Sv jetsk e top destinacije

Nice (Nica, Francuska)

Nica je francuski luki grad smjeten blizu talijanske granice, izmeu Cannesa i Monaka. Smatraju ga gradom za bogate, otmjene i one u trendu. Oduvijek je bila omiljeno mjesto plemia i aristokrata. U prolosti je postala prijestolnica besposliarenja, uivanja i bezbrinog hedonizma. Dobar dio tog hedonizma zadrao se i do dananjih dana. Takoer je postala legendarna po cvijeu i palmama. Svi koji su imali zadovoljstvo posjetiti ovaj grad tvrde da je jedan od nekoliko najljepih gradova u Europi.

Grad su osnovali stari Grci u 4. stoljeu p.n.e. Pripadala je Italiji do 1860. godine. Poslije te godine je nakon referenduma vraena Francuskoj. Nica je jedno od najtoplijih mjesta na Azurnoj obali. Najbolji mjeseci za put su svibanj i razdoblje od polovine rujna do polovine listopada. Tokom ljetnih mjeseci prilino je vrue, zime su blage. Zbog ovakve klime podruje je stvoreno za vinogradarstvo.

Grad se sastoji od tri razliita dijela. To je stari dio grada, Simez (staro rimsko regionalno sredite) i novi dio grada. Stari dio grada karakteristian je po relativno uskim ulicama kao i u mnogim mediteranskim gradovima.

Rossetti

Cours Saleya (trnica u starom dijelu grada)

Trg Massna

Trg Massna

palaa Massna danas je muzej

Novi dio grada se prostire pored obale, du irokog ovalnog zaljeva. Dominiraju iroke avenije dekorirane zelenim palmama, raznovrsnim cvijeem i travnjacima. Najpoznatija od svih je Promenade des Anglais na kojoj su smjeteni najelitniji hoteli i luksuzne vile. Ova ulica prua se u duini preko pet kilometara uzdu zaljeva.

Mnoge znamenitosti Nice nalaze se uz Promenade des Anglais, poput hotela Negresco (slika desno), kojeg je 1913. godine utemeljio Henri Negresco kao kuu luksuza, bljetavila i obilja. Zbog brdovite unutranjosti i visokih planina koje se sputaju sve do mora, Nica je popularan motiv za slikare i fotografe. Danas ima ulogu kulturne metropole Azurne obale. U gradu je mnotvo muzeja, posebno treba istaknuti muzej Raoul Dufy te Matissov muzej i muzej suvremene umjetnosti.

Raoul Dufy slika

hotel West End

U gastronomskoj ponudi prevladavaju mediteranska obiljeja. Salade Nicoise se sastoji od rajica, paprika, graha, rotkvica, luka, maslina, jaja, enjaka, tune, inuna i maslinovog ulja. Tipino je ljetno jelo tog podneblja. Socca de Nice je beskvasni kruh od brana od slanutka.

Salade Nicoise

Posebna preporuka je slastiarnica na Trgu Rossetti koja nudi 90 razliitih okusa sladoleda. Od suvenira poznati su parfemi iz oblinjeg Grassea.
Socca de Nice

Roma (Rim, Italija)

Rim je glavni grad Italije i regije Lacij. Nalazi se na uu rijeka Aniene i Tiber. Legenda kae da su sinovi boga Marsa Romul i Rem jo 753. godine p.n.e osnovali naselje iz kojeg je kasnije nastao grad Rim. Blizance je u podnoju Palatina, jednog od sedam breuljaka Rima, nala jedna vuica i othranila vlastitim mlijekom. Blizance je potom naao pastir Faustul i brinuo se za njih. Kad su odrasli, odluili su na breuljku Palatinu osnovati grad. Svaali su se koji e od njih vladati gradom i u toj svai Romul je ubio Rema. Grad je nazvan po svom prvom kralju Romulu. Etruanska sela su se poela ujedinjavati u jednu politiku cjelinu. Movarno podruje u podnoju breuljaka je isueno i na tome mjestu je ureen gradski trg Forum Romanum. Grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (pod upravom sedam kraljeva), potom u Rimsku Republiku (pod upravom Senata) i konano Rimskog Carstva (pod upravom cara). Skoro tisuu godina Rim je bio politiki najznaajniji, najbogatiji i najvei grad zapadnog svijeta. Rim je postao jedno od sredita kranstva, a rimski biskup (papa) postao je nadreeni svim kranskim nadbiskupijama i voa krana, smatrajui se nasljednikom svetog Petra.

ostaci drevnog dijela grada

Koloseum

Konstantinov luk

Kljuna prekretnica zbila se je 313. godine kad je car Konstantin prihvatio kranstvo kao slubenu religiju. Tada je zapoeo razvoj kranskog Rima, a carski Rim je sve vie slabio. U nekoliko navrata je opustoen od strane azijskih osvajaa. Nakon svakog pada Rim se ponovo uzdizao. Svoj posaban ugled vratio je u razdoblju baroka. Sikstinska kapela (slike lijevo) jedna je od najpoznatijih crkvenih objekata u Rimu. Najbitniji dio na kapeli je strop koji je u prvoj varijanti naslikao Michelangelo. Radi se o ogromnoj povrini stropa koju je tehniki bilo vrlo komplicirano oslikavati. Samo slikanje trajalo je jako dugo. Kad je Michelangelo bio gotov konana slika je izazvala nevien bijes pape i crkvenih dunosnika. Dio slike prikazivao je Isusovo suenje na sudnjem danu. Sporna je bila injenica da je meu odabranima za pakao Michelangelo naslikao i neke od prethodnih papa kao i neke tadanje vane politiare. Papa je izriito traio od Michelangela da sporni dio prepravi, on je to odbio. Zato je crkva angairala druge slikare koji su napravili preinake prebojavi sporne dijelove. Za ulaz u baziliku svetog Petra vrijedi strogo pravilo o prikladnom odijevanju. Po pravilu mukarci ne smiju u kratkim hlaama ui u baziliku. Dama na slici ispod iskoristila je prikladan trenutak da bi iskazala svoj stav o navedenom pravilu.

Grad Vatikan suverena je drava sa suverenim teritorijem unutar grada Rima. Ima vlastitu eljezniku postaju, potu, radijsku postaju, malu vojsku (vicarska garda) ije je arene odore prema legendi dizajnirao Michelangelo.

vicarska garda

Piazza del Campidoglio

Piazza del Popolo

fontana Trevi

Najvanija gospodarska djelatnost u Rimu je turizam. U tom smislu grad spada u najzanimljivije i najatraktivnije gradove u Europi. Od industrijskih proizvoda izdvojio bih proizvodnju suvenira za turiste te proizvodnju tekstila. U novije vrijeme razvijene su prehrambena, farmaceutska, strojna, papirna i metalna industrija te bankarstvo, elektronika i avio industrija. Zbog povijesnih lokacija bitnih za snimanje filmova grad je bitan i za svjetsku filmsku industriju.

panjolske stube ispred hotela Roma

fontana ispred panjolskih stuba

Venezia (Venecija, Italija)

Venecija je glavni grad talijanske pokrajine Veneto. Grad se nalazi na 118 manjih otoka u laguni u venecijanskom zaljevu na sjeveru Jadranskog mora. Venecija je osnovana 421. godine, prvi dud je izabran 698. godine. Nakon toga je uslijedio nagli razvoj grada. Mletaki trgovci su 828. godine ukrali relikvije svetog Marka iz Aleksandrije. Taj svetac je postao zatitnik grada, a lav simbol grada. Venecija je stotinjak godina kasnije za vrijeme 4. kriarskog rata osvojila Konstantinopol i preuzela vodeu ulogu na sredozemlju. Svoju mo je izgradila u 13. i 14. stoljeu. U 15. stoljeu bila je sredite svjetske trgovine i najvei luki grad na svijetu. U to je vrijeme dosegla svoj vrhunac. Sustav upravljanja gradom sastojao se od duda, deset gradskih otaca i 287 plemikih obitelji. Sustav je osiguravao da novac ostane u rukama nekolicine bogatih obitelji. One su gradei palae, crkve, arkade, trgove i mostove pretvorile Veneciju u grad kakvog po svojim arhitektonskim specifinostima nema nigdje drugdje na svijetu.Pad Venecije je zapoeo nakon portugalskog otkria morskog puta za Indiju.Time su se skupe mirodije kod portugalaca mogle kupovati jeftinije nego u Veneciji. Trgovake veze Venecije su poele slabiti, time i mo i bogatstvo. Napoleon je prekinuo neovisnost grada kad je 1797. uklonio posljednjeg duda. Godine 1815. Venecija je pripala upravi Austrije. Poslije je postala dijelom Italije.

Tijekom 18. stoljea Venecija je postala najelegantniji i najljepi grad u Europi. Znaajno je utjecala na umjetnost, knjievnost i arhitekturu.

Grad je sagraen na deset tisua hrastovih i brijestovih trupaca. Kroz njega prolazi 150 kanala preko kojih se protee 400 mostova. Najvei i najdui je Canal Grande(slike ispod).

gondola ispred mosta Rialto

most Rialto (najvei i najpoznatiji u Veneciji)

Trg svetog Marka (Piazza San Marco) je glavni gradski trg u Veneciji. Na njemu nema motoriziranog prometa, sav promet je preko kanala. Trg je dobio dananji oblik 1177. godine, tada su zatrpani mala luka i kanal Batario. Okruuju ga gradska vijenica, Bazilika svetog Marka i Dudeva palaa. Trg je uvijek pun turista, fotografa i brojnih golubova. Golubovi su toliko navikli na turiste da ukoliko ispruite ruku sa hranom, nakon nekoliko sekundi barem e vam dvadesetak golubova sletjeti na glavu, ramena i ruke.

Bazilika svetog Marka

Piazza San Marco

Bazilika svetog Marka je venecijanska katedrala i najpoznatija crkva u Veneciji. Spojena je na dudevu palau. Sveano je otvorena 1094. godine. Raskonog je dizajna, unutranjost je potpuno ispunjena pozlaenim bizantskim mozaicima. Statusni je simbol mleanskog bogatstva i moi. Prozvana je Chiesa d'Oro (Zlatna crkva). Dudeva palaa (Palazzo Ducale) je gotika palaa koja je sluila kao rezidencija za dudeve (izabrani vojvode Mletake Republike). Nakon imenovanja svaki je dud napustio svoj dom i nastanio se u palai tokom trajanja mandata.

Palazzo Ducale

Basilica di Santa Maria della Salute

Bazilika Svete Marije od Zdravlja ( Basilica di Santa Maria della Salute) je najvie fotografirana crkva u Italiji. Smjetena je na uskom rtu izmeu kanala Grande i uvale svetog Marka. Vidljiva je prilikom prilaza trgu svetog Marka.

Palazzo Santa Sofia (Ca 'd'Oro)

Ca' Rezzonico

Basilica di Santa Maria della Salute

Palazzo Santa Sofia je najljepa palaa na kanalu Grande.Ovu palau zovu Zlatna kua zbog pozlaene vanjske dekoracije. Ca' Rezzonico je palaa na kanalu Grande pretvorena u muzej posveen Veneciji 18. stoljea. Caffe Florian (slika desno) je najstarija kavana u Europi. Nalazi se u sklopu Piazza San Marko. Cijena za kola i aj u navedenom objektu je okantna. Openito svi ugostiteljski objekti na samom trgu imaju strahovito visoke cijene. Zato nije preporuljivo ruati na trgu jer to sa piem i desertom moe kotati preko stotinu eura. Preporua se otii malo dalje u neku od prilaznih ulica prema trgu. Tamo ima dosta fast food objekata sa pizza cut i slinom ponudom i cijenama koje su najnormalnije i sline cijenama kao i drugdje u Italiji. Od kulinarskih specijaliteta Venecije moe se izdvojiti fegato alla veneziana (slika ispod). Radi se u vie varijanti, osnovni sastojak u svakoj od njih su jetrica sa lukom. Dosta se koristi riba i plodovi mora. Na slici dolje desno je pasta sa riom i plodovima mora.

Od turistikih specifinosti svakako treba spomenuti festival sa kostimima i poznatim venecijanskim maskama koje su poznati suvenir Venecije. Poznati suvenir je i muransko staklo u formi najrazliitijih predmeta, pogotovo posua i vaza. Ve stoljeima se izrauje u tvornici Murano i ima status umjetnikih djela.

Ve vie od dva desetljea Veneciju mui problem poputanja nosive konstrukcije drvenih trupaca. Zato Venecija postupno tone u vodu. Drava je osmislila projekt sanacije navedenog problema koji e biti kompleksan, dugotrajan i strahovito skup.

Paris (Pariz, Francuska)

Pariz je najvei grad Francuske, ujedno je i glavni grad. Nalazi se u sjevernoj Francuskoj na obalama rijeke Seine. Pariz je jedan od vodeih svjetskih poslovnih i kulturnih sredita. Jedno je od najpopularnijih svjetskih turistikih sredita zbog umjetnosti, kulture, gastronomije i visoke mode. Veliki utjecaj ima i na politiku, obrazovanje, zabavu, medije i znanost.Pariko gradsko podruje najvea je europska ekonomija. Peta je gradska ekonomija na nivou svjetskih gradova prema BDP-u. U Parizu se nalaze sjedita 37 od 500 najprofitabilnijih kompanija na svijetu.

Val de Seine

Kelti su se u 3. stoljeu p.n.e nastanili na podruju dananjeg Pariza. U 10. stoljeu Pariz je postao prijestolnica Francuske. Pariz je bio centar francuske revolucije s padom Bastille 14. srpnja 1789. Trg Place de la Concorde se nakon revolucije i ruenja Bastille zvao Place de la Revolution. Na njemu je stajala giljotina kojom je krvnik pogubio vie od tisuu pripadnika plemstva, ukljuujui i Mariju Antoanetu. Kao najpoznatiji objekt i turistika znamenitost Pariz izdvaja se Eiffelov toranj. Otvorenje je bilo 1889. godine za stogodinjicu francuske revolucije. Bio je najvia graevina na svijetu do 1930. godine.

Eiffel toranj

Slavoluk pobjede

Napoleonov Slavoluk pobjede (Arc de Triomphe) podignut je u ast njegove pobjede kod Austerlitza.

Eglise de la Madeleine

muzej Louvre

Bazilika Sacre Coeur

Bazilika Sacre Coeur

Sacre Coeur (Bijela crkva) nalazi se na Mons Mortyrium (Brdo muenika).S tog mjesta prua se jedan od najljepih pogleda na grad. Na Ile de la Cite (slika ispod) nalazi se crkva Notre Dame.

crkva Notre Dame

Notre dame

Notre Dame

Elyse Palace

Ile Saint Louis

Ile Saint Louis

Moulin Rouge

boulevard Saint Germain des Pres

boulevard Saint Germain des Pres

Turizam i turistike usluge zapoljavaju 6,2% radnika. Na poslovne usluge, trgovinu i proizvodnju otpada 42% radne snage. Od proizvodnih djelatnosti najvie zaposlenih je u elektronikoj i elektrotehnikoj industriji (18% ukupne radne snage) te u izdavatvu i tiskarskoj industriji (14% ukupne radne snage). U novije vrijeme parika ekonomija prebacuje se na usluge visoke dodane vrijednosti (financije, informatike tehnologije) i visoko tehnoloku proizvodnju (elektronika, optika, zrakoplovna i svemirska industrija). Sa BDP-om od preko 500 milijardi eura parika regija ima jedan od najviih BDP-a u Europi. Kad bi Pariz bio zasebna drava bila bi to sedamnaesta najvea ekonomija na svijetu.

Dubrovnik (Hrvatska)
Dubrovnik je grad na jugu Hrvatske, jedan je od najbitnijih povijesno turistikih sredita Hrvatske. Takoer je i jedno od sredita razvoja hrvatskog jezika i knjievnosti. U njemu su stvarali mnogi znaajni pjesnici, dramatiari, slikari, matematiari, fiziari i ostali znanstvenici. Smatra se da je grad osnovan u 7. stoljeu kad su se Latini iz grada Epidauruma (na mjestu dananjeg Cavtata) pred navalama Avara i Slavena sklonili kod hridi Laus. Na junim padinama brda Sr izgraeno je naselje Dubrava.Tokom vremena naselja su se povezivala da bi se potpuno spojila u 11. stoljeu. Nasuli su uski kanal koji ih je dijelio pa je tako nastala ulica Stradun. Tokom 12. i 13. stoljea nainili su obrambene zidine oko grada. Razvoj Dubrovnika uvijek se zbog svoje strateke pozicije temeljio na pomorskoj trgovini. Tokom srednjeg vijeka kao grad drava Dubrovaka Republika je bila jedini konkurent Veneciji. U razdoblju od 1205. do 1358. godine bio je pod upravom Mletake Republike. Nakon smrti kralja Ludovika 1. postaje samostalna i priznata Republika. Dubrovnik je 1416. godine prvi u Europi zabranio ropstvo te prvi priznaje neovisnost Sjedinjenih Amerikih Drava. U 15. stoljeu imao je oko 40000 stanovnika i time je bio meu veim europskim gradovima (London je tada imao oko 50000 stanovnika). Svoj najvei procvat Dubrovnik doivljava u 16. stoljeu kad uspostavlja trgovake veze sa Turskom, Italijom i panjolskom. Imali su jaku mornaricu (oko 180 brodova) koja je po veliini bila 3. mornarica na svijetu. Godine 1667. grad je skoro unitio snaan potres.

dubrovake zidine

Onofrijeva esma

Orlandov stup

sveti Vlaho

crkva svetog Vlaha

Kneev dvor

crkva svete Marije

utvrda Lovrijenac

utvrda Bokar

dio starog grada

panorama grada

panorama grada

Dubrovnik se u zadnjih nekoliko godina profilirao kao centar elitnog turizma za klijentelu dubokog depa. Kao takav je prepoznat u cijelom svijetu. Viestruko je povean broj dolazaka avionom, vlastitim luksuznim jahtama, luksuznim criuserima kao i vlastitim avionima. Dubrovnik su u zadnjih nekoliko godina posjetili mnogi poznati glumci, umjetnici, bogatai, pripadnici europske aristokracije kao i plemstva iz arapskih zemalja.

panorama grada

hotel President

Villa Argentina

Radisson Blu Resort Spa

Kairo (Egipat)
Kairo je glavni grad Egipta. Smjeten je na obalama i otocima rijeke Nil u sjevernom Egiptu. Sa irom gradskom aglomeracijom trineasti je po veliini grad na svijetu. Najnaseljeniji je afriki grad i kulturni centar arapskog svijeta. Najbolje vrijeme za put u Kairo je od sredine listopada do sredine travnja. Ljeti su temperature i preko 40 C. Vlaga u zraku je dosta niska pa su i vruine podnoljive.

Kairo

delta rijeke Nil

Prvo naselje na lokaciji dananjeg Kaira bila je rimska utvrda. Mali grad sastavljen preteno od koptskih Krana rastao je oko utvrde. Arapski osvajai su 642. godine zauzeli utvrdu i naselje prozvali Al Fustat. U njemu su sagradili prvu damiju u Africi. Godine 969. sljedbenici islamske dinastije Fatimida napali su Egipat. Sjeveroistono od Al Fustata osnovali su grad Misr al Kahira (Kairo). Oba grada postojala su do 1168. godine kad su se kriari opasno pribliili Kairu. Tada je neutvreni Al Fustat zapaljen kako bi se sprijeio napredak kriara. Sunitska vojska je istjerala kriare, pobjednik Saladin osnovao je dinastiju Ajubida koja je 1260. predala vlast memelucima. Za njihove vladavine Kairo je doivio vrhunac svog razvoja. Pustoenje Bagdada 1258. godine povealo je znaaj Kaira te on postaje vodei intelektualni i umjetniki centar Bliskog Istoka slijedeih 250 godina. Godine 1340. bio je najvei grad u Africi, Europi i Maloj Aziji.

Grad je bio sredite trgovine zainima s Europom sve do kraja 15. stoljea. Vasco de Gama svojim je putovanjem do Indije prekinuo monopol nad trgovinom zainima i tako Kairu oduzeo najvaniji izvor zarade.

Izgled suvremenog Kaira djelo je vladara Ismail-pae. On je tridesetih godina 19. stoljea sagradio dio grada u europskom stilu zapadno od srednjovjekovnog sredita. Stvorena je nova luksuzna oblast sa irokim bulevarima, parkovima i otvorenim prostorima. U pustinji je dio drevne nekropole Memphis. Nalazi se na platou Gize. Tamo su tri velike piramide, od kojih je jedna Keopsova. Ona je jedina preostala graevina od sedam drevnih svjetskih uda. Stari grad Memphis sa nekropolom Saqqara drevne su prethodnice Kaira. Memphis je osnovan 3100 godina p.n. e i bio je glavni grad drevnog Egipta. Danas je Kairo najnaseljeniji afriki grad i kulturni centar arapskog svijeta. Jo od 19. stoljea Kairo je postao turistiki centar. Po zakonu je zabranjeno iznoenje egipatskog nacionalnog blaga, stoga mnoge umjetnike dragocjenosti moete vidjeti jedino tamo.

piramide u Gizi

dolina kraljeva u Tebi

egipatski hijeroglifi

sfinga

Novi moderni dio Kaira izgraen je zapadno od stare jezgre grada. Njime dominiraju zgrade vlade i dravne zgrade izgraene u suvremenom stilu. Suta je suprotnost staroj gradskoj jezgri na istoku kojom dominiraju stare damije. Kairo se istie kao najatraktivnija turistika destinacija na afrikom kontinentu.

Marrakech (Maroko)
Marrakech je najpoznatije turistiko odredite u Maroku, ujedno je meu nekoliko najpoznatijih i najatraktivnijih odredita u Africi. Sredinom 11. stoljea dinastija Almoravida podigla je naselje koje se razvilo u vanu trgovaku postaju i odmorite za karavane. Stoljee kasnije Almohadi su preuzeli vlast i Marrakech proglasili prijestolnicom. Damija Koutoubia iz 12. stoljea ima minaret visok 77 metara. To je najstariji i najbolje sauvan minaret te vrste i predstavlja simbol Marrakecha (slika lijevo i u sredini). Djemaa el Fna najpoznatiji je trg u gradu. Od davnina to je mjesto trgovine poljoprivrednim proizvodima. Naveer se ovdje okupljaju glazbenici, fakiri, maioniari, krotitelji zmija, akrobati, gutai vatre i lopovi (depari).

Trg se zove i Trg pogubljenih. Na njemu su vladari pokazivali odrubljene glave pogubljenih nabodene na kolce. Odavde ulice vode u svim smjerovima i pritom su sve ue. Tako stari grad pretvaraju u labirint u kojem su skrivene palae sultana, ukraene vile bogatih trgovaca i neki od najslikovitijih arapskih bazara.

Iz vremena Almoravida potjee i sustav navodnjavanja koji i danas vodom opskrbljuje parkove po kojima je grad poznat, ukljuujui i maslinik Menara i vrtove Agdal.

Menara

Djemaa el Fna

Medinu okruuje golemi bedem iz 12. stoljea, dug je 12 kilometara. Kroz 11 drevnih vrata, najljepa od njih su vrata Bab Aguenaou, prolazi neprekidna rijeka trgovaca, obrtnika, posjetitelja. Medina spada u nezaobilaznu vjersku destinaciju muslimanskih vjernika.

Medina

Bab Aguenaou

Gueliz je sagraen 1916. godine za vrijeme francuskog protektorata. Obiluje palmama i suptropskim biljem. U irokim ulicama nalaze se uredske zgrade,suvremene trgovine i kafii. Usred toga je botaniki kompleks kojeg je osnovao francuski slikar Jacques Majorelle. Sagradio si je vilu iz snova i zasadio suptropsko cvijee. Nakon njegove smrti 1962. godine park je bio zaputen sve dok francuski modni kreator Yves Saint-Laurent nije vilu preuredio. Promijenio je izgled vrta i prepustio ga je gradu Marrakechu. Tamo se mogu kupiti islamski zanatski proizvodi. Turistika sezona zbog tople klime traje cijelu godinu. Obzirom da se radi o tradicionalnoj muslimanskoj zemlji preporuljivo je da stilom odijevanja ne odudarate od ope prihvaenih standarda. Ukoliko planirate fotografirati dobro se je unaprijed prije polaska informirati to je dozvoljeno fotografirati. Bolje je izbjegavati fotografiranje ena, pogotovo ako ih fotografirate bez njihovog odobrenja. Na trgovima, bazarima i openito mjestima sa puno ljudi treba paziti na putovnicu, novac i dokumente zbog depara.

Gueliz

Mont Gueliz hotel

Gueliz

Gueliz

duan zanatskih proizvoda