OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

HAVARIJA NAJVEE RUSKE HIDROELEKTRANE

Niko MANDI, dipl. ing. idroelektrana Sajano-uenskaja nalazi se na rijeci Jenisej u Republici Hakasiji, dijelu Ruske Federacije u junom dijelu sredinjeg Sibira. U pogon je putena 1978. godine i najvea je u Rusiji. Sastoji se od 10 identinih proizvodnih jedinica (agregata) oznaenih AG1 - AG10, u nizu od lijeve do desne obale (il. 1 i 2). Ukupna snaga elektrane iznosi 6500 MW, a godinja proizvodnja 23,5 TW h. U svakom agregatu ugraena je Francisova turbina sa 16 lopatica. Procijenjena pojedinana snaga agregata iznosi 650 MW, a instalirani pojedinani protok 358,5 m3/s. Nazivna brzina vrtnje rotora turbine, odnosno generatora iznosi 142,86 okr. / min, masa rotora s lopaticama 156 t, a promjer rotora 6,77 m. Najvea razina akumulacijskog jezera elektrane iznosi 539 m, to je nakon havarije sredinom prologa ljeta godine sputeno na 537,57 m. Razlog za sputanje razine jezera za 3 - 5 cm/d bilo je otvaranje devet preljevnih polja na drugoj poziciji zatvaraa to omoguava istjecanje 2950 m3/s vode. Kontrolirano isputanje je provoeno oprezno radi izbjegavanja klizanja okolnog terena i mogueg uruavanja u jezero. Francisove turbine U velikim hidroelektranama najee se koriste Francisove turbine. Osnovna prednost takvih turbina je mogunost rada na razliitim konstruktivnim padovima, u rasponu 20 - 300 (700) m i stupanj djelovanja vei od 90%. Postoje inaice takvih turbina s okomitim i vodoravnim vratilom, a i za ekstremno velike snage i uvjete rada, kada vanjski izgled odudara od uobiajenog profila. Proizvodnja elektrine energije i snaga postrojenja openito ovise dva elementa: raspoloivom padu vode, pri emu pad ovisi o visini brane i to je on vei, vei je energetski potencijal raspoloivom protoku vode, pri emu su elektrina snaga i proizvedena elektrina energija izravno proporcionalne koliini vode koja prolazi kroz turbinu.

U asopisu EGE 4/2009 prikazana je HE Itaipu na granici Brazila i Paragvaja, jedna od najveih hidroelektrana na svijetu. U njih se ubraja i HE Sajano-uenskaja na rijeci Jenisej u Rusiji. U toj, najveoj ruskoj hidroelektrani prologa se ljeta dogodila havarija u kojoj je stradao velik broj djelatnika, a uzroci se jo istrauju.

5 4

Legenda: 1 - armiranobetonska brana 2 - akumulacijsko jezero 3 - strojevi za ienje reetke brane od krupnih plutajuih neistoa uz vodozahvat 4 - strojarnica s elektroenergetskim postrojenjima 5 - glavna komandna prostorija (uklopnica)
Napomena U asopisu EGE 4/2009 predstavljena je HE Itaipu na rijeci Parani, na granici Brazila i Paragvaja, po godinjoj proizvodnji elektrine energije najvea na svijetu. No, 11. studenog 2009. godine u elektrani je dolo do poremeaja i do raspada elektroenergetskih sustava u obje zemlje, pri emu su milijunski gradovi junog Brazila ostali u mraku. To je bio peti ili esti raspad EES-a uzrokovan nekom od pogreaka (izravnom ili neizravnom) na toj elektrani nakon 1984. godine.

Ilustracija 1 Pogled na krunu brane s naznakom osnovnih dijelova

5/2009

157

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Ilustracija 2 Pogled na branu s naznakom osnovnih dijelova i dimenzija

1066 m dalekovodi preljevna polja armiranobetonska brana

245 m tlani cjevovodi (10)

strojarnica s 500 kV 10 agregata transformatori konzole

izlaz energije prema dalekovodima

prednja ostakljena ploha strojarnice

mosna dizalica - kran spremnik za ulje i zrak agregata AG3

AG9

AG7 AG4 AG5 agregat AG3

spremnik za ulje i zrak agregata AG2

taloni spremnik

agregat AG2 - mjesto poetnog poremeaja

Ilustracija 3 Pogled na mjesto poetnog poremeaja u strojarnici (prije havarije)

Francisove turbine, kako je reeno, imaju irok raspon mogunosti koritenja na razliitim konstruktivnim padovima, a izlazna snaga moe iznositi od nekoliko kW do 1000 MW. Dobile su ime po britansko-amerikom inenjeru Jamesu Bichenu FRANCISU koji ih je prvi konstruirao. Prvenstveno slue za proizvodnju elektrine energije. To su reakcijske turbine kojima je za pokretanje i rad potreban protok vode pod tlakom. Regulirajui protok vode regulira se brzina okretanja turbine, a time i kinetika energija koja se pretvara u elektrinu. Kod velikih hidroelektrana najei su srednji konstruktivni padovi. Za njih se koriste Francisove turbine kod kojih provodni dio s lopaticama okruuje radno kolo. U provodnom djelu turbina potencijalna energija vode se samo djelomino

pretvara u kinetiku tako da s odreenim nadtlakom voda dospijeva u okretno kolo rotora i predaje mu energiju. Kada je rije o istraivanju uzroka havarije u HE Sajano-uenskaja, ugraene Francisove turbine imaju posebno mjesto. Naime, poznato je da se na turbini agregata AG2 dogodio inicijalni kvar, nakon ega je uslijedio niz uzrono-posljedino povezanih oteenja i razaranja (il. 3). Danas se ini da je kvar bio popraen praskom i tutnjavom nepoznatog uzroka i izvora. S donje strane turbine pojavio se strahovit povratni tlak pa je voda izbacila turbinu iz leita (il. 4). Potom je gotovo sve uokolo uniteno, a poplavni val ispunio je generatorski prostor i dolo je do sekundarnih ruenja, razaranja i oteenja. Nakon primarnih oteenja uslijedila su sekundarna na agregatima AG7 i AG9 smjetenima blie desnoj obali. Oba generatora su potopljena i nekontrolirano su se rotirala u vodi pokretana vlastitim turbinama. Pri padu krovne konstrukcije uniteni su do tada neoteeni dijelovi postrojenja. Takav razarajui protutlak na turbinu po iznosu i smjeru djelovanja u normalnom viegodinjem radu nikada nije postignut. Oteenja do kojih je dolo se mogu podijeliti u dvije skupine. Prva su rezultat mehanikih oteenja opreme, a druga potapanja postrojenja u smjesu vode i ulja. Naime, pojedini generatori su radili potopljeni u vodu nakon prodora vode u generatorsku galeriju. Havarija i njezini mogui uzroci Do 17. kolovoza 2009. godine razmjerno malen broj ljudi je uope uo neto o najveoj

158

5/2009

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

ruskoj hidroelektrani. Naime, najvei dio elektrine energije koju proizvodi usmjeren je u industrijsku potronju (proizvodnju aluminija) pa nije zanimljiva iroj javnosti. No, nakon havarije informacije o njoj izbile su u prvi plan. To su uglavnom informacije o samoj havariji i nagaanja u vezi uzroka poremeaja i teta izazvanih razaranjem postrojenja. No, malo je dostupnih tehnikih pojedinosti, to je i razumljivo jer istraga jo traje. to se moe oekivati na osnovi dosadanjih iskustava i izvjetavanja o velikim poremeajima elektroenergetskih sustava? Valja se sjetiti kalifornijskog poremeaja i nekoliko velikih raspada europskih sustava pa i onog najveeg u studenom 2006. godine. Pri objanjenju inicijalnih poremeaja u takvim sluajevima esto se koristi izraz obina grana drveta. Zbog toga vie stvarnih tehnikih pojedinosti i informacija o havariji u HE Sajano-uenskaja ne treba oekivati do zavretka istrage. Bez obzira na to kakav e biti konani izvjetaj, informacije e ipak tijekom vremena manje ili vie, na ovaj ili onaj nain, izai na svijetlo dana. No, temeljem oskudnih informacija i fotografija valjalo bi pokuati predoiti havariju, odnosno njezin najvjerojatniji tijek. Mnoga saznanja i detalji nedostaju, a prvenstveno toan i cjelovit kronoloki slijed dogaanja. Sve informacije temelje se na djelominim saznanjima, no iskazana nagaanja ipak su bolja od niega. Primjerice, temeljem uvida u fotografije, na osnovi razbacanih i prepoznatih dijelova transformatora ili generatora, opreme i dijelova postrojenja moglo se zakljuiti o kakvoj vrsti oteenja je rije, gdje su nastala i kako su se dogodila (il. 5, 6, 7 i 8). Pri odabiru fotografija za ilustracije krenulo se od skromnog dostupnog materijala. Osnovna ideja za taj odabir bila je prepoznavanje oteenih vitalnih dijelova elektrane i njihovog stupnja oteenja. To nije bilo jednostavno jer je pri pregledu trebalo izdvojiti kljune elemente. esto se u takvom istraivanju iz samo jedne fotografije moe krivo prepoznati vitalni dio. No, to je bio jedini mogui put za nastanak ovog lanka. Pri tome se nastojao izbjei prikaz sruene metalne konstrukcije staklene plohe strojarnice, krovne konstrukcije i sl, iako srueni materijal djeluje vrlo upeatljivo. No, treba znati da se sva konstrukcija moe obnoviti u vrlo kratkom vremenu, a elektrana i bez tih dijelova moe raditi u sluaju nude. Zato su na fotografijama traena i prepoznata vitalna oteenja elektropostrojenja po subjektivnom sudu, prodori vode u generator ili transformator. Najjednostavnije je oteene strojeve zamijeniti novim, no to nije uvijek
Ilustracija 4 Presjek agregata AG2 prije i nakon havarije

konzola - odvod energije na dalekovode

a) prije havarije

rasklopno postrojenje transformatori

strojarnica

generator tijelo brane

donja voda

ploasti zatvara turbina

b) nakon havarije

agregati AG7 i AG9 agregat AG2 tijelo brane poplavljeno nakon havarije poplavljeno nakon havarije

Ilustracija 5 Pogled na oteenja u podnoju elektrane...

uniten sredinji dio strojarnice

5/2009

159

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Ilustracija 6 ... razorenu strojarnicu...

taloni spremnik

uruena krovna konstrukcija i krov dijelovi agregata AG2

mogue. Svaki mehaniki neoteeni generator koji je bio u kontaktu s vodom mora proi duge procese provjere svih elemenata. Ne treba zaboraviti injenicu da se rotor mase vee od 156 t treba vrtjeti brzinom od 142,86 okr. / min i pri tome se normalno ponaati. Odreeni zahtjevi postoje i za ostale dijelove postrojenja. Do prvog poremeaja je dolo pogrenim zatvaranjem zatvaraa protoka vode na agregatu AG2. Ne zna se pouzdano i injenino zato je dan signal za njegovo zatvaranje, a isto je tako upitan uzrok nastanka signala. Valjalo bi nastaviti slijedom te pretpostavke. Pri tome se stvorila snana povratna reakcija, tj. hidrauliki eki u kuitu regulatora protoka vode (zatvaraa). Pretpostavlja se da je tako snana sila unitila masivnu strukturu iznad kuita zatvaraa (ukupna masa izbaene opreme prelazi 900 t). Na dalje, ruenjem krovne konstrukcije oteeni su agregati AG3, AG4, AG5, dok je AG6 u to vrijeme bio u remontu, bez napona. To je bitna injenica jer mu nije natetio velik broj kratkih spojeva koji su nastali pod utjecajem poplave. U eksploziji je uniten barem jedan mreni transformator. Informacije iz vie izvora se samo djelomino slau s do sada iznesenim i pojavljuju se znaajne razlike u nagaanjima uzroka havarije. Govori se ak i da je neki drveni predmet ili slini otpad sluajno proao mimo reetaka na ulaznoj graevini zahvata vode u tlani cjevovod, to se dogaa vrlo rijetko. Nagaanja se razvijaju dalje, tvrdei da je otpad, kreui se u vodenoj struji, udario u zatvara izazivajui reakciju elektrine zatite u smislu davanja impulsa zatvaranja servomotoru zatvaraa. Naglim zatvaranjem zaporke agregata AG2 zapoeli su problemi. No, sve to ini kao nevjerojatan niz sluajnosti. Je li to bilo mogue? Naime, ako se to i dogodilo pa je drveni otpad doao u turbinsko kolo rotora i pri tome se manje-vie okretao s lopaticama u struji vode ili oteavao vrtnju, nije mogao koiti rotirajuu masu od 156 t! Zakljuak Za kraj, jo treba rei da HE Sajano-uenskaja ima vrlo stabilnu proizvodnju. Gotovo 2/3 proizvedene energije isporuuju se pogonu za preradu aluminija RUSAL koji je najvei proizvoa aluminija na svijetu. Proces prerade aluminija, osobito taljenja, zahtjeva velike i ujednaene koliine elektrine energije. Za rad elektrane to znai uravnoteenu proizvodnju tijekom dana i duljeg razdoblja. Oteenje HE Sajano-uenskaja uzrokovalo je dodatnu tetu i probleme u proizvodnji aluminija.

spremnici za ulje i zrak

dijelovi statorskog prstena

agregat AG6 - vidljivo manje oteen

agregat AG5 - oteen agregat AG7 - znaajno oteen

agregat AG8 - vidljivo manje oteen

agregat AG9 - posve razoren

Ilustracija 7 ... i unitene agregate

uruen nosivi stup razorene sabirnice razorena armiranobetonska podloga strojarnice gornji prstenasti nosa generatora dijelovi rotora generatora

Ilustracija 8 Mjesto havarije obili su ruski premijer Vladimir PUTIN i ministar za izvanredna stanja Sergej OJGU sa suradnicima

strojarnica

160

5/2009