Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Lesiak Vjesnik

    Uploaded by

    api-3704385
    188 views1 page
    Ivan Lesiak in Vjesnik

    Original Title

    LESIAK-VJESNIK

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF, TXT or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Ivan Lesiak in Vjesnik

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    188 views1 page

    Lesiak Vjesnik

    Uploaded by

    api-3704385
    Ivan Lesiak in Vjesnik

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF, TXT or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf or txt
    of 1

    Subota, 8. svibnja 1999.

    KULTURA VJESNIK 19

    LJUBAVNA PORUKA IZ BOCE VIZIONAR NAŠEG


    Film »Pismo u boci« Luisa Mandokija s Kevinom Costnerom u glavnoj ulozi romantièna je, premda ne i uvjerljiva ljubavna prièa o
    patnji i uspomenama / Teško prihvaæanje nove ljubavi kao jedinog moguæeg spasa i vraæanja realnom svijetu
    VREMENA
    Kabinet grafike HAZU / Otvorena izložba crteža Ivana Lesiaka koji je
    stvorio neka od temeljnih djela suvremene hrvatske umjetnosti
    BRANKA SÖMEN ostavljajuæi predmete i osjeæaje ne- oboje veæ dovoljno emotivno vezani da ali dalje od toga nisu se mogli dosjeti-
    taknutim. On doduše funkcionira, ra- ih takva uzajamna emotivna izdaja ti. Zato je valjda potpuno nepotrebno ZAGREB, 7. svibnja – Dobitniku premi-
    akon filma »Imaš poruku« s To- di, plovi brodom, ide na pivo, svaða se može trajno ozlijediti. On je razoèa- ubaèen silno dramatièan kraj koji uz je HAZU na 1. hrvatskom trijenalu cr-
    N mom Hanksom i Meg Ryan u naša
    kina stiže još jedan slièan proizvod s
    u gostionici, komunicira sa svojim
    ocem (odlièni Paul Newman), ali to je
    ran jer ga je iskoristila, šokiran je nje-
    zinom »izdajom«. Ona je razoèarana
    obilje suza ništa ne rješava niti donosi
    neku novu poruku.
    teža, kiparu, slikaru i grafièaru Ivanu
    Lesiaku u èetvrtak na veèer je otvore-
    temom zamršenih ljubavnih odnosa. sve automatizam bez osjeæaja i stvar- njegovom gotovo bolesnom odanošæu Kevin Costner je uobièajeno privlaèan na samostalna izložba crteža u Kabine-
    To je film »Pismo u boci« u režiji Luisa nog dodira sa svijetom oko sebe – sve uspomeni na mrtvu ženu koju nikak- u ulozi nedostižnog usamljenika ko- tu grafike Hrvatske akademije znanos-
    Mandokija, s Kevinom Costnerom, dok u njegov život ne uðe Tereza koja ve »nove« emocije ne mogu udaljiti s jom se približio Redfordovu liku u ti i umjetnosti. Suvremeni vizionar ne-
    Robin Wright Penn i Paulom Newma- po reporterskom zadatku pokušava prvog mjesta u njegovu životu. Film je »Šaputanju konjima«, dok je Robin pobitnog kreativnog potencijala i ne-
    nom u glavnim ulogama. Èini se da se naæi autora dirljivog pisma iz boce ko- dobro zamišljen kao drama koja Wright Penn unatoè jednostavnoj pri- zaobilazne filozofske misli stvorio je
    Hollywood napokon odluèio vratiti ju sluèajno nalazi. izrasta iz sudara s (ne)razumije- vlaènosti, ipak neuvjerljiva u liku oso- nevelik opus izvanrednih djela, od koj-
    sentimentalnim, ljubavnim prièama, No, kako njihov odnos postaje prisniji, vanjem okoline i samih sebe. Ipak, sve be koja bi morala fatalno promijeniti ih se neka veæ ubrajaju u temeljna os-
    pravim melodramama koje su poslje- tako se Tereza sve teže odluèuje priz- je predugaèko, radnja je usporena, ne Costnerov život. Ona nema snagu ko- tvarenja suvremene hrvatske umjetno-
    dnjih godina ignorirane u obilnoj po- nati mu stvarni povod svog dolas- manjka praznog hoda, kao da su auto- jom bi mogla parirati njegovoj kariz- sti, istaknula je ravnateljica Kabineta
    nudi nasilja, znanstvene fantastike, ka...sve do dramatiènog kraja kada su ri imali dobru ideju i poèetni zaplet, matiènosti. grafike HAZU mr. Slavica Markoviæ na
    trilera i akcije. Na žalost, trendovski otvorenju izložbe.
    pokret i odluène namjere ne mogu Lesiak je iluminator najtraumatiènij-
    odmah jamèiti i kvalitetu. Tim prije ih civilizacijskih ciklusa, istaknuo je li-
    što se oèigledno ne radi o autorskoj kovni kritièar Goran Blagus, pisac ka-
    inspiraciji nego pomodnosti koju Hol- taloškog predgovora. Kada gledamo
    lywood pokušava brže- bolje aktuali- njegova djela, pomišljamo da je sama
    zirati i iskoristiti slabašnim scenaris- inkarnacija pjesnika Rimbauda jer je
    tièkim uratcima, neuvjerljivim dijalo- èitav svoj opus sazdao na iskustvima
    zima i u posljednje vrijeme za tamoš- vlastitog doživljaja sezone provedene u
    nje prilike, tipiènim, isforsiranim paklu. Dijaboliène kreature s njegovih
    emocijama koje sa stvarnim životom crteža, iskešene, izbuljene i isplažene
    nemaju previše veze. zapravo su mutanti iz stvarnoga, a ne
    Za potrebe ovog filma poslužila je izmaštanog svijeta. Pojmovno i na razi- Prepoznatljiv likovni rukopis:
    adaptacija popularnog romana Nicho- ni forme, kako je naglasio Blagus, Le- »Ljubavnici« Ivana Lesiaka, 1998.
    lasa Sparksa iz 1998. godine, a rijeè je siakovi crteži ne samo da se mogu go-
    o prièi koja prati dvoje usamljenika tovo izvanredno teorijski identificirati ZU. Na 3. meðunarodnoj izložbi crteža
    koji žive potpuno razlièitim životima. s izvornom maniristièkom oblikovnom pod nazivom Grand-prix Alpe – Adria
    Oni se sluèajno sreæu, upoznaju i praksom, veæ po svom ovostoljetnom u Ljubljani 1994. bio je hrvatski pred-
    zaljubljuju. No, bez obzira na to koliko znaèaju spadaju u istu onakvu antici- stavnik. Lesiakovi javni spomenici –
    snažna i iskrena bila njihova ljubav, pacijsku kategoriju kakvom æe danas reljefi postavljeni su u Zagrebu, Sisku,
    ona ne samo da ne ublažava nego po- biti obilježeno upravo naše postmoder- Krapini, Varaždinu, Kostanjevici na
    tencira probleme kojima su okruženi nistièko razdoblje. Krki, Krastalu u Austriji i drugim gra-
    jer su oboje prilièno dugo i temeljito Ivan Lesiak (1929.) izlagao je na više dovima. Radovi su mu objavljeni u više
    gradili obrambene svjetove zatvaraju- od 40 samostalnih i više od 300 skupnih grafièkih mapa. Djela mu se nalaze u
    æi se u vlastitu usamljenost koja ih je izložaba u zemlji i inozemstvu. Dobit- muzejima i privatnim zbirkama širom
    štitila od novih razoèaranja. Istodob- nik je dviju premija, jedne nagrade ži- svijeta.
    no, ni jedno od njih nije u stanju okre- rija i nekoliko otkupnih nagrada samo
    nuti leða vlastitoj prošlosti i navika- na izložbama u Kabinetu grafike HA- MARINA TENŽERA
    ma... Žena je Theresa Osborne (Robin
    Wright Penn), zgodna, sentimentalna,
    melankolièna rastavljena žena koja se
    nakon razoèaranja brakom posveæuje
    ZALJUBLJENI U
    MEÐIMURJE
    svojim dvama strastima, ljubavi pre-
    ma sinu i novinarskom poslu reporte-
    ra istražitelja u »Chicago Tribuneu«.
    Muškarac je Garret Blake (Kevin Cos-
    tner), osamljeni udovac, mornar i gra- »Meðimurski pinklec«, list Zavièajnog društva Meðimurje, broj 17,
    ditelj brodova u North Carolini koji Zagreb,1999. / Poveæane kulturne djelatnosti Meðimuraca u Zagrebu
    dvije godine nakon ženine smrti ne
    želi ništa promijeniti u svom životu, Ljubavnici i osamljenici: Kevin Costner i Robin Wright Penn u filmu »Pismo u boci« a je Božiæ prešao granice tradi- plaæu. Broj je ilustriran s dvije skul-
    D cionalno kršæanskih podruèja, pture iz novog ciklusa kipara Franje

    I OVE GODINE BIRANI POÈINJE ŠESTI govori èinjenica da se danas na uli-


    cama Hong Konga ili Tokija može
    naæi više svijetleæih žaruljica i boro-
    Haramine od kojih je posebno doj-
    mljiva ona s naslovnice pod naslo-
    vom: »Neusmjereni srkljaj iz èaše is-

    PROGRAM
    va nego u samom centru kršæanstva kušenja«. Slijedi predavanje dr.

    FESTIVAL GLUMCA
    – gradu Rimu. Tim je rijeèima Josip Tonèa Trstenjaka koje je održao u
    Drvoderiæ zapoèeo poseban blok po- Meðimurskom domu 17. veljaèe o
    sveæen Uskrsu u najnovijem broju prvom hrvatskom katekizmu Alek-
    VARAŽDIN, 7. svibnja – Dvadeset i de- glazbe moæi uživati u pet njegovih dje- ŽUPANJA, 7. svibnja – U èetiri gra- ovaj put Županja, a festivalska do- »Meðimurskog pinkleca« broj 17 za sandra Komuloviæa. Uz izvješæe »S
    vete Varaždinske barokne veèeri ove la. da, u Vukovaru, Vinkovcima, Žu- maæica osjeèka glumica Gita Špo- travanj 1999. kojemu je nakladnik margina hrvatske povijesti« èitatelje
    godine održat æe se u vremenu od 20. Osim u Varaždinu, gdje æe se prire- panji i Iloku, održat æe od 8. do 17. rer-Kopljar. Prva predstava – »U Zavièajno društvo Meðimurje iz Za- æe privuæi tekst »Vjesnikova« stal-
    rujna do 3. listopada, reèeno je na diti ukupno 15. koncerata, koncerti ba- svibnja pod pokroviteljstvom župa- agoniji« Miroslava Krleže, u izvedbi greba, a glavni urednik Mijo Hrani- nog novinara Mihaila Nièote koji
    konferenciji za novinare. Taj jedin- rokne glazbe æe se održati i u Varaž- na vukovarsko-srijemskog Rudolfa Hrvatskog narodnog kazališta Za- loviæ. »Pinklec« se otvara uskrsnim kao meðimurski zet opisuje kako se
    stveni festival barokne glazbe i ove æe dinskim Toplicama, Lepoglavi, Trakoš- Königa veæ 6. festival glumca, što su greb – na rasporedu je u subotu u 19 proslovom glavnog urednika i nas- je zaljubio u ovu ravnièarsku hrvat-
    godine okupiti velik broj vrhunskih æanu, u Ludbregu u dvorcu Batthyanny ga 1994. utemeljili Hrvatsko društvo sati u Županji. Festival završava sve- tavlja uskrsnom èestitkom predsje- sku regiju. »Dnevnik mlade doktori-
    domaæih i inozemnih glazbenih umjet- te u dvorcu u Maruševcu. U sklopu po- dramskih umjetnika i Županija vu- èanošæu i podjelom nagrada 17. dnika Zavièajnog društva dr. Jurja ce« nadnaslov je što upuæuje na na-
    nika, a program je ispunjen zanimlji- pratnog programa održat æe se meðu kovarsko-srijemska. Ovogodišnjom svibnja. Kolariæa koje je ovih dana održalo i pis koji od srijede do srijede piše li-
    vim koncertima. inim Èetvrta meðunarodna izložba priredbom upravlja višeèlani Festi- Sve predstave u službenoj konku- godišnju skupštinu obilježivši sed- jeènica Gordana Juriæ, specijalist
    Sveèano otvorenje 29. varaždinskih cvijeæa, znanstveni skup HAZU o svjet- valski odbor na èelu sa Zvonimirom renciji prikazivat æe se u spomenu- mogodišnje trajanje.Propovijed u patolog u Klinièkom zavodu za pato-
    baroknih veèeri bit æe 20. rujna u va- skoj baroknoj baštini pod zaštitom Torjancem, predsjednikom, Zden- tim gradovima, a poslije izvedbe »U ovom broju »Pinkleca«, održanu na logiju i Zavodu za neuropatologiju
    raždinskoj Katedrali Uznesenja Blaže- UNESCO-a, kao i izložba varaždinskih kom Buljan, dopredsjednicom, i agoniji« na programu su predstave Prvu korizmenu nedjelju 1987. u Za- pri Klinièko bolnièkom centru Re-
    ne Djevice Marije. Prvi put æe nastupi- inkunabula. Vanjom Drachom, umjetnièkim rav- »Closer« (Dramsko kazalište »Gavel- grebu u Kapelici Ranjenog Isusa na bro u Zagrebu. Doslovce bilježeæi
    ti Slovenska filharmonije, slovenski Varaždinske barokne veèeri završit nateljem, a organizatori su HDDU i la«), »Pljuska« (Satirièko kazalište tadanjem Trgu Republike na pol- strukovne i životne situacije kroz
    komorni zbor »Consortium Musicum« i æe 3. listopada misnim slavljem u va- Koncertno kazališna agencija »As- »Kerempuh«), »Alpsko rumenilo« danjoj misi, objavljuje Josip Turèi- koje prolazi, mlada lijeènica nas pri-
    drugi vokalni solisti iz inozemstva koji raždinskoj Katedrali. Valja napome- ser Savus« iz Vinkovaca. (Zagrebaèko kazalište mladih), »Us- noviæ, uz popratnu bilješku Mije siljava da se odredimo prema ovom
    æe izvesti »Muku po Ivanu« J. S. Bacha. nuti da æe ove godine prvi put dobitni- Festival glumca, naslovljen još i poravanja« (Teatar ITD), »Ljubavi Hraniloviæa pod naslovom »Pisma odgovornom zanimanju. Broj je za-
    Na ovogodišnjim Veèerima æe nastupi- cima biti predana i novoustanovljena kao Festival monodrame i komorne Georgea Washingtona« (Hrvatsko hrvatskog Abelarda«. kljuèen »Pinklecovom kronikom«
    ti i Komorni orkestar filharmonije iz festivalska nagrada za soliste »Jurica scene, posveæen je prije svega narodno kazalište Mostar), »Maðar- Ogled »Nevjerni Tome hrvatskoga koja donosi ifnormacije o kulturnim
    Temišvara, Simfonijski orkestar HRT, Murai«, uz veæ tradicionalnu nagradu glumcu i njegovu stvaralaštvu i jedi- ska Medeja« (Hrvatsko kazalište Pe- gospodarskoga èuda« napisao je Jo- djelatnostima Meðimuraca u Zagre-
    Tartini quartet, Sarajevski barokni »Ivan Lukaèiæ«. ni je festival u Hrvatskoj na kojemu èuh) i »Münchhausen« (Movens sip Drvoderiæ baveæi se problemom bu.
    trio te razni drugi domaæi i inozemni je u središtu glumac. Domaæin je d.o.o.). (S. Tomiæ) èovjeka koji bi u svakom društvu
    glazbenici dok æe ljubitelji Bachove MIHAELA ZAGORŠÈAK morao imati pravo i na posao i na SEAD BEGOVIÆ

    Bio je zgodan momak koji se proces izvlaèenja onoga što veæ


    borio u Drugom svjetskom ratu, i zna.
    jedne noæi njegov je otac imao vi-
    ziju kako mu se sin pojavio u pod- 8 Tata je otresao konèiæe s ra-
    mena, trik da bi si dao vremena
    nožju kreveta. Bio je nasmrt us- promisliti o zakljuèku.
    trašen zato što je sin bio stvaran. – Dakle – rekao je – razumijem
    A znao je da mu je sin u Europi. iva za njihove osjeæaje nego za zno, uporno crnce nazivao »cr- da nikad ništa ne umire. To do-
    No sin je rekao da je ovdje kako rijeèi – emocionalna zbilja za nèugama«. Je li to bio èovjek za kazuje i srednjoškolska kemija.
    bi se oprostio od svojeg oca zato mene je bila življa i utjecajnija kojeg sam vjerovala da mu je od Materija samo mijenja oblik. Ta-
    što je upravo umro. Starac je sko- od intelektualne zbilje. No nikad, lokanja toliko istrunuo mozak da ko bih se mogao složiti s tvojim
    èio i došao mi to usred noæi ispri- nijednom, nisam svjesno nasluti- me to dovodilo do suza? uvjerenjem da tijelo nakon smrti
    èati. Slutio sam što se dogodilo, la da bi oni mogli misliti o istim – S umjetnošæu je isto – rekla postaje vjeèna duša, ali ne znam
    ali nisam mogao biti siguran. Tje- moguænostima kao i ja. Mislila je mama. – Tko zna odakle dolazi mogu li se složiti s reinkarnaci-
    dan dana poslije starac je dobio sam da sam ja jedina. Vjerojatno je imaginacija samo oblik sjeæanja. velika umjetnost? Tko zna što su jom.
    brzojav u kojem je pisalo da je Majka me promatrala kod pro- nadahnuæe i darovitost? – Ali tata – rekla sam, osjeæaju-
    njegov sin umro toèno u vrijeme zora.
    Veæina naših velikih mislilaca tvrdili su da imaju – Što ti mama, misliš da su? – æi kako mi se glas pojaèava kao i
    kad se bio pojavio u podnožju – Shirl, sjeæaš se svoje stare Bi- intuiciju ili vodstvo koje ne mogu opisati, nešto što upitala sam. kad sam bila dijete i željela mu
    kreveta. blije? – Mislim – odgovorila je – da ukazati na bit - ti si zapravo isku-
    – Pa što ti, tata, misliš o svemu – Da – rekla sam. – Zašto?
    su naposljetku nazvali sila ili Bog ili više spoznaja sve dolazi od Boga. sio da je tvoja duša odvojena od
    tome? – pitala sam. NIkad nisam – Pa – odgovorila je – stalno si istine za što se traži golemo pregnuæe ili nadahnuta – A što je tada Bog? tijela. Kako možeš reæi da tijelo
    ni slutila da bi moji roditelji mogli je èitala i podcrtavala svoje naj- – Ne znam – odgovorila je. – Ali postaje duša?
    biti ljudi s kojima mogu razgova- draže stihove. Imam je tu ako že-
    vjera. Kako reèe Carlyle: »Neshvatljivo NEŠTO što znam da postoji. – Što pod tim misliš?
    rati o tim temama. liš vidjeti. Zanimala te ta spiri- nismo MI.« Tata je proèistio grlo zapovjed- – No ako si veæ iskusio smrt,
    – Pa sad – rekao je razdragan tualna strana života još kad si bi- nim hurrumphhh. Uvijek to èini tada znaš da je smrt samo iskus-
    uvoðenjem metafizièkog u naš la mala djevojèica. kad ga nešto živo zanima. tvo duše kako napušta tijelo, zar
    odnos – mislim da bismo trebali – Stvarno? – pitala sam, ne sje- – Na što ciljaš, Majmunèiæu? – ne?
    biti otvorena uma za sve što se æajuæi se. epizode u ranoj tinejdžerskoj – Majmunèiæu – rekao je – znaš ono u što su vjerovali Platon i So- pitao je s izrazom iskrene radoz- – Toèno.
    može nauèiti. Možda ti tu utireš – Da, nikad nisi baš bila za vje- ljubavnoj prièi, ona bi rekla: li definiciju rijeèi edukacija ili krat? nalosti na licu. Pažljivo sam bira- – Tada, ako je duša odvojena
    put da bi bio prihvatljiviji za ras- ru, ili crkvu ili bilo što od toga. Ti »Shirl, prestani se brinuti zbog educirati? Tata je trenutak razmislio. – la rijeèi. Željela sam koliko je od tijela, zašto ne proširiti to još
    pravu. O tome možeš èitati u Pla- si željela znati što je ispod onoga svog deèka i onoga što on radi. – Ne – rekla sam – nikad o to- Da – rekao je – mislim da se mo- moguæe sažeto izraziti što mis- malo dalje i duboko promisliti
    tona ili Sokrata ili Freuda i Junga. što oni poduèavaju. Stvarno si Trebala bi biti vani, na kiši i vje- me nisam razmišljala. že i tako reæi. Platon je tvrdio da lim, premda sam shvaæala da ne- što duša radi nakon što je neko
    Kako æemo išta znati ako ne istra- voljela èitati o Kritu. Sjeæam se tru. Idi stani pod drvo, zapitaj se – Pa, dolazi od latinskih rijeèi zna za postojanje drugih civiliza- ma mnogo rijeèi koje bi mogle vrijeme izvan tijela. Ili ako nema
    žujemo? Naravno, ne možemo to da si ga obièavala zvati spiritual- i misli o sebi. Premlada si za tako ed, izvan, i ducar, voditi. Educar, cija, na primjer Atlantide. Možda opisati što osjeæam. starog tijela da se u nj vrati.
    objasniti u trenutno prihvatljivim nim revolucionarom. ozbiljnu vezu. Tamo vani je èa- voditi izvan, ili vaditi van ono što je imao živopisnu viziju ili je go- – Dakle – poèela sam – buduæi – Pa, Majmunèiæu, kad se sje-
    terminima, ali tko zna kako æe se – Doista? robni svijet prirode koji ti nedos- je unutra. Što ti to znaèi? vorio iz prijašnjega znanja o tim da danas izranja tako mnogo no- tim što sam osjeæao prema tom
    ti termini mijenjati? Nitko nije – Da – ponosno je odgovorila. – taje. Znat æeš više o sebi dopustiš – Ne znam. Možda znaèi izva- vremenima. Nisam siguran u èe- vih ideja, pitam se jesu li one bijelom svjetlu koje sam vidio,
    vjerovao u postojanje mikroorga- Tvoji su prijatelji išli u crkvu, a ti li prirodi da bude tvojom uèitelj- diti iz sebe znanje koje veæ imaš. mu je razlika. Vjerojatno je ima- doista nove, ili su namjesto toga nisam siguran bih li ga ikad želio
    nizama koji mile naokolo po koži si èitala knjige o religiji. Znaš, i ti icom. Nježno se nasmijao. Da, može ginacija samo oblik sjeæanja. Ve- prilièno drevne. Pitam se nisu li napustiti i ponovno se vratiti.
    sve dok se nije pojavio netko s i Warren znali ste èitati prije ne- A tata, i sâm uèitelj, poštovao biti. Ali što pod tim podrazumije- æina naših velikim mislilaca tvr- svi stari majstori puno više bili u – Oh – rekla sam, shvaæajuæi
    mikroskopom. Svatko je od nas go što ste pošli u školu. Tvoj otac je uèenje kao predanost. Vjero- vaš? dili su da imaju intuiciju ili vod- dodiru s »pravom« duhovnošæu, kako je njegovo viðenje bijelog
    svoj vlastiti mikroskop. i ja svake smo vam veèeri èitali vao je da je znanje moæ. Znanje – Pa, ako doista nikad ne umi- stvo koje ne mogu opisati, nešto èovjeèanstva, podrazumijevajuæi svjetla bilo tako velièanstveno da
    Ustala sam, protegnula se i sve dok to niste sami umjeli. Bili je bila sloboda. Pomoæi nadahnu- remo, ako samo napuštamo tije- što su naposlijetku nazvali sila ili pri tome da su razumjeli kako je nakon toga buduænost uopæe nije
    otišla pogledati kroz dobro mi ste silno znatiželjni. Vaši su umo- ti mladi um na potragu za isti- lo kao što si ti bio uèinio, pa se Bog ili više spoznaja istine za što energija ljudske duše vjeèna i bila potrebna.
    poznati prozor sobe. Jesam li dok vi uvijek bili nezasitni. nom bio je glavni temelj njegova potom neprestano vraæamo ili se traži golemo pregnuæe ili na- beskrajna. Nisu li oni znali da se – I ti bi lijepo ostao i zauvijek
    sam odrasla osjetila tu sposobno- Da, sjeæam se knjiga i raspra- života. Ne samo da je kao uèitelj, reinkarniramo u nova tijela, za- dahnuta vjera. Kako reèe Car- duša uvijek ponovo vraæa? Da ni- uživao u sjaju?
    st za metafizièku istinu u oboje va koje su mama i tata vodili s ravnatelj i nadglednik škola u cijelo smo to mnogo puta uèinili. lyle: »Neshvatljivo NEŠTO što kad ne umire te da se zapravo ci- – Mislim da bih – nasmijao se. –
    mojih roditelj? Jesu li oni razlo- nama. Majka je uvijek poticala Virginiji provodio tu predanost u Ako smo to mnogo puta uèinili, nismo MI.« Ili kako je rekao Mat- klièki otjelovljuje da bi uèila i Sigurno ne bih morao brinuti o
    gom što mi je sada lako razumjeti samopropitivanje i poštovanje za svome zanimanju, nego ju je do- tada svatko od nas ima golemo thew Arnold – to što nismo mi sa- rasla dok živi u tijelu ne zamalj- prašini u mojoj sobi, zar ne?
    takva promišljanja i senzacije? prirodu. Sjeæam se da mi je mno- nio i u dom. Nijedno pitanje koje znanje i iskustvo iz prijašnjih ži- mi, što je u nama i posvuda oko skoj ravni. (Nastavlja se)
    Jesu li Ira i Kathlyn Beaty bili tihi go puta predložila dugu šetnju sam postavila nije shvaæao ola- vota. Tako su možda preci shva- nas. – Znaèi da ti govoriš o reinkar- (Knjigu Shirley MacLaine »Ples
    posrednici u oblikovanju tih sklo- uz rjeèicu blizu naše kuæe kako ko. tili da je edukacija samo poma- Nikad nisam èula svoga oca ta- naciji – rekao je tata. u svjetlosti« objavio je, u prijevo-
    nosti moga uma koje sada imam? bih mogla biti sama sa sobom i u Tata je zapalio lulu i prekrižio ganje ljudima da se susretnu s ko govoriti. Je li to bio èovjek ko- – Da, i ako je duša spremište du Ljiljane Šæuriæ, zagrebaèki
    Znam da sam tijekom godina koje društvu s pticama, drveæem i te- noge kao da se sprema zapoèeti onim što veæ znaju. A možda na- jem sam u sebi dala nadimak za- za sve njezino skupljeno znanje i nakladnik V.B.Z., tel. 01 / 6241-
    smo zajedno živjeli bila prijemèlj- kuæom vodom. Tijekom nesretne predavanje. še više »ja« veæ sve zna. Nije li to drti dvoliènjak kad je, perver- iskustvo, onda je edukacija samo 254.)

    You might also like