ZATITA MATERIJALA

Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci Zavod za materijale Katedra za strukturu i svojstva materijala Izv. prof. dr. sc. Loreta Pomeni

Za nastajanje korozije nije potreban utjecaj ljudi, ljudi ali njezino djelovanje ima posljedice na ljude. Utjecaj ljudi je vaan za ublaavanje njezina djelovanja. Koroziju se gotovo ne moe potpuno sprijeiti. sprijeiti Koroziju nikako ne smijemo zanemariti !!!

Zato zatita metala? to je korozija ? Kakve su tete uzrokovane korozijskim djelovanjem? Koliko kota? Kako nastaje? Kako prepoznati korozijsko oteenje? to utjee na njezino nastajanje ? Koja je brzina korozije ? Koji su postupci zatite metala?

 M t l i metane k t k ij moramo tititi Metale t konstrukcije

od dj l d djelovanja k j korozije ij jer je ona prirodan, spontani proces koji moe napasti bilo koji metal ili leguru pod povoljnim uvjetima. isti su metali ekstrahirani iz ruda (u kojima su u ionskom spoju metali vezani kao kationi tako imaju nii sadraj energije). Ekstrakcija metala iz ruda zahtijeva dovoenje energije za redukcijski proces te isti metali stoga sadre vie energije. U kemijskoj reakciji s okolinom metali se nastoje vratiti u prijanje stabilno, ionsko stanje s niim sadrajem energije.

Zato se moe rei: metali su samo posueni iz prirode i to samo za odreeno vrijeme. podloniji su koroziji i imaju nii elektrodni potencijal.

Metali za ij je ekstrakcij potrebno do esti vie energije a iju ekstrakciju dovesti ie

Zato metal korodira

U kemijskoj reakciji s okolinom metal se k li t l vraa u kemijski spoj (korozijski produkt) slian rudi (termodinamiki stabilan)

Metal u prirodi ruda (termodinamiki stabilan)

Metastabilno stanje metala vei sadraj energije

Korodirani metal Ekstrakcija; Rafiniacija isti metal; Legiranje Prerada P d oblikovanje u gotove proizvode Uporaba proizvoda iz metala; Utjecaj radne okoline (npr. voda, atmosfera, tlo) Korozijski produkti j Metal

Definicija korozije prema HRN EN ISO 8044

Korozija je fizikalno kemijsko meudjelovanje metala i njegova okolia koje uzrokuje promjenu uporabnih svojstava metala te j j p j p j moe dovesti do oteenja funkcije metala, okolia ili tehnikog sustava koji oni ine.
Rije korozija dolazi od latinske rijei corrodere, to znai nagristi. Uvjeti za nastajanje korozije: Korozija e nastati samo ako izmeu reaktanata (metala i okoline) postoji afinitet akoji je kvantitavno izraena tenja nekih tvari da meusobno spontano reagiraju reagiraju. Brzina i tok korozije: Ovise o afinitetu, ali i o otporima koji se tome suprotstavljaju.

POSLJEDICE DJELOVANJA KOROZIJE

POSLJEDICE DJELOVANJA KOROZIJE Proizvodi iz metala

Proizvoai Korisnici

Korozijski procesi
(ignoriranje korozije ili loe odravanje zatite)

Nastajanje teta

Materijalni gubici ili prestanak proizvodnje

Utjecaj na zdravlje ljudi ili pogibije

Utjecaj na okoli (ispata drutvo).

Gubitak prirodnih resursa - osiromaenje

TROKOVI IZAZVANI DJELOVANJEM KOROZIJE

Trokovi izazvani djelovanjem korozije j j j

Posredni trokovi

Neposredni trokovi
Zamjena korodirane opreme

Odravanje Provoenje zatite

Gubitak ljudskih ivota

Oneienje okolia

Havarije (npr. eksplozije, poari, Smanjenje proizvodne efikasnosti potonua brodova) Predimenzioniranje konstrukcija Nemogunost odabira drugih materijala

Oneienje / kontaminacija proizvoda Zaustavljanje proizvodnje (npr. prekid proizvodnje energije) Gubitak estetskog izgleda proizvoda

Gubitak proizvoda (curenje tankova i cjevovoda) Skraenje vijeka trajanja proizvodne opreme

Neposredni trokovi izazvani korozijom po industrijskim sektorima u SAD-u u 2002. god.: ukupno 137.9 milijardi US $

Infrastruktura: 16.4%,22.6 milijardi US &

Energetika; Komunalne 34.7%, 47.9 milijardi US &

slube:

Vlada: 14.6%, milijardu US &

20.1

Proizvodnja: milijardi US &

12.8%,17.6 Transport: 21.5%, 29.7 milijardi US &

Proizvodnja i prerada, ukupno 17.6 milijarda US $

Istraivanje i proizvodnja nafte i plina: 12% 2 1 12%, 2.1 milijarda US $ Kuanstva: 9%, 1.5 milijarda US $ ilij d Rudarstvo: 1%, 0.1 milijarda US $

Rafinerije nafte: 21%, 3.7 milijarda US $

Proizvodnja hrane: j 12%, 2.1 milijarda US $ Kemijska, petrokemijska, farmaceutska: 10%, 1.7 milijarda US $ Poljoprivreda: 6%, 1.1 milijardu US $

Proizvodnja papira: 34%, 6 milijarda US $

Snabdijevanje vodom, strujom i plinom ukupno: 47.9 milijarda US $

Proizvodnja elektrine energije: 14%, 6.9 milijarda US $

Distribucija plina: 10%, 10% 5 milijarda US $

Pitka voda i kanalizacija: 75%, 36 milijarda US $

Transportna sredstva, ukupno 29.7 milijarda US $

Zrakoplovi: 7%, 2.2 milijarde US $ j

eljeznika vozila: 79 %, 23.4 milijarde US $ Prijevoz opasnih tvari: 3 %, 0.9 milijarde US $

Brodovi: 9%, milijarde US $

2.7

Motorna vozila: 79 %, 23.4 23 4 milijarde US $

Ukupni trokovi izazvani korozijom u SAD-u za 2002. godinu

Neposredni trokovi 276 milijardi US $ 3.1 % BDP

Posredni trokovi 276 milijardi US $ 3.1 % BDP

Trokovi su izjednaeni

Ukupni trokovi izazvani korozijom na godinjoj razini u SAD-u: 552 milijarde US $ ili 6 % BDP

TETE NASTALE DJELOVANJEM KOROZIJE

Potonue brodova: gubitak ljudskih ivota, gubitak transportnog sredstva, gubitak robe, gubitak klijenata, veliki troak za osiguravajua drutva, te ogromne ekoloke tete ili bolje katastrofe

Proputanje tekuine (vode) iz korodirane cijevi brodskog cjevovoda (to bi se desilo da je to na tankeru za prijevoz kemikalija ili nafte?)

Korodirana cijev brodskog cjevovoda (isto pitanje kao na prethodnoj slici)

Korodirane i loe zavarene ventilacijske cijevi (na brodu)

Korodirani vijci i matice je li s njima uope konstrukcija j j j p j puzdana i sigurna ?

Proputanje vode iz korodirane vodovodne cijevi (posljedice: prekid snabdijevanja vodom, gubici vode, poplavljene prometnice, zastoji u prometu, trokovi popravka). to bi bilo da je to cijev plinovoda ?!

Korodirani dio konstrukcije mosta. Koliko bi uope mostovi, nadvonjaci, eljezniki mostovi bili sigurni bez primjene zatite od korozije i periodikih kontrola istih ?

Korozija elika u armiranom betonu (luk mosta) Metali i legure u ovom sluaju elik korodiraju i u betonu

Korodirana konstrukcija elinog mosta

Korodirani rotori i rotorske lopatice parne turbine. (Posljedice: smanjena korisnost i pouzdanost parne turbine. Smanjena proi odnja elektrine energije Za sta ljanje pogona radi proizvodnja energije. Zaustavljanje zamjene lopatica i rotora), nema proizvodje elektrine energije !!!!!!)

Korodirane rotorske lopatice parne turbine. Zbog njihove zamjene prekid rada turbine prekid proizvodnje elektrine i topliske energije (npr. nema elektrine struje niti centralnog grijanja)

KOROZIJSKI PROCESI

korozivnu okolinu u kojoj metal korodira

(npr. atmosferska, u tl u ( t f k tlu, vodi, u morskoj vodi, u vruem suhom plinu, itd.)

mehanizam korozije j 1.) Kemijska korozija, 2.) Elektrokemijska korozija

metale i legure koji korodiraju (elici, Al- legure, Culegure, Ni legure, itd.)

KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA s obzirom na:

privrednu granu u kojoj se javlja (npr. infrastruktura, proizvodnja, energetika, transport) geometrijski oblik korozijskog oteenja

odnosu izmeu korozije i drugih tetnih posljedica

NASTAJE U NEELEKTROLITIMA:

KEMIJSKA KOROZIJA

vrui suhi plinovi i hi li i bezvodne organske tekuine

KOROZIJA S
OBZIROM NA

NASTAJE U ELEKTROLITIMA ELEKTROLITIMA: voda ; prirodna (slatka, boata ili morska) i tehnika vodene otopine kiselina, lunia, soli p , , i drugih tvari, vlano tlo, sokovi biolokog podrijetla, taljevine soli, oksida i hidroksida, atmosfera
(atmosfera nije elektrolit pa se atmosferska korozija javlja uz oborine, odnosno u vodenom adsorbatu ili kondenzatu, koji zbog vlanosti zraka nastaju na povrini metala i imaju karakter elektrolita).

MEHANIZAM DJELOVANJA

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA

KEMIJSKA KOROZIJA

KEMIJSKA KOROZIJA nastaje reakcijom izmeu atoma metala (iz

kristalne reetke metala) i okoline (s molekulama nekog elementa ) ( g najee kisika ili nekog kemijskog spoja; na povienoj temperaturi) pri emu izravno nastaju molekule spoja (korozijski produkt). To su najee oksidi ili sulfidi. Oksidacija metala kisikom nastajanje metalnog oksida (korozijski produkt)

xMe M
atomi metala

y/2 O2 /2
molekule kisika

Me M xOy
oksid metala

Ravnotea reakcije je postignuta kada su brzine reakcije u oba smjera jednake (dinamika ravnotea).

Termodinamiki uvjeti za nastajanje kemijske korozije

Ako Ak se ki ik ponaa k id l i plin, k kisik kao idealni li konstanta k ij k t t t kemijske tavnotee j t je:

Kp = [pr (O2)] y/2

pr ravnoteni parcijalni tlak kisika

U zatvorenom sustavu (npr. korozijski proces) kod reakcije voene izotermno i izobarno, promjena slobodne entalpije: G = GP - GR
GP suma slobodnih entalpija produkata GR suma slobodnih entalpija reaktanata

Spontane reakcije (npr. korozijski proces) tei e ako je: (npr

G < 0
G = 0 Ravnotea

Korozija
G > 0
Nema korozije, (npr. zlato, Au)

Slobodna entalpija i termodinamika konstanta ravnotee povezane su izrazom: G= G0 + RT ln KP

( asta a ) (nastavak) Pri ravnotei je: G = 0 Promjena standardne slobodne entalpije: G0 = y/2 RT ln K p y Za proces oksidacije promjena standardne entalpije G0 = y/2 RT ln pr
G0 -promjena slobodne standardne entalpije
pr ravnoteni parcijalni tlak kisika Kp konstanta ravnotee Uvjet za moguu reakciju metala s kisikom: p (O2 ) (okolina) > pr (O2 ) (ravnoteni)

Wagnerova teorija kemijske korozije

z/4 O2 Anoda Katoda

(vrui zrak)

metal

oksidni sloj

(istovremeno elektronski i ionski vodi)

Anoda (A): Me Mez+ + zeKatoda (K): z/4 O2 + ze- z/2 O2-

oksidacija (metal/oksidni spoj) redukcija (oksidni sloj/zrak)

Zbirna reakcija: Me + z/4 O2 Mez+ + z/2 O2-

MeOz/2 (oksid metala)

O EMU OVISI BRZINA KEMIJSKE KOROZIJE METALA

M t l k ji k Metalu koji korodira ( di (sastav, struktura, t k t t t kt tekstura, stanje povrine) t j i )

Temperaturi Koeficijentu difuzije iona Transportu elektrona Parcijalnom tlaku kisika (za okside) Stabilnosti oksidnog sloja (ili drugih produkata korozije) Agresivnosti okoline ( vrui plinovi O2, Cl2, N2 H2S) g p ) 2,

BRZINA KEMIJSKE KOROZIJE

Oksidni sloj poveava debljinu metalnog izratka (smanjuje stvarni presjek izratka)
Poveava masu metala (m prirast mase) Dijagram: prirast mase m u ovisnosti ovremenu (t) rasta oksidnog sloja
P Prirast mase po jedinici povrine, m p

Zakon linearanog rasta sloja: oksidni

sloj nema zatitna svojstva ( l j tit j t (nastavlja rasti) t lj ti)

Zakon parabolinog rasta sloja: oksidni

sloj ima zatitna svojstva rast sloja se usporava (Fe iznad 2500C; Al i Cr na viim temperaturama; Cu i Ni iznad 5000C)

Zakon logaritamskog rasta sloja: oksidni

j j j sloj ima zatitna svojstva rast sloja se usporava (na niskinm temperaturama: Cu, Ni, Fe, Al, Zn, Ti, Pb, Sn, Cd i dr.)

Vrijeme, t

Fizikalno-kemijska Fizikalno kemijska svojstva

Prionjljivost uz metal

Dobro je ako su parametri kristalne reetke metala i k tk t l korozijskih produkata ij kih d k t u takvom meusobnom odnosu da kristalna zrna produkata korozije mogu rasti na kristalitima metala EPITAKSIJA (atom metala je ostao u svojoj reetki i stvara s O2 kristalnu reetku oksida).

Fizikalna svojstva
ne sublimira (kruto u plinovito stanje) nema znatno nie talite od metala ne daje s okolinom topive smjese ne prelazi u drugu polimorfnu modifikaciju

UVJETI ZA KOMPAKTNOST SLOJA PRODUKATA KOROZIJE

Koeficijent termike ekspanzije

isti ili priblino isti kao kod metala

Kemijska svojstva Mehanika svojstva

kemijski se ne raspada (termika degradacija) k ij ki ne reagira s kemijski i okolinom (ne stvara neke "tree" produkte na povrini)

Pilling-Bedwothov omjer, PB

vrstoa elastinost tvrdoa

PILLING BEDWORTHOV OMJER, PB ZA KOMPAKTNOST KOROZIJSKOG SLOJA (npr. OKSIDA METALA) ( Volumen produkata korozije VKP mora biti jednak ili vei od volumena metala Vm koji je korodirao - Pilling-Bedworthov omjer: VKP MKP m = Vm xMm KP

PB =

MK - molarna masa produkata korozije ; K -- gustoa produkata korozije; Mm - molarna masa metala; m - gustoa metala; x - broj atoma metala u molekuli korozijskog produkta

PB < 1 (vlana naprezanja su velika - mrvljenje oksidnog sloja) Kompaktni oksidi: PB izmeu 1 i 2.5 Fe/Fe F /F 2O3, V W M ) V, W, Mo) (Pb, Al, Sn, Ni, Zn, Zr, Cu, Ti,

Kvaliteta oksidnih slojeva (o.s.)

Vrui zrak s kisikom, O2 MeOx (g) O2

a)

metal
oksid

e)

b)

O f) Metal
isti metal Mrvljenje o.s- nema zatite (K,Ca, Mg, Ba); PB <1 Rast o.s. slaba zatita Prodiranje kisika u o.s. nema zatite Nastajanje mikropora u o.s. nema zatite Kompaktan o.s. zatita od daljnje korozije; PB > 1 (Cd Al Pb Z Ni C C F i d ) (Cd, Al, Pb, Zn, Ni, Cu, Cr, Fe dr.)

c) )

O2-

e- Mez+ O
O2 (g)

a) b) c) d)

e- O2d) O

Mez+

e) f)

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA

Oksidacija tvar gubi elektrone; porast oksidacijskg broja j g j g j Redukcija tvar prima elektrone; smanjenje oksidacijskog broja Oksidans elektron akceptor; prima elektrone; tvar se reducira Reducens elektron donor, daje elektrone; tvar se oksidira

Elektrokemijska korozija se javlja na povrinama metala ili legura kemijskim djelovanjem elektrolita. ea je d kemijske korozije ( 9 %) j od k ij k k ij 95 %). Elektrolit - okolina koja vodi elektrinu struju j j (ionska vodljivost). Tri su uvjeta za nastajanje elektrokemijske korozije: 1) metal u kontaktu s elektrolitom, 2) na povrini metala anode i 3) na povrini metala katode. Ako jedan oduvjeta nije zadovoljen k d j t ij d lj korozije nema. ij Anode i katode nisu na istom mjestu na povrini j p metala koji korodira. Anodna i katodna reakcija zbivaju se istovremeno tijekom elektrokemijske korozije.

TERMODINAMIKA ELEKTROKEMIJSKE KOROZIJE

Elektrokemijske reakcije dogaaju da smanje energiju sustava. Okolni sustav moe imati ulogu ubrzavanja te reakcije. Na primjer, u okolini na povienoj temperaturi postoji dodatna energija (iz topline) koja ubrzava tu reakciju. Termodinamika, meutim ne pribavlja podatke o brzini reakcije, poto je neovisna o putu kojim e reakcija tei. Termodinamika, primarno matematiki, daje tendenciju nastajanja korozije i moe se koristiti za predvianje kada metal nee korodirati. Meutim, ona se ne moe koristiti za odreivanje kada e metal korodirati i koliko e jaka biti ta korozija. Termodinamaika u osnovi odreuje kemijsku stabilnost sustava u odnosu na Gibbsovu slobodnu energiju. Iznos Gibbsove slobodne energije u sustavu predstavlja pribliavanje sustava ravnotei. To znai, to je nia slobodna energija to je sustav blii ravnotei i obratno. to je vea slobodna energija sustav je manje stabilan. (Slobodna energija je minimalna kada je sustav u ravnotei). Gibbsova slobodna energija, G, na konstantnoj temperaturi, dana je kroz entalpiju, H, apsolutnu temperaturu, T i entropiju, S:

G=H -TS
gdje je G promjena Gibbsove slobodne energije H - promjena entalpije S promjena entropije

U stanju ravnotee, kada je slobodna energija minimalna, sustav nema tendenciju ka kemijskim p promjenama, pa se slobodna energija moe prikazati : j ,p gj p

G0 = - RT ln K rav
gdje je G0 - standardna Gibbsova slobodna energija R plinska konstanta K rav konstanta ravnotee

Konstanta ravnotee reakcije moe se definirati iz uvjeta za standardnu slobodnu energiju koja je energiju, obino dostupna ili se moe odrediti iz slobodne energije nastajanja produkata. Ako je sustav termodinamikii reverzibilan i ako aktviteti reaktanata i produkata ostaju priblino konstantni potencijal elektrokemijskg lanka moe se prikazati :

G0 = - n F E0 ,
gdje je : n- broj elektrona /atoma tvari ukljuenih u reakciju; FF Faradayeva k d konstanta ( promjena naboja 1 mola elektrona); t t j b j l l kt ) E0 - standardni elektrodni potencijal

Potencijal galvanskog lanka. to je vea razlika elektrodnih potencijala elektroda (katode i anode) vea je pokretaka snaga za nastajanje korozijske reakcije: E = Ek - Ea
Ek elektrokemijski potencijal katode Ea elektrokemijski potencijal anode

Predvianje potencijala galvanskog lanka: nFE0 ln K rav = RT

to je negativniji potencijal galvanskog lanka, to je materijal reaktivniji i podloniji koroziji. Obratno, ako je potencijal elije manje negativan ili ak pozitivan tada je metal manje sklon koroziji koroziji.

Ravnoteni elktrodni potencijal: E = E0 + RT / z F ln a oks / a red E0 standardni elektrodni potencijal p j

E = -G/zF

Uvjet za odvijanje korozijskog procesa:

G<0

DANIELLOV LANAK

p primjer proizvodnje elektrine struje iz j p j j elektrokemijskih reakcija oksidacije metala (na anodi) i redkucije tvari iz elektrolita (na katodi) slino bateriji

Elektroni se gibaju od anode metani vodi (icu) prema katodi Proizvodnjom struje troi se anoda (Zn)
e-

kroz

DANIELLOV LANAK

Zn

Cu

Reakcija je spontana: G < 0

ANODA (Zn):
oksidacija Zn negativniji potencijal manjak elektrona pozitivni pol lanka

Kationi se gibaju kroz solni most.

KATODA (Cu):
redukcija (primanje elektrona) pozitivniji potencijal viak elektrona negativni pol lanka

Korozija metala - dogaa se isto kao i kod Daniellovog lanka samo su na povrini metala mikro-anode i mikrokatode koje nisu povezane tako da se proizvedena struja koristi (lampica) nego se metal neeljeno troi, oteuje na anodnim mjestima na povrini metala.

Tri uvjeta za nastajanje elektrokemijske korozije

KATODA

METAL METAL
( ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA )

ANODA

ELEKTROLIT

Nedostaje li jedan od uvjeta nema elektrokemijske korozije iz te se injenice izvode postupci zatite od elektrokemijske korozije

KOROZIJSKI LANAK
Na povrini metala uronjenog u elektrolit nastati e korozijski lanak/ lanci kao posljedica razlike potencijala i lik t ij l izmeu anodih mjesta ( dih j t (anoda) i k t d ih mjesta (k t d ) d ) katodnih j t (katoda).

Metal
Me atom metala

Proces na anodi - oksidacija P di k id ij

Anoda
eee-

Me2+

Elektrolit: vodena otopina HCl, pH < 7

H+ H+

H2

Cl Cl -

Tok elektrona

e-

Katoda

H+

Proces na katodi - redukcija

Anoda: Me Me2+ + 2 eKatoda: 2 H+ + 2 e- H2

( (oksidacija metala, ionizacija) j , j ) (redukcija vodika, depolarizacija

PROCESI KOROZIJSKOG LANKA

PROCES NA ANODI (A): Me Me z+ + ze-

Oksidacija ili ionizacija metala (openito: reakcija kojom tvar oslobaa elektrone) otapanje, gubitak atoma metala na raun nastajanja njegovih iona mjesta korozijskog oteenja na povrini metala

PROCES NA KATODI (K):

ze- Dz-

Redukcija ili depolarizacija: tvar D (depolarizator npr. O2, Cl-) vee osloboene elektrone koji su s anode (kroz metal) doli do katode na povrini metala proces na katodi ovisi o kemijskom sastavu i pH vrijednosti elektrolita

PROCESI NA KATODI (redukcija, depolarizacija)

Najei su depolarizatori H+ - ioni te O2.

Vodikova depolarizacija
redukcija vodikovih H+ iona iz vodenih otopina) u otopinama razliitih pH vrijednosti: liitih H ij d ti pH < 7 (kisele otopine): pH = 7 (neutralne otopine): pH > 7 (lunate otopine): 2e- + 2 H+ H2 2e- + 2 H+ + H2O H2 + OH 2e- + H2O H2 + 2 OH -

Korodiraju neplemeniti metali u dovoljno kiselim otopinama (Fe i Zn u otopini HCl ) p j p ( g p ) i H2SO4). Neplemeniti metali u neutralnoj otopini (Mg u otopini NaCl). Amfoterni metali u vrlo lunatoj otopini (Al, Pb, Sn, Zn u otopini NaOH).

Kisikova depolarizacija
Kisikova depolarizacija (redukcija kisika otopljenog u vodi) u otopinama razliitih pH vrijednosti: pH < 7 : 4e- + O2 + 4H+ 2 H2O pH = 7 : 4e- + O2 + 2H+ 2 OH pH > 7 : 4e- + O2 + H2O 4 OH Elektrokemijska korozija uz kisikovu depolarizaciju je vrlo esta (procesi korozije mnogih metala u slatkoj i morskoj vodi, u neutralnim i lunatim otopinama soli, u atmosferi)

pH vrijednost vodenih otopina. Dogovorom je uzeto da je mjerilo kiseliosti, lunatosti ili neutralnosti otopine (negativan logaritam aktiviteta vodikovih iona): pH = - log [H+] pH < 7 (kiselo) pH = 7 (neutralno) pH > 7 (lunato)

pH

e-

Zn2+ Zn2+

Zn2+ Zn2+

H+ H+

Kato ( standardna el.) oda

Anoda ( Zn ) Z

H+ H+
Polupropusna membrana

1 M Zn2+

1 M H+

Odreivanje elektrodnog potencijala metala. Elektrodni

potencijal metala je razlika potencijala izmeu njega i standardne elektrode u otvorenom strujnom krugu.

 Standardni elektrodni potencijal metala je mjera za tendenciju oslobaanja

elektrona (stavljanja na raspolaganje) u redoks sustavu M z+/ M.

Standardna vodikova elektroda, S.H.E. Vodik,H V dik H2

(atmosferski tlak: 101 325 Pa)

Redukcija vodika: Pt 2e- + 2H+ (1M) H2 E0 = 0 V 1M HCl za vodikovu elektrodu

Na standardnoj vodikovoj elektrodi iji je potencijal jednak nuli, vodik se kroz platinsku elektrodu provodi pod atmosferskim tlakom od 101 325 Pa, a aktivitet vodene otopine vodikovih iona (u koju je uronjena platinska elektroda) iznosi 1 mol/dm3, pri t l/d i temperaturi od 25 C K ti vodikove elektrode j S H E t i d C. Kratica dik l kt d je S.H.E. Potencijal metala izmjeren pomou S.H.E. je standardni potencijal metala E0.

Tablica standardnih potencijala ionizacije nekih metala ( T = 298.15 K; p = 101 325 Pa) Metal
Natrij Magnezij Berilij Aluminij Mangan Cink Krom K eljezo Kadmij Kobalt Nikal Kositar Olovo Vodik Bakar Bakar Srebro Platina Zlato 0.000 0 000

Ionizacija, oksidacija k id ij

Standardni potencijal, V t ij l

Neplemeni metali korodiraju

Plemeniti metali ne korodiraju

Odreivanje potencijala

Najee se upotrebljava zasiena kalomel elektroda S.C.E. (Hg - Hg2Cl2 / zasiena otopina KCl). Mogu se koristiti i neke druge elektrode. U kratko spojenom galvanskom lanku spontano se odvija redoks reakcija (G<0) pa je standardna EMS galvanskog lanka EMF>0 i algebarski je jednaka razlici standardnih elektrodnih potencijala redoks sustava koji djeluju kao anoda i katoda. EMF = EK - EA Kao katoda djeluju metali pozitivnijeg E0, a kao anoda oni negativnijeg E0. Oksidirati e se anoda te su takvi metali (negativnijeg E0) neotporniji na koroziju. Primjer: Galvanski lanak: metal (Zn) metal (Cu) Npr. izmjerena EMS iznosi 1,103 V. Budui da je EMS pozitivna, to znai da se u ovako napisanom lanku spontano odvija redoks reakcija (u praksi to znai da e u kontaktu Zn i Cu2+ iona korodirati Zn).

STANDARDNA ZASIENA KALOMEL ELEKTRODA, S.C.E.

Za povezivanje elektrode

Zasiena otopina KCl

Kalomel mjeavina (Hg,Hg2Cl2)

Propusno staklo Kristalii KCl Nit za kontakt s vanjskom otopinom

Standardna zasiena kalomel elektroda, S.C.E. najvie se koristi za odreivanje elektrodnog potencijala, jer je rad s nom jednostavniji. Njezin je potencijal odreen u odnosu na standardnu vodikovu elektrodu, S. H. E.

Pourbaixovi (it. Purbeovi) dijagrami ili potencijal pH dijagrami su grafiki prikaz ravnotenih (reverzibilnih, redoks) potencijala u odnosu na vodikovu standardnu elektrodu (S (S.H.E.) u ovisnosti o pH elektrolita ) kod zadane koncentracije i na odreenoj temperaturi. Pourbaixov dijagram za eljezo pokazuje za koje e vrijednosti potencijala E i pH eljezo: ostati imuno na koroziju postati pasivno, korodirati. Pourbaixov dijagram ne kae nam nita o brzini korozije.
Termodinamiki su izraunani i grafiki prikazani Pourbaoxovi dijagrami, osim za isto eljezo, i za skoro sve ostale metale.

K1 i K2 - korozija

P - pasivnost

I - imunost

Shematski prikaz Pourbaixovog dijagrama za isto eljezo

Fe3+ Fe2O3

Po otencijal E, V

Fe2+ Fe3O4
-1 0

Imunost
2 4 6

Fe HFeO2
8 pH 10 12 14

Pojednostavljeni Pourbaixov dijagram za isto eljezo kod 250C u vodi

Uzroci nastajanja elektrokemijske korozije

Unutarnji uzroci - nastajanje mikrogalvanskih lanaka na povrini metala

1 i 2 - manje kristalno zrno (2) korodira (postaje anoda), vee (1) katoda 3 3- granica zrna obino korodira (postaje anoda) 4 - precipitati na granicama kristalnih zrna (anode) 5 - plemenitija podruja u zrnu su katode u odnosu na l itij d j k t d d kristalno zrno 6- ukljuci u zrnima (manje plemeniti postaju anode) j ( j p p j )

Vanjski utroci - nastajanje makro galvanskih lanaka na povrini metala

1) Razlika u koncentracijama tvari iz elektrolita (npr. kisika, klorida, vodika, itd.) na povrini metala 2) Razlika u intenzitetu mehaniih naprezanja (mjesta s veim naprezanje anode) 3) Razlika u temperaturi elektrolita (na vioj temperaturi anoda) 4) Poroznost ili pucanje zatitnog oksidnog filma (na mjestu oteenja anoda) 5) Oteenje prevlaka na povrini metala (na mjestu oteenja anoda) 6) Kontakt metala razliitih elektrodnih potencijala (metal s niim potencijalom anoda) 7) Razlika u pH vrijednosti elektrolita (pH < 7 ... anoda) 8) Stanje povrine metala (npr. hrapavost - anoda) 9) Razlika u brzini strujanja elektrolita (mjesta vee brzine anode)

KOROZIJA METALA U RAZLIITIM OKOLINAMA

KOROZIJA U MORSKOJ VODI

Morska voda je vrlo korozivni elektrolit. pH priblino 8.5 Salinitet (S) je mjera za koliinu otopljenih soli u morskoj vodi. Salinitet normalne morske vode: 35 g soli na 1000 g vode. Odnos izmeu kloriniteta (Cl) i saliniteta dan u Knudsenovim tablicama je: S = 0,07 + 1,811 Cl Salinitet je definiran kao ukupna koliina otopljenih soli u morskoj vodi u promilima, 0/00, (djelovima na tisuu) kada se svi karbonati pretvore u okside, bromidi i joidi u kloride i kada se sve organske tvari kompletno oksidiraju. Morska voda dobro vodi elektrinu struju to je rezultat velikog stupnja 1 1 disocijacije i ima specifinu elektrovodljivost u intervalu od 0,6 do 6,0 -1 m-1. f

NIZ METALA I LEGURA S OBZIROM NA KOROZIJU U MORSKOJ VODI

Au Pt Hg Zr Mjed (Cu-Zn) j ( ) Ni Sn Pb-Sn Pb Nehrajui elik (aktivan) 316 404 430 410 Pb-Sn Pb Sn (lem) Lijevano eljezo Niskougljini elik Mn Cd Zn Al Be Mg

KORODIRA AJU (MANJE PLEMENITI ) I

Grafit Ti Hastelloy C Monel Nehrajui elik (300 pasivan) Nehrajui elik (400 pasivan) Ni (pasivan oksid) Ag g Hastelloy 62Ni, 17 Cr Ag (lem) Inconel 61Ni, 17 Cr Al ( (pasiviran Al2O3) i i 70/30 Cu-Ni 90/10 Cu-Ni Bronca (Cu-Sn) Cu

SK KLONOST KO OROZIJI OPA ADA ( PLEM MENITIJI )

Izbjegavati ovakve kombinacije metala zbog galvanske korozije

Hastelloy A

Brzina korozije u morskoj vodi u odnosu na poloaj objekta

Brzina korozije B i k ij

Poloaj bj kt P l j objekta

Atmosfera Zona zapljuskivanja Visoka plima Zona plime Niska plima Plitka zona uranjanja Duboka zona uranjanja Morsko dno Brzina korozije je najvea u zonama su kojima je najvea promjena koncentracije kisika na povrini metala (difercijalni aeracijski korozijski lanci); Anoda: podruje na metalu s manjom koncentracijom kisika.

Lokalna korozija metala (u procjepu i rupiasta) s obzirom na gibanje morske vode

Gibanje morske vode Legura L Stagnantna St t Mirna Mi Srednja S d j Velika brzina V lik b i

Intenzitet korozijskog napada

Nema

Mali

Srednji

Znatan

ATMOSFERSKA KOROZIJA
Opis
najmanje korozivna j j ne sadri zagaenja korozija djelovanjem kisika i vlage slina seoskoj ali sa zagaenjima (SOx i NOx) najvie iz motora automobila zagaena s (SOx i NOx) zagaena s H2S HCl koji jako korodiraju metale agaena S, korodiraj jako korozivna sadri kloride

Vrsata atmosfere
Seoska

Gradska

Industrijska

Morska

Nastajanje eljeznog hidroksida i njegova precipitacija na povrinu metala

eljezni hidroksid se brzo oksidira u hru

Kap vode

Zrak

A
Tok elektrona

elik

Kisik iz zraka se na katodi reducira (prima elektrone) i nastalju hidroksilni ioni

Anodnom se reakcijom oksidira t lj t j atom eljeza; nastaje rupiasta korozija

Atmosferska korozija elika ispod kapi vode

Brzina korozije nekih metala u atmosferskim uvjetima j j ISO 9223 standard uzima kao polazite vrijeme vlaenja i taloenja sumpornog dioksida i korida za izraun korozivnosti atmosfere Vrijeme vlaenja je u satima atmosfere. na godinu i sadrava vrijeme kada je relativna vlanost bila > 80% a temperatura > 00C. Ta su tri uvjeta podijeljena tako da daju pet kategorija brzina atmosferske korozije za odreene metale.

Kategorija K t ij korozije

elik

Cu

Al (g/m2 god.) zanemarivo

Zn (g/m2 god.)

(g/m2 god.) (g/m2 god.)

KOROZIJA METALA U TLU

Ovisi o: Vlanosti tla (u suhome nema korozije) Stupnju aeriranosti (glina, pijesak, itd,) pH vrijednosti (od 5 - 8) Temperaturi Sadraju soli ( l kt i vodljivost tl ) S d j li (elektrina dlji t tla) Biolokom djelovanju Glina Anoda Katoda Pijesak Metalna cijev

Diferncijalni aeracijski lanak korozije metala u tlu - metalna e cijev korodirati: u glini e biti anoda (manja dostupnost kisika) dok e katoda biti u pijesku (vea dostuonost kisika)

Galvanska serija metala i legura i njihov redoks potencijal u neutralnom tlu i vodi
Materijal Plemenitiji Ugljik, grafit Platina Valjani elik Lijevano eljezo s velikim sadrajem Si Bakar, mjed, bronca Niskougljini lik u b t Ni k lji i elik betonu Olovo Negrafitizirano lijevano eljezo Niskougljini elik (zahrali) Niskougljini elik (isti i poliran) Komercijalno isti aluminij Aluminijska legura s 5% Zn Cink, Cink Zn Magnezijeva legura (Mg-6Al-3Zn-0.15Mn) Aktivniji * Potencijal je izmjeren u odnosu na bakar sulfatnu elektrodu (CSE) + 0.3 od 0 do - 0.1 - 0.2 - 0.2 -0.2 -02 0.2 - 0.5 - 0.5 - 0.2 do 0.5 - 0.5 do 0.8 - 0.8 -1.05 -11 1.1 -1.6 Potencijal ( CSE*), V

BRZINA ELEKTROKEMIJSKE KOROZIJE

Najvaniji imbenici koji utjeu na brzinu elektokemijske korozije:

- Difuzija - Temperatura - Vodljivost - Vrsta iona - Kiselost ili lunatost - El kt d i potencijal Elektrodni t ij l

Procesi koji usporavaju brzinu elektrokemijske korozije

Rad galvanskog lanka

Polarizacija elektroda

Pasivacija Otpor elektrolita

Mjesto na kojem je elektrokemijska korozija najsporija odreuje sveukupnu brzinu korozije.

Rad korozijskog lanka

Po otencijal E

IE-dijagram korozijskog lanka; Ikor korozijska struja, Imax maksimalna korozijska struja Ea elektrodni potencijal struja, anode, Ek elektrodni potencijal katode, EaA anodna polarizacijska krivulja, EkA katodna polarizacijska krivulja, (Eef)a radni potencijal anode, (Eef) k radni potencijal katode, E0 stacionarni (korozijski, mijeani) potencijal, E elektromotorna sila, E ef radni napon, a anodna polarizacija, k katodna polarizacija. Elektrina struja korozijskog lanka tei maksimumu (Imax) ako elektrini otpor tei nuli. Uz taj bi se uvjet uspostavio stacionarni potencijal E0 koji se jo naziva korozijski potencijal ili mijeani potencijal metala. Radni napon lanka manji je od njegove elektromotorne sile zbog anodne i katodne polarizacije jer one usporavaju elektrodne procese. procese

Ek k

(Eef) k

E Eef a A

E0 (Eef) a Ea

Ikor Struja I

Imax

Polarizacija anode: anoda tijekom rada korozijskog lanka gubi elektrone njihovim kretanjem prema katodi; d i t k t di radni potencijal anode postaje pozitivniji od od elektrodnog potencijala i i ij l d t j iti iji d d l kt d t ij l ionizacije ij Polarizacija katode: katoda prima elektrone s anode; radni potencijal katode postaje zato negativniji od elektrodnog potencijala depolarizacije.

Utjecaj elektrinog otpora

Ek Potencij E jal

IR dijagram; elektini otpor elektrolita u korozijskom lanku vrlo j je velik korozija je znatno sporija. Ovdje polarizacija igra malu ulogu. (korozija u slabo vodljivoj slatkoj vodi, destiliranoj i deioniziranoj vodi te u tlu niske vlanosti).

Ikor R

Ea

a Ikor

Struja I

Anodna polarizacija
Uzroci:

koncentracijaka

polarizacija - poveana koncentracija iona uz

katodu
aktivacijska

polarizacija energijski usporava anodni proces

pasivnost

nastajanje primarnih zatitnih filmova na anodi

Anodna polarizacija - pasivacija

Pasivnost otpor koroziji nastajanjem zatitnih filmova na anodi koja se oksidira Transpasivno stanje Etp Transpasivno stanje - na potencijalu E t p i viem dolazi do pucanja anodnog zatitnog filma brzina korozije opet raste Pasivno stanje Ep pasivan film postaje stabilan i brzina korozije se zanatno smanjuje j j Pasivno stanje Aktivno stanje - na niem potencijalu brzina j ( ) p korozije raste (metal korodira) s porastom anodnog potencijala sve do Ep

Poten ncijal E
Ep

Aktivno stanje

Gustoa struje i ili brzina korozije G

Polarizacijska krivulja anode koja se pasivira

Ovaj se oblik anodne pasivacije koristi kod anodne zatite metala.

Utjecaj drugih imbenika iz okoline matala na brzinu elektrokemijske korozije

(Primjeri se odnose na isti metal u istom elektrolitu !) Utjecaj pH vrijednosti elektrolita Utj j H ij d ti l kt lit

Brzi korozije, mil/god. ina .

5.5% NaCl

Brzina korozije se najee smanjuje porastom pH vrijednosti elektrolita

Za jako lunate otopine ona opet poinje rasti rasti.

pH

Brzina korozije u odnosu na temperaturu elektrolita

Brzina korozije, mil/god. m

5.5 NaCl

Brzina korozije raste s porastom temperature. Kod vie temperature iz elektrolita izlazi kisik i brzina korozije se smanjuje.

Temperatura, 0C

Utjecaj brzine gibanja elektrolita na brzinu korozije

Brzina korozije, mil/god. a

5.5 NaCl

Vea brzina elektrolita pogoduje veoj brzini korozije (osim za neke nehrajue elike u morskoj vodi). Elektrolit velike brzine odnosi zatitne oksidne filmove s metalne povrine. Brzina, m/s

Utjecaj tlaka elektrolita na brzinu korozije

Brz zina korozi mil/god ije, d.

Tlak, atm

O ODREIVANJE BRZINE KOROZIJE J O O J

Gubitak mase Elektrokemijski ikor M = zF

kor

m = At

vkor

vkor - brzina korozije (g m-2s-1)

m gubitak mase metala (g)

A povrina metala (m2) t vrijeme (s)

ikor - korozijska gustoa struje (Am-2) M atomska masa metala (g mol-1) Z broj elektrona izmijenjn u reakciji F Faradayeva konstanta (96500 C mol-1)

Olovo

Bakar

elik

Korozija razliitih metala izloenih u istim elektrolitima u istom vremenskom intervalu

Precizna laboratorijska vaga za vaganje uzorka prije i nakon korozije

Spoj na poenciostat

Kontraelektrode

Referentna elektroda

Lugginova kapilara

Solni most Radna elektroda (metal kojeg ispitujemo) Standardna elija za ispitivanje elektrokemijske korozije

Klasifikacija materijala s ozirom na prosjenu brzinu prodiranja korozije

Postojanost materijala Uporabnost materijala

Prosjena brzina prodiranja korozije Vp / mm x god.-1 < 0.001 0.001 0 001 do 0.01 0 01 0.01 do 0.1 0.1 do 1 1 do 10 > 10

potpuno postojan vrlo postojan postojan smanjeno postojan slabo postojan nepostojan

uvijek uporabljiv uglavnom uporabljiv obino oporabljiv katkad uporabljiv iznimno uporabljiv neuporabljiv

OBLICI KOROZIJSKOG RAZARANJA METALA

KLASIFIKACIJA GEOMETRIJSKIH OBLIKA KOROZIJSKIH RAZARANJA

OPA KOROZIJA

LOKALNA KOROZIJA

SELEKTIVANA KOROZIJA

INTERKRISTALNA KOROZIJA

ravnomjerna neravnomjerna

rupiasta (p tt g) (pitting) potpovrinska u procjepu galvanska l k

decinkacija grafitizacija fiti ij

eksfolijacija

Opa korozija
Ravnomjerna Neravnomjerna N j
Povrina prije korozijskog djelovanja razlika je korozijom oteen metal gubitak metala bit k t l

Metal
Korodirana povrina

Metal

a Primjeri ope korozije metala: a) metalne ploice, b) elini spremnik

Opa je korozija manje opasna u odnosu na lokalne oblike korozijskih razaranja

Lokalna korozija
Rupiasta (pitting) korozija
Elektrolit
Vea koncentracija H+ vea brzina korozije u rupici, pH < 7
Originalna povrina

Rupiasta korozija nastaje na povrini metala kod kojih je oteen zatitni oksidni film film. Oblik i dubina oteenja nastalih djelovanjem rupiaste korozije

Dublje rupice Plie rupice

Gustoa rupica

Povrina rupice

Dubina rupice (presjek)

Kod rupiaste je korozije dubina rupica esto t mnogo puta vea od presjeka t d j k rupice. To je samo naizgled bezopasno korozijsko oteenje. U stvari je to vrlo opasan oblik korozijskog oteenja metala ( t l (npr. nehrajui li i u morskoj h j i elici k j vodi)

Dubina najdublje rupice Pitting faktor = Prosjena dubina rupica Vrijedi samo kada ima dovoljno rupica za procjenu.

Posebno je opasna ako se pojavi u cjevovodima uzrokuje proputanje sadraja iz cijevi u okolinu. Standardna procjena rupiaste (pitting) korozije. to je vie rupica njihova je dubina najee vea.

Korozija u procjepu (crevice corrosion)

Slina rupiastoj koroziji Izmeu dva konstrukcijska elementa (procjepa) nastaje razlika u koncentraciji elektrolita (najee kisika ki ik u elektrolitu) l k li ) Izvan procjepa katoda (vie kisika) i pH vrijednost vea u sluaju kloridne otopine Unutar procjepa manjak kisika anoda (pH nii nego izvan procjepa)
Zrak Vodena otopina elektrolita Korozijski produkt j p Podruje s vie kisika Katoda (K) Anoda (A) Metal Metal

Podruje s manje kisika

Primjeri oteenja metala nastali djelovanjem korozije u procijepu

Potpovrinska korozija
Listanje (eksfolijacija, Li t j ( k f lij ij raslojavanje, posebno aluminija) l j j b l i ij )

posebna vrsta interkristalne korozije

Posebna vrsta interkristalne korozije Napada metale koji su mehaniki bili j j j valjani to je deformiralo njihova kristalana zrna Korozija poinje na zrnima najbliima povrini Metal izgleda kao da se lista u slojeve i mrvi se Primjer eksfolijacije Al- legure u morskoj atmosferi

Filiformna korozija elika ispod tanke organske prevlake

Korozijski produkti (crveno-smee are)

Tanki zatitni sloj

p pH <7, malo kisika

Zbog rasta sloja eljeznog oksida dolazi do pucanja tankog zatitnog sloja organske prevlake. k l k

elik

Presjek korozijskog filamenta na eliku (mehanizam)

Galvanska (kontaktna, bimetalna korozija)

Elektrolit H2 elik (katoda)

H+ H+

H+

Al 3+ Nastaje u kontaktu dva metala s razliitim elektodnim potencijalima u prisutnosti elektrolita p Koroditati e metal s niim elektrodnim potencijalom (tj. on e biti anoda galvanskog kanka) Vrlo opasan oblik korozijskog razaranja jer anodni metal vrlo brzo korodira Treba izbjegavati kombinaciju metala koji su jako udaljeni (npr. u nizu matala i legura za morsku vodu, ali i u drugim situacijama)

3e -

Aluminij

3e - (anoda) ( )

Galvanska korozija je posebno opasna ako su vijci ili zavarena mjesta (mjesta spajanja na konstrukciji) anode u odnosu na ostatak konstrukcije !

Galvanska korozija - primjeri

Nehrajui elik (K) Ugljini elik (A) Nehrajui elik (K)

Aluminij (A)
Utjecaj veliine anode i katode na galvansku koroziju

A
Elektrolit

Elektrolit

Velika anoda mala katoda. Katoda ima mali utjecaj na veliku anodu.

Mala anoda velika katoda Velika katoda katoda. ima jaki utjecaj na malu anodu.

Mala anoda vrlo brzo korodira !!!

Galvanska korozija mikro-galvanski lanci

Karbid K bid kroma
Ferit Cementit Ferit Cementit Ferit

Ioni metala Depozit

Anoda (ferit)

Katoda (cementit)

Austenit

Austenit A t it

elik: ferit je anodan u odnosu na cementit

Austenit

Pasivni, zatitni oksidni sloj

Austenitni elik : precipitacija karbida kroma osiromauje granice kristalnih zrna koje postaju anode
2003 Brooks/Cole, a division of Thomson Learning, Inc. Thomson Learning is a trademark used herein under license.

to je i primjer interktistalne korozije

Selektivna korozija
Korodira K di samo odreena faza ili element i l d f l t iz legure

Presjek uzorka mjedi nakon decinkacije. Mjesta u leguri koja su ostala bez cinka (poveanje 100x)

Decinkacija

U kristalnoj reetki mjedi ostaje samo bakar. Cink je korodirao. Mjed gubi mehanika svojstva. h ik j t

Decinkacija je otapanje samo jedne faze cinka, Zn iz legure mjedi g j (Cu-Zn).

Grafitizacija
Grafit katodan (crno)

Fe anodan (sivo) ( )

mikrostruktura Grafitizacija ventila iz sivog lijeva Otapa se samo eljezo, a grafit ostaje nedirnut

POSEBNI OBLICI ELEKTROKEMIJSKE KOROZIJE

Bioloka
- b kt ij k bakterijska - korozija u ljudskom tijelu ( p a tat ) (implantati)

Uz mehanika djelovanja

Djelovanjem lutajuih struja

- u morskoj ili slatkoj vodi (cjevovodi, brodovi)

napetosna korozija

- u tlu (cjevovodi, spremnici)

korozijski zamor tarna ( abrazijska) korozija erozijska korozija k it ij k korozija kavitacijska k ij

Bioloka korozija
Bakterijska- sulfatreducirajue bakterije na eliku u morskoj vodi
Morska voda Aerirano Cl- -ioni Deaerirano Aerobne bakterije

elik pH<7

Metal oteen bakterijskim djelovanjem

Sulfatreducirajue bakterije, SRB za svoj metabolizam koriste kisik iz sulfatnog iona (SO42-) i reduciraju sulfate do sulfida S 2- .

Javlja se u: cjevovodima, spremnicima (vode, otpadne vode, plina, nafte); u rashladnim sustavima: rashladnim tornjevima, izmjenjivaima topline, spremnicima; dokovima, vodenim strukturama u zoni zapljuskivanja i niske plime, tankovima za gorivo u vozilima stagnantni uvjeti; u kondenzatorima termo- i nuklearnih elektrana, itd.

Bioloka korozija - ljudskom tijelu

Implantati I l t ti umjetni k k a) ugraen i k j t i kuk: ) korodiran, b) novi neugraen di i Na koroziju implantata u ljudskom tijelu utjeu: koncentracija iona, brzina fluida tjelesnih tekuina, pH fluida (obino je pH < 7), tjelesna temperatura 370C, mehanika naprezanja, vrsta materijala te nain i kvaliteta izarde. Treba naglasiti da pojava korozije implantata izaziva vrlo bolne reakcije kod pacijenta te dovodi do loma implantata kojeg se mora zamijeniti.

Korozija uz mehanika naprezanja

Napetosna k N t korozija (SCC- St ij (SCC Stress Corrosion C C i Cracking) ki )
Nastaje na metalima i legurama pod zajednikim djelovanjem korozivne
okoline i vlanih naprezanja (zaostalih ili vanjskih).

Korodiranje metala napreduje bre nego u samoj korozivnoj okolini ili djelovanjem
samo vlanog naprezanja.

Posljedica je raspucavanje i lom metala.

Lom metalnog materijala

Pukotina koja moe ii po granicama (interkristalno) ili preko kristalnih zrna (transkristalno)

Lom metalnog materijala

Korozijski zamor (corrosion fatigue)

Nastaje na metalima izloenim Oteenje metala i lom dogaa se
bre nego kada djeluju cikliko naprezanje ili korozivna okolina svaki zasebno.
Maks simalno nap prezanje (N/m 2) mm

istovremenom djelovanju ciklikih naprezanja i korozivne okoline.

Zrak Granica za zrak Uz natrijev klorid Voda

Posljedica je lom koji je vrlo esto

uzrok katastrofa .

Broj ciklusa Broj ciklusa

Korozivna okolina

Pukotina nastala korozijskim zamoru materijala, poveanje 60x

Tarna korozija, korozija djelovanjem trenja (Fretting corrosion)

Optereenje Pomicanje

na kontaktnoj povrini materijala koji su pod optereenjem, djelovanjem vibracija, vibracija klizanja i korozivne okoline (npr. osovine i leita)

Nastaje

Ima izgled ljebova i rupica

Konstrukcijski element oteen tarnom korozijom

Erozijska korozija
Smjer kretanja fluida

Nastaje zajednikim djelovanjem korozije i erozije Fluid velikom brzinom mehaniki odstranjuje zatitne
slojeve na metalu pa je metal svaki put iznova izloen djelovanju korozije

Metal

Posebno je opasna u cijevima jer dovodi do oteenja

stijenki cijevi i curenja fluida

Brzina protoka fluida ima vanu ulogu. Treba nastojati da ta brzina bude optimalna za odreeni materijal cijevi i vrstu fluida (npr. njegovu korozivnost).

Rupa na mjedenoj cijevi nastala erozijskom korozijom

Najei uzroci i mjesta djelovanja erozijske korozije u metalnim cijevima

Utjecaj brzine strujanja fluida na nastajanje erozijske korozije: j j j j j j j j a) Udar fluida, b) Turbulentno strujanje

Kavitacijska korozija

Posljedica zajednikog djelovanja kavitacije i korozije izdubljivanjem metala Nastaje na metalnoj povrini u kontaktu s elektrolitom gdje razlika tlakova u elektrolitu oslobaa mjehurie elektrolita koji se razbiju o metalnu povrinu i uzrokuju l k li i k j lokalizirane d f deformacije i rupiastu k ij i t koroziju metala. ij t l Povrina postaje hrapava zbog odnoenja metala s povrine. Debljina metala u podrujima najveeg napada kavitacijske korozije bitno se smanjuje.

Mjehurii fluida

Metal

Shema nastajanja kavitacijske korozije

Mjehurii u udarnom fluidu implodiraju na povrini metala u podrujima toka fluida gdje tlak naglo padne Eksplozivni udar prekorauje granicu razvlaenja metala Nastaju teka oteenja i gubitak metala

Primjeri kavitacijske korozije

Oteenje nastalo kavitacijskom korozijom rotora pumpe

Oteenje brodskog kavitacijskom korozijom

kormila

Korozija izazvana lutajuim strujama

Javlja se na podzemnim objektima, posebno cjevovodima, ali i na
poluukopanim spemnicima, koji nisu zatieni katodnom zatitom

J lj se i na b d i u l k Javlja brodovima lukama ako se o t j pojavi ne vodi rauna k toj j i di Korodiraju nezatieni objekti jer postaju anode

Izvor istosmjerne struje

- +
Cijev zatiena katodnom zatitom Struja Nezatiena cijev Korozijom inducirana anoda Tlo Anoda

POSTUPCI ZATITE METALA OD KOROZIJE

Legiranje Odabir materijala

Konstrukcijske mjere

POSTUPCI ZATITE
Privremene mjere j

Tehnoloke mjere

METALA
Elektokemijske mjere j Inhibitori Prevlake

ODABIR MATERIJALA
je prvi i najvaniji postupak zatite metala od korozije k ij tete od korozije su najee zbog loeg odabira materijala Treba odabrati primjeren materijal (najbolj (najbolju kombinaciju s obzirom na mehanika naprezanja, na radnu okolinu materijala i cijenu)
Za nove uvjete primjene materijala ispitivanja u zadanim radnim uvjetima napraviti dodatna

ZATITA METALA LEGIRANJEM utjecaj legirajuih l l i j ih elemenata na k t koroziju metala ij t l

Cr nastajanje pasivnih filmova na eliku (11 12 % Cr je minimum); 18 20 % Cr standard, 25 30 % Cr najvea zatita ali loija mehanika svojstva Ni nastajanje pasivnih filmva, repasivacija, dobra mehanika svojstva Mn slino kao Ni , ali nastaje MnS to dovodi do rupiaste korozije Mo uz Cr stabilizira pasivne filmove, ali nastaju rupiasta i korozija u procjepu C stvara karbide i interkristalnu koroziju Si pasiviranje i bolja mehanika svojstva N smanjuje osjetljivost na rupiastu koroziju, poveava otpornost na tarnu koroziju Ti/Nb nastaju karbidi, bolja / vrstoa, smanjuje interkristalnu koroziju Indeks otpornosti elika na rupiastu (pitting) koroziju Pitting Resistance Index PRE = % Cr + 3.3 % Mo + 18 % N

Effect of adding Cr is to decrease corrosion rate at korozije potential Utjecaj legirajueg elementa kroma, Cr na brzinu a given elika

Po otencijal

Brzina korozije Dodani Cr znatno smanjuje brzinu korozije elika

TEHNOLOKE MJERE ZATITE METALA

Snienje

temperature elektrolita sporija reakcija korozije (osim za kipuu vodu jer izlazi kisik)

S Smanjenje b i j j brzine elektrolita vea b i l kt lit brzina elektolita vea l kt lit korozija (osim za nehrajue elike koji su otporniji na veoj brzini, a korodiraju u stagnantnim uvjetima) Vrlo velika brzina elektrolita - jaka erozijska korozija i kavitacijska korozija Smanjenje koncentracije agresivnih plinova u radnoj okolini (npr (npr. tvornici, pogonu) Deaeracija (uklanjanje zraka, a s njim i kisika) iz radnih fluida

KONSTRUKCIJSKE MJERE ZATITE

Prilagoditi konstrukcijsko rjeenje u cilju izbjegavanja kasnijih problema s korozijskim oteenjem konstrukcije

Zatita od udara mlaza

loe

loe

loe

bolje

loe

loe

dobro

loe

dobro

loe

dobro

loe

dobro

loe

dobro

dobro

loe

dobro

Korozivni fluid

loe

dobro

loe dobro loe

dobro

ELEKTROKEMIJSKI POSTUPCI ZATITE OS U C METALA

ELEKTROKEMIJSKI POSTUPCI ZATITE

Katodna zatita

Anodna zatita

Vanjskim izvorom V j ki i istosmjerne struje

rtvovanim anodama

Vanjskim izvorom istosmjerne struje

rtvovanim t i katodama

PRINCIP KATODNE ZATITE

Metal koji e rado korodirti ima potencijal u aktivnom podruju. Koritenjem katodne zatite vanjskim j j izvorom istosmjerne struje podie se potencijal (rafirano) to oznaava iznos zatitne struje.

Potencija E al,

Kod katodne zaite vanjskim izvorom struje brzina anodne reakcije (otapanje metala ) e se smanjiti a katodne poveati i smanjiti e se elektrodni potencijal. Snabdijevanjem metala elektronima iz vanjskog izvora istosmjerne struje smanjuje se brzina korozije metala. To je princip katodne zatite.

Gustoa struje, i

KATODNA ZATITA VANJSKIM IZVOROM ISTOSMJERNE STRUJE - U TLU

Zrak Povrat
Izvor istosmjerne struje

Anoda

Tlo
Tok struje

Katodna zatita vanjskim izvorom istosmjerne struje spremnika

KATODNA ZATITA VANJSKIM IZVOROM ISTOSMJERNE STRUJE (NARINUTOM STRUJOM) - U MORSKOJ VODI

Izvor istosmjerne struje Izolirani kabel anode Morska voda Povezivanje zatiene konstrukcije s negativnim polom izvora istosmjerne struje

Anoda Zatiena konstrukcija Primjer katodne zatite narinutom strujom konstrukcije koja je djelomino uronjena u morsku vodu

KATODNA ZATITA VANJSKIM IZVOROM ISTOSMJERNE STRUJE ZATITA BRODA

Referentna elektroda Izvor istosmjerne struje

Anoda Izolatorski tit

KATODNA ZATITA SA RTVOVANOM ANODOM - U TLU

Zrak Zrak
Katoda zatiena cijev Anoda iz magnezija g j

Tlo
Katodna zatita rtvovanom anodom cjevovoda u tlu

Primjer povezivanja rtvovane anode i tiene metalne cijevi (katode)

Zavarivanje kabela rtvovane anode za metalnu cijev (katodu) u tlu

Nakon zavarivanja dio se mora zatititi prevlakom

KATODNA ZATITA SA RTVOVANOM ANODOM (PROTEKTOR) U MORSKOJ VODI

Morska voda rtvovana anoda (protektor) iz aluminija Izolirani kabel za povezivanje rtvovane anode (protektora) sa zatienom konstrukcijom Zatiena konstrukcija u Z ti k t k ij morskoj vodi

Primjeri rtvovanih anoda razliitih izvedbi s obzirom na mjesto i nain njihove uporabe

rtvovana anoda

rtvovane anode

Primjer katodne zatite rtvovanim anodama krmenog dijela brodskog trupa (zatita osovine, tr pa ( atita oso ine propelera i kormila)

ANODNA ZATITA
Transpasivno stanje (korozija) Pasivno stanje metala

Anodnom zatitom podie se

potencijal metala ili legure (npr. elika) iz aktivnog u pasivno stanje, pri emu se brzina korozije znatno smanjuje, a postignuta se pasivnost elika odrava.

Pot tencijal, E

Pasivnost osigurava nastali zatitni

Aktivno stanje ( o o ja) (korozija) Gustoa struje, i film na eliku.

Oteenjem zatitnog filma korozija Otee je at t og a o o ja

elika e opet tei dalje (vrlo opasno).

Anodna

Dijagram ovisnosti gustoe struje i o potencijalu E

zatita vrijedi za one kombinacije metal / okolina gdje se moe postii pasivnost metala i onda tii i t t l d dalje odrati.

Primjer P i j anodnom zatitom zatienog spremnika i metala koji se moe d tit ti ik iz t l k ji pasivirati

Senzor potencijala

Kontrola potencijala

Istosmjerna struja

Katoda Npr. kiselina ki li Referentna elektroda Spremnik p

ZATITA METALA PREVLAKAMA

ZATITA METALA PREVLAKAMA

Najraireniji postupci zatite metala

PREVLAKE

ANORGANSKE

ORGANSKE

METALNE

NEMETALNE

NEMETALNE

POSTUPCI PRIPREME POVRINE METALA

Mehanika predobrada Odmaivanje Kemijska obrada Kemijsko i elektrokemijsko poliranje

mehaniko poliranje na tocilima elektrokemijsko poliranje kemijsko poliranje pasiviranje

grebanje ili etkanje

abrazivnim sredstvom u bubnjevima koji rotiraju

kade s odmav odmav.

(luine, trikloretilen)

nagrizanje dekapiranje b d obrada

obrada mlazom vode

(50 d 1500 P ) do Pa)

elektrokemijsko odmaivanje odmavanje ultrazvukom

elektrokemijska

pjeskarenje (SiO2 ili metalna sama)

bruenje (brusne ploe)

Pjeskarenje ienje brodskog trupa prije izvoenja zatite od korozije

METALNE PREVLAKE

POSTUPCI ZATITE METALA METALNIM PREVLAKAMA

FIZIKALNI

KEMIJSKI

Vrue uranjanje Metalizacija prskanjem Nataljivanje i navarivanje

Platiranje

Galvanotehnika

Oblaganje

Izmjena iona Redukcija u otopini

Difuzijska metalizacija

FIZIKALNI POSTUPCI Vrue V uranjanje j j

Taljevina metala ( Zn, Sn, Pb, Pb- legura ili Al ) pokrivni metal

elina radna kada

Metalni izradak koji se zatiuje ( najee: iz ugljinog elika ili lijevanog eljeza; rjee Cu i druge legure ) osnovni metal

Uvjeti: 1 O 1. Osnovni metal mora i ti znatno vie t lit od pokrivnog i t l imati t i talite d k i
2. Da metali stvaraju zajedniku leguru Zatiuju se: limene ploe, trake, ice, cijevi, preani limeni proizvodi, sitni vijci, otkivci, odljevci idr.

Proizvodi iz pocinanih elika

Tehnoloki postupak pocinavanja vruim uranjanjem

Ispiranje vodom ienje elinih proizvoda u kadama s l i luinom ( H ~14) (pH 14) Brzo uranjanje u kiselu kupelj skidanje h kid j hre kiseline

Ispiranje vodom d

luine

Brzo uranjanje u kupelj s cink amonijevim kl id ij i kloridom agens za moenje povrine

1.

Proizvodi su pripremljeni (posloeni) za uranjanje u rastaljni cink

Hlaenje pocinanih proizvoda vodenim mlazom

Uranjanje proizvoda u rastaljni cink

Goto Gotovi proizvodi

2.

Pocinani P i i proizvodi i di izvueni iz rastaljenog cinka

Rastaljeni cink

Metalizacija prskanjem
Preduvjet: metnu povrinu uiniti hrapavom radi dobrog prianjanja
Mlaznica za dovoenje gorive smjese plinova

ica Plamen

Metalizirani sloj mora dati podlozi zatitna svojstva

Podloga

Mlaznica za dovoenje komprimiranog zraka ili nekog drugog plina

Mlaz plinova i rasprenih kapljica metala; udaraju o podlogu brzinom od 50 do 850 ms-1

Pojednostavljen prikaz pitolja za metalizaciju prskanjem

Mogu se nanositi svi metali ili legure ( podloge se zagriju smo od 50 do 2000 C).

Platiranje j
Nanoenje metalnih prevlaka na metale postupcima plastinog deformiranja Proizvodi se nazivaju bimetalima ili obuenim metalima

Oblaganje se izvodi hladnim ili vruim valjanjem; vruim preanjem

Jezgra g

Obloga - obostrana (moe i g ( jednostrana) zatitni metal ili legura

Nataljivanje i navarivanje
Nataljivanje
Lijevanje metalne prevlake na osnovni metal pri temperaturi nioj od od njegova talita nanose se leajne legure, Pb, Cu na podloge od ugljinog elika, Cu i njegovih legura izvori topline plamenici i dr.) (plinski

Navarivanje
Metalna se podloga prevlai drugim metalom pri temperaturi vioj od talita oba metala (srodno zvarivanju) slui za zatitu od korozije i za poveanje otpornosti na troenje, eroziju, udarce izvodi se iz praka tvrdih legura otpornih na koroziju izvodi se razliitim metodama zavarivanja (najee elektroluni postupak)

Navareni nehrajui elik otpran na koroziju

Ugljini elik

Difuzijska metalizacija
Kroz kristalnu reetku osnovnog metala difundiraju atomi pokrivnog metala tako da nastaju legure ( npr. supstitucijski ili intersticijski kristali mjeanci) Legura nastaje procesom difuzije tvari u neposrednom dodiru (od vee ka manjoj k j j koncentraciji d k se one ne i j d ) i prakaste smjese zagrijavanjem t iji dok izjednae) iz k t j ij j predobraenih predmeta koje metaliziramo (ima vie razliitih postupaka). Postupci: erardiziranje ( prevlaenje legurama Zn) Alitiranje (prevlaenje legurama Al) Inkromiranje (prevlaenje legurama Cr) Termosiliciranje (prevlaenje legurama Si i silicidima) Termoboriranje (prevlaenje legurama B i boridima)

Primjena: predmeti malih i srednjih dimenzija ( konstrukcijski i alatni ugljini elici) erardiziranje - najee za crne metale; najvie se koristi

KEMIJSKI POSTUPCI Galvanotehnika ( galvanostegija ili elektroplatiranje) G l t h ik l t ij l kt l ti j ) +

M Anoda Me z+ Me z+ Me z+ Me z+ Katoda metal kojeg zatitujemo slojem korozijski otpornijeg (plemenitijeg metala) M Izvor istosmjerne struje niskog napona j g p

Elektrolit vodena otopina s ionima metala Mez+koji e se redukcijom istaloiti na povrinu metalnog izratka kao metal M (postupak elektrolize)

Primjer: Galvanizirani elik anodna prevlaka Zn

Korozivna okolina Sloj cinka, Zn (Anoda)

elik (Katoda)

Troi se Zn iz prevlake i tako titi elik od korozije

Primjer: katodna prevlaka ( Sn) na eliku

Fe2+ Sn elik Anoda Sn ( Katoda)

Oteti li se kositreni sloj (Sn) korodirati e elik koji je anodan u odnosu na kositar Primjer : konzerve za hranu, kojima se tijekom transporta i skladitenja otetila Sn prevlaka, na rubovima su crveno smee zbog oteenja Sn prevlake. Boju daje korozijski produkt eljeza iz elinog lima (hra).

Korozija elinog lima nakon oteenja Sn prevlake

Metalizacija ionskom izmjenom

Primjer: Pobakrivanje elika u vodenoj otopini bakrenog sulfata prema jednadbi: Fe + CuSO4 FeSO4 + Cu Oksidacija: Fe Fe2+ + 2e Redukcija: 2e R d k ij 2 + C 2+ C ( t l i se na lik ) Cu Cu taloi eliku)

Pobakreni lik P b k i elik

SO42Cu2+

Fe2+

Elektrolit vodena otopina CuSO4

Cu

Metalizacija redukcijom iz otopine

Redukcija iona : Ag, Cu ili Au u metal prevlake Posrebrivanje O = H C OH + 3 OH - + 2 Ag+ g Formaldehid HCOO - + Formijat- ion* 2 Ag g

* Formijat- ion (anion

mravlje kiseline)

pH > 7 H

elektrolit

+ uronjeni bakar posrebreni Cu

ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE

ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE

OKSIDNE

FOSFATNE

NITRIDNE

Prevlake nastaju: - toplinskim - kemijskim - elektrokemijskim metodama

Prevlake moraju zadovoljavati: j j - debljinom sloja (ne mijenjaju dimenzije) - prianjanjem na podlogu - kompaknostu sloja - bojom prevlake - otpornou na vanjske uvjete - dekorativnou

OKSIDNE PREVLAKE Na eliku

Postupak: Bruniranje
- najraireniji postupak
- temperatura: 135 142 C; - vrijeme trajanja: 20 60 minuta - iz alkalnih, kiselih ili otopina soli gdje se dodaje NaNO3 kao oksidans - nastaje Fe3O4 (magnetit) debljine 2 m - ne mijenjaju se dimenzije, - na kraju se metal naulji koristi se u industriji naoruanja zatita za atmosferske uvjete

Na aluminiju N aluminijuij i Na l

FOSFATNE PREVLAKE
POSTUPAK: -

Fosfatiranje F f ti j

Najvie se koriste za eljezne materijale Fosfatni sloj raste postupno:

Izgled prevlake : - grubo granulirana prevlaka za naknadno nanoenje organskih premaza; debljine - 10 - 20 m - finozrnata prevlaka; debljine 5 10 m Svojstva fosfatne prevlake dobra: - ne provode elektrinu struju - upijaju 2 3 puta vie ulja nego povrina metala, to je vano za podmazivanje; trenje je manje u odnosu na metal - u sluaju oteenja nee doi do galvanskog lanka jer prevlaka pokazuje veliki otpor ka elektrinoj struji - loa: - neotporne na kiseline i luine - slaba mehanika svojstva, neotpornost na troenje, savijanje l b h ik j j ij j - radna temperatura do 600 C

NITRIDNE PREVLAKE
POSTUPAK: Nitriranje Povrinsko uvoenje duika u elik Tvrdo nitriranje: do 700 m debljine za postizanje mehanike otpornosti Izvodi se na toplinski obraenom specijalnom eliku koji je legiran Cr, Mo i V jer ti elementi lake primaju N na 650 C poinje stvaranje postojanih nitrida (ravnomjerni sloj ) tvrdoe 1200 HV izdrljivih do 500 C ), HV, C (za cilindre motora motora, leajeve osovina, tamo gdje elimo popraviti tvrdou povrinskog sloja) Antikorozivno nitriranje: do 60 m debljine - Izvodi se iz atomarnog N na niskoj temperaturi, iz NH3 (amonijaka). NH3 se raspada na N + 3H 2N N2 2H H2 - Mali dio atomarnog duika prodire u metal i legira ga, nastaje intermetalni nitrid - Dijelovi koji se ne ele nitrirati prekriju se slojem kositra Sn debljine 20 m. ( titi elike od atmosferske korozije i vodene pare)

Primjer zatine od korozije lima karoserije automobila

koriste k i t se 3 zatitne prevlake:1.) metalna - Z tit l k 1) t l Zn, 2 ) anorganska 2.) k nemetalna fosfatna i 3.) organska prevlaka, boja u razliitim debljinam asloja
Fosfat elik Zn ili Znlegura elik

Organska prevlaka (boja, engl. paint)

Fosfat elik Zn ili Znlegura Fosfat elik Zn ili Znlegura elik elik

Fosfat elik Zn ili ZnZn legura elik

a)

b)

ORGANSKE PREVLAKE (PREMAZI, (PREMAZI BOJE)

ZATITA METALA OD KOROZIJE ORGANSKIM PREMAZIMA

Najraireniji postupci zatite metala od korozije ZATITNO DJELOVANJE Poveava elektrini otpor u krugu anode i katode Slui kao barijera izmeu povrine metala i korozivne okoline TROKOVI Relativno niska cijena (ovisi o veliini objekta i vrsti premaza) Moe se izvoditi i na lokaciji objekta i u industrijskim pogonima TRAJNOST Ovisi O i i o k lit ti pripreme kvaliteti i povrine, izboru premaza te nainu i kvalteti nanoenja
j g Kratkotrajni: do 5 godina Srednja trajnost: 5 do 10 godina Dugotrajni: 10 do 20 godina

tite metalni objekti u zatvorenom prostoru, vani na otvorenom prostoru u vodi (slatkoj, boatoj, morskoj) i sl. Daju i dekorativan, estetski efekt zatienom objektu, metalnom predmetu, itd. Nije primjenjiva za unutarnje konstrukcijske elemente (sloene sklopove, i sl. ) kao niti na povienim temperaturama (goriva). Mijenja dimenzije izratka zbog debljine nanesenih slojeva premaza. Lako se trenjem moe otetiti.

Komponente organskog premaza

+
Vezivo

+
Otapalo Organski premaz (boja)

Pigment + Aditivi

Vezivo
Je najee materijal (smola) organski polimerni

Otapalo
Je ili voda ili neki organski spoj ( aceton, metil etil keton, butanol, ksilen, itd.) koji isparavaju Otapalo: olakava nanoenje smanjuju viskoznost premaza prevlake,

j p p Povezuje komponente premaza i vee ga za metalnu podlogu Odreuje: fizikalne karakteristike premaza Vezivo daje naziv (epoksidni, alkidni idr.) i kemijske premazu

Suhi premaz: na metalnoj povrini ostaju vezivo i pigment

Pigment
prakast , anorganski ili organski spojevi; daju boju, a mogu imati i inhibitorski karakter

VEZIVA
neisparljivi dio premaznih sredstava osiguravaju stvaranje koherentnog, neprekidnog sloja koji potpuno prianja uz podlogu odreuju mehanika i kemijska svojstva prevlake odreuju naine pripreme povrine odreuju naine nanoenja premaza d j i j to su: biljna suiva i polusuiva ulja, celulozni derivati, klorkauuk, voskovi, gumene smjese, silikoni, cement, emajl, metali i dr.

PIGMENTI
prakaste fino dispergirane anorganske ili organske tvari s velikim indeksom loma liki i d k l premazu daju boju i neprozirnost poveavaju kemijsku i toplinsku postojanost te mehanika svojstva premaza j t

PUNILA
minerali koji se dodaju premazu umjesto jednog dijelapigmenta poboljanje mehanikih i toplinskih svojstava premaza te nie cijene

OTAPALA I RAZRJEIVAI
otapaju veziva premaza i smanjuju viskozitet premaza utjeu na teljivost i brzinu suenja premaza utjeu na karakteristike nanoenja premaza i sjaj razrjeivai se dodaju neposredno prije nanoenja ako je viskoznost premaza via od one potrebne za nanoenje razrjeivai su smjese organskih otapala otapala se koriste i za skidanje starih premaza

DODACI
tvari koje se dodaju premazima u cilju poboljanja nekih njihovih svojstava omekivai sikativi (ubrzavaju suenje premaza) sredstva za sprjeavanje taloenja sredstva za kvaenje

Vezivo Veziva: polimeri (smole) koji su u tekuem ili prakastom stanju

Dva naina otvrdnjavanja veziva: 1. Kemijskom reakcijom 2. Isparavanjem otapala

1. Otvrdnjavane (suenje) veziva kemijskom reakcijom

1. 2. Isparavanje otapala Sloj premaza dalje kemijski reagira: Oksidacijom s kisikom iz zraka ili S dodanom kemikalijom za umreavanje ili Dodatnim zagrijavanjem ili Djelovnjem UV-svjetla

2. Otvrdnjavanje (suenje) isparavanjem otapala

Suenje se postie samo isparavanjem otapala

Iz navedenih vrsta veziva i naina suenja premaza vrlo je vano ekati propisano vrijeme suenja do j j g j nanoenja slijedeeg sloja pokrivnog premaza

Veziva koja kemijski otvrdnjavaju uljno smolni lakovi

uljne alkidne smole uretan uljno/alkidne smole epoksidne smole Otvrdnjavaju oksidacijom na zraku

2k (dvokomponentne) epoksidne smole 2k poliuretanske smole

Otvrdnjavaju kemijskim umreavanjem

silikonske smole

Otvrdnjavaju apsorpcijom vode

Veziva koja otvrdnjavaju isparavanjem otapala

klorirani kauuk vinil bitumen celuloza

Pigmenti
Uloga pigmenta: Osiguravaju sntikorozivno djelovanje premaza H2O O2 Predstavljaju barijeru izmeu povrine metala i okoline Daju boju premazu (dekorativan efekt) Osiguravaju premaza (uz punila) bolja mehanika svojstva Pigmenti mogu biti: Anorganski Organski Sintetski

Premaz Metal a) premaz bez pigmenta Metal b) premaz s barijernim pigmentom

U premazima s inernim pigmentima ili punilima oni djeluju kao fizike barijere i oteavaju dotok molekula vode ili kisika do povrine metala

PODJELA ORGANSKIH PREVLAKA ( PREMAZA, BOJA )

PREMAZI, BOJE ,
SUE SE ISPARAVANJEM OTAPALA OTVRDNJAVAJU KEMIJSKOM REAKCIJOM

Akrilni

Vinilni

Bitumen

Dvokomponentni D k t i premazi, 2k
Poliesterski Poliuretanski Epoksidni

Premazi koji otvrdnjavaju u vlazi

Oksidacijski suivi premazi

Poliuretanski (za vlagu) Alkidni Uljni Epoksi esterski

Zn-silikatni

Nanoenje organskog premaza, boje

I. I Povrina metala kojeg zatiujemo mora biti: oiena otpraena odmaena oiena, otpraena, odmaena, suha (vrijede metode iz tablice pripreme povrine ovisno o dimenzijama proizvoda, itd.) II. Za odabrnu metodu nanoenja pripremimo sredstva nanoenja (prskalice, etke, j p p j (p kistove, valjke itd.) te propisano razrijeenje premaza
Ovisno o vrsti premaza proizvoaa: potivati upute

Redosljednanoenja premaza

2. Pokrivni premaz 1. Pokrivni 1 P k i i premaz 1. Temeljni premaz Metal

Za vrijeme suenja izmeu nanoenja premaza (ako se ne potuje tada premaz nije kvalitetan) Ako nema dovoljno premaza za 2. pokrivni sloj moe se uzeti neki drugi premaz, ali se mora paziti na kompatibilnost premaza (ako nisu kompatibilni - loa zatita od korozije - nakon kratkog vremena premaz se lj ti) ljuti)

Svojstvo teenja premaza tiksotropnost mijeanjem se sniava, a prestankom mijeanja poveava viskozitet. Premaz nee tei niz vertikalne povrine.

Debljina premaza: nisu dobri ni pretanki niti predebeli slojevi

Tablica kompatibilnosti premaza

Proces vrednovanja i odabira sustava zatite organskim premazima

Zahtjevi zatite Konstrukcijski K t k ij ki materijal Stupanj pripreme povrine Vijek trajanja Odabir veziva

Korozivnost okoline

Temeljni premaz

Pokrivni premaz

Vrednovanje

Sustav zatite organskim g premazom

Uobiajena sredstva za nanoenje organskih premaza

Kist

Valjak

Zatita premazima je vrlo esta. Pri nanoenju organskih premaza treba koristiti zatitna osobna sredstva jer su isparavanja otapala i sitne kapljice premaza opasni za zdravlje Osigurati radni prostor od vatre, i k iskrenja i sl. j l

Zrana prskalica za nanoenje premaza (obino u industriji i manjim pogonima)

Nanoenje premaza pricanjem

Nanoenje premaza valjkom

ZATITA METALA INHIBITORIMA

ZATITA METALA OD KOROZIJE INHIBITORIMA

Inhibitori

kemijski spojevi koji reagiraju s povrinom metala ili s korozivnom okolinom u kojoj se taj metal nalazi te daju metalu odreenu vrstu zatite (najee adsorcijom na povrini metala stvaranjem zatitnog filma) Usporavaju koroziju tako da: poveavaju svojstva anodne i katodne polarizacije, usporavaju difuziju iona do povrine metala, poveavaju elektrini otpor povrini metala.

Klasifikacija inhibitora

Anodni Pasiviraju povrinu metala oksidirajui a o anioni: nitritni, kromatni, nitratni p pasiviraju elik j u odutnosti kisika (moraju se stalno kontrolirati jer manjak izaziva rupiastu koroziju)

Katodni K t d i Organski Usporavaju katodnu reakciju (precipitiraju na katodne povrine). Tri mehanizma djelovanja: 1) Otrov za katode 2)Sprjeavajem katodne reakciju 3) Eliminacijom kisika (Na2SO3) As i Sn spojevi sprjeavaju H+ ; Ca, Zn i Mg stvaraju oksidne filmove I anodni i katodni inhibitori preko cijele povrine nastaje hidrofobni film kationski (amini) anionski (sulfonati) Precipitacijski Indirektno blokiraju i anodna i katodna mjesta Silikati i fosfati Isparljivi U zatvorenim prostorima isparavaju iz izvora i stvaraju film na povrini p metala

Neki inhibitori za metale u razliitim elektrolitima

Sustav Inhibitor Metal Koncentracija

Kiseline

Etilanilin
Piridin f ilhid i Pi idi + fenilhidrazin

Fenilakridin

Ostalo

Tiourea

(...........nastavak)

Vode V d
Pitka Polifosfat elik, lijevano eljezo

Rashladna

elik, lijevano eljezo

Morfolin Kotlovna Polifosfat Morfolin Hidrazin Amonijak Oktadecilamin Razliito Eliminator kisika Neutralizator Razliito

(,,,,,,,,,,,,,,,,,,,nastavak)

Hlaenje motora Boraks Glikol/voda Slana voda Imidazolin Morska voda Ovisno o pH Boraks + BMT

Privremena zatita
tijekom transporta tijekom skladitenja meuoperacijska uvanja rezervnih dijelova Izvodi se: pakiranjem u vakuumiranjem plastine vreice i

obmatanjem masnim papirima dodavanjem u ambalau odvlaivaa zraka (npr silikagel) (npr. mazanjem uljem ili mastima

Vano je da je privremena zatita efikasna i da se lako uklanja s proizvoda (po mogunosti bez dodatnih trokova)

Uklanjanje zatitne folije

METODE OTKRIVANJA KOROZIJSKIH OTEENJA

METODE ZA OTKRIVANJE KOROZIJSKIH OTEENJA

Rendgenske ili - zrake

Nedetektabilna pukotina

Rupica

Detektabilna pukotina

Uzorak koji se ispituje p j Fotografski film

Razvijeni film

Princip radiografije
Ispitivanje se izvodi na licu mjesta in situ dakle metodom bez razaranja (rezanja i uzimanja uzorka)

Ultrazvuna glava

Ispitivani materijal

Ultrazvuni odjek

Rupica Poetni impuls

Odziv od rupice p oteenje Odziv od podloge

Prijemnik impulsa Osciloskopski ekran

Princip ispitivanja metala ultrazvunom metodom

Tekui penetrant p
Neke tekue tvari kao parafin imaju sposobnost penetrirati (ui) u vrlo p j p p ( ) uske pukotine koreiste se za identifikaciju pukotina

Nakon uklanjanja vika, dodaje se tvar - razvija koji oboji fluid penetranta ili ga uini fluorescentnim

Iza toga slijedi vizualni pregled ispitivanog materijala (konstrukcijskog elementa)

Fluorescentni penetrant uinio je pukotinu vidljivom