METODOLOGIJA PROVJERE ZDRAVSTVENOG STATUSA SPORTAA

SPORTSKO MEDICINSKE USTANOVE: 1. Sportska ambulanta (sistematski pregled ) 2. Ambulanta medicine rada 3. Institut za sportsku medicinu ( zdravstvene usluge sportaima, testiranja sportaa...) npr. Louis Armstrong aerodinamini poloaj kronometar - drugaiji bicikl tijelo pokriva ruke

SISTEMATSKI PREGLED : 1. Kliniki pregled 2. Antropoloki pregled 3. Ocjene funkcionalnog stanja 4. Laboratorijske pretrage
KLINIKI PREGLED: a) Anamneza - osobna i obiteljska anamneza: postoje li neke tekoe, koje smo zarazne bolesti preboljeli, postoje li kod nas kronine bolesti...te isto za obitelj - sportska anamneza: problemi vezani za sport (osoba ih u principu ne eli rei) b) Kliniki pregled u uem smislu - pregled glave i vrata - pregled plua - pregled kardiovaskularnog sistema (najvanije!) - pregled trbunih organa - pregled ivanog sistema - pregled udova, kraljenice i koe c) Zakljuno miljenje

PREGLED GLAVE I VRATA

Pregled vida vanije vidno polje, nego otrina vida Pregled usne upljine : - zubi - tonzile (mandule) Sluh npr. ronioci preko Eustahijeve tube izjednaavaju tlak (1 atmosfera vie tj 1BAR, svakih 10 m ispod povrine), ako ne moete izjednaiti tlak ne smijete roniti - primjer za privremenu nesposobnost : upala uha kod ronioca UPALE TONZILA u njima se nalaze bakterije koje se mogu lokalno aktivirati bilo kad kada padne imunitet ili se krvotokom mogu preseliti drugdje u tijelu i raditi probleme

ZUBI o fokalna arita - lokalno nakupljanje bakterija

o pokvareni zub - bakterije u korijenu zuba o granulom - lokalna upala...ili se krvotokom bakterije ire negdje drugdje u tijelu

PREGLED TRBUNIH ORGANA

1. jetra 2. hernija

HEPATITIS virusna upala jetre :

hepatitis A hepatitis B hepatitis C hepatitis D hepatits E hepatitis F 2

hepatitis G

1. HEPATITIS A enterovirus oralno 15-45 dana inkubacija (od ulaska virusa u organizam do trenutka pojave simptoma) bolest traje do 6 mjeseci osjeaj slabosti, malaksalost, ute bjeloonice, tamna stolica, nalazi krvi, brzo zamaranje dijete na nastavi TZK ne vjeba jer se ne smije zamarati, osloboena su od nastave TZK

Lijeenje : o mirovanje (nema posebne terapije), dobro zavrava 2. HEPATITIS B - krv, spolni odnos, nasljedno - 500 000 1,2 milijuna umrlih - kronian - cijepljenje - nosioci virusa ne moraju se razboliti nemaju simptome (organizam uspio stvoriti antitijela) - svakih 4 do 5 godina trebalo bi se cijepiti - moe postati kronian kronine promjene u jetri, posljedica toga je smrt - simptomi slini kao i kod hepatitisa A samo traje due - jetra se poveava kod hepatitisa kao i kod konzumacije alkohola - jetra ima veliku sposobnost regeneracije IMUNITET SPORTAA JE SLABIJI ZBOG VELIKIH OPTEREENJA, ISCRPLJENOSTI. - kad je organizam pod bilo kakvim stresom, psihikim ili fizikim, imunitet pada

3. HEPATITIS C - kod ovisnika narkomana, ali i kod lijenika 3

danas se uspijeva lijeiti zahvaljujui lijekovima protiv AIDS-a (interferon) prenosi se putem krvi, posljedice gore od hepatitisa B

HERNIJA (KILA, BRUH)

poveanje tlaka u trbunoj upljini ako postoji slabost u preponskoj regiji trbunog zida 1. preponska 2. skrotalna 3. femoralna 4. umbilikalna preponska je najea kao nekakav balon ispod koe crijevo proe kroz miinu stijenku i pojavljuje se pod koom, prolazi kroz ingvinalni kanal moe se reponirati (vratiti sama od sebe) ne mora se odmah operirati reponiranja nema ako se miii stisnu oko crijeva koje je prolo kroz mii, crijevo ostaje bez krvi (infarkt crijeva), stijenka se raspada te izlazi sadraj upala potrbunice koja moe zavriti smru HITNI OPERATIVNI ZAHVAT

PREGLED KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA

1. fizikalni pregled 2. RTG pregled 3. EKG 4. UZV 5. funkcionalno testiranje - najvaniji dio sistematskog pregleda FIZIKALNI PREGLED 1. mjerenje frekvencije srca 2. mjerenje krvnog tlaka 3. perkusija gotovo se uope ne koristi ( kuckanje koliko je srce veliko), auskultacija (srce se slua pomou slualica) Povien krvni tlak i sportska aktivnost rijetki problem kod mlade populacije ako postoji, mora ii na detaljnu obradu da se vidi uzrok Esencijalna hipertenzija te osobe primaju terapije putem lijekova za snienje tlaka 4

- normalna frekvencija srca 60 80 otkucaja u minuti - u sportovima izdrljivosti frekvencija srca tih sportaa je nia zbog toga to imaju vee srce pa samim time i vei unutarnji volumen, izbacuje veu koliinu krvi u sistoli te je zbog toga potrebno manje otkucaja da protjera krv kroz organizam autonomni ivani sustav parasimpatikus kod nie frekvencije srca simpatikus kod vie frekvencije srca

RTG PREGLED rijetko se koristi (pokazuje da li je sjena srca vee ili manja) EKG mjeri elektrine impulse UZV osnovna metoda ako se sumnja na kardiomiopatiju pokazuje brzinu protoka krvi, srane zaliske, volumen klijetki i pretklijetki, debljinu sranog miia... FUNKCIONALNO TESTIRANJE gledanje frekvencije srca u optereenju spiroergometrija ekstra sistole nema problema u aktivnosti

PLUA
1. 2. 3. astma lijekovi za astmu su doping mogu se baviti sportom bronhitis upala bronha upala plua, plune ovojnice privremena nesposobnost

Spirometrija brzina izdaha, otkriva opstrukciju dinih puteva RTG plua Sluanje plua

PREGLED UDOVA, KRALJENICE I KOE

1. opseg pokreta u zglobovima, miina snaga - usporeivanje jedne i druge strane (rame - ruka pogreno na lea prema gore - unutranja rotacija kuk unutranja rotacija jer se prvo smanjuje opseg pokreta pri unutranjoj rotaciji) 2. skolioza, kifoza strukturalna kosti krivo stoje, treba izmjeriti kut kut 20 30 stupnjeva skolioza e i dalje napredovati i na kraju e biti potrebna operacija izbjegavati sportove koji optereuju lea, drugi sportovi da funkcionalna krivo dranje kifoza je u veini sluajeva funkcionalna 3. bakterijske infekcije, gljivice (stopalo sportaa) najee na stopalu puno vie vremena provode u sportskoj obui vlaga i mrak idealni za razvoj gljivica stvar imuniteta kad koa propada javljaju se rane i nisu sposobni za sportske aktivnosti relativno se sporo lijee

Spreavanje : ne posuivanje obue mijenjanje, pranje, suenje arapa kreme

OCJENA SPOSOBNOSTI 1. sposoban najei rezultat sistematskog pregleda 2. nesposoban najtea odluka bilo da se radi o rekreativcu ili pak profesionalnom sportau kojemu na taj nain oduzimate plau 3. privremeno nesposoban bilo kakva ozljeda, kod ronioca prehlada, hepatitis A 4. ogranieno sposoban za neke sportske aktivnosti do odreenom intenziteta sposoban, iznad toga nesposoban zahtijeva temeljitu procjenu
6

SPORTSKA OZLJEDA
u irem smislu obuhvaa ozljede koje su nastale prilikom bilo koje kinezioloke aktivnosti u uem smislu obuhvaa ozljede tipine za pojedinu sportsku granu prema mehanizmu nastanka i po uestalosti

OTEENJE
patoloko anatomski supstrat koji se anamnestiki ne moe dokazati, a ozljeeni najee ne registrira trenutak oteenja sindromi prenaprezanja

OZLJEDE MIIA
Anatomija miia : 40 45% ukupne mase tijela miina vlakna miini fascikl orijentacija vlakana : paralelna, kosa Miina vlakna : tip I spora vlakna sporije vrijeme kontrakcije i relaksacije, otpornija na zamor tip II brza vlakna (glikolitika vlakna) bre vrijeme kontrakcije i relaksacije (anaerobne discipline sprinteri) tip II B brza glikolitika vlakna najbre vrijeme kontrakcije i relaksacije, najnii aerobni kapacitet spora se ne mogu pretvarati u brza brza se mogu pretvoriti u spora Odgovor miia na trening poveana snaga i izdrljivost miia hipertrofija vlakana vea koncentracija mioglobina 7

hiperplazija miinih vlakana uz genetsku pripomo (faktori rasta kod ivotinja uspjeni) bolja efikasnost mitohondrija vea kapilarizacija

KONTUZIJE MIIA nastaje djelovanjem mehanike sile na mii Klasifikacija : blage normalan opseg pokreta srednja 75% opsega pokreta, antalgian (bolan) hod, relativno brzo prolaze teka manje od 50% normalnog opsega pokreta, epanje

Lijeenje : led kompresija smanjuje tlak i suava krvne ile elevacija venski protok bolji, vue krv natrag da izvue taj hematom mirovanje hematom - nakupljanje krvi unutar miia najbolje prvo kompresija pa onda led, ali ako je u pitanju mii teko je napraviti dobru kompresiju kod zgloba je kompresija najbolja opcija jer led ne moemo drati predugo pa bi se krvne ile rairile nakon to ga maknemo zbog ega bi opet nastao hematom vazikonstrikcija suavanje krvnih ila, djeluje na ivane zavretke te tako smanjuje bolove RICE
8

faza : nastojati smanjiti nastajanje hematoma (usporiti cirkulaciju) 2. faza : poveati cirkulaciju da otok proe: zagrijavanje koritenje struje UZV Masaa zagrijavanje koe poveava cirkulaciju
1.

MIINI HEMATOM Nastaje zbog rupture kapilara Oteenje miia zbog pritiska hematoma i inflamatorne reakcije Smanjenje snage zbog bolova MIOZITIS OSIFIKANS Komplikacija kontuzije miia Nepoznata etiologija Lijeenje konzervativno i operativno Obino ostane oiljak gdje je fibrozno tkivo, mekan je, ali manje fleksibilan Kalcifikati na oteenju miia NAKNADNI MIINI ZAMOR Zamor izazvan optereenjem nakon 12 do 48 sati Optereenje preko vrijednosti metabolikog kapaciteta miia Privremeno smanjenje sposobnosti Intenzivan nakon ekscentrinih kontrakcija Npr. doskok ekscentrina kontrakcija kvadricepsa Ekscentrine kontrakcije su jako dobre u lijeenju

ETIOLOGIJA OZLJEDE MIIA

Jaka kontrakcija miia protiv sile koju je teko svladati (teak teret ili prepreka pokretu koji smo krenuli raditi) Elongacija miia u trenutku kontrakcije (ekscentrina kontrakcija mii se izduuje prilikom kontrakcije) Tupo djelovanje sile na predio napetog miia udarac Nenadana i nekontrolirana snana i brza kontrakcija antagonista

Izokinetika mjerenja : stranja loa na 60% snage prednje loe 9

KLASIFIKACIJA OZLJEDE MIIA 1. Istegnue ili distenzija (zapeklo, moe nastaviti s treningom) 2. Djelomino puknue ili parcijalna ruptura 3. Potpuno puknue ili ruptura completa
PREVENCIJA OZLJEDE MIIA Zagrijavanje Istezanje Dobar trening snage i izdrljivosti miia (adekvatan omjer snage izmeu miia agonista i antagonista)

Lijeenje ozljeda miia 1. Rana faza 24 48h Led, kompresija, elevacija, mirovanje (RICE) Vlakna se spajaju vezivnim tkivom, na miiu ostaje oiljak koji je manje elastian od samog miia pa je postoji vea mogunost ozljede na tom mjestu 2. Kasna faza Fizikalna terapija Masaa Izmjenine kupke Heparinske masti Vjebe snage

08.03.2010.

OZLJEDE LIGAMENATA KOLJENA

OZLJEDE ZGLOBOVA 1. Nagnjeenje ili kontuzija zgloba najlaki oblik, povrinski hematom 2. Uganue ili distorzija ligamenti, kao pasivni stabilizatori zgloba, ograniavaju opseg pokreta u zglobu ; ako doe do pokreta koji premauje fizioloki opseg pokreta unutar zgloba dolazi do distorzije 10

3. Iaenje ili luksacija potpuni gubitak kontakta izmeu konveksne i konkavne zglobne plohe (zglobnih tijela) OTEENJA LIGAMENATA 1. Istegnue ili distenzija 2. Parcijalna ruptura (djelomino puknue) 3. Ruptura (puknue) Talokluralni zglob (gornji noni zglob) - najee Talocalcaneus (donji noni zglob) ne tako esto

NAJEA IAENJA : 1. Humeroscapularni zglob (rame) 2. Acromioclavicularni zglob 3. Lakat (glavica radiusa iskoi iz zgloba) 4. Temporo-mandibularni
CIJELJENJE LIGAMENATA Faza upale (pucanje dovodi do krvarenja i do upale) Faza proliferacije stvaranje novog tkiva (oiljak) Faza remodeliranja oiljak se remodelira FAZA UPALE : Traje do 4 dana Krvarenje Stanini odgovor Neovaskularizacija stvaranje novih krvnih ila FAZA PROLIFERACIJE : 2 3 tjedna Stvaranje fibroblasta Produkcija kolagena Ligament treba biti 3-4 tjedna u mirovanju dok se ne stvori oiljak unutar ligamenta FAZA REMODELIRANJA : Traje do godinu dana Stvaranje oiljka Smjer vlakana LIGAMENTI KOLJENA Lateralni kolateralni ligament LCL 11

 Medijalni kolateralni ligament MCL Prednji krini ligament LCA Stranji krini ligament LCP postero lateralni kut - postero medijalni kut Nestabilnost koljena u dva smjera : 1. Anteromedijalna 2. Posterolateralna

OZLJEDA MEDIJALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA

Valgus stress potkoljenica bjei prema van pri fleksiji od 30%, nasilno se rastegne medijalni kolateralni ligament Lijeenje : Potpuno puknue u veini sluajeva nema operacije , 1. i 2. stupanj nikad, a 3. koliko je mogue (80 90%) Konzervativno : Ortoza ojaanje s medijalne strane a) Steznik (20%) ne moemo do kraja istegnuti koljeno b) Rastereenje na takama ako je trei stupanj c) Jaati miie (vasdus medialis - kvadriceps) d) Nakon 3-4 tjedna bicikl e) 6-8 tjedana tranje Skijaka toka Operativno : Nakon operacije oporavak 3 mjeseca Operacija je potrebna ako ostane medijalna nestabilnost i ne moe doi do ponovne stabilizacije Tkivo se izdui, a treba ga napeti rasijee se, stavi se sidro i nategne se gore

OZLJEDA LATERALNOG KOLATERALNOG LIGAMENTA

Varus stress sve isto kao i kod MCL

OZLJEDE PREDNJE UKRIENE SVEZE (LCA) Puna ekstenzija i unutranja rotacija

12

Hiperekstenzija koljeno se previe istegne Valgus stress

MEHANIZAM OZLJEDE BEZ KONTAKTA Obino puca proksimalno

Kako dokazati ozljedu : a) Anamneza - pacijent kae da je koljeno pobjeglo ili ga je netko udario b) Oticanje krv u zglobu - HEMARTROS; SINOVIJA ukasta tekuina kod meniska c) Kliniki pregled testovi : 1. Lachmanov test potkoljenicu vuemo prema gore, a natkoljenicu fiksiramo ili guramo natrag prednja translacija potkoljenice uvijek usporeujemo obje noge te ako postoji razlika, ligament je puknuo 2. Prednja ladica stranja loa mora biti potpuno oputena da bi se potkoljenica mogla izvui prema naprijed 3. Jerk test (budala test) Lijeenje : a) Konzervativno Jaanje stranje loe ( biceps femoris, semitendinosus, semimembranosus) koji guraju tibiu prema natrag (stranja translacija potkoljenice) Jaanje aduktora i gluteusa Jaanje kvadricepsa 2 mjeseca nakon rupture osoba se moe baviti sportom ovisno o hematomu Vjebe za opseg pokreta prva 3 dana do 60 stupnjeva, kasnije vie 1.dan u punoj ekstenziji u gipsu Pacijent ne smije raditi aktivnu ekstenziju barem 3 mjeseca Nakon 3-4 tjedna sobni bicikl 3 mjeseca tranje 6 mjeseci puna sportska aktivnost Konzervativno lijeenje nije dobra ako se osoba eli nastaviti baviti sportom jer postoji mogunost ozljede drugih dijelova koljenog zgloba Artroskopija b) Operativno Djeca tj. adolescenti moraju na operaciju da bi ouvali meniscus jer postoji mogunost da koljeno u nekom periodu ponovno pobjegne, ali ovaj puta potrga i meniscus koji se onda mora izvaditi te kasnije dolazi do artroze 13

U sportovima gdje su nagle promjene smjera potrebna je operacija Nakon 4-6 tjedana bicikl Statike vjebe jaanja Operacije su iste, samo su razliiti transplatanti 1. Kotano tetivni transplatant Veliki rez Ide kost u kost bre zarastanje (gore gumb, dolje vijak) 2. Tetiva semitendinozusa i gracilisa fiksiraju se na razliite naine

15.03.2010.

OZLJEDE STRANJE UKRIENE SVEZE (LCP)

Najsnaniji ligament u koljenu Ima najvei promjer Rijetko se ozlijedi Kod ozljede potkoljenica bjei prema natrag Hiperfleksija sila koja djeluje na potkoljenicu tako da ju gura sprijeda prema natrag (na motoru, prometnim nesreama)

Subluksacija prema natrag : 1. Test stranje ladice potkoljenicu vuemo prema naprijed i ona se vrati u prirodni poloaj prema natrag 2. Lachtat guranje potkoljenice prema natrag MR 90% uspjena Lijeenje : a) Konzervativno Ima anse da zacijeli jer puca na donjem dijelu distalno Bolje je prokrvljen nego LCA Steznik s jastuiem gura potkoljenicu prema naprijed da bi ligament mogao zacijeliti Led, kompresija, elevacija, mirovanje Jaanje kvadricepsa aktivna stabilnost koljena (koljeno bolje tolerira stranju nestabilnost, nego prednju Artroza degenerativna promjena hrskavice (hrskavica e se prije potroiti) b) Operativno Operacija je potrebna ako je ozljeda LCP u kombinaciji s drugim oteenjem ili ako se osjea nestabilnost

14

OZLJEDE MENISCUSA
Podmazuje hrskavicu smanjenje trenja hrskavice Stabilizira koljeno Poboljava kontakt zglobnih ploha (femur i tibia) Medijalni je manje zakrivljen, lateralni zakrivljeniji Med meniscus 4 do 8 puta ee ozljede od lateralnog jer se moe pomaknuti svega 0,5mm dok je lat pomian 10-12mm

Zone (stanjuje se prema sredini koljena) : Crvena (krvne ile) Mijeana Bijela (nema krvnih ila) ako pukne u crvenoj zoni, postoji mogunost da zacijeli ili ivanje ili odstranjivanje oteenog dijela meniska kad god je mogue trebalo bi ivati

MEHANIZMI NASTANKA OZLJEDE vanjska rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju (koljeno prema unutra) med.menisk unutranja rotacija stopala i potkoljenice iz fleksije u ekstenziju lat.menisk kad meniscus pukne iz njega iscuri sinovijalna tekuina
PREGLED KOLJENA 1. Balotman patellae otok, pritisnemo s obje strane koljena i ako ima tekuine u koljenu patella e pod pritiskom prsta potonuti (voda u kojenu) 2. Opseg pokreta (fleksija i ekstenzija) uvijek usporeujemo s drugom nogom; fleksija vie boli kod otoka jer se tekuina nakuplja u zglobnoj ahuri 3. Pipkanje raznih mjesta na koljenu da li boli ili ne Vastus medijalis prvi propada 15

Test za menisk medijalna zglobna pukotina, pipkamo ju, ako je oteena, boli i onda radimo test pokret kako menisk puca

ANATOMIJA RAMENOG OBRUA

KOSTI : Humerus Clavicula Scapula ZGLOBOVI : Glenohumeralni (rameni zglob) Acromioklavikularni Sternoklavikularni Skapulotorakalni

GLENOHUMERALNI Najvei opseg pokreta zbog velike glave (samo 35% glave humerusa u kontaktu s glenoidom) Fibriznohrskavini labrum glenoida poveava zonu kontakta za 75% LIGAMENTI : L. acromioclaviculare L. coracoclaviculare L. coracohumerale MIII : Rotatorna maneta (m.supraspinatus, m.infraspinatus, m.teres minor, m.subscapularis) hvataju se na veliki tuberkul humerusa 16

 M.deltoideus BIOMEHANIKA: Sinkronim djelovanjem miia rotatorne manete i deltoideusa stabilizira se zglob i omoguuju kretnje Miii rotatorne manete potiskuju glavu humerusa u glenoid omoguavajui deltoideusu da podie ruku Bez djelovanja rotatora deltoidni mii bi vukao humerus vertikalno prema acromionu Transverzalna os anteverzija (fleksija) Longitudinalna os vanjska i unutarnja rotacija Koordinirana akcija 4 zgloba

METODE PREGLEDA Inspekcija Palpacija (kotanih prominencija, miia, tetiva i ligamenata koji su dostupni palpaciji) Ispitivanje opsega pokreta (uz pomo goniometra treba ispitati i pasivne i aktivne kretnje i usporediti ih) Ispitivanje miine snage ukljuuje pruanje otpora pri aktivnim kretnjama pojedinog miia Testovi provokacije (testiranje inpigmenta testovi za prednju i donju nestabilnost) DIJAGNOSTIKA RTG iaenje, prijelomi CT iaenje, prijelomi, dijelom okolna tkiva MRI kost, hrskavice, tetive, miii, zglobna kapsula i ligamenti UZV rupture rotatorne manete i povezane abnormalnosti tetive bicepsa Artrografija djelomine i potpune rupture rotatorne manete

IAENJE U RAMENOM OBRUU IAENJE HUMERUSA

Iaenjima pogoduju: 1. Nesrazmjer zglobnih tijela (omjer povrine glenoida i glave humerusa 1:3) 17

2. Okolna meka tkiva (tetive miia i slaba zglobna kapsula) 3. Veliki opseg pokreta u zglobu zbog ega su ligamenti labaviji Najea lokalizacija iaenja (od velikih zglobova) MEHANIZAM NASTANKA IAENJA : 1. Pad na ispruenu ruku (indirektna sila) 2. Povlaenje ruke prema van i odostraga (indirektna sila) 3. Direktna trauma ramena (pad, udarac) VRSTE IAENJA : S obzirom na nain nastanka postoje akutna, kronina (zastarjela) i habitualna (rekurentna) S obzirom na smjer postoje prednje (90-95%) i stranje (5-10%) S obzirom na odnos zglobnih tijela razlikujemo luksacije i subluksacije

DIJAGNOSTIKA : Klinika slika : bol, deformitet, nemogunost kretnji, specifian poloaj ruke (abdukcija), elastini otpor pri pokuaju potiskivanja lakta prema trupu Radioloki : Hill-Sachs lezija, AP, transscapularna CT i MRI u specifinim sluajevima TERAPIJA 1. Repozicija (akutna i habitualna iaenja) Nakon definitivno potvrene dijagnoze to je mogue prije Potrebna relaksacija miia (opa anestezija) Zahvat se mora provoditi to potednije Hipokratova (povlaenje s nogom), Stimsonova (s utegom), Arltova i Kocherova repozicija 2. Operacija : Akutna nereponibilna Kronina Habitualna Pratee frakture veliki tuberkul (>5mm), rub glenoida (>5mm) 3. Imobilizacija (Dessaultov povoj) nakon repozicije u trajanju od 3 tjedna

18

IAENJA KLAVIKULE
a. Akromioklavikularna (80%) b. Sternoklavikularni (20%) AKROMIOKLAVIKULARNA LEZIJA este ozljede Potrebne velike sile zbog snanog ligamentarnog aparata izmeu klavikule i scapule

MEHANIZAM NASTANKA Pad na ispruenu ruku (indirektna sila) Direktna trauma AC zgloba Dolazi do oteenja akromioklavikularnog i korakoklavikularnog ligamenta

VRSTE IAENJA S obzirom na opseg oteenja lig. aparata razlikujemo 3 stupnja : Tossi I : distorzija zgloba s distenzijom ligamenata bez dislokacije zglobnih tijela Tossi II : ruptura zglobne ahure, a korakoklavikularni ligament ostaje ouvan ili manjim dijelom rupturiran Tossi III : ruptura oba ligamenta uz dislokaciju zglobnih tijela potrebna operacija

DIJAGNOSTIKA KLINIKA SLIKA : bol, deformitet fenomen glasovirske tipke (Tossi III), redukcija kretnji RTG : standardne (AP i lateralne) komparativne snimke oba ramena pod optereenjem TERAPIJA Tossi I nije potrebna imobilizacija Tossi II Tossi III - operativno

19

STERNOKLAVIKULARNA IAENJA
MEHANIZAM OZLJEDE Djelovanje indirektne sile na vrh ramena Najea je prednja koja se pregledom i palpacijom lako dijagnosticira Mnogo rjea je retrosternalna pritisak klavikule na dunik i okolne krvne ile i n.recurrens DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, smanjena pokretljivost RTG slojevite slike CT zbog specifine anatomije TERAPIJA 1) konzervativno imobilizacija (Dessaultovim povojem) 3-4 tjedna 2) operativno

PRIJELOMI
1. prijelomi klavikule pad na ispruenu ruku 2. prijelomi proksimalnog dijela humerusa kod starijih ljudi 3. prijelomi skapule jako rijetko 20% svih prijeloma kod sportaa, 50% svih prijeloma ramenog obrua Kod borilakih sportova, kontakt sportovi

MEHANIZAM Pad ili udarac 94%, indirektna sila 6%

PRIJELOMI KLAVIKULE
DIJAGNOSTIKA Bol, deformitet, fenomen krepitacije (kripanje na mjestu puknua) Dobro i brzo zacjeljivanje RTG standardne AP slike, kose snimke 45% LIJEENJE Konzervativno 90% sluajeva osmica zavoj 3-5 tjedana Neurovaskularni status 20

 Operativno fiksacija

ANATOMIJA GORNJEG NONOG ZGLOBA

Tibia, fibula, talus vrstoa ligamenti : Deltoidni ligament Prednji tibiofibularni ligament sindesmoza Stranji tibiofibularni ligament Deltoidni ligament s unutranje strane 10% sluajeva Patelarno prednji i stranji tibiofibularni ligament, kalkaneofibularni ligament POKRETI : Plantarna fleksija Dorzalna fleksija Inverzija Everzija MEHANIZMI OZLJEDA 1. Istegnue 2. Djelomina ruptura 3. Potpuna ruptura pucanje ahure (osim lligamenata strada i zglobna ahura) DISTORZIJA Otok zgloba Hematom Bol LIJEENJE RUPTURA Vazokonstrikcija, analgezija (smanjenje boli) 10-15min Led, kompresija, elevacija, mirovanje Kompresija je najvanija jer ne dozvoljava istjecanje krvi koja ulazi u zglob gdje se stvara tlak koji uzrokuje vazokonstrikciju ali treba ju napraviti prije nego doe do otoka U velikoj veini konzervativno lijeenje Imobilizacija longete (7 dana- prekratko), gips Bez imobilizacije terapija Kod djece imobilizacija 3 tjedna 21

TERAPIJA : Konzervativno: Kompresija, micanje otoka, grijanje, heparinske masti, drenaa Bicikl Propriocepcija Vjebe jaanja muskulature potkoljenice (gume) Tranje nakon 2-3 tjedna Puna aktivnost Tako dobivamo pasivno nestabilan, izduen ligament Aktivna stabilizacija Operativno : Na suprotnoj strani od puknua lupi kost o kost oteena hrskavica (osteohorolezija) Prednji sraz hipertrofija ahuRA Prijelomi maleola operativna fiksacija Najbolje operirati unutar 6-8 sati

KUK I NATKOLJENICA
Zljeda zdjelice i kuka 0,5 do 9% sportskih ozljeda Ozljeda natkoljenice 2-10%

OZLJEDE GLAVE
MEHANIZAM NASTANKA Od ubrzanja Od rotacije Od impresije (ulegnuta lubanja) OBLICI OZLJEDA Potres mozga (commotio cerebri) Kontuzija mozga Krvarenje u upljinu lubanje

POTRES MOZGA (COMMOTIO CEREBRI)

22

Funkcionalni poremeaj ne postoji promjena Poremeaj svijesti makar na 1 sekundu Retrogradna amnezija ne sjea se bliske prolosti Cirkulacijski poremeaj Vrtoglavica Munina i povraanje Koliko je trajao gubitak svijesti toliko je jak potres mozga 10 dana izbjegavati udarce u glavu

INTRAKRANIJALNO KRVARENJE Epiduralno izmeu kosti i modane ovojnice Subduralno izmeu modane ovojnice i mozga Intracerebralno krvarenje u mozgu
SIMPTOMI: Akutno (24h) Subakutno (1tjedan) Kronina

OZLJEDE OKA
Kontuzije Perforacijske ozljede prst u oko

OZLJEDE UHA
Othematom hrvanje Barotraumatska oteenja ronjenje

OZLJEDE GRUDNOG KOA

Kontuzije Prijelomi rebara Ozljede srca Ozljede aorte Ozljede plua

23

OZLJEDE I OTEENJA NASTALE KAO POSLJEDICA TOPLINSKOG DJELOVANJA I ZRAENJA

OPEKOTINE : I stupanj Sunce Zahvaa kou (epidermis) Crvenilo Bolna povrina Cijeli 2 do 5 dana II stupanj Vrua tekuina Kipua tekuina III stupanj Plamen

12.04.2010.

PREHRANA SPORTAA
VRSTE NUTRIJENATA Ugljikohidrati Masti Bjelanevine Vitamini Minerali Voda

Apsorpcija poinje tek u tankom crijevu 1 kcal = 4,19kJ 1 litra O2 troi 5 kal 24

Dnevni utroak energije : 60-70% metabolizam u mirovanju 10% termiki utroak (utroak na probavu) 15-30% tjelesna aktivnost uglavnom za rekreativce Utroak u sportu ovisi o trajanju, intenzitetu i uestalosti Biciklizam, maraton, skijako tranje, triatlon Tenis unos energije : 4500kcal M, 2800 kcal Ugljikohidrati najvaniji, ali ne daju najvie energije (1g -- 4kcal) Masti ( 1g --- 9kcal) Bjelanevine (1g --- 4kcal) Alkohol (1g --- 7 ili vie kcal)

Ugljikohidrati Masti bjelanevine

Prosjeno u populaciji 48% 37% 15%

Pravilna prehrana 45-60% 25-30% 10-15%

Sportai (aerobno) 55-70% 15-20% 10-15%

M lij e ni pr oi zv od i, ri ba i m es o P ov r ei vo e

UGLJIKOHIDRATI Monosaharidi jednostavni eeri glukoza, fruktoza, galaktoza oligosaharidi najpoznatiji disaharidi laktoza (glukoza+galaktoza), saharoza eer (glukoza+fruktoza), maltoza mlijeko (glukoza+glukoza) polisaharidi biljni krob : amiloza, amilopektin vlakna : topljiva u vodi i netopljiva u vodi GLIKOGEN ne unosimo, nego ga stvaramo od glukoze u tijelu izvori : itarice, voe, povre, mlijeko, slatkii 25

PROBAVA usta ptijalin u slini tanko crijevo alfa amilaza prvo se razgrauju monosaharidi jer se samo oni apsorbiraju 80% ugljikohidrata ini glukoza

ULOGE : Glavni izvor energije, posebno u tjelesnim aktivnostima visokog intenziteta Glukoza centralni ivani sustav (mozak) Kada se iscrpe zalihe ugljikohidrata, bjelanevine se konvertiraju u glukozu procesom glukoneogeneze. Na taj nain ugljikohidrati tede bjelanevine koje su bitne za hipertrofiju miia
GLIKEMIKI INDEKS Govori o apsorpciji ugljikohidrata Koncentracija glukoze u krvi nakon ingestijski ispitivane hrane u odnosu na glukozu i kruh Referentna vrijednost 100 Visoki GI >70 Poveavaju nivo glukoze u krvi brzo Poveanje koncentracije inzulilna u krvi Kada je unos vei od potronje deponiraju se kao masti Niski GI <55 (srednji GI 55-70) Sporiji porast glukoze u krvi Postupno poveavaju razinu glukoze u krvi Imaju manji utjecaj na stvaranje lipida Visoka GI : lubenica, suhe smokve, banane, groice, marelice, kivi, krumpir 70-80(GL 14-22) ostalo povre niski GI tjestenina 50-60, pizza 80 (GL20), raeni kruh 40-50 (GL5) Fruktoza Laktoza Saharoza Glukoza Maltoza 12 46 70 100 106 2 5 7 10 11 26

Coca cola Fanta Iso-sport Jabuka Borovnica Narana

58 68 70 40 52-68 50

15 23 13 12 16-24 13

Preporueni unos 45-60% ukupnog kal unosa svih sportaa Aerobni 70% Potrebno 6-10 g/kg tjelesne teine dnevno za sportae

MASTI (LIPIDI) Oko 3 sata prije aktivnosti Ugljikohidrati 3-5g/kg TM 150-300g ukupno Masti i proteini se probavljaju relativno sporo Ugljikohidrati u tekuem ili vrstom obliku Inzulin pomae u spremanju glukoze u miie pa ako pojedemo neto s visokim GI to odvlai glukozu iz krvi pa dolazi do hipoglikemije (reaktivna) Tijekom aktivnosti ugljikohidrati visokog GI nita drugo Nakon aktivnosti ugljikohidrati da bi se glikogenski depoi napunili ; unutar 1-2h pojesti ugljikohidrate srednjeg ili visokog GI Proteini oporavak miia Magnezij, kalcij, eljezo, svi vitamini

SINDROMI PRENAPREZANJA
Ponavljana trauma koja nadvladava sposobnost reparacije tkiva i to bilo da je rije o tetivama, kostima, hrskavicama ili burzi (omoguavaju bolju kliznost tetiva uz kosti) 30-50% svih sportskih ozljeda Uzrok boli prije se mislilo da se radi o upali kao posljedici oteenja tkiva Tendinoza bol od oteenja tkiva bez upalnog procesa Bol zbog upale Mehaniki diskontinuitet kolagenih vlakana 27

 Bol zbog biokemijske iritacije TENDINOZA Degeneracija i poremeen poredak kolagenih vlakana Poveana vaskularizacija Razmekanje te promjena boje tetive Vlakna kolagena tanja Krvne ile okomite na vlakna kolagena Znakovi upale rijetki (parcijalna ruptura) Patelarna tetiva Razmekanje Mukoidna degeneracija Promjena boje u uto smeu Teniski lakat Poremeaj kolagenih vlakana Povean broj stanica (miofibroblasti) Neovaskularizacija Rotatorna maneta - Fibrokartilaginozna metaplazija - Mukoidna degeneracija - Depoziti kalcija Tendinoza : Mukoidna degeneracija

hipoehogena zona (UZ)

pojaani signal (MR)

UZROCI SINDROMA PRENAPREZANJA

UNUTRANJI IMBENICI Anatomska odstupanja Miino tetivna neravnotea Smanjena fleksibilnost Nestabilnost zgloba Dob Tjelesna teina 28

VANJSKI IMBENICI Pogreke u treningu ( naglo poveanje intenziteta treninga, ekstenzitet treninga, unjevi, tranje uz i niz brdo) Podloga (to je tvra, vei je stres za tijelo i vea mogunost ozljede) Sportska obua (danas smanjuje ozljede ahilove tetive zbog povienja petnog dijela smanjenje napetosti tetive)

PODJELA SINDROMA PRENAPREZANJA NA STADIJE PREMA POJAVI BOLI 1. Pojava boli nakon aktivnosti (nee se javiti lijeniku) 2. Pojava boli na poetku i nakon sportske aktivnosti (nee se javiti lijeniku) 3. Pojava boli tijekom sportske aktivnosti (ide na pregled) 4. Pojava boli tijekom normalnih dnevnih aktivnosti
DIJAGNOSTIKA Klinika dijagnostika (najbolja) Radioloka dijagnostika (samo kod supraspinatusa kalcifikat) CT (isto kosti) Scintigrafija (za prijelome zamora tj. stres frakture u krv se daju radioaktivni tehnicij i galij te se na RTG-u gleda gdje se nakupljaju stres reakcija, nema prave frakture) UZV MR LIJEENJE Konzervativno : Mirovanje Vjebe istezanja Ekscentrine kontrakcije miia Kortikosteroidi Zamjenske sportske aktivnosti (plivanje, bicikl) Ekscentrine vjebe Nova oteenja koja stimuliraju upalu Oteenje ivanih vlakana denervacija Stimulira reparaciju kolagena 29

Kortikosteroidi Smanjenje bolova Nepoznat mehanizam (krvarenje, promjena kemijskog sastava matriksa) Uvijek lokalna primjena Kirurko lijeenje debridment tetive (ienje tetive) Longitudinalna tenotomija

TENISKI LAKAT Lateralni epikondil Ekstenzor carpi radialis brevis (tetiva koja isprua ruku) Prvenstveno industrijski radnici (90%), daktilografi, muziari, kompjuterai(mi) 10% sportai tenisai (nepravilno izvoenje backhand udarca, tvrdoa reketa, neodgovarajui hvat-prekratka drka) Vie rekreativni tenisai
Klinika slika 1. Bol na epikondilu 2. Ispruanje ake protiv otpora 3. Guranje prsta protiv otpora

Terapija Konzervativno Izbjegavanje tenisa Bicikl, plivanje Igrati samo forehand kad manje boli Ekscentrine kontrakcije Kortikosteroidi Ortoza (steznik) ispod lakta Vjebe istezanja pa jaanja Operativno Tetiva se preree na hvatitu Otputanje i ienje tetive i priije se natrag

ROTATORNA MANETA Sindrom sraza u ramenu

30

 U sportovima gdje ima puno abdukcije (tenis sme, odbojka)

Prvenstveno fizikalna terapija : Vjebe jaanja i istezanja muskulature rotatorne manete Ne vjebati s velikim teinama, nego s gumama i laganim buicama Protiv otpora unutarnja rotacija, vanjska rotacija, abdukcija, povlaenja prema unutra Supraspinatus abdukcija Infraspinatus vanjska rotacija Teres minor depresija, vanjska rotacija Spells SIT Subscapularis unutranja rotacija Testovi : Yergason test 1 kod tendinitisa biceps brachii Yergason test 2 kod tendinitisa biceps brachii Speed's test Drop arm test supraspinatus MR UZV Ako nakon toga nema poboljanja, onda rjeavamo operativno

SKAKAKO KOLJENO Bol na vrku 70% Bol na tuberozitas tibie 20% Bol na proksimalnom dijelu patelle
Ekscentrine vjebe jaanja kvadricepsa Vjebe istezanja kvadricepsa Steznici Bez skokova, doskoka

AHILOVA TETIVA Hvata se na calcaneus

31

 Iznad hvatita 5.stupanj ozljede pucanje tetive 1 do 2 cm od hvatita (izmeu 35. i 40. godine)
Lijeenje : Povienje pete Istezanje Ekscentrine vjebe Kortikosteroidi NE!!! Mirovanje Bicikl

STRES FAKTURE (PRIJELOMI ZAMORA)

Izgradnja i razgradnja kostiju istovremeno Osteoblasti Najea lokalizacija : 1. Tibia 2. Fibula 3. Metatarzalne (III, IV, V) Lijeenje : 1. Tibia : potkoljenica trkaa, periostitis cijela duina potkoljenice scintigrafija(i Mirovanje 8 tjedana do 1 god 2. Fibula : mirovanje ostaje poz na 3. Metatarzalne : mjestu frakture III i IV - imobilizacija 4 tjedna (da li se stvara galus) V - operativni zahvat 4. Navikularna : 8 tjedana imobilizacije, 4 tjedna rastereenje na takama

AVULSIONA FRAKTURA
Kada tetiva otkine komad kosti Najea burza u laktu

26.04.2010. 32

PRIJELOMI KOSTIJU
Prijelom ili fraktura ozljeda koja prekida tijek kosti, najee nastaje nakon traume Podjela prema nastanku : 1) Traumatski 2) Spontani Spontani prijelom Zbog poveane lomljivosti kostiju uzrokovane bolestima kao to su : Kotani tumori Metastaze Osteoporoza Osteomijelitis bakterijska upala kostiju Traumatski prijelom Nastaje djelovanjem snane mehanike sile na zdravu kost PRIJELOM ZAMORA Lom kosti, obino malih kostiju, koji nastaje zbog djelovanja ponavljanih ili dugotrajnih vanjskih sila na kost OTVORENI PRIJELOM Ozljeda kod koje je prekinut tijek koe ili sluznice iznad kosti zbog pomicanja ulomaka kosti ZATVORENI PRIJELOM Onaj kod kojeg je cjelovitost koe ouvana PRIJELOM DIJELIMO NA : 1. Kompletni - kost je puknuta cijelom duinom ili irinom 2. Inkompletni prijelom kod kojeg postoje samo napukline kostiju PREMA OBLIKU 1) Linearni prijelom popreni ili kosi 2) Kominutivni prijelom postoji vei broj ulomaka 3) Prijelom s defektom kad se otrgne dio kosti, najee zbog strijelne ozljede 4) Prijelom zelene granice (green stick) tijek kosti je samo djelomino prekinut OSOBITOSTI PRIJELOMA KOD DJECE Avulzioni prijelomi kada tetiva povue dio kosti na svom hvatitu Prijelom kroz zonu rasta iznad epifizne zone rasta Prijelom zelene granice

33

Nesigurni znaci prijeloma : Bol Otok Hematom Gubitak funkcije Sigurni znaci prijeloma : Deformacija dijela tijela Vidljivi ulomak RTG snimak Krepitacija
to se ne smije raditi kod prijeloma kosti : Ne smije se pomicati bolesnika dok se potpuno ne imobilizira ozljeeni dio tijela Ne pomicati bolesnika kod kojeg se sumnja na ozljedu kraljenice

Prva pomo : Imobilizirati ozlijeeni dio (dva susjedna zgloba) Provjeriti cirkulaciju
Lijeenje : Konzervativno - Repozicija - Imobilizacija Operativno - Anatomska repozicija - Unutarnja fiksacija - Vanjska fiksacija Komplikacije : Cijeljenje u krivom poloaju Odgoeno cijeljenje Pseudoartroza krivi poloaj Osteomijelitis bakterija doe na kost

34

DOPING
S1 ANABOLICI 1) Anaboliki androgeni steroidi : egzogeni i endogeni 2) Ostali anabolici S2 HORMONI Eritropoetin Hormon rasta Gonadotropini Inzulin S3 BETA AGONISTI Beta blokatori (smanjuju frekvenciju srca streljatvo, skakai u vis) S4 SREDSTVA S ANTIESTROGENOM AKTIVNOSTI Inhibitori S5 DIURETICI zbog skrivanja anabolika S6 STIMULANSI Amfetamin Efedrin S7 NARKOTICI - da bi se iskljuio lo primjer mladima Heroin Morfij S8 KANABIS S9 GLUKOKORTIKOSTEROIDI

ANABOLICI
Poveanje razine testosterona Miini rast Smanjenje postotka masti Skraenje oporavka od ozljeda

Loe djeluje na : 35

Jetru Muki spolni sustav enski spolni sustav Kardiovaskularni sustav Psiholoki efekti

Jetra : Povienje transaminaza Benigni i maligni tumori Muki spolni sustav : Poveanje testosterona Hipogonadizam smanjivanje spolnih lijezda Oligospermija i azospermija Ginekomastija Agresivnost Poveana elja za seksom enski spolni sustav : Inhibicija ovulacije Iregularni menstruacijski ciklus Hipertrofini klitoris Akne Gubitak kose Atrofija grudi Smrt fetusa Kardiovaskularni sistem : Lipoproteini u serumu Porast kolesterola Hipotrofija lijevog ventrikula Psiholoki efekt : Agresivnost elja za seksom Euforija Smetnje srca Halucinacije Paranoja

HORMON RASTA
36

Razvoj i rast kosti Sinteza kolagena Poveani broj eritrocita Smanjenje postotka masti Poboljana srana funkcija

Nuspojave : Akromegalija Rast kosti (u irinu) glave, ake, stopala Poveanje usana, nosa, jezika

ERITROPOETIN
Najvie u sportovima izdrljivosti Stimulacija produkcije eritrocita Lui se u nadbubrenoj lijezdi Nuspojave : Hematokrit pretjerana gustoa krvi, sporije tee i moe doi do smrti

UZIMANJE VEE KOLIINE VODE (I EVENTUALNO MINERALA) TIJEKOM TRENINGA ILI NATJECANJA
Ravnotea vode u mirovanju : - Izluivanje pomou mokrae - Isparavanje kroz kou bez znojenja i kroz disanje - Znojenje - Kroz stolicu Dobivamo : - Unos pomou tekuine - Hrane (voe, povre, juhe) - Proizvodnja vode u samom organizmu razlaganjem glukoze i masti Ravnotea vode tijekom optereenja : - Poveanjem metabolizma dolazi do poveanog stvaranja vode u organizmu - Smanjen protok krvi kroz bubrege uzrokuje smanjeno stvaranje urina te smanjen gubitak tekuine 37

Ravnotea elektrolita tijekom optereenja : - Gubitak vode znojenjem dovodi do poremeaja balansa elektrolita - Na i Cl se najvie gube znojenjem - Vei gubitak vode od elektrolita

Dehidracija : - Smanjenje ukupne koliine vode u tijelu - Poveava frekvenciju srca i osjeaj napora - Jer se smanjuje koliina plazme u krvi Dehidracija i sportska sposobnost : - Smanjuje aerobni kapacitet i kognitivne funkcije, osobito na vruini (kritiki deficit tekuine za veinu je >2%TT - Ne smanjuje anaerobnu sposobnost ili miinu snagu Potrebe za tekuinom tijekom aktivnosti : - Vrlo velike individualne razlike - Uglavnm zbog gubitka znojenjem (netko se znoji vie, netko manje) Egzogeni faktori : - Intenzitet i trajanje aktivnosti - Uvjeti okolia - Odjea (vrui i vlani uvjeti) Endogeni faktori : - Tjelesna masa - Genetska predispozicija - Metabolika efikasnost - Aklimatizacija na vruinu Poticanje unosa tekuine : - Hladna pia - Ugljikohidratni napitci - Natrij - Razni okusi Potrebe za ugljikohidratima tijekom aktivnosti : - Unos ugljikohidrata moe pomoi odravanju potrebnog intenziteta koje traju vie od 1 sat - Potrebe : minimum 30-60g/h = 0,5 1l 6% ugljikohidratnog elektrolitnog napitka Uzimanje ugljikohidrata i vode : - Glukoza i voda utjeu meusobno na apsorpciju 38

Brzina pranjenja eluca ovisi o : - Volumen uzete tekuine - Energetski sadraj - Osmolalnost - Intenzitet aktivnosti - pH tekuine (oko 7,4) - razina hidracije organizma Sastav sportskog napitka : - ugljikohidrati 4-8% : mjeavina eera glukoza, fruktoza, maltodekstrina - natrij 20-50mmol/l - okus

MJERA Ukupna tjelesna tekuina Osmolalnost plazme Specifina teina mokrae Osmolalnost mokrae Tjelesna masa -

GRANINE VRIJEDNOSTI < 2% < 290 Osmol < 1,020 g/ml < 700 m Osmol < 1%

urin koji je taman i ima ga malo znai dehidraciju

Preporuke : - vagati se prije i nakon aktivnosti tijekom cijele sezone gubitak tekuine znojem pokuati nadoknaditi barem 80%

TEKUINA PRIJE AKTIVNOSTI 5-7 ml/kg 3-4 sata prije aktivnosti Konzumirati pia s natrijem (20-50mmol/l) ili slaniju hranu vezano za zadravanje tekuine TEKUINA TIJEKOM AKTIVNOSTI Ovisi o trajanju aktivnosti, znojenju 400-800 ml/h (masa, intenzitet, ambijent) esto su potrebni i unosi > 800 ml/h da bi sprijeili dehidraciju

39

NADOKNADA TEKUINE TIJEKOM AKTIVNOSTI 150-200 ml svakih 15min tijekom aktivnosti TEKUINA NAKON AKTIVNOSTI Konzumirati pia s natrijem (2-5 mmol/l) ili slaniju hranu Bolje nadoknaditi tekuinu postepeno, nego odjednom Ako je potreban brzi oporavak 1,5 l tekuine za svaki izgubljeni kilogram Suzdravati se od alkohola (alkohol potie diurezu) Kofein ini se ne potie diurezu Alkohol nakon aktivnosti poveava izluivanje mokrae i usporava oporavak Kronino uzimanje kofeina nema utjecaja na balans
OBROK PRIJE NATJECANJA Idealni obrok osigurava dovoljno ugljikohidrata, optimalnu koliinu tekuine Sporta ga dobro podnosi Lako probavljiv

03.05.2010.

SPORTSKO SRCE
SEPTUM je dio miokarda pod velikim pritiskom MIOKARD znaajno pod utjecajem treninga PAPILARNI MIII dio koji dri miino tkivo (kao padobrani) neke promjene AORTA pod velikim pritiskom, jako znaajna u sportskim aktivnostima ANEURIZMA AORTE kad pukne SMRT KORONARNE ARTERIJE provode krv, osiguravaju O2, hormone i hranjive tvari srcu, kod mladih su rijetko zaepljene, uglavnom ako imaju poveanje lipida nasljedno INFARKT MIOKARDA taj dio srca ostane bez krvi, esto kod starijih u rekreativnom sportu Ako se koronarna arterija zaepi najvei je problem poremeaj elektrine aktivnosti promjena ritma srca 40

Da bi se srce pravilno kontrahiralo treba imati dobar dotok krvi i dobar rad provodnog sustava srca BLOK DESNE GRANE : impuls se sporije iri po desnoj strani snopa, normalni nalaz kod sportskog srca vee srce

BLOK LIJEVE GRANE : - nije dobar nalaz - patoloki

sportsko srce nastaje kao fizioloka adaptacija na pojaana tjelesna optereenja, odnosno trening volumen srca kod sportaa vei je to je aerobni napor kod nekog sporta jai posebno se zadebljava lijevi ventrikul
Kratkotrajni rad 5-10min aerobnog tipa umjerenog intenziteta vei porast udarnog volumena (UV), kod sportaa FS nia Astrandov test MVS se stabilizira unutar prve dvije minute to je posljedica porasta FS i UV, a kod dobro utreniranih i unutar jedne minute UV raste zbog poveanog venskog povrata koji poveava ventrikularni volumen na kraju dijastole, rastee se miokard i dolazi do jae kontrakcije Porast volumena na kraju dijastole Smanjuje se volumen na kraju sistole Kontrakcija je pojaana i zbog aktivacije simpatikusa UV vie raste kod treniranih, nego kod netreniranih FS raste odmah na poetku zbog smanjivanja tonusa parasimpatikusa RR sistoliki u optereenju raste linearno s poveanjem optereenja (>220 mmHg) dok dijastoliki ostaje relativno konstantan ( ne bi smio znaajno rasti) Simpatikus iri ile u miiima, a suava u svim ostalim dijelovima tijela

NAJVEA SPORTSKA SRCA KOD SPORTAA U SPORTOVIMA IZDRLJIVOSTI 1. skijai trkai i biciklisti preko 1100 ml 2. plivai, kanuisti, hrvai i dugoprugai s oko 1000 ml 3. veslai i nogometai oko 900 ml 4. sprinteri i gimnastiari oko 800 ml 5. golf ispod 500 ml 41

ENE : 1. biciklizam 2. veslanje 3. vaterpolo 4. tenis 5. atletika 6. ...

DEBLJINA STIJENKE LV U 736M I 600 ELITNIH SPORTAA I SPORTAICA - ene vrlo rijetko iznad 10mm - mukarci 10 mm i vie - gornja granica 12-13 mm Sportovi kod kojih su optereenja kratka i intenzivna nee dovesti do znaajnijeg poveanja srca (dizanje utegam, sprint, bacake i skakake atletske discipline! Zato? Oksidacijom glukoze i masti dobivamo energiju za dugotrajne aktivnosti ispod anaerobnog praga To ovisi izmeu ostalog i o MVS tj. o koliini krvi koju srce moe izbaciti u krvotok u minuti, a time i dostaviti kisik i energente do miia Kod anaerobnih aktivnosti, aktivnost < 2 min, veliki intenzitet, energija iz ATP-a, KP-a i anaerobne glikolize

ANGINA PEKTORIS nitroglicerin se stavlja pod jezik jer se tako najbolje apsorbira, iri krvne ile

SRCE KOD SPORTAA Debljina stijenke raste Volumen srca se poveava Miina vlakna miokarda hipertrofiraju Raste UV i MVS

42

 FS manja nego kod netreniranih zbog vagalnog tonusa i veeg udarnog volumena
U mirovanju MVS 5l krvi U zadnjih 10 godina u Europi na sportskim terenima je iznenada umrlo vie od 2200 sportaa u dobi od 17 do 35 godina 99% dijagnoza bila je HIPERTROFINA KARDIOMIOPATIJA ili IZNENADNA SMRT SPORTAA poveanje debljine stijenke srca SPORTSKO SRCE vs. PATOLOKA HIPERTROFIJA - kritine vrijednosti debljine stijenke LV : 12 mm tzv. siva zona 13 15 mm - npr. od 1000 talijanskih sportaa samo 2% iznad 12 mm (veslanje i biciklizam) - mnogo ee kos mukih PATOFIZIOLOGIJA Zato je debljina stijenke problem? Promjene u provodljivosti impulsa Ishemija (nedovoljna opskrbljenost krvlju) Prohodnost malih krvnih ila FAKTORI RIZIKA 1. Nesvjestica u tijeku aktivnosti 2. aritmije, palpitacije (leptiri u prsima, probadanje) 3. obiteljska anamneza 4. dob muki iznad 40 i ene iznad 50 prema ACMS obavezno testiranje prije ukljuivanja u tjelesnu aktivnost DIJAGNOSTIKA 1. vrtoglavice i nesvjestice 2. povean LV na EKG-u 3. um na srcu BETHESDA KONVENCIJA Pregled kardiologa EKG UZV srca Npr. 1000 pregledanih 100 pozitivno (patoloko poveanje) iznenadna smrt (1%) Kod ostalih 9900 ukupno 4 sluaja iznenadne smrti (0,05%)

43

OSOBITOSTI EKG-a KOD SPORTAA vei raspon normalnog sinus bradikardija (smanjena FS zbog prevladavanja parasimpatikusa tzv. vagalni tonus) esti blok desne grane zbog hipertrofije miokarda prisutne aritmije : sinus bradikardija i sinus aritmija te respiratorna aritmija (fizioloki) ponekad i ostale aritmije kao npr. ekstrasistole raznog porijekla (bitno da nestaju pri optereenju na stres EKG-u) R zubac + S zubac > 35 mm u odvodu V1 i V2 na EKG

UESTALOST NEKIH ABNORMALNOSTI NA EKG-u SPORTAA Sinus bradikardija (do 91%) ak i ispod 50/min Sinus aritmija AV blok 1. i 2. stupnja (10-33%) Hipertrofija lijevog ventrikula (ak do 76%) Inkompletni blok desne grane (do 51%) i QRS irina izmeu 0,10 0,12 s Rana repolarizacija blaga ST segment elevacija Negativni T-val rijee Prematurne atrijske ventrikularne... Dugaki QT interval (>0,44 s) Hipertrofina kardiomiopatija Aritmogena kardiomiopatija desnog ventrikula

LV debljina LV dijametar na kraju dijastole Dijastolika funkcija Hipertrofija septuma Obiteljska anamneza Odgovor RR-a na optereenje Nakon prestanka treninga

Kardiomiopatija > 15 mm > 70 mm Abnormalna Asimetrina Mogua Mogui smanjeni sistoliki odgovor Povlaenje hipertrofije Ostaje hipertrofija

Sportsko srce < 13 mm < 60 mm Normalna Simetrina Nema Normalan

44

RONJENJE
Tlak pod vodom vei nego na povrini Porastom tlaka dolazi do smanjenja volumena plina (Boylov zakon) Uron vanjski tlak raste i dolazi do kompresije zraka u tijelu Izron zrak udahnut u dubini se iri, ako zadrimo dah prilikom izrona dolazi do irenja plua i pneumotoraksa Barotrauma ozljede tkiva zbog promjene tlaka Trovanje plinovima CO, O2, CO2 Dekompresijska bolest N2 u obliku mjehura u krvnim ilama

KARDIOVASKULARNI SUSTAV - Smanjena sposobnost - Volumen plazme se povea - Frekvencija srca sniena - Pri zadanom optereenju FS je nia

RONJENJE NA DAH
Porast CO2 djeluje na centar za disanje Dubina ronjenja odreena omjerom TVK : RV Osobe s veim TLV : RV mogu dublje roniti

URON - hiperventilacija - Parcijalni tlak O2 raste, a hiperventilacijom jo vie raste, a raste i parcijalni tlak CO2 IZRON - pO2 se smanjuje, ali pCO2 jo uvijek raste i djeluje na dini sustav, podraaj je toliko jak da tjera ronioca da udahne nesvjestica i utapanje
PNEUMOTORAKS - pucanje plua tj. proputaju zrak u grudni ko kod naglog izrona zbog porasta volumena plua 45

DEKOMPRESIJSKA BOLEST (KESONOVA BOLEST) - zbog naglog izrona - bolovi u zglobovima izazvani embolijom u kapilarama - mjehuri duika u krvnim ilama - barokomora ili ponovni uron - prevencija koritenje kompjutera i dekompresijske karte - ne mora biti na velikoj dubini, ve i na maloj due vrijeme Kod urona se duik pretvara u tekue stanje, kod naglog izrona dolazi do pada tlaka i duik se iz tekueg pretvara u plinovito stanje i doazi u krvotok u obliku mjehuria. Ako doe u kapilare manji mjehurii izazivaju trnce i neke smetnje, a ako je mjehuri vei, moe doi u ile u mozgu i izazvati modani udar
Lijeenje : dekompresijska komora ili ponovni uron

TROVANJE KISIKOM - pO2 iznad 318 mmHg - smetnje vida, ubrzano i plitko disanje i konvulzije - tkivo nije sposobno odstraniti O2 iz hemoglobina - hemoglobin ne moe odstraniti CO2 - visoki pO2 uzrokuje vazokonstrikciju cerebralnih krvnih ila DEKOMPRESIJA TIJEKOM RONJENJA - to due pod vodom potrebna dekompresija - s duinom ronjenja smanjuje se dubina s kojom moramo raditi dekompresiju NARKOZA DUIKOM - duik kao anestetik - slino intoksikaciji alkoholom - dubina pogorava stanje - pijanstvo dubina

46

OZLJEDE PRI SKIJANJU

UZROCI : Unutranji imbenici - umor - znanje skijanja Vanjski imbenici - kvaliteta snijega - teren - uvjeti - skijaka oprema MEHANIZMI OZLJEDA PRI SKIJANJU - indirektna trauma u 80% sluajeva skije - direktna trauma TIPINE SKIJAKE OZLJEDE - skijaka toka ozljeda MCL - skijaka fraktura - skijaki palac - 30-40% ozljeda koljena - Najvie ozljeda LCA (prednji krini)

PREVENCIJA OZLJEDA 1. Osobna 2. Terenska 3. Oprema 1. OSOBNA - Kondicija - Tehnika - Priprema 2. TERENSKA - Obrada terena - Zatita opasnih mjesta - Regulacija prometa

47

 Treba znati pravila 3. OPREMA - Skije i vezovi - tapovi - Cipele - Zatita glave - Ostala oprema

KRITERIJI ZA NAMJETANJE SKIJAKIH VEZOVA 1. Teina 2. Skijako znanje 3. Dob (djeca, osteoporoza)

RANE
Prekid kontinuiteta koe

24.02.2010. vjebe

1. rane ravnih rubova - otri predmet (ilet, no), ima ravne rubove 2. ubodne rane zadane iljatim predmetom (avao, no) vee dubine, mali ulazni otvor 3. razderotine posljedica trenja koe i podloge, neravni rubovi, velika povrina, ne kravri jako 4. lacero kontuzne rane boks kad pukne arkada, gdje je koa blizu kosti, nema puno potkonog tkiva, dolazi do pucanja na koi, najee na glavi, akama i na drugim slinim mjestima 5. ugrizne rane npr. zamah ruke udarac u zube ili s bilo kojim drugim dijelom tijela u zube, primarno inficirana rana jer je usna upljina puna bakterija 6. rane vatrenim orujem (primarno inficirana rana)
48

OSNOVNE KOMPLIKACIJE
Infekcija i krvarenje KRVARENJE - Vensko, arterijsko i kapilarno (najee) 1. venska malo tamnija krv, na vratu i runom zglobu najopasnije jer je najblie koi 2. arterijska malo svjetlija, trca, najopasnije 3. kapilarno nema trcanja, lokalno je rane na glavi jako krvare, ali nisu tako opasne jer nema velikih krvnih ila

Prva pomo : kompresija na ranu lokalno, vrsti stisak, vrlo brzo e doi do zgruavanja osim ako se radi o velikoj ili INFEKCIJA - Crvenilo, bol, uti sekret gnoj, treba due da zaraste, ovisi o broju bakterija koje su ule u ranu, a najvie o imunitetu osobe kojoj se to dogodilo - 1. infekcija je jako opasna - TETANUS ubodne rane, korozivni materijal, uzronici su anaerobne bakterije (ne treba im kisik da bi preivjele, hrane se mrtvim tkivom) rana se zatvara i one se ire krvotokom u mozak, napada centar za disanje oteano disanje i na kraju guenje i smrt - Anatoksin za tetanus prije bilo kakvog ivanja (za bilo kakvu ranu) KAKO SPRIJEITI INFEKCIJU : - ienje rane sa sterilnim gazama ili vodom ako nemamo nita drugo pri ruci, nikako ne prstima na ranu - dezinfekcijskim sredstvom ako ga imamo - ako je rana vea od 1,5 do 2 cm poslati u bolnicu na ivanje - obavijestiti roditelje i dijete poslati u bolnicu PRIBOR ZA PRVU POMO - sterilne gaze, zavoji : 1. kaliko zavoj razliitih irina i rubova, najjeftiniji, njapristupaniji 2. elastini zavoj slui kao potpora da pridre sterilnu gazu i da naprave kompresiju da bi se zaustavilo krvarenje 3. mreasti zavoj razliitih irina i veliina, najbolji za glavu zavoj za bandae preko kojeg se stavlja tape zavoj za vjebe 49

zavoji koji hlade...

Osnovna terapija kod ozljede je HLAENJE I KOMPRESIJA!

Sredstva za dezinfekciju : - bakteriostatska sprjeava razmnoavanje bakterija (alkohol) - jod (manje pee, a dobro je dezinfekcijsko sredstvo)

24.03.2010. vjebe

IMOBILIZACIJE
PRIJELOMI:
prekid kontinuiteta kosti 2 grupe : 1. Vanjski prekid kontinuiteta koe uzrokavane prijelomom 2. Unutarnji - ouvana koa, razliiti oblici prijeloma, a mogu biti bez pomaka i s pomakom : a) Infrakcije (dio kosti puknut) b) Popreni prijelom c) Kosi prijelomi d) Spiralni prijelomi oko osovine osi (cijeenje runika) e) Sloeni prijelomi proksimalni i distalni ulomak i neto izmeu f) Prijelomi zamora (stres frakture) kao posljedica preoptereenja kosti, vezani za sportsku aktivnost

ZNAKOVI PRIJELOMA :
Nesigurni znakovi prijeloma : Bol Oteklina Hematom Gubitak funkcije Sigurni znakovi prijeloma : Kad se vide ulomci kod vanjskog prijeloma Neprirodan poloaj dijela tijela koji je prelomljen RTG snimak 50

 Krepitacija uzmemo krajeve dijelova kosti i pomiemo ih pri emu ujemo kripanje Periost (ovojnica kosti) pun ivaca - Pokosnica dobro inerviran i jako boli, dolazi do natezanja pokosnice i zato je potrebna imobilizacija stavljanje ozlijeenog dijela tijela u mirovanje Imobiliziraju se dva susjedna zgloba MOGUE KOMPLIKACIJE : 1. Krvarenje vidjeti da li postoji ili ne 2. Oteenje ivaca osjet po koi (kod prijeloma humerusa), nasreu je uglavnom samo istegnut, ali ako pukne treba ga ivati da opet doe u funkciju NASTAVA TZK - Najei prijelomi ruku (slabija koordinacija djece i padovi) - Imobilizacija i aljemo u bolnicu - RTG snimak, longeta umjesto gipsa da se oteklina ima gdje iriti da se izbjegne pritisak na ivce, ako bi stavili gips i otok se smanji, imobilizacija bi bila preiroka

Bolnica : - Dijagnostika (RTG) - Repozicija (namjetanje) - Imobilizacija (longeta, kasnije gips) Kod djece se veina prijeloma moe lijeiti konzervativno. - Boje se dirati zbog zone rasta - Ako i nije idealno namjetena, kost za vrijeme rasta doe u relativno dobru poziciju TRAJANJE IMOBILIZACIJE - Za kosti ake najkrae 3 tjedna - 6-8 tjedana za natkoljenicu - Za skafoid na aci 12 tjedana jer je tu slaba cirkulacija (problem je to esto ostane neprepoznat), imobilizirati, pacijent e opet doi na RTG jer se nee dobro vidjeti Ako se ozlijeeni ivac ne oporavi unutar 6 mjeseci, nee se vie ni oporaviti

Ako ne moemo namjestiti kost, potrebna je operacija! - Stavljaju se avli 51

ei kod ena u starijoj dobi Osteoporoza hormonalne promjene ( vrat femura i trohanter) Zaratavanje : Normalno Krivo Odgoeno (due traje) Pseudartroza (uope ne zaraste stvori se zglob tamo gdje ga nema)

OSTEOMIJELITIS - upala kosti (infekcija kod operacije) - Kad bakterija ue u kost i unitava ju - Ne moe se lijeiti , bakterije se jako teko miu iz kosti - Velika komplikacija operativnog liljeenja 1. Koritenje daica i zavoja (zmijoliki) ruka. Ako imamo dvije daice za nogu zamotati s obje strane. 2. Kramerove udlage mogu se oblikovati, alil morale su biti obloene 3. Zrane udlage (na napuhavanje) koje se mogu staviti preko odjee trebalo bi ih imati u dvorani

10.05.2010.

PATOLOKA STANJA UZROKOVANA TJELESNIM NAPORIMA

PRETRENIRANOST - Nesklad izmeu optereenja i mogunosti organizma da to podnese - Kroniki nesrazmjer izmeu optereenja i radne sposobnosti POSTAVLJANJE DIJAGNOZE Anamneza (razgovor sa sportaem subjektivan osjeaj) Kliniki nalaz (mjerenje FS) Laboratorijski nalazi (krvna slika) UZROCI 52

Infekcije Fokalna arita Pomanjkanje sna Loa prehrana Promjena bioritma Jednolino treniranje Nepovjerenje prema treneru Neuspjesi Pomanjkanje zanimanja za trening

SIMPTOMI Pomanjkanje volje za trening Velika podraljivost Besanica, smanjenje tjelesne teine Loiji rezultati Poveani bazalni metabolizam Poveana FS Poremeaj menstrualnog ciklusa Produuje se vrijeme miino ivane reakcije OBLICI Simpatikotoni (simpatiki) Parasimpatikotoni (parasimpatiki) SIMPATIKI Mladi sportai Senzibilni Discipline snage, brzine Anksiozne linost PARASIMPATIKI Iskusni sportai Flegmatini Discipline izdrljivosti Pokazatelj mjerenje pulsa u mirovanju nakon jutarnjeg buenja povien POSTUPAK KOD SIMPATIKE PRETRENIRANOSTI Redukcija specifinog treninga, aktivni odmor Promjena sredine Masaa, kupke, sauna Prehrana 53

 Sedativi Psihoterapija POSTUPAK KOD PARASIMPATIKE PRETRENIRANOSTI Redukcija trajanja treninga, intervalno treniranje Promjena sredine Prehrana Psihoterapija

ORTOSTATSKI KOLAPS Gubitak svijesti nakon kratkotrajnog velikog napora

Kada trimo krv je u miiima, kada stanemo dolazi do pada tlaka u malom krvotoku jer stane miina pumpa i krv se ne moe vratiti u mali krvotokzato treba nastaviti s hodanjem, a ne naglo prestati s aktivnosti SPORTSKA ALBUMINURIJA - Pojava proteina u urinu PREMOR MIIA - Upala miia nakon jednokratnog sportskog napora - Bol u miiima na pritisak i tijekom kontrakcije

54