevievu pretorijansku gardu, sauva sve saborce Milorada Lukovia i Milorada Bracanovia, i da toliko zamuti nereena ubistva da to sud nee dugo reiti. Do njega su, kako pie Srpska re na toj proslavi stajali Radia Roksi - lan JUL-a i tajni policajac Mire Markovi, Mia Viloti - oslonac Radeta Markovia u borbi protiv domaih izdajnika, Cviko Milinkovi - pijani kum Milorada Bracanovia, Mia Jovanovi - glavno uvo u strankama koje ne slede Slobodana Miloevia, julovac Mile Jovanovi - ekspert za privatne zabave direktora, Vojislav Mrakovi - pobednik na takmienju "ko e pre doneti tortu za roendan direktoru BIA", Slobodan Mirkovi i Nikola Milenkovi - zalutali tandem uplaenih momaka sa nazovi titulom rukovodilaca Beogradskog centra BIA, Slavia Miloevi - najbogatiji tajni policajac u Srbiji, i tako redom. Posebnu panju na proslavi Bulatovi je poklonio svojoj ekipi iz Carine, iz vremena kada je, kao Mirin dipolomata, vercovao iz Turske i Italije. Tu je predvodnik Predrag Petronijevi, svreni student Vie kole unutranjih poslova, koji je kredit kod Bulatovia stekao promovisanjem verzije ubistva Momira Gavrilovia, kojom je, zarad naklonosti tadanjeg savetnika za bezbednost predsednika SRJ, lano optuio svog efa - Gorana Petrovia. Do njega su bili Radetov kum
168
169
IVOT TEE
Vlada Srbije raspisala je krajem 2005. tender po kome je ministarstva privrede, za ekonomske odnose sa inostranstvom, i kulture trebalo da uvaju privatna obezbeenja. Poetkom decembra doli su iz "Strakon sekjuriti", iji je suvlasnik Gradimir Nali, da preuzmu obezbeenje nekih vladinih zgrada, ali posle intervencije ministara "privatni biznis" je propao. Neuspelo angaovanje Nalievog obezbeenja u ministarstvima potvrdio je pripadnik policije: 5. decembra ujutru doao je jedan ovek i rekao: "Ja sam iz 'Strakon sekjuritija' sa Zvezdare. Poslali su me da u 11 sati preuzmem obezbeenje ovog ministarstva". Ja ga pitam gde si radio ranije, a on slegne ramenima i kae mi da mu je ovo prvi posao u ivotu. Ministri Milan Parivodi, Dragan Kojadinovi i Predrag Bubalo uli su za angaovanje privatnog obezbeenja nekoliko dana pre preuzimanja i dali su nalog da im odmah bude javljeno ako neko doe da nas zameni. Kako smo kasnije saznali, Predrag Bubalo, ministar privrede, pogreno je razumeo da hoe da zamene i njegovo lino obezbeenje, pa je otiao kod ministra policije Dragana Joia. Bubalo mu je rekao: "Lako je tebi kad ima dvadesetoro ljudi koji te stalno prate, a nama hoe da ukine i ovih nekoliko policajaca." Posle toga, Joi je odustao od promene i mi smo ostali ovde. Angaovanje privatnih obezbeenja u vladinim institucijama nije novost. Ve drugu godinu u zgradi Poreske uprave u Beogradu je ljudstvo firme "Gordon". Oni su na tim poslovima bili rasporeeni u vreme vlasti Slobodana Miloevia, ali ih je nova vlast zamenila policijom. Informacije o nastavku trenda iz Miloevievog reima potvrdio je Gradimir Nali: Taj tender je postojao, ali... nije proao. Plan je promenjen i ostalo je policijsko obezbeenje. Trebalo je da se promeni izmeu etiri i osam ljudi u svakom od ta tri ministarstva, ljudi koji rade na portirnici ili neke sline poslove. Nije bilo predvieno da se zamene policajci koji obezbeuju ministre... Moja firma je konkurisala na jo dvadesetak tendera, ali da do sada nijedan od njih nije realizovan.
170
Pavkovi je izrazio spremnost da se suoi s predsednikom Kotunicom, njegovim savetnicima, efom kabineta i Acom Tomiem, uz sve tehnike sprave kojima se utvruje istinitost iskaza.
61
171
172
173
174
175
U IJEM INTERESU?
U postupku za ubistvo Zorana inia pred Specijalnim sudom, edomir Jovanovi izjavio je kao svedok da je Radomir Markovi preko jednog oveka poruio da e dati ostavku, ako mu se garantuje bezbednost za porodicu i njega i da je to prihvaeno, ali da je posle razgovora sa Kotunicom dogovoreno da ostane koliko god moe na funkciji. Dodao je da se Kotunica usprotivio i smeni Pavkovia i da zna da je Gradimir Nali, obraajui se pripadnicima JSO na slavi jedinice, rekao da treba da podre Kotunicu a ne izdajnike64. edomir Jovanovi je rekao da se Rusija "udno" ponaala u svim dogaajima od promena. Naveo je da su predlagali da Miloevi bude premijer, ali da je Kotunica rekao da to ne moe da prihvati zbog ekstremista iz DOS (dodao je da se u Rusiji sakrila Mirjana Markovi). 2001. nije postojala drava, ve je drava bio JSO, i Vlada je bila u otvorenom neprijateljstvu sa vojnom bezbednou. Ispred stana Mihajlovia uhapena su dva pripadnika zemunskog klana, koji su pokazali legitimacije vojne bezbednosti i zatim se izvesni pukovnik ivaljevi zalagao za njih. Mi nismo hteli da pravimo nagle promene u DB, jer bismo izgubili kontrolu, ve smo to radili kompromisima - rekao je Jovanovi i dodao da je Ulemek predloio u februaru da Andreja Savi i Milorad Bracanovi budu novi elnici DB i da je to odbijeno, ali da je Bracanovi imenovan za naelnika uprave za prislukivanje. Prema njegovim reima Kotunica je predlagao da Branko Crni, zamenik Markovia bude ef DB, a da dotadanji ef bude direktor Instituta bezbednosti.
Pripadnici BIA, u saradnji sa Tuilatvom za ratne zloine, uhapsili su Marka Lugonju, biveg oficira Vojske Republike Srpske, kada je pokuao da sa beogradskog aerodroma pobegne u Moskvu. On je bio puten da se brani sa slobode, ali je sud nakon pokuaja bekstva odluio da on ponovo bude pritvoren. 64 Saradnici Vojislava Kotunice, Gradimir Nali i Ljiljana Nedeljkovi interesovali su se u CZ-u posebno za: Nedeljkovieva za biveg naelnika RDB Radomira Markovia, a Nali za Slobodana Miloevia. Direktor zatvora Dragia Blanua alio se da je od njega Nali zahtevao da se pridrui optubama o kidnapovanju biveg predsednika SRJ.
63
176
177
178
179
180
Druei se s Milovanom oriem, fudbalerom Crvene zvezde, provercovao se u autobusu crveno-belih u Grac.
181
Boku Radonjiu praznike je estitalo oko 200 ljudi, dobio je toliko SMS poruka, a telefonom su se javljali prijatelji iz itavog sveta, i radikal Aleksandar Vui, kome se poalio kako njegov saradnik Pana slabo igra tabli.
182
183
184
Radovana Karadia ne bih izdao ni za pet miliona dolara. Neprestano po Bosni jure Karadia, da ga ne uhvate i ne prekre tajni sporazum, koji on ima sa Amerikancima.
67
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
TEORIJA ZAVERE
Banjaluki "Reporter" objavio je 30. avgusta 2001. tekst pod naslovom Vojni udar, a Nenad anak raspirio je sukob u DOS, danima dran na "sluaju Gavrilovi", izvukavi vest da je predsednik Kotunica s vojskama Jugoslavije i Republike Srpske spremao manevre i - dravni udar! Kotunica je demantovao vest posredno, opaskom da su izjave anka spoj diletantizma i neodgovornosti, a da nedeljnik koji je ankovom opaanju posvetio prostor, u sprezi s pojedinim frakcijama DB, zapravo prieljkuje pu. Ostala je sumnja. Dragan Vuki, poslanik Pokreta za demokratsku Srbiju (DOS) u skuptini Srbije ocenio je: Ovom vojnom rukovodstvu ne verujem. Meutim, nerealno zvui ankova pretpostavka da je trebalo odrati zajednike manevre i tom prilikom izvriti dravni udar. To ne bi moglo da proe nezapaeno, a i koji je cilj. Miroslav Hadi, direktor Centra za civilno-vojne odnose, takoe je smatrao da pria o vojnom udaru nije realna, ali zato to je Vojska Republike Srpske pod kontrolom Sfor. Koren prie upuuje na skrivenost civilno-vojnih odnosa od 5. oktobra. Prvi takav momenat bilo je hapenje Miloevia, kada je pretila opasnost sukoba vojska i policija, zatim javna polemika
201
202
203
Prema informacijama objavljenim u emisi Insajder B92, registar saradnika tajne slube bezbednosti od 1945. godine je ili uniten ili sklonjen, a novi registar saradnka sainjen je 2001. godine, pri emu su mnogi saradnici izmiljeni, kako bi bili iskompromitovani. Postoji osnovana sumnja da su pravi dosijei saradnika po nalogu Radomira Markovia sauvani i da su u posedu neovlaenog lica. Istraga je pokrenuta samo protiv Radomira Markovia, a ostali akteri ove protivzakonite radnje su ili na sopstveni zahtev otili u penziju, kao Nikola uri, ili su na visokoj funkciji u BIA kao Milo Teodorovi. Ako postoji dokaz da je dokumentacija DB unitena, pitanje je emu insistiranje na zakonu o otvaranju dosijea. Vladimir Boovi, generalni inspektor MUP-a je reagovao: Naravno da je dravni tuilac im je dopro do njega glas bio duan da pokrene istragu kao to je onda onda besmisleno govoriti o otvaranju dosijea... To je sad izalo na videlo. Ukoliko od nas zahteva dravni tuilac, ili ukoliko nam naloi Vlada ili ministar mi emo se u to ukljuiti. Reakcija ministra pravde Zorana Stojkovia: Nemojte traiti od Vlade da obavlja posao drugih nezavisnih organa. Vlada nema ovlaenja. Ako ima neto, neka izvole organi i neka postupe. Na konstataciju da je ministar policije Dragan Joi razgovarao sa Ulemekom, Stojkovi je pitao: Je l vi znate, ja ne znam. Nadleni organ neka radi svoj posao. Ako ima neega on je duan da pokrene postupak. Moglo se videti da su koreni Miloevievog reima ostali. Zato je Kotunica zadrao ljude poput Rada Bulatovia i mnoge druge, koji su nastavili da prikrivaju tragove zloina? Prisetimo se izjave Vladimira Popovia: Rade Bulatovi je ovek koji ne da se ne razume u taj posao, nego jedino to je uradio i po emu e ostati upamen to je - po inu veleizdaje, koji je takoe jo jedan od nezabeleenih sluajeva u istoriji slube, da je naelnik slube bezbednosti jedne drave napravio kopiju arhive te slube, celokupnu, i odneo i predao drugoj dravi i drugoj slubi. To je uradio Rade Bulatovi kad je odlazio u Ameriku, traio je od svojih da mu nasnime kompletnu arhivu dravne bezbednosti da on sa sobom ponese u CIA. Kad su ga ovi pitali o emu se radi, ako mu neto bude zatrebalo, da on moe to sa diskova da skine i da im kae. Ukoliko postoji CD sa Arhivom, bilo bi zanimljivo ui mu u trag. Reakcije vlasti nije bilo. Tabloid je objavio tekst Mileta Jeanova, u kome stoji da je anonima grupa iz Bezbedonosno informativne agencije poslala pismo ovom listu, u kome navodi: Poto je Srbija zemlja uda, nije udno da Rade Bulatovi, Crnogorac iz Berana, bivi JUL-ovac, vodi Bezbednosno - informativnu agenciju u vreme kada Srbija bije bitku za deo svoje teritorije i svoju evropsku budunost. Izigravi svoje dojueranje najblie saradnike i prijatelje, Bulatovi je, zarad svog opstanka i pranja prethodne biografije, krenuo u unitavanje svakog operativnog rada srpske slube bezbednosti, dobijajui pohvale za takav 'reformatorski poduhvat'. Tajna Bulatovievog uspeha lei u staroj kumovskoj vezi sa Crnogorcem Nebojom Vujoviem, takoe JUL-ovskim diplomatom, sada predstavnikom "Hemofarma'' u SAD, koji se tokom diplomatske slube u Vaingtonu otvoreno stavio u slubu amerikih obavetajnih slubi. I to preko Bert Brauna, obavetajca koji kasnije otvoreno radi na podrivanju Vlade Srbije na ijem je elu bio Zoran ivkovi. Gospodin Braun je kljuni diplomata na iju se urgenciju Bulatovi izuzima iz istrage za ubistvo premijera Zorana inia. Nakon toga dobio je pristojnu novanu odtetu, koju Aco Tomi nikada nije uspeo da naplati. Drei se ove stare obavetajne veze, Rade Bulatovi okree lea svom saborcu Aci Tomiu i svim svojim drugovima, da bi sa Aleksandrom Nikitoviem, Vojinom Lazareviem, Stevanom Nikeviem i kumom Nebojom Vujoviem (svi su Crnogorci i dravljani Crne Gore) pretvorio Kotuniinu vladu u pukog izvrioca crnogorskih, hrvatskih, amerikih i ko zna ijih interesa. Sastavljai pisma navode Bulatovieve uinke u Agenciji. U samoj Agenciji Rade Bulatovi zabranjuje svaki rad vezan za Kosovo, zaustavlja zapoete akcije otkrivanja teroristike mree na jugu Srbije, zabranjuje ukljuivanje tehnike Agencije u potragu za odbeglim pripadnicima zemunskog klana, a u potragu za Ratkom Mladiem uvodi svoj tim, za koji niko osim Amerikanaca ne zna. Da li oni kriju ili trae Ratka Mladia i kome to ide u prilog? Usput, Bulatovi Amerikancima predaje kompletnu arhivu Agencije, traei samo jednu protivuslugu - podrku za njegovo budue ambasadorsko imenovanje.
204
205
206
207
208
209
Sve i da Sai Vukadinoviu sve uspe, ostaju neke dileme, a pre svih treba li BIA da dri monopol na mere kontrole telefona i digitalne komunikacije?
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
TA REI ZA KRAJ?
Demokratija je umrla kada su ljudi na vlasti shvatili da dravna sredstva mogu da koriste nekanjeno u privatne svrhe. Na sceni je nomenklatura - ne mnogo sposobni ali veoma lojalni, koji servisiraju interese plutokratije, u partitokratskoj dravi, koja samo simulira demokratske procese. Ne tako davno, kada je u Jugoslaviji (i u Srbiji) uspostavljena vlast Komunistike partije (a jo perfidnije kada je partija postala Savez komunista), nametnuta je partijska kontrola nad svakim aspektom ivota, kroz mehanizma poput politike policije, kroz partijski sistem nomenklature koji je lokalnim partijskim efovima omoguio kontrolu nad svim vanim nametenjima i zaposlenjima, kao i kroz masovne organizacije poput sindikata, omladine i socijalisti;kog saveza. U okviru tog poretka, i tim mehanizmima, uspostavljen je u Srbiji stale koji je odrao tu kontrolu nad drutvenim procesima. Problem je to danas taj stale vie nema snanu partijsku dravu iznad sebe. Stvaralakom, radnikom i preduzetnikom sloju preostaje samo da nude drutvu alternativu sa stanovita svojih potreba i da shvate injenicu: preduzetnici da nisu i nee biti deo stalea vladajue aristokratije; a radnici da nisu vie jedno u zajednikoj, socijalnoj, dravi sa aristokratijom. Samo tako progon bi postao drutveni sukob, koji bi aristokratiju, zbog malobrojnosti, primorao da se prikloni realnim drutvenim grupama ili da trpi posledice svojih izbora i dela. Bez nametanja alternativa, preputeni politici i eliti, nastalim na pranju novca i prateoj korupciji73, stvaralaki, radniki i preduzetniki sloj sebe preputa na milost i nemilost odlukama zatvorenog kruga, koji je nastao i poiva na linom i grupnom interesu prepiraa novca i njihovih sauesnika.
Za vie informacija o eliti, nastaloj na pranju novca i prateoj korupciji: - Centar za izuavanje javne politike, Institucionalna perceptivnost Srbije na posledice globalnih promena u nastanku, 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2617-4/Kraj%20imperije%20i%20perspektive.pdf - Centar za izuavanje javne politike, "Kontekst dilema graanske Srbije maja 2008.", 2008.,http://paralaks.edu.rs/download/21554/Kontekst%20predizbornih%20dilema%20maja%202008.%20godine.pdf - O organizovanoj grupi Vojina Lazarevia - Centar za izuavanje javne politike, "Nedodirljiva organizovana grupa", 2008., http://paralaks.edu.rs/download/2568-4/Nedodirljiva%20organizovana%20grupa.pdf - O uzurpaciji drave kao bezbednosnom riziku - Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, Javna ili privatna politika u Srbiji, 2007., http://paralaks.edu.rs/download/2008-4/Prilozi_o_uzurpaciji_drzave_kao_bezbednosnom_riziku.pdf - O sistemu bezbednosti koji je uspostavljen pod Radetom Bulatoviem u odeljku Prilozi, Komentar zakona o osnovama ureenja slubi bezbednosti, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2008. http://paralaks.edu.rs/download/1865/Komentar_Zakona_o_osnovama_uredenja_sluzbi_bezbednosti_Republike_Srbije.pdf - Njegovan Slijepevi, Kratke prie o globalizaciji, bivoj Jugoslaviji i Srbiji, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, 2006. - Njegovan Slijepevi, Meunarodni odnosi pred naim vratima, Graanski institut za demokratiju i bezbednost Paralaks, .2007.
73
224
225