BEKA KLASIKA

Novo, veliko razdoblje zapoeto 1730. U njemu je savreno jedinstvo oblika i sadraja. Naziva se i klasicizam. U ovo vrijeme do najvie je mjere uzdignut sonatni oblik, a usavreni su simfonija, gudaki kvartet i klasina opera.

Najvei majstori klasike, beki klasici, su trojka Haydn Mozart Beethoven, s tim da je Beethoven uao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne glazbe, Domenico Cimarossa, najvei zastupnik opere buffa (aljive opere), Giovanni Battista Pergolesi, autor mnogih opera, te od domaih skladatelja Ivan Mane Jernovi, vjerojatno roen na brodu ispred Dubrovnika.

Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do 1820. Pravilniji bi naziv bio ozbiljna glazba, iako ni on nije sasvim primjeren, budui da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne anrove.

Dijeli se na:

Rano ( pretklasino ) razdoblje (do 1770.) Razdoblje visokog ili, prema najvanijem sreditu, bekog klasicizma osobito vezanog uz stvaralatvo Josepha Hayda, Wolfganga A. Mozarta i Ludwiga van Beethovena vremenski izmeu 1770. 1830.

Temeljne znaajke klasicizma:

u skladbi dominira nekom glasu povjerena lankovito graena melodija podesna za motiviku obradu temeljno oblikovano naelo je tematskomotiviki rad motiv i tema podvrgnuti su ritmikim, harmonijskim, dinamikim promjenama, uz zadravanje svojega osobnoga prepoznatljivog oblika.

PREZENTACIJU IZRADILI: LEO LJUBI I STJEPAN FERENI