EMILE ZOLA:

GERMINAL

Biljeke o piscu: Emile Zola (1840-1902), francuski romanopisac, najvaniji je predstavnik naturalistike kole. Otac mu je bio Talijan. U mladosti je Zola radio kao inovnik u izdavakoj kui, zatim kao novinar, da se kasnije povue u potpunu osamljenost i posveti knjievnosti. Svojim je djelima izazvao u svoje vrijeme brojne polemike i optuivali su ga zbog nemoralnosti, pretjerivanja i pomanjkanja ukusa. Napadali su ga zbog nehumanog opisivanja ljudi. Sam Zola bio je sve samo ne mizantrop: naroitu sklonost gajio je prema radnikoj klasi. 1898. istaknuo se u Dreyfussovoj aferi svojim uvenim proglasom J`accuse (Optuujem) i navukao na sebe gnjev vlasti; osuen na zatvor, morao se skloniti u Englesku. Zola nastavlja realistiku tradiciju Balzaca, ali u teoretskom pogledu odlazi od iste objektivnosti, kakvu su propovijedali Flaubert i Maupassant, prema naturalizmu, shvaajui ovjeka gotovo iskljuivo fizioloki i smatrajui sebe naunim radnikom. Naturalizam ve ima svoje prvo djelo prije Zole u proletarskom romanu Germinie Lacerteux brae Goncourt, ali ga je Zola prvi definirao kao metodu u predgovoru Therese Raquin, romana koji sam naziva knjievno-kirurkom autopsijom. U teoretskim pitanjima na Zolu znatan utjecaj imaju ideje H. Tainea. Umjetniko djelo, smatrao je Zola, jest kutak stvarnosti vien oima jednog temperamenta. Stvarajui svoje likove, Zola je pripremao za svakog dosje, kao da se radi o bolesnicima ili kriminalcima. U opisivanju drutva i okoline bio je skrupulozno toan i drao se konkretnih nauno provjerenih podataka. Inspiriran suvremenim teorijama o hereditarnosti, Zola je stvorio ciklus od dvadeset romana o lanovima dviju meusobno povezanih porodica, Raugona i MacQuarta, istraujui posljedice toga ispreplitanja i nastojei da pokae odlunost karaktera nasljednim osobinama. Iako, naravno, da ta djela nemaju onu naunu vrijednost koju im je elio dati Zola, ona nam prikazuju njegovo vrijeme isto onako temeljito i duboko kao to je to ranije i na irem planu uinio Balzac sa svima. Zolina kreativna snaga nadvladala je njegove metode. Iz serije Rougon-Macquart danas se najvie cijene romani Jazbina, Nana, Zemlja, Slom. U svima njima se prikazuje sudbina porodice iji su korijeni objanjeni u prvom djelu cijele serije La Fortune des Rougons.

Kratki sadraj: Okvir romana ini trajk u jednom rudniku kamenog ulja; radnja se zbiva as u utrobi zemlje a as izvana. Paralelno poblie upoznajemo obitelj Maevih. Oni ve stoljeima rade u rudniku Vore izlaui se tako mogunosti od svakodnevne pogibelji na koju su ve oguglali. Obitelj ine: stari djed Bonmore, otac Tusen Mae, Maeva ena, Zaharije najstariji sin, Katarina najstarija ki, Alzira neto mlaa, zatim anlen jedanaestogodinjak, Lenora i Anri te nedavno roena Estela. Svi oni rade u rudniku osim Alzire koja pomae majci u kui jer je grbava te Lenora, Anri i Estela koji su jo posve mala djeca. Rad u rudniku je vrlo naporan i iscrpljujui pa radnici dolaze kui veoma umorni i gladni dok je zarada naravno vrlo mala jedva s pozajmicama krpaju kraj s krajem. Upravo zbog toga a i vrlo loih radnih uvjeta radnici se odluuju na trajk godinu dana nakon dolaska Etjena mladia veoma sposobnog i priuenog za okupljanje naroda i irenja sveopih ideja Internacionale -koje su ih i potakle na trajk. Meutim trajk ne uspijeva unato vrstoj odluci gladnih rudara da se ne predaju. U toj svojoj pobuni oni izraavaju svu svoju srdbu i bijes i pomalo se pretvaraju u bijesne ivotinje eljne krvi. Meutim dolazi i do meusobnog sukoba rudara jer neki nisu tako odluni u trajku. No ipak, nakon dva mjeseca, poto su mnogi izgubili pregladnjelu djecu tako i Maevi Alziru ve i oni polumrtvi od gladi ponovo se sputaju u svoja okna. Pria je protkana i stalnim sukobom Etjena i avala - Katarininog deka koji ju je gotovo nasilno uzeo. Iako kasnije Katarina odlazi sa avalom ona je ipak vie naklonjena Etjenu i to s razlogom aval se prema njoj runo ponaa, tue je, a kad popije jo je i gori. Dok je Etjen puno bolji i osjea neku apatiju prema piu, no budui da su mu roditelji bili pijanice kada popije i najmanju kap pretvara se u ubojicu (vidi se utjecaj nove postavke o hereditarnosti na pisca). Meutim na kraju kada su aval, Katarina i Etjen zaglavljeni u rudniku dolazi do posljednjeg okraja ove dvojice. Etjen ubija avala i on i Katarina ostvaruju svoju ljubav iako ona tek koji trenutak kasnije umire od gladi i iznemoglosti. Na kraju se takoer vidi ono pravo drugarstvo rudara i ljudskost do koje dolazi uvijek kad se dogode velike nesree poput ove koja se njima zbila: Suvarin, prebjegli Rus, koji je radio u Voreu kao mainista, revoltiran najzadnjim poputanjem i onih najhrabrijih rudara oteuje okno i veliku dizalicu koja svakodnevno odvozila rudare u utrobu zemlje. Tako njih dvadesetak ostaje zatoeno u carstvu vjene tame, zaguljivog i vrueg prostora. Meutim tada i sam vlasnik-gospodin Negrel sputa se u rudnik i radi u najteim uvjetima ne bi li izbavio te ljude. Meutim veinom su izvueni leevi, jedino je iv Etjen najvei pobornik trajka koji je okonan s najgorim moguim posljedicama mnogi su izgubili ivote, rudnik koji im je omoguavao da kako-tako preive uniten i trebat e godine da ponovo uredi za rad a cilj trajka nije postignut radnici su preli u druge rudnike gdje rade za iste novce u istim uvjetima. Meutim u

ljudima su i dalje sazrijevale ideje i planovi o budunosti kada e se u boljim uvjetima, s boljom organizacijom ipak uspjeti organizirati i ostvariti svoje ideje te prekinuti s tim ropstvom zauvijek. Analiza likova: Etjen Inteligentan mladi, energian i poduzetan meutim ipak se previe opija nenadanim uspjehom meu ljudima kao i idejama Internacionale pa zbog toga i ne sagledava u potpunosti dobro prilike za trajk, meutim na posljetku njegov razum sazrijeva, odluan je u borbi za pravdu, voli Katarin - mogao je da ima dvadest jednu godinu, jak, ljepukast ovjek, snana izgleda i pored nejakih udova. Katarina Hrabra djevojka, snanog duha, veoma privrena obitelji koju voli, odana avalu kojeg smatra za njenog ovjeka zato jer: ni druge ene nisu nita sretnije. ...bijela, blijeda lica usled malokrvnosti, nejaka, bijelih lijepih zubiju, tamnih oiju sa zalenkastim odsjajem Otac Mae Razuman, vrijedan, poten i miran radnik Maeva ena Vrijedna i razborita, vrlo uspjena u baratanju s ono malo novaca to ima, prava majka. anlen Vjet i snalaljiv deko kojeg prilike ine ivotinjom. Rasener Stariji, ve iskusan i vrlo razuman ovjek, poduzetan ali se ne zanosi idejama naivno poput Etjena: ...jedan debeo ovjek od trideset osam godina, sa zadovoljnim osmijehom aval Nerazborit, beskimenjak, pun mrnje: visok, mrav mladi od dvadeset pet godina, koat, izrazitih crta, koji se ljutio Rii brkovi i bradica plamsali su na njegovom crnom licu s velikim orlovskim nosom.

Opis rudnika: Taj mu je rudnik, smjeten na dnu ove rupe, sa svojim zdepastim graevinama, diui dimnjak kao pretei rog, izgledao kao neka opaka nezasitna zvijer, koja je legla tu da bi prodirala svijet. Sigurno je smatrao sebe hrabrim, pa ipak neprijatno osjeanje stee mu grlo u toj neprijatnoj grmljavini vagoneta, meu potmulim udarcima signala, u priguenom mukanju glasnogovornika, pred neprekidnim letom tih konopaca, odvijenih i zavinutih svom snagom motovila maine. Dizalice su se penjale, sputale s prikradanjem none zvijeri, gutale ljude, koje kao da je pila eljust jame.

Lektire - download lektira

www.lektire.org