J.M.

WILLIAM TURNER

Joseph Mallord William Turner (1775.-1851.) se smatra za najboljeg engleskog slikara . Sin brijaa, koji je crtao ve sa osam godina, primljen je na Royal Academy Schools 1789.-te gdje je primao satove arhitekturalne perspektive. Od 1794.-1798. godine je radio na akademiji dr. Thomas Munro-a, zajedno sa Thomas Girtinom. 1791. god. Otputovao je na prvo, od mnogih putovanja, u Englesku, kotsku i Wales, na kojim je skicirao i skupljao skice koje e iskoristiti nekoliko godina kasnije za svoje slike. Turner izlae akvarele na Akademiji od 1970.-1820.godine, ali nakon 1804. se odvaja od smarajuih procedura Akademije izlaui i prodajui veinu svojih akvarela u galeriji smjetenoj u njegovoj kui u Londonu ili u galerijama kojima upravljaju profesionalni trgovci umjetninama, kao to su Thomas Griffith i Dominic Colnaghi. On je zabetonirao svoju reputaciju kao najbolji slikar pejzaa i akvarela svoga doba izlobom 1819. Godine, sa vie od 60 akvarelnih pejzaa, a kasnije je to i potvrdio mnogim drugim izlobama. Neizmjerno naitan, ovjek koji je mnogo proputovao, komplusivni crta, sa nevjerojatnim pamenjem i dobrim okom za posmatranje prirode, povuen, ali vie od svega ambiciozan, ovjek koji je jako puno radio Turner, stvorio je slike pejzaa koji su revolucionarni, pa ak i danas. Fascinirale su ga moi prirode pa je tu strast prenosio na svoja platna. Kao vodei slikar romantizma, fokusirajui se uglavnom na boju i osvjetljenje, Turnerovi radovi su kasnije jako puno utjecali na pokret impresionista. Mnoge od njegovih slika prije 1800.-te jako nalikuju stilu i tehnici njegovog kolege Munroa, a odstupaju samo malo od topolokih ili akademskih slikarskih konvencija. Kada je Turner otiao na svoje prvo putovanje po Europi, 1802., njegova djela su poela dostizati novu osobitu mo. Turneru je bilo u cilju da izjednai ulje i akvarel u vizualnoj drami i utjecaju, to je postigao kroz mnoge tehnike i dizajnerske inovacije neke svoje, a neke usvojene od slikara kao to su John Robert Cozens (pjesniki pejzani stil i chiaroscuro koritenje akvarela), majstor crtanja Francis Nicholson (koji je slikako na mokrom papiru) i Michael 'Angelo' Rocker (tehnika suptilnih varirajuih vrijednosti boja na slici koristei nekoliko slojeva). Turner je znaajno poboljao raspon vrijednosti i dramatini chiaroscuro efekt na svojim slikama. Ostale inovativne tehnike su bile: brisanje spuvom, struganje ili upijanje boja (on je posebno volio apsorpciju suenim krunim mrvicama); koritenje papira jako velikih formata sa elatinom u cilju da pomogne u upijanju ili izdizanju boja, i da pobolja sjaj boje; mijeanje transparentnih vodenih boja sa malom koliinom bijele gva boje kako bi poboljao izdrljivost i intenzitet boje. Konano, Turner je bio prvi akvarelista, poevi oko 1815.-te, koji je opseno iskoristio mogunosti tog medija, vlaio je papir i mijeao velika podruja bojom, a zatim tu boju upijao spuvom ili strugao papir da bi oblikovao obrise i svjetlo. Ovaj niz tehnika dao mu je neusporedivu sposobnost opisivanja utjecaja atmosfere i svjetla, koje je uinio jo dramatinijim poveavajui veliinu svojih slika.

Turner pokazuje vidljivu evoluciju u svom slikarskom stilu kroz svoju dugaku karijeru. Iako je ostao vjeran anru pejzaa, kako je njegova karijera napredovala, poeo je pridavati manje panje detaljima objekata i pejzaa, a vie djelovanju svjetla i boje. Postao je sve vie fasciniran sa prirodnim i atmosferskim elementima. U Turnerovim ranim slikama on je izvodio dramatine, romantike teme, naglaavanjem sjaja i atmosfere. Moemo primijetiti da je veliku pozornost pridodavao detaljima graevina ili prirode u svojim ranim godinama u odnosu na kasnije radove. Tijekom vremena, igrao se sa svim stilovima kompozicije pejzaa, ukljuujui povijesne, arhitekturalne, planinske, pastoralne i morske. Dosadni i tmurni tonovi pejzaa Chamonixa su bili tipini za rano akademsko slikarstvo 19.st. i uobiajeni u Turnerovim ranim i prilino konzervativnim pejzaima i akvarelima graevina. No, njegova paleta tamnih tonova postepeno je dala mjesta strastvenoj i gotovo nasilnoj svjetlosti, kao to se vidi u njegovim slikama Venecije. Putovanje u Italiju bilo je za njega oslobaajue otkrivanje kristalnih boja i briljantnog svjetla, ije e djelovanje odjeknuti u cijelom njegovom kasnijem radu kao zasieniji raspon duginih boja. Turner je jednom izjavio Sunce je Bog, a slike poslije njegovog iskustva u Italiji esto su imale svijetlo jezgro izravnog ili reflektiranog svjetla, koje u ovim slikama Venecije ima teinu i mo. Akvarel je odlian primjer Turnerovog stila srednjih godina. Kako je postajao vie fasciniran efektima svjetla( vie nego svijetlog i tamnog), njegova se paleta promijenila i primila iri spektar boja zasienih ljubiastih, crvenih, naranastih i rozih, preko osnovne tonske strukture naslikane u Turnerovim najdraim utim, u kontrastu sa komplementarnim plavim i zeleno sivim tonovima. Ostale karakteristine znaajke ukljuuju jako teksturirano i ekspresivno ultramarin nebo; tamniju pozadinu a u sreditu podruje svjetlosne magle ili reflektiranog svjetla; apsurdno pretjerana vertikalna skala graevina i brda (kako bi stvorio jai osjeaj velianstvenosti). U svojim naprednom razdoblju Turner sve manje panje pridodaje detaljima, a u njegovim slikama poinje se naglaavati pokret. U nekim, od svojih poznatijih slika, poinje se doticati teme moderne tehnologije. On odaje poast prolaznom dobu brodova na jedra, koje ubrzo zamjenjuju plovila na parni pogon. Udaljava se od morske tematike i fokusira se na Railway in Rain, Steam, and Speed The Great Western Railway (1844.), i ova slika je najbolji primjer kako se Turner fokusira uglavnom na boje i ideju fluidnosti kroz svoje vrtlog boja, gdje ostvaruje iste vizije poetskih doivljaja ari osvjetljenja i boje, liene gotovo svake deskripcije. Turnerov rad s akvarelom kasnije je uticao i na njegove radove s uljem, koristio je uljane boje na transparentan nain, kao i akvarel, to je pomoglo u izgradnji njegovog originalnog stila.

Irena Juki

srednja kola: umjetnika modni dizajn