Sadraj

Sadraj....................................................................................................................................1 Uvod.......................................................................................................................................1 1. Umjetnost XX. stoljea......................................................................................................2 1.1. Razliiti slikarski pravci XX stoljea..........................................................................4 1.1.1. Dadaizam .............................................................................................................5 1.1.2. Slikarstvo fantazije ..............................................................................................6 1.1.3. Nadrealizam .........................................................................................................7 1.1.4. Socijalni realizam ................................................................................................8 2. Marc Chagall......................................................................................................................9 2.1. ivotopis......................................................................................................................9 2.1. Djela..........................................................................................................................11 2. Religioznost kao poezija Marc Chagall.....................................................................15 Zakljuak..............................................................................................................................17 Literatura..............................................................................................................................18

Uvod

_______Marc Chagall__________________________________________________

Marc Chagall (18871985) rodio se u bjeloruskom Vitebsku, iz kojeg je odlazio nekoliko puta, ali ga nikada, o tome svjedoe djela, nije napustio. Usprkos opirnosti opusa i razliitih tematskih preokupacija, njegovi glavni motivi ostaju nepromijenjeni. Na putu izmeu jave i sna Chagallova umjetnost povezuje sjeanja na djetinjstvo, na ruralnu atmosferu bjeloruskoga geta i njegove tipine predstavnike sa svijetom koji nastanjuju nadnaravna bia, stvari i pojave, svijetom udesnim, poetinim i punim vedrine. Od obrazovanja u Sankt Petersburgu i pokuaja sinteze ruske narodne umjetnosti sa suvremenim europskim stilskim pravcima, Natalije Gonarove i Mihaila Larionova, Chagall je balansirao izmeu avangardnoga i akademskoga ne odriui se djetinje zaigranosti koja mu je bila pratiljom najvei dio stvaralakoga puta. U Parizu, gradu u kojem je 1910. kad je u njega stigao blistalo Sunce Umjetnosti, Chagall je prijateljevao s pjesnicima, prisustvovao eksperimentima kubista, svladao slikarske tehnike, nauio izii na kraj s kompozicijom i adaptirao orfizam (primjer je za to gva na papiru, pripremna studija za sliku Pijanac iz 1911. izloena u Klovievim dvorima). No sve to nije znailo da se u potpunosti prepustio utjecaju odreenog umjetnikog pokreta. Kako je sam zapisao, ambicija mu je bila stvoriti novu umjetnost koja bi nadila naturalizam, impresionizam i realistini kubizam, jer je te stilske pravce smatrao prevladanima. Ve 1912. Chagall je tvrdoglavo prekinuo s avangardom, mijeajui idovsku duhovnost i rusku narodnu tradiciju s francuskom modernom, stapajui ih u jedinstven, bajkovit univerzum Blaise Cendrars divio se poremeenosti njegovih slika, dok ih je Guillaume Apollinaire prozvao nadnaravnima.

1. Umjetnost XX. stoljea

Brze promjene u umjetnosti i sukob umjetnika, s jedne strane, i publike i kritike, s druge strane, do kojih je dolo u posljednjih nekoliko decenija XIX stoljea, kao i brz ______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti 2

_______Marc Chagall__________________________________________________

razvoj nauke u svim oblastima, bile su samo poetak promjena u nesuglasnosti, koje traju do danas. Sa tim sukobima i promjenama pojavila se kriza vrijednosti. Umjetnost XX stoljea otvorena je ka mnogim, a ne samo ka jednoj vrijednosti, kao to je bilo u ranijim epohama. Svjesni raznih nivoa stvarnosti, umjetnici su tragali za novim oblicima, osnivali su drutva, pisali proglase i manifeste i stvarali svoja djela u burnoj razmjeni misli i ideja. Dok su jedni veliali mogunosti koje prua novo doba, drugi su osjeali da im je stvaralaka mata ugroena, a trei su nastavljali liniju realista XIX stoljea i napadali graanske vrijednosti i ustanove. U potrazi za novim oblicima koji e izraziti nove nivoe realnosti, dominirala su dva suprotna shvaanja, racionalno i iracionalno. Suprotnosti izmeu ta dva shvaanja postajala su vremenom, zbog surovosti dva svjetska rata i organiziranog nasilja, sve otrije. Prva racionalna svest u umjetnosti bila je podstaknuta industrijskim i tehnolokim razvojem. On je doveo do proizvodnje i upotrebe novih materijala, a oni do krupnih promjena u likovnim umjetnostima, naroito u skulpturi i arhitekturi. Upotreba armiranog betona, elika, stakla, plastinih masa i svih gipkih i elastinih materijala, dovela je ne samo do niza eksperimenta u svim umjetnostima ve i do formiranja meunarodnog stila u arhitekturi. Novi materijali i maina kao simbol modernog doba, doveli su do eksperimenta u skulpturi koja se, dobrim djelom, poinje konstruirati kao maina ili graevina, ali i do niza istraivanja u slikarstvu kroz kola i enformel. Druga struja, iracionalna, odbacivala je nauna metoda i nain ivota koji su stvorile nauka, industrija i tehnologija. Suoeni sa nesigurnou izazvanom krizom kapitalistike privrede, pojavom totalitarnih drutava, uasima dva svjetska rata, a posle drugog svjetskog rata i prijetnjom nuklearnog doba, umjetnici su grevito traili smisao ivota u iracionalnom, sluajnom ili bespotednoj kritici drutva. irenje psihoanalize Sigmunda Freuda i dubinske psihologije Karla Gustava Junga postali su dio intelektualne i umjetnike klime dvadesetih godina ovog stoljea. Iako je Freud racionalnom metodom prouavao iracionalno ponaanje ovjeka, veina umjetnika koristila je njegove ideje u potrazi za realnou nesvjesnog, sluajnog i automatskog. U traganju za novim nivoima stvarnosti i u potrazi za zajednikim, ali i vlastitim korenom, od poetka XX stoljea jak utjecaj na europsku umjetnost ostvaruju sve vaneuropske i drevne umjetnosti, kao i narodne. Veliki oslobodilaki pokreti naroda Azije, Afrike i Latinske Amerike i velike socijalistike revolucije u naem stoljeu donijeli su ______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti 3

_______Marc Chagall__________________________________________________

osloboenje mnogih naroda ne samo od kolonijalnog ropstva ve i od klasne eksploatacije. Saznanje da Europa nije sredite sveta, da njena umjetnost nije jedina ni najstarija, prouzrokovalo je definitivno naputanje antike tradicije na kojoj se sve do Van Goga i Gogena zasnivala europska umjetnost. Tom procesu doprinijele su antropoloke studije i osnivanje etnografskih muzeja u kojima su se mogle prouavati nacionalne narodne kulture i umjetnika djela afrikih i drugih primitivnih" naroda. Poetkom XX stoljea jak i trajan utjecaj na europsku ostvaruju afrika, crnaka, polineanska, pretkolumbovska amerika umjetnost, zatim narodna, djeja, naivna i prapovijesna umjetnost. U njima su, nasuprot licu svog sveta, nali vitalnost, osjeanje vere u prirodu i ivot i vrijednosti spontanog i izvornog. Traei ovjekovo mjesto u svetu, osjetili su ono to su ljudi znali samo intelektualno, naime da planeta Zemlja nije sredite svemira. Iz tog iskustva kod nekih se umjetnika rodila slika o ovjeku kao bespomonom biu koje zavisi od sluaja i slijepe sudbine, dok su drugi traili da ostvare jedinstvo sa svemirom. Nauna istraivanja svemira jo vie su podstakla ova iskustva. Najvee nesporazume, meutim, izazvalo je izostavljanje predmeta iz umjetnikog djela i razvoj apstraktne" umjetnosti. Ta struja u umjetnosti XX stoljea ima svoje korjene jo u XIX stoljeu i poivala je na jedinstvu umjetnosti i zanata. Njoj pripada zasluga za razvoj industrijske umjetnosti, naroito razvijene u XX stoljeu. Sredinom prolog stoljea zamisao o industrijskoj umjetnosti rodila se kao protest protiv mehanizacije rada i ivota. Pokret je poznat kao nova umjetnost (Art nouveau) u Francuskoj, kao jugendstil (po asopisu Jugend) u Njemakoj i kao secesija (odvajanje, odcjepljenje) u srednjoj Europi, sa sreditem u Beu. Ornamentika zasnovana na linearnim stilovima srednjovjekovne i istonjake umjetnosti, ali i na prirodnim biljnim i biolokim oblicima, ostvarila je najvei domet u predmetima umjetnikih zanata - u namjetaju, plakatu, predmetima od stakla i keramike. Osnovni stilski pravci koji su se razvijali u XX stoljeu, postepeno zamjenjivali jedan drugi, ali i mijeajui se, prelivajui se ili zajedno bivajui, izraeni pre svega u slikarstvu su: fovizam, ekspresionizam, kubizam, futurizam, dadaizam, slikarstvo fantazije, nadrealizam, socijalni realizam i bespredmetna umjetnost.

1.1. Razliiti slikarski pravci XX stoljea

______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Djelovanje kubizma bilo je ogromno i osjea se sve do naih dana, i to ne samo na razvoj slikarstva ve i svih drugih likovnih umjetnosti. Najjai odjek do prvog svjetskog rata imao je na pojavu futurizma. Pokret je najvie vezan za talijanske umjetnike. U elji da iskau dinamiku modernog ivota i da izraze brzinu i efikasnost maine, futuristi su usmjerili panju na pokret i na optike iluzije svjetlosti. Iako je futurizam uglavnom literarni pokret, on se iskazao i u likovnim umjetnostima i dao je nekoliko znaajnih imena, kao to je Gino Severini, Jacomo Balla i Umberto Boccioni. Prvi svjetski rat uzdrmao je europsko drutvo u samim temeljima i izvrgao ruglu sve to je ostalo od tradicionalnih vrijednosti. Potres izazvan ratom, kriza kapitalistike privrede, oktobarska revolucija i pojava faizma u Njemakoj, Italiji i panjolskoj podstakli su pojave nacionalnih umjetnosti, koje su do pedesetih godina stekle razliite osobine.

1.1.1. Dadaizam
Masovna ubijanja tokom prvog svjetskog rata pokazala su slom svih vrijednosti na kojima je europska civilizacija poivala u prvim decenijima ovog stoljea. Razoarenje u te vrijednosti dovelo je kod pojedinih umjetnika do nihilizma, do potpunog odbacivanja prolosti i preziranja suvremenosti. Oni su 1916. godine u neutralnom Cirihu, u vicarskoj, osnovali pokret Dada. Bili su protiv mehanizacije rada i ivota, protiv racionalizma i zalagali su se za potpunu slobodu imaginacije i fantazije.

______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Slika br.1. Dadaizam U namjeri da unite tradicionalnu podjelu na slikarstvo, skulpturu i obian predmet, izraavali su se spontano povezivanjem raznih umjetnikih medija: poezije, muzike, fotografije, slike i obinog, esto odbaenog predmeta, koji dobija znaaj time to se unosi u novu, za njega neuobiajenu sredinu ili mu se menja uobiajen poloaj. Tako je Marcel Duchamp izloio metalni stalak za boce kao umjetniki predmet, a Leonardovoj reprodukciji Mona Lise dodao brkove i pet slova koja, kad se izgovore na francuskom, znae nepristojnu igru rijei. Ve 1922. godine Dada je prestala da postoji, ali je oslobodila umjetniki izraz svih ogranienja stvorenih tradicijom i omoguila pojavu nadrealizma.

1.1.2. Slikarstvo fantazije

Osim Dade, na pojavu nadrealizma uticali su i slikari fantazije: Marc Chagall, Giorgio De Kiriko, Paul Kle i Henri Russo. Seanje na detinjstvo provedeno u Vitebeku u Rusiji inspirisalo je Marka Chagala za slike koje po svojoj fantastinosti lie na predstave iz sna. Posle viegodinjeg boravka u Parizu u krugu kubistva, Chagall se vratio u Rusiju, u kojoj ga je zatekao rat. Posle oktobarske revolucije radio je kao tajnik za likovne umjetnosti i za idovsko kazalite za koje je davao nacrte za scenografiju i kostime. Godine 1911. naslikao je sliku Ja i selo, jednu od mnogih svojih uzbudljivih slika.

______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Slika br.2. Marc Chagall: Ja i selo, ulje, 1911. Upotreba boje je fovistika, a uticaji kubizma vide se u prozirnim geometrijskim planovima na koje je razloio oblike.

1.1.3. Nadrealizam
Nadrealizam se javio 1924. godine. Upoznati sa psihoanalizom Sigmunda Freuda i njegovim sistemom asocijacija, nadrealisti su realnost smatrali uskom i ogranienom. Vjerovali su da u oblasti nesvjesnog postoji ogromna, neotkrivena riznica ljepote. U oblasti likovnih umjetnosti koristili su, kao i dadaisti, nova tehnika sredstva i nove medije izraavanja, naroito fotografiju i film. Odobravali su i koristili svaki postupak i materijal ako se iz njega mogu izvui podsvesne slike i isplivati na povrinu. Najpoznatiji predstavnik nadrealista je Salvador Dalli, koji na svojim slikama, - Upornost sjeanja, Iskuenja Sv. Antuna, irafe u plamenu, San i drugim, kao i svojim ponaanjem, slika erotske i svirepe motive na namerno akademski nain. Nadrealistiku reakciju protiv faista u panjolskom graanskom ratu izrazio je Juan Miro u slici Mrtva priroda sa starom cipelom. Simboli Miroove mrtve ______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti 7

_______Marc Chagall__________________________________________________

prirode su jasni - stara cipela, flaa pia, viljuka zlokobno zabodena u jabuku i naeta nita kruha u obliku lubanje, kao i neodreenim crnim oblicima. Napadne, dreave boje usred crnih povrina, uz navedene simbole, Miroova su reakcija na dogaaje u njegovoj domovini. Na slian nain radio je i svoje druge radove.

1.1.4. Socijalni realizam

Opa drutvena uznemirenost koju je izazvao prvi svjetski rat prouzrokovalo je kod nekih drugih umjetnika drukiju reakciju. Drutvena i ekonomska kriza, pojava nacizma, porast militarizma i korupcija buroazije u Njemakoj izazvali su kod velikog broja umjetnika revolt i cinizam. Godine 1924. osnovana je grupa Nova objektivnost, sa umjetnicima koji su se izraavali kroz socijalni realizam. Najistaknutiji umjetnici te grupe su Georg Gros, Oito Diks i Max Beckman. Koristili su sva raspoloiva sredstva slikarstvo, crte, grafiku, kola - da direktno kritizirau svet u kome ive. U vrijeme krize, socijalni revolt izrazili su i meksiki slikari, oslanjajui se pri tom na staru pretkolumbovsku tradiciju. U velikim mjuralima - fresko-slikama - izrazili su socijalni duh meksike revolucije i narodnog ivota, kao to je mjuralima uinio Diego Rivera na Univerzitetu u Gvadalahari.

Slika br. 3.

______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

2. Marc Chagall
2.1. ivotopis
Roen je kao najstariji sin od devetero djece u siromanoj obitelji. 1907. je zapoeo studij na Carskoj koli za lijepe umjetnosti u St. Petersburgu. U listopadu 1909. je u kui neke prijateljice u Vitebsku upoznao Bellu Rosenfeld u koju se zaljubio. Nakon studija je ve poeo sticati ugled, kada mu je dareljivi pokrovitelj Max Vinaver osigurao sredstva kako bi se nastanio u Parizu, tada neprimjepornom umjetnikom sreditu zapadnog svijeta. Zajedno s Picassom, Braqueom i ostalim, sada legendarnim linostima (kubizam i njegovi izdanici promijenili su likovnu umjetnost iz temelja), Chagall je tijekom svojih parikih godina i poslije upotrebljavao moderne tehnike, iako nikada nije napustio osobni izraz koji je ve bio izgradio.

Slika br.4. Mark Chagall

______________________________________________________________________ Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Pariz je za Chagalla postao "drugi Vitebsk" i on se gotovo sigurno namjeravao ondje stalno nastaniti. No 1914., dok je bio u posjetu Rusiji, buknuo je Prvi svjetski rat te se vie nije mogao vratiti. Godine 1915. oenio se Bellom Rosenfeld, svojom zarunicom od 1909. veliajui njihovu ljubav u znamenitom nizu djela koje je nastavio slikati ak nakon njezine smrti, trideset godina poslije. U meuvremenu, preivio je rat radei u Uredu za ratno gospodarstvo, dapae nakon Oktobarske revolucije 1917. bio je komesar za lijepu umjetnost u Vitebsku. Chagallovo komesarstvo ubrzo je zavrilo u neredu zbog svae s drugovima umjetnicima, nakon ega je u Moskvi radio kao kazalini scenograf i neko vrijeme poduavao djecu u koloniji ratne siroadi. Napokon, 1922. godine budui da je u Sovjetskom Savezu sve vie jaalo neprijateljsko raspoloenje prema njegovoj apolitinoj umjetnosti, Chagall, Bella i njegova ki Ida emigriraju. Njegov kratak posjet domovini potrajalo je osam godina. Godine 1923. Chagall je dobio narudbu od glasovitog francuskog trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda da ilustrira ruskog klasika,Gogoljev roman Mrtve Due. Chagallovi se udomljuju u Francuskoj i Marc postie novu slavu kao ilustrator u gvau i bakropisu. Istodobno nastavlja i svoju slikarsku karijeru. Godine koje su slijdile bile su sretne i uspjene, ispunjene radom i putovanjima, no od tridesetih godina sve vie zasjenjene usponom faizma, to se odrazilo u Chagallovim sumornim djelima. Godine 1937. Chagall dobiva francusko dravljanstvo - povlastica uskoro ponitena poetkom Drugog svjetskog rata, kada Francuska, poraena njemakim "Blitzkriegom", biva podijeljena izmeu nacista i kolaboracijskih vlasti. Chagall je sporo shvaao opasnost svojega poloaja i kao idova i kao umjetnika kojeg su nacisti proglasili izopaenim. Zaista, bio je uhien u travnju 1941., ali je puten zahvaljujui amerikom posredovanju te urno, drugi put, odlazi u izbjeglitvo. Proveo je ratne godine u Sjedinjenim Amerikim Dravama potiten ne samo zbog vijesti o ratu ve i zbog Belline nagle smrti 1944. Nakon nekoliko godina s Engleskinjom Virginiom Haggard ostvario je novu vezu, koja je trajala do 1952. U meuvremenu se 1948. vratio u Francusku, te se zauvijek nastanio na jugu zemlje. Premda je putovao diljem svijeta, dani progonstva i izbjeglitva su iza njega. Brak s Valentinom Brodsky donio mu je postojanost koju je trebao. Ostatak svog dugog ivota Chagall je posvetio iznimno plosnom stvaralatvu. Izraivao je tapiserije, grafike, mozaike, vitraje, skulpture i zidne slike.

______________________________________________________________________ 10 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

2.1. Djela
Potkraj XIX. st. simbolistiki umjetnici kao Gustave Moreau, Puvis de Chavannes ili Odilon Redon, Paul Srusier, Maurice Denis, Marc Chagall, da spomenemo samo neke, okreu se vizionarskom slikarstvu. U njih slika Krista svjesno postaje izgovor za identifikaciju. Marc Chagall nadahnjuje se za svoje slike preteno na Starome zavjetu, ali uzima motive i iz Novoga zavjeta. Krajem tridesetih godina nastaje njegova slika Bijelo raspee u ijoj ikonografiji iitavamo simbol zlostavljanoga ovjeka i progonjenog idovskog naroda s kojim se Chagall kao idov poistovjetio. Chagallovo Raspee u utom (1942.) prikazuje Isusa s aureolom i molitvenim platom, s tefilinima na elu i lijevoj ruci, sa svitkom Tore (Svetoga pisma) na desnoj strani, s anelom koji trubi u ofar, itd.

Slika 5. M. Chagall, Bijelo raspee, 1937.

______________________________________________________________________ 11 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Slika br.6. M. Chagall - Nativity (1950) Kad su ga 1924. Max Ernst i Paul luard pozvali da svoju sklonost nadrealnome vee uz njihov pokret, Marc Chagall bio je ve itekako svjestan vlastite pozicije u umjetnikoj praksi svoga vremena. U tom je trenutku trei put izbjegao smjetanje svoga stvaralatva pod zajedniki nazivnik: 1912. nije elio da ga smatraju kubistom, a est godina poslije odluno se ogradio od Maljevieva suprematizma. Na stvaralakome putu dugu gotovo osam desetljea Chagall je uporno slijedio misao autonomija iznad svega. Prvu samostalnu izlobu Chagallu je 1914. organizirao Herwarth Walden. Upravo su neraieni rauni s berlinskom galerijom zasluni za Chagallov utjecaj na mlade ______________________________________________________________________ 12 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

njemake slikare: njegova su djela nakon izlobe prodana i krenula su vlastitim putovima, dok je Chagall zbog izbijanja Prvoga svjetskog rata ostao u rodnome Vitebsku. Tijekom neplanirana osmogodinjeg ostanka u domovini Chagall se okrenuo propitivanju svojih korijena i vlastita umjetnikog identiteta, pri emu je razvio dokumentarni stil zabiljeen u autoportretima, prikazima obiteljskoga i seoskoga ivota u Vitebsku. U istom razdoblju nastaje i serija Ljubavnici (kao naslovni rad izlobe u Klovievim dvorima odabrana je slika Ljubavnici u sivom iz 191617. nadahnuta vezom, a zatim i brakom s Bellom Rosenfeld). U godini revolucije Chagall je kao komesar za lijepe umjetnosti okruga Vitebsk utemeljio umjetniku kolu na koju je pozvao ugledne predavae neke od najpoznatijih tadanjih umjetnika. Maljeviev mobbing prouzroio je 1920. naputanje kole koja je pretvorena u Suprematistiku akademiju, a poziv Aleksisa Granovskoga, direktora i osnivaa kazalita posveena knjievnosti na jidiu u Moskvi da izradi dekoraciju kazalita i scenografije za budue predstave dao je Chagallu priliku za odgovor Maljeviu i stvaranje novoga estetskog manifesta. Iz drugoga ruskog razdoblja datira i dodatna potvrda da je temeljna odrednica njegova ivota i stvaralatva (usprkos tome to je poetnom tokom svoje umjetnike karijere smatrao sliku Mrtvac nastalu 1908) bio zarazni entuzijazam: poetkom dvadesetih godina 20. stoljea Chagall je prihvatio mjesto uitelja u sirotitu u okolici Moskve. Za kraega boravka u Berlinu 192223. nakladnik Paul Cassirer predloio je Chagallu objavljivanje gotovo dovrene autobiografije Moj ivot s ilustracijama. Chagall se prvi put prihvatio graviranja dokazujui kako je izmeu ostaloga i velik crta, a zbog potekoa s prijevodom teksta odabrano ih je i zasebno objavljeno tek dvadesetak. Boravei do kolovoza 1923. u Berlinu, Chagall se temeljito upoznao s tehnikama gravure i litografije, kojima e se neprekidno baviti do kraja ivota. Na poziv nakladnika i trgovca umjetninama Ambroisea Vollarda, Chagall se 1923. kao priznati umjetnik s mnogo prodanih radova i snanom recepcijom ponovno uputio u francusku metropolu. Opus koji nastaje od trenutka naputanja domovine esto je osporavan i proglaavan manje zanimljivim i manje izazovnim od onoga starijeg. Drugo francusko razdoblje (19231941) obiljeavaju radovi lirskoga karaktera, interes za naraciju i otvoreno iskazivanje emocija, prikazi pastoralnih ugoaja te velike narudbe ilustracija za Gogoljeve Mrtve due i La Fontainove basne. Za njih nastaju dvije serije ilustracija: u Zagrebu su izloeni bakrorezi objavljeni tek 195052, nakon to je nakladnik Triade otkupio Vollardove fondove. Poetkom tridesetih godina Chagall se, nakon putovanja u ______________________________________________________________________ 13 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Palestinu, posveuje i radovima vjerskoga karaktera. Tada nastaju doslovne ilustracije biblijskoga teksta koje tek djelomice slijede tradicionalnu ikonografiju, a na mjesto idealiziranih likova stupaju rustina lica idova kojih se Chagall sjeao iz domovine. Grafike koje su stigle do Zagreba izdane su tek 1956, jer je ciklus ostao nedovren puna dva desetljea. Zanimljiva je pojedinost to su u Klovievim dvorima izloene i izvorne bakrene ploe, naalost bez objanjenja u obliku popratnoga teksta koji bi uputio posjetitelje u to to vide, nauio ih na koji nain da gledaju i objasnio im koliko vrijedan uvid u Chagallov stvaralaki proces zapravo imaju pred sobom. Od svibnja 1941. Chagall ivi u egzilu u Sjedinjenim Dravama gdje se ponovno posveuje izradi autoportreta, tematizaciji sjeanja na djetinjstvo, evokacijama rata, varijacijama na temu raspea i izradi scenografija za Baletno kazalite u New Yorku. Istodobno dovrava pojedine radove zapoete desetljeima prije kompleksna djela iz amerike faze koja odlikuje metaforika, a ine sumorniji dio Chagallova opusa (primjerice, ovjek-pijetao iznad Vitebska, Saonice, Izmeu psa i vuka, Dua grada), u Klovievim su dvorima razdvojena tematskim kriterijem i nisu popraena legendama. Po povratku u Francusku 1947. Chagall se, u ozraju Matisseova rada na poznatoj kapeli u Venceu, posveuje lakim temama, slika pejzae i izrauje gvaeve eksplozivnog kolorita, njegovim prikazima lebde ribe, konji, zaljubljeni parovi i nevjeste, a nastaju i nove scenografije, tapiserije, zidne slike, mozaici, keramika i kostimi. Pedesetih se ponovno, ovaj put na velikim formatima, vraa tematiziranju biblijskih pripovijesti: nastaju pripremne studije za Biblijsku poruku, sedamnaest velikih slika i trideset i osam gvaeva za koje je izgraen Muzej u Nici, otvoren 1973. Usprkos lakoi i zaigranosti kojom zrae, konana su djela (a moglo ih se vidjeti u bekoj Albertini zime 200405) rezultat do kojega je Chagall dolazio u brojnim pripremnim fazama: prethodili su im crtei, pasteli i mali formati u ulju koji pokazuju varijacije istih motiva. U Zagrebu, dakle, imamo priliku vidjeti pripremne studije, kompozicije Biblijske poruke u nastajanju, naalost, bez prikladna objanjenja u samu izlobenom prostoru. Primjerice, Pjesma nad pjesmama IV iz 1958. ulje je na papiru prilijepljenu na platno dimenzija 42 x 61cm i prikazuje (osim kralja Davida i Batebe, nevjeste s velom koji ostavlja trag poput kometa, a interpretira se kao izraz ljudske due koja se predaje Bogu) in statu nascendi ulje na papiru kairanom na platno dimenzija 144,5 x 210,5 cm iz muzeja u Nici. Pjesma nad pjesmama V nastala 196566. s nazubljenim raznobojnim suncem kao posljednjim dijelom Biblijske poruke takoer je pripremna studija za veliko platno: na ______________________________________________________________________ 14 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

njemu je nebeska sfera rezervirana za kralja Davida koji se pribliava nevjesti svirajui harfu, dok se u zemaljskoj, ispred mosta na Dvini koja spaja Jeruzalem (lijevo) i Vitebsk (desno), plee i svira. Dio izlobe posveen je kolaima s temom cirkusa iz ezdesetih godina, a litografije iz serije Nica i Azurna obala (1967) predstavljaju hrvatskoj publici cvjetnoga Chagalla. Kao dodatak slui i dokumentarni film Franoisa Levy-Kuentza: Chagall Rusiji, magarcima i ostalima iz 2003, koji se prikazuje u TV-salonu Klovievih dvora.

2. Religioznost kao poezija Marc Chagall

Marc Chagall je veliki dio svoga stvaralatva posvetio svijetu Biblije i time sebi osigurao mjesto najznaajnijeg tumaa Biblije u dvadesetom stoljeu. Za ciklus Biblijska poruka francuska mu je vlada na prijedlog ministr kulture A. Malrauxa 1969. izgradila Muse National. Message Biblique Marc Chagall u Nici.41 Postavljanjem Chagallova biblijskog ciklusa u muzej u Nici simboliki je naznaena velika promjena biti slikarstva dvadesetog stoljea, u kojoj religiozno nije prelo u profano nego u poetsko u najirem znaenju rijei. Chagall je na tu promjenu pristao.

Slika br.7. Marc Chagall, Pjesma nad pjesmama V, 1956.-1966.

______________________________________________________________________ 15 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Poimajui Bibliju kao najvei izvor poezije svih vremena43 Chagall je prihvatio taj muzej kao mjesto susreta ljudi svih religija, mjesto mira, ljubavi, produbljene duhovnosti i smisla. Unutar umjetnosti dvadesetog stoljea Chagall se doima kao neki davni dobri duh iz vremena gotskih katedrala koji je zalutao u nae vrijeme i na prostor. ponekad mislim da sam netko posve drugi, da sam takorei roen izmeu neba i zemlje, () svijet je za mene velika pustinja u kojoj moja dua luta poput baklje45, pie u svom kratkom predgovoru za Muzej Biblijske poruke. Moda je Marc Chagall likovno predstavio posljednji veliki san kranske civilizacije Zapada onako kako je to bilo mogue u stoljeu nakon Boje smrti.

______________________________________________________________________ 16 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Zakljuak
Marc Chagall (1887-1985) je francuski slikar roen u Belorusiji, slikao je pod utjecajem kubista, futurista i ekspresionista, a njegovo slikarstvo je uticalo na tok nadrealizma. Osnovne motive za svoje stvaralatvo pronalazi u folkloru svog rodnog sela u kom ljudi i ivotinje ive u skladu; predmeti i bia na njegovim slikama esto lebde on svoju opsjednutost svetom mate i jarkih boja pokazuje slikajui bez obaziranja na zakone fizike i proporcije. U njegovom trokutu kubizma, nadrealizma i ekspresionizma nailazimo na svirae na violini, svadbene povorke, prikaze roenja, sahrane, cirkuse, rabine, prie iz idovskog geta, ljubavnike koji se dre za ruke Govorio je: Zovem se Mark, osjetljivih sam emocija i prazne torbe, ali kau da imam talenta (2); iza njegove skromne pojave krio se fantastini svet imaginacije i bajkovitog lirizma, a najpoznatiji primjeri njegovog talenta su Autoportret sa sedam prstiju (1913), Rusiji, magarcima i ostalima (1911-1912), Ja i selo (1911), Pariz vien kroz prozor (1913).

______________________________________________________________________ 17 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti

_______Marc Chagall__________________________________________________

Literatura
1. OPA POVIJEST UMJETNOSTI 3, Gina Pischel, Mladost, Zagreb 2. HISTORIJA SLIKARSTVA OD OLA DO SEZANA, Majkl Levi, Beograd, 3. POVIJEST UMJETNOSTI, Max Osborn, Matica hrvatska, Zagreb 4. POVIJEST UMJETNOSTI OD PRAHISTORIJE DO NAIH DANA, Germain Bazin, Naprijed, 5. ENCIKLOPEDIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI 4. JLZ, Beograd, 6. CHAGALL, Ingo F. VValter/ Rainer Metzger, Taschen

______________________________________________________________________ 18 Maturalni rad iz Likovne umjetnosti