Master Plan Jahorina - Srpski

Strategisches Entwicklungskonzept Hotel Jahorina und kreatives Entwicklungsleitbild fr die Destination Jahorina Berichtsentwurf (Stand 21.
Juni 06)
Seite
TURISTIKI MASTER PLAN ZA JAHORINU BOSNA I HERCEGOVINA
Klijent: Ministarstvo trgovine i turizma, Vuka Karadia 4 Banja Luka, Republika Srpska Bosna i Hercegovina
Pripremili:
Hypo Alpe-Adria Consultants Sarajevo Dalmatinska 6 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina + 387 / 33 / 276 020 Fax+ 387 / 33 / 276 029 www.hypo-alpe-adria.ba
Kohl&Partner Tourism Consultantcy Internacional Bahnhofstrae 8 A-9500 Villach/Austria +43 / 4242 / 21 123 Fax +43 / 4242 / 29 553 E-Mail: office@kohl.at www.kohl.at
Horwath Consulting Zagreb Member of Horwath International Savska cesta 144 A 10000 Zagreb, Hrvatska + 385 / (0) 1 / 48 77 200 Fax+ 385 / (0) 1 / 48 77 205 E-Mail: horwath-consulting@horwath.hr www.horwath.hr
Turistiki Master plan za Jahorinu
Strana
Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................... 4
1.1. Poetna situacija ....................................................................................................................... 4 1.2. Definisani ciljevi......................................................................................................................... 4 1.3. lanovi Projektnog tima i njihovi zadaci.................................................................................... 4
2.
Analiza aktuelnog stanja na Jahorini............................................................... 7

2.1. Opte informacije ...................................................................................................................... 7 2.2 Pristup odreditu ....................................................................................................................... 9 2.3. Sokolac potencijalni aerodrom............................................................................................... 9 2.4. Infrastruktura i javne komunalne usluge ................................................................................. 10 2.5. Turistika infrastruktura na Jahorini........................................................................................ 10 2.6. Posjete turista ......................................................................................................................... 12 2.7. Turistika organizacija i informacije ........................................................................................ 12 2.8. Kljune institucije za destinaciju Jahorina............................................................................... 13
3. Analiza konkurenata........................................................................................... 15
3.1. Kolain - Bjelasica (Crna Gora) .............................................................................................. 15 3.2. Bjelolasica (Hrvatska) ............................................................................................................. 18 3.3. Kranjska Gora (Slovenija) ....................................................................................................... 20 3.4. Kopaonik (Srbija) .................................................................................................................... 22 3.5. Bjelanica (Bosna i Hercegovina) ........................................................................................... 24 3.6. Bansko (Bugarska) ................................................................................................................. 26 3.7. Poiana Brasov (Rumunija) ...................................................................................................... 28 3.8. Kljuni nalazi ........................................................................................................................... 30
4. 5. 6.
Trendovi u turizmu .......................................................................................... 32

4.1 Deset optih trendova u turizmu ............................................................................................. 32 4.2. Posebni trendovi u najboljim meunarodnim planinskim centrima ......................................... 37
SWOT analiza................................................................................................... 41
5.1. Snage i slabosti u turizmu ....................................................................................................... 41 5.2. Turistike mogunosti i prijetnje.............................................................................................. 42
Strateki koncept............................................................................................. 43
6.1. Zakljuci izvedeni iz Analize.................................................................................................... 43 6.2. Opti uslovi za uspjean razvoj Jahorine ................................................................................ 43 6.3. Put do uspjenog turistikog Master plana ........................................................................... 44 6.4. Turistika vizija za Jahorinu u 2016. godini ............................................................................ 45 6.5. Kljune strategije koje podravaju viziju.................................................................................. 46 6.6. Glavni nosioci pozicioniranja................................................................................................... 47
7.
Plan konkurentnosti ........................................................................................ 48

7.1. Meunarodni standardi za planiranje i Analiza nedostataka .................................................. 48 7.2. Parametri za odriv razvoj Jahorine........................................................................................ 51 7.3. Kapacitet prevoza na stazama i razvojni koncept................................................................... 52 7.3.1. Postojee iare i staze ....................................................................................................... 52 7.3.2. Kapaciteti sistema vertikalnog transporta i smjetajni kapaciteti......................................... 53 7.4. Investicije ................................................................................................................................ 54
8.
Prijedlog kljunih projekata............................................................................ 56

8.1. Prijedlozi projekata u svrhu poveanja konkurentnosti Jahorine............................................ 56 8.2. Pregled predloenih projekata ................................................................................................ 58 8.3. Predloeni projekti za Postojee podruje.............................................................................. 60 8.4. Predloeni projekti za Podruje porodinog i wellness turizma (Zona proirivanja 1)............ 80 8.5. Predloeni projekti za Sportsko podruje (Zona proirivanja 2) ............................................. 98 8.6. Projekti koji se preklapaju ..................................................................................................... 111
9.
Marketinke Strategije .................................................................................. 128

9.1. Vizija i pozicioniranje ............................................................................................................. 128 9.2. Marketinki plan za proizvode............................................................................................... 129 9.3. Jedinstvena marketinka komunikacija................................................................................. 137
Strana
10. Investicija i Plan izvoenja ........................................................................... 141

10.1. Kratak pregled plana investicija .......................................................................................... 141 10.2. Akcioni plan izvoenja ........................................................................................................ 146 10.3. Pitanje zatite ivotne sredine ............................................................................................ 147 10.4. Model poslovanja i upravljanja i privatizacija ...................................................................... 149
11. Preliminarne kalkulacije za glavne investicije ............................................ 154

11.1. Pretpostavke ....................................................................................................................... 154 11.2. Kljuni projekti smjetaj.................................................................................................... 156 11.3. Kljuni projekti - nekretnine................................................................................................. 182 11.4. Kljuni projekti - Objekti za rekreaciju................................................................................. 182 11.5. Kljuni projekti - Gastro i drugi objekti ................................................................................ 183 11.6. Rezime procjene poslovnog potencijala ............................................................................. 183 11.7. Ulaganja i poslovna procjena ski infrastrukture .................................................................. 184
12. Zakljuak i rezime ........................................................................................... 186 13. Dodatak .......................................................................................................... 187

13.1. Primjeri najboljih iskustava iz Austrije................................................................................. 187 13.2. lanak iz ISR-a (Revija meunarodnih iara)................................................................... 196
Strana
1. Uvod
1.1. Poetna situacija Hypo Alpe-Adria Consultants Sarajevo, u saradnji sa Kohl & Partner Tourism Consultancy International Austrija i Horwath Consulting Zagreb ima zadatak da pripremi Master plan razvoja turizma za planinski centar Jahorina. Osnovni cilj ovog Master plana je da pripremi strateke smjernice sa konkretnim radnjama u pogledu budueg razvoja turizma na Jahorini. Predloene radnje trebaju biti odrive, te u skladu sa stratekim smjernicama za prostorni i ekonomski razvoj regije.
1.2. Definisani ciljevi Za ovaj projekat identifikovani su sljedei kljuni ciljevi: Analiza i procjena postojeeg stanja Preporuke u pogledu rekonstrukcije, unapreenja i modernizacije podruja postojeeg planinskog centra Ispitivanje mogueg proirivanja podruja u budunosti Razvoj Jahorine u skladu sa Meunarodnim standardima za planiranje uspjenih planinskih centara Stvaranje stratekog okvira za budui razvoj Jahorine Ukazivanje na potrebne investicije Odrivost (u pogledu zatite okoline u skladu sa optimalnom ekonomskom profitabilnou)
1.3. lanovi Projektnog tima i njihovi zadaci U ovom poglavlju opisani su glavni zadaci svakog od lanova Projektnog tima.
Hypo Alpe-Adria Consultants Sarajevo: Voa projekta, koordinacija i upravljanje Odgovorni za spajanje razliitih dijelova projekta koje izvre razliiti lanovi Projektnog tima Priprema i Nacrt konanog izvjetaja
Strana
Kohl & Partner Tourism Consultancy International Austrija: Posjete i obavljanje intervjua na lokalitetu Aktuelni turistiki trendovi i posebni trendovi planinskog turizma SWOT analiza za turizam Razvoj Stratekog koncepta o o o o Opti uslovi za uspjean razvoj Razvoj jasne vizije i budueg pozicioniranja Definisanje kljunih strategija i osnovnih nadlenosti Razvoj Glavnih nosilaca pozicioniranja
Plan konkurentnosti o o o o o Definisanje Meunarodnih standarda za planiranje Uporeivanje sa aktuelnom situacijom na Jahorini Definisanje aktuelnih nedostataka Okvir za odrivi razvoj Definisanje polja djelovanja radi podizanja konkurentnosti
Predloeni projekti o o o Identifikacija potrebne turistike infrastrukture (ne ukljuujui planiranje staza i iara) za ljetnu i zimsku sezonu za svako od 3 podruja Odreivanje potrebnih investicija za predloenu turistiku infrastrukture (ne ukljuujui investicije za staze i iare) za svako od definisanih podruja Primjeri najbolje prakse iz Austrije
Horwath Consulting Zagreb: Posjete i obavljanje intervjua na lokalitetu Analiza postojee situacije Analiza konkurenata Preliminarna studija izvodljivosti za predloene projekte Marketinke strategije za Jahorinu Koncept za buduu turistiku organizaciju Jahorine Ideje, strategije i akcije u pogledu ponovnog prijavljivanja za Zimske olimpijske igre 2018. godine
Strana
Planeri staza i iara u saradnji sa GEOS Consulting ZT-GmbH : Ovaj tim se sastoji od gospodina Bojana Kriaja, gospodina Arnolda Puchera, gospodina Roberta Apschnera, gospodina Gntera Troya (Doppelmayr), gospodina Ericha Gummerera (Technoalpin) i gospodina Andreasa Berchtolda. Posjete lokalitetima Akcioni plan o Identifikacija akcija koje je potrebno preduzeti u pogledu vertikanog transporta (vrsta, lokacija, nosivost, itd.), staza (podruje, duina, irina, itd.) i pravljenja vjetakog snijega (potrebni snjeni topovi, tehniki podaci, snadbijevanje vodom, itd.)
Planiranje staza i iara Usaglaavanje kapaciteta sistema vertikalnog transporta sa smjetajnim kapacitetima Investicioni plan (vertikalni transport, staze, pravljenje vjetakog snijega) o Odreivanje potrebnih investicija za modernizaciju i proirivanje skijakog centra Jahorina u pogledu vertikalnog transporta, staza, pravljenja vjetakog snijega i drugih povezanih investicija (npr. vozila ratrak)
Pitanja zatite ivotne sredine Prostorno ureenje i planiranje
TMC Hotels & Resort, Hrvatska: Akcioni plan o o Definisanje vrste i veliine potrebne turistike suprastrukture (smjetajni kapaciteti) za postojei centar (projekti hotela od broja 1 do broja 6) Lokacija za projekte hotela
Investicioni plan o Odreivanje potrebnih investicija za predloenu turistiku suprastrukturu za postojei centar (projekti hotela od broja 1 do broja 6)
Preduzee Projekt AD, Banja Luka: Posjete lokalitetima Pruanje informacija, materijala, mapa i sl. u pogledu prostornog planiranja Uee na razliitim radionicama Priprema mapa za lokacije predloenih projekata
Agencija EUROMarketing Pale, Istono Sarajevo: Pruanje informacija u pogledu analize postojeeg stanja Organizacija sastanaka i obilazaka Marketinka organizacija
Strana
2. Analiza aktuelnog stanja na Jahorini

2.1. Opte informacije Poloaj: Planinski centar Jahorina se nalazi u jugoistonom dijelu Bosne i Hercegovine. Jahorina se prostire od 4339'' do 4347'' sjeverne geografske irine i od 1831'' do 1843'' istone geografske duine od Grinia. Jahorina sa najviim vrhom Ogorjelica (1.916 m), pripada Dinarskom planinskom sistemu. Pravac pruanja planine je jugoistok-sjeverozapad. Duina cijelog masiva Jahorine s ograncima iznosi oko 25-30 km, a irina od 5-15 km. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu meu najljepe i najpoznatije ski-centre. Ostale planine u ovom planinskom lancu su: vrsnica, Prenj, Bjelanica, Treskavica, Zelengora i dr1. Jahorina s administrativnog aspekta pripada dvjema optinama: Pale (vei dio prostora koji je ukljuen u Master Plan) i Trnovo. U optini Pale ivi 26.959 stanovnika a u optini Trnovo 2.594. Postoji priblino 70 naselja iji su stanovnici preteno starije dobi. Gustina naseljenosti u predjelu Pala iznosi 54,79 stanovnika po m, a na prostoru optine Trnovo 22,97 stanovnika po km2. 30% prostora Jahorine je urbano podruje i ini 20% prostora optine Pale. Jahorina obuhvata jedno selo, ator, koje stanovnici koriste samo tokom vikenda. Udaljenost Jahorine do veih gradova u regiji je slijedea: Jahorina - Sarajevo 28 km
Jahorina - Banja Luka 310 km Jahorina - Beograd Jahorina - Zagreb Jahorina - Ljubljana 320 km 450 km 580 km
Klima Planina Jahorina predstavlja izuzetno vaan prirodni potencijal smjeten u jugoistoom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Posjeduje raznovrsne prirodne resurse povoljne za ivot ljudi i ekonomski razvoj naselja u okruenju, od kojih su najvanije ume i umsko zemljite, vodni rersursi, planinski vrhovi i padine u kombinaciji sa stepenastim oblicima reljefa. Kombinacija razliitih oblika 2 reljefa je izuzetno povoljna za razvoj zimskog turizma u ovom dijelu Evrope.
1 2
Izvor: Dr Ljubo J. Mihi, Jahorina i Trebevi planine XIV zimske Olimpijade, Pale 1987 g. Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina
Strana
Meu prirodnim vrijednostima koje doprinose razvoju turizma, a posebno zimskog, klima zauzima znaajno mjesto. Klima je znaajan prirodni faktor u turistikoj valorizaciji planine Jahorine prvenstveno kao direktna turistika vrijednost. Glavni inioci koji opredjeljuju karakter klime Jahorine su njen geografski poloaj, udaljenost od mora, pravac pruanja masiva, nadmorska visina, ralanjenost reljefa, umovitost.3 Ovaj masiv je povuen daleko u kopno, udaljen od mora 120 km, planinskim masivima Bjelanice i Treskavice zatien od jaeg uticaja toplog mediternaskoh i submediteranskog vazduha (Bjeli, 1965).
Godina Godinje padavine (mm) Prosjena godinja temperatura 0 ( C) 9,7 9,6 8,4 Prosjena maksimalna temperatura 0 ( C) 16,1 15,4 14,7 Prosjena minimalna temperatura 0 ( C) 4,4 4,5 4,4 Broj dana sa snjenim pokrivaem 74 79 62 46 74 63 86
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
1231,5 817,9 937,3 1067,0 739,4 805,9 1027,5
Svi podaci se odnose na prostor istonog Sarajeva i prikupljeni su od Republikog hidrometeorolokog zavoda Republike Srpske. Flora i fauna Jahorina predstavlja najvaniji prirodni resurs optine Pale. ume i umsko zemljite zauzimaju 16.902,95 ha sa totalnom drvnom masom od 5.051.198 m3. Jahorina je i dobila naziv po javoru kao vrsti. Jahorina obiluje zavidnim biodiverzitetom flore i faune, a ovdje navodimo samo manji dio: Samoniklo ljekovito bilje: lincura, kantarion, rosulja, bokvica, mrazovac, bijeli glog, rni sljez, crni trn, emerika, iak, kleka, kopriva, majina duica, nana itd umsko voe: ljenik, divlje jabuke i kruke, ipurak, divlje jagode, divlje kupine, malina, drenjine, trnjine, borovnice, brusnice, crvena ribizla, itd. Listopadne ume: javor, bukva te u viim predjelima ostaci subalpske bukve, itd. etinarske ume: smra, bor, jela, itd. Divlja: srna, medvjed, vuk, zec, kuna zlatica, kuna bjelica, vepar, itd. Ptice: ljetarka, jastreb, orao, itd. Riba: Potona pastrmka, lipljan, itd.
ume pokrivaju 64% optine Pale. Napomena: Zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Republike Srpske, nakon dvogodinjeg izuavanja i upotrebe velikog broja literaturnih podataka, evidentirao je zavidan biodiverzitet flore i faune. Od oko 1006 konstatovanih vaskularnih biljaka oko 15% je endeminih, te su navedene vrste samo mali dio ukupnih vrijednosti i kao takve funkcioniu godinama. Nain zatite i regulativa Zakoni koji se odnose na zatitu prirode: Zakon o zatiti prirode ("Slubeni Glasnik Republike Srpske" broj 50/02) Zakon o zatiti ivotne sredine ("Slubeni Glasnik Republike Srpske" broj 53/02) Zakon o zatiti vazduha ("Slubeni Glasnik Republike Srpske" broj 53/02) Zakon o zatiti voda ("Slubeni Glasnik Republike Srpske" broj 53/02) Zakon o upravljanju otpadom ("Slubeni Glasnik Republike Srpske" broj 53/02)
Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina
Strana
Na osnovu ovog Master plana, planira se zavretak regulacionog plana za ui dio planinskog prostora. Nakon toga slijedi nastavak regulacije ireg planinskog prostora. 2.2 Pristup odreditu Vazdunim saobraajem Najblii aerodrom je Meunarodni aerodrom Sarajevo (Jahorina Sarajevo 28 km). Svakodnevni letovi za: Frankfurt, Istanbul, Keln, tutgart, Zagreb, Cirih, Ljubljana, Milano, Be, Prag, Beograd, Minhen i Budimpeta. Kompanije koje u redovnom saobraaju lete za i sa sarajevskog aerodroma su: BHAirlines (ranije Air Bosna), Adria Airways, Alitalia, Austrian Airlines, Croatia Airlines, CSA, JAT Airways, Lufthansa, MALEV, Turkish Airlines. Godinji kapacitet Meunarodnog Aerodroma Sarajevo je 800.000-1.000.000 putnika, a prosjean godinji broj putnika je 400.000. Putem eljeznice Najblia eljeznika stanica je u Sarajevu. Drumskim saobraajem Na Jahorinu se moe stii iz tri pravca: 1. Iz Sarajeva preko Pala 2. Iz Lukavice preko Trebevia 3. Iz Podgraba preko Vrhpraa Autobusom Nova autobuska stanica u Palama je u izgradnji. Sa autobuske stanice u Lukavici direktnim linijama se moe putovati u gradove Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore (Beograd, Subotica, Novi Sad, Ni, Podgorica, Herceg Novi, Ulcinj). Takoe, sa autobuske stanice u Sarajevu postoje redovne linije za gradove Centralne i Zapadne Evrope. 2.3. Sokolac potencijalni aerodrom Optina Sokolac se prostire na Glasinakoj visoravni u podnoju planine Romanije i ima povrinu od 729 km2. Administrativno je podjeljena na 10 mjesnih zajednica sa 80 naselja u kojima ivi oko 15.500 stanovnika. Sokolac se nalazi u sreditu Glasinca, na nadmorskoj visini od 870 metara. Ova visoravan s prostranim livadama i panjacima okruena je etinarskim umama i vrhovima Romanije, Bogovike planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. Sokolac je znaajna saobraajna raskrsnica magistralnih puteva od Sarajeva prema Beogradu, Uicu ili Jadranskom moru. Decenijama je nosilac privrednog razvoja u Sokocu bila drvna industrija. Pored kapaciteta za primarnu i finalnu preradu drveta, u Sokocu su izgraeni i pogoni u metalnoj industriji, tekstilnoj i koarskoj industriji, graevinarstvu i trgovini, a posljednjih godina u ekspanziji je i tzv. mala privreda. Aerodrom Sarajevo se nalazi u zapadnom dijelu grada Sarajeva (praktino u naseljenom dijelu grada), na Sarajevskom polju, i nema prostora za njegovo irenje. Postoje problemi u pogledu kapaciteta i pozicije sarajevskog aerodroma (veliki broj maglovitih dana tokom zime, okruen je visokim planinama, kao i izuzetno gusto naseljenim podrujem). Poloajem i klimom (Glasinac ima najvie vedrih dana u godini) koju uiva optina Sokolac, idealno je mjesto za izgradnju aerodroma, te bi se ovaj prijedlog svakako trebao uzeti u obzir. Grb
Lokacija u Republici Srpskoj
Opte Informacije Enitet Povrina Republika Srpska 729 km
Strana
10
2.4. Infrastruktura i javne komunalne usluge Vodosnabdijevanje Sa izvora Prae pitka voda se transportuje u nekoliko distributivnih rezervoara na gornjem dijelu planine a potom putem komora za pranjenje u vodovodnu mreu. Stvarni kapacitet pitke vode moe samo privremeno zadovoljiti potrebe obzirom na oekivano znaajno poveanje smjetajnih i uslunih kapaciteta. Kao prvi korak, potrebno je poveati rezervoare na Poljicama i atoru. Takoe treba rijeiti pitanje izvora vode za vjetaki snijeg, kao i tehnologiju. Snabdijevanje elektrinom energijom Visokonaponski dalekovod (35 kV) je u dobrom stanju. Korisnici su prikljueni na 10kV mreu putem dalekovoda 35/10 kV Jahorina, 2x4 MVA koji je, takoe, u dobrom stanju. Niskonaponska mrea je u loem stanju. Uslijed neplanirane izgradnje nije bilo mogue razviti optimalan plan konekcija zbog ega se najvei broj kvarova i deava ba na toj mrei. Kanalizaciona mrea Postojei kanalizacioni sistem na Jahorina je u loem stanju. Postoji kanalizaciona mrea od hotela "Bistrica" do "Poljice" i svi postojei objekti su spojeni na taj sistem. Otpadne vode se transportuju putem cijevi do Pala a potom isputaju u rijeku Miljacku. Najkritinije stanje je izmeu lokacije Rajska Dolina i hotela ator. Otpadne vode tog podruja se deponuju u neadekvatne septike jame to predstavlja opasnost od ugroavanja kvaliteta vode u niim predjelima. Snabdijevanje zemnim gasom Mrea zemnog gasa ne postoji. Preporuka je da zemni gas bude osnovni energent. Telefonska mrea Postojea automatska telefonska centrala ima 273 korisnika i omoguava poveanje. Mogue je koritenje sve tri mobilne mree u Bosni i Hercegovini (MOBI's, BH Telecom, Eronet). Parking prostor Unutar lokacije postoji 993 parking mjesta i 22 za autobuse. Na Jahorini nema bolnice, a zimi postoji samo jedna ljekarska ordinacija. Najblia vatrogasna stanica se nalazi u Palama (13 km udaljeno od Jahorine). Slino tome, banka i policijska stanica rade samo tokom zime. Pota, meutim, radi tokom cijele godine. U okviru oekivanog budueg plana obnove i razvoja Jahorine, potrebno je ponovo razmotriti i planirati svu infrastruktura kao i plan javnih komunalija. 2.5. Turistika infrastruktura na Jahorini Jahorina je nekad predstavljala jedan od najatraktivnijih rekreativnih prostora za skijanje u Jugoistonoj Evropi. Planinsko jezgro obuhvata oko 650 ha, gdje je bila izgraena glavna infrastruktura kao dio Zimskih Olimpijskih Igara poetkom 80-tih. Mada je u skorije vrijeme dosta devastirana, Jahorina i danas predstavlja najvaniji turistiki resurs Republike Srpske. U tekstu koji slijedi daju se kljuni podaci o turistikoj infrastrukturi danas: Staze za skijanje i iare Ukupna duina staza za skijanje iznosi oko 20 km. Od ega je: Plava: 32,15% Crvena: 48,52% Crna: 19,33% Vertikalni transport ukljuuje etiri iare sa dvosjedom, tri ski lifta i jedan ski lift za djecu, ukupne duine 8,05 km i kapaciteta 7.200 osoba na sat.
Strana
11
Ime Skoine Ogorjelica I i II Poljice Olimpik Rajska Dolina Poljice i baby lift
Duina (km) 1,45 2,60 1,55 0,95 0,95 0,55
Kapacitet (osoba na sat) 1200 2400 1200 900 900 600
Tip iara dvosjed iara dvosjed iara dvosjed ski lift ski lift ski lift
Smjetajni kapaciteti Stvarni smjetajni kapaciteti su sljedei: 6 hotela sa ukupnim brojem kreveta 17 apartmanskih objekata sa ukupnim brojem kreveta 18 pansiona Vikend kua Ukupno 1.022 569 400 priblino 1.280 priblino 3.270
Prema Turistikoj organizaciji Istonog Sarajeva kategorizacija smjetajnih kapaciteta jo nije izvrena. Sportske aktivnosti/usluge: skijanje, skijanje na dasci, klizanje (hotel Termag), plivanje (hotel Bistrica, hotel Termag), rekreacija i fitnes (hotel Termag), hodanje, pjeaenje, terenski biciklizam, sankanje, fudbal i koarka (hotel Bistrica). Okolne turistike atrakcije: KADINO VRELO nalazi se na sjeveroistonoj padini Jahorine, u Vrhprai. Ovaj prirodni resurs je u drutvenom vlasnitvu i upravljanju. U blizini se nalazi kolibica u kojoj se mogu organizirati dodatne uslune aktivnosti. PEINA ORLOVAA (Savina peina) ovaj prirodni resurs lociran je 11 km od Pala. Peina je osvijetljena i prilagoena za posjetitelje na duini od 650 m. Naknada za ulaz iznosi KM 4. Posjete su u organizaciji Turistike Organizacije Istono Sarajevo. Peina je u drutvenom vlasnitvu i upravljanje istom nije rijeeno. Peina je prebivalite najugroenije vrste sisara u Evropi, slijepog mia (microc hipoptrea). PEINA LEDENJAA nalazi se kod izvora Mokranjske Miljacke. Led u ovoj peini se zadrava i preko ljeta. PEINA LIPOVAC u koritu Miljacke, posebno je zanimljiva za ljubitelje atraktivnih fotografija. VRELO RIJEKE MILJACKE Vrelo je locirano 3 km od Pala, ima ribnjak, restoran i 4 apartmana (u privatnom vlasnitvu). Dogaaji na Jahorini i Palama: UMJETNIKA KOLONIJA odrava se na Palama svakog jula. Odravaju se koncerti, veeri poezije, folklora i druga deavanja. Broj posjetilaca je oko 1.500. SABOR FRULAA odrava se na Palama, svakog avgusta. Takmienje frulaa, folklora, koncerti etno muzike. Broj posjetilaca je priblino 5.000. ART JAHORINA Umjetnika kolonija koja se odrava svakog decembra na Jahorini. JAHORINA ZIMI Nekoliko dogaaja koji se odravaju na Palama i Jahorini u toku zimskog perioda (novembar mart). TAKMIENJE NA PETROVDAN fudbalske utakmice, upriliene su svakog juna i jula na Palama. Takmienje posjeti priblino 10.000 posjetilaca.
Strana
12
U SUSRET ZIMI, Sajam turizma i ugostiteljstva odrava se na Jahorini svakog oktobra. Sajam posjeti oko 2.000 posjetilaca. LUTFEST Lutkarski festival (Meunarodni festival lutkarskih pozorita) Specifinosti: Ostaci srednjevjekovnih gradova i utvrenja, nekropole steaka srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika zanimljivi su kulturno-istorijski spomenici koji su svjedoci, da je ovaj kraj nekada bio raskrsnica vanih puteva. Mada nedovoljno istraeni, kao svjedoci jednog vremena su ostaci grada Pavlovca kod Prae koji je sagraen 1415. godine. Iz srednjeg vijeka su i ostaci utvrenog dvora na vrelu Paljanske Miljacke koji je pripadao despotici Jerini, eni despota uraa Brankovia.
2.6. Posjete turista Broj dolazaka i noenja 2003 2005 (Optina Pale): 2003 17.749 68.267 2004 17.867 67.850 2005 18.744 65.234
Dolasci Noenja
Izvor: Euromarketing Pale (Turistika organizacija IS) Prema informaciji Turistike organizacije Istono Sarajevo u 2005. godini struktura gostiju je bila slijedea: Srbija i Crna Gora - priblino 60% Hrvatska - priblino 15% Slovenija - priblino 15% Domai gosti - priblino 10% Procenat gostiju iz drugih zemalja je veoma mali. Broj osoba koje rade u turizmu (2005): 364 Ukupan prihod od turizma (2005): 509.764 KM Zabiljeka: Postoje znaajni problemi u pogledu osnovnih statistikih podataka u pogledu ponude i potranje. Ovo je rezultat injenica da odmaralite Jahorina jo uvijek nema profesionalan i transparentan marketing i upravljaki sistem. 2.7. Turistika organizacija i informacije to se tie turistikog sektora u Republici Srpskoj postoje dvije kljune institucije koje se bave turistikom industrijom: Prva je Ministarstvo za trgovinu i turizam i njegovo pojedinano odjeljenja unutar lokalnih vlada koja su pravno i administrativno odgovorna za sektor (zakoni, inspekcije, porezi, itd.). Na ovom nivou nismo naili na znaajnije turistike razvojne inicijative, niti institucije koje bi bile odgovorne za razvoj programa konkurencije i investicionih podsticaja. U sluaju Jahorine, odgovorno je nadleno Odjeljenje za privredu Optine Pale. Regulativa koja se odnosi na organizaciju turizma je slijedea: Zakon o turizmu ("Slubeni Glasnik Republike Srpske", broj 55/03, 63/07) Zakon o boravinoj taksi ("Slubeni Glasnik Republike Srpske", broj 118/05) Zakon o ugostiteljstvu ("Slubeni Glasnik Republike Srpske", broj 03/04, 37/06, 63/07)
Strana
13
Druga je Turistika organizacija Republike Srpske, koja podstie osnivanje turistikih organizacija na nivou optina Republike Srpske. Turistika organizacija Republike Srpske finansira se od prihoda prikupljenih od boravine takse (30% od prikupljenih sredstava) i iz budeta Republike Srpske. Turistika organizacija Istonog Sarajeva locirana na Palama je direktno odgovorna za marketinke aktivnosti u vezi Jahorine. Turistika organizacija Istonog Sarajeva se sama finansira tako to 90% prihoda prikuplja od boravine takse, a 10% od sponzora. Sredstva se koriste za razliite svrhe: tampanje turistikih broura, vodia, kataloga, razglednica, zatim za posjete turistikih sajmova, promotivne filmove i sponzorske dogaaje. Turistika organizacija nudi ograniene usluge kako posjetiocima tako i lokalnoj turistikoj industriji. To podrazumijeva da prua informacione usluge posjetiocima kao i usluge za promociju, razvoj turistike infrastrukture i koordinaciju sa lokalnom turistikom industrijom. 70% ukupnog poreza od turizma oblasti Istonog Sarajeva biva usmjereno u Turistiku organizaciju. Ukupan budet Turistike organizacije Istono Sarajevo u 2005. godini iznosio je oko 48.571 EUR. Turistika organizacija ima 4 zaposlenika a njeno radno vrijeme je od 8 do 16 sati.
2.8. Kljune institucije za destinaciju Jahorina
Optina Pale Pored uticaja na prostornu i urbanu regulativu ova optina nema finansijsku sposobnost za otpoinjanje razvoja atraktivnog i znaajnog turistikog poslovanja putem javnih investicija. Optina e imati kljunu ulogu ubudue kroz razvoj urbane infrastrukture i manjih konkurentnih programa, kao i kroz investicione podsticaje koji budu uvedeni na nivou lokalnih zajednica.
Turistika organizacija Istonog Sarajeva Danas je Turistika organizacija Istonog Sarajeva odgovorna za marketing Jahorine. Budua uloga Turistike organizacije zavisi od uloge DMO (Destination Management Organisation pre. Organizacija za upravljanje destinacijom) ije osnivanje je planirano iskljuivo za Jahorinu. Oekuje se da e Turistika organizacija tijesno saraivati sa DMO u smislu razvoja proizvoda koje e obuhvatati Jahorinu i druge resurse na podruju Istonog Sarajeva i iri planinski masiv Centralne Bosne.
Olimpijski Centar Jahorina OC upravlja ski liftovima, odrava ski terene i takoer ima u posjedu i upravlja hotelom Bistrica i pansionom Poljice. Za oekivati je da e OC imati znaajnu ulogu u budunosti. Upravljanje ski liftovima bi trebao postati kljuni posao. Smjetajni kapaciteti bi se trebali prodati i OC bi trebao poeti raditi i proiriti svoju oblast poslovanja tako to bi razvijao nove proizvode za ljetni period, kao i za zimski period (npr. Park za skijanje na dasci). OC bi takoer trebao biti nadlean za naplaivanje parking prostora.
Privatnici Trenutno, odreeni privatnici i investitori imaju uticaj na unapreenje turistike ponude na Jahorini (izvanredan Termag hotel, apartmani Vuko, hotel Neboja, hotel Kristal, pansion Sport i sl.). Oekuje se da e ubudue uloga privatnih vlasnika biti vea i da e ulagati u hotele, restorane, itd. Privatne investitore treba podsticati posebno da ulau u razvoj smjetajnih kapaciteta, kao i u restorane, shopping centre itd.
Energoinvest Za oekivati je da e Energoinvest prodati ili iznajmljivati svoju imovinu na Jahorini (hotel Kouta).
Ministarstvo trgovine i turizma RS Za oekivati je da u budunosti Ministarstvo nee biti vlasnik niti e upravljati hotelom Rajska Dolina.
Strana
14
Bive omladinske organizacije Na Jahorini trenutno nema omladinskih organizacija. Za oekivati je da ove organizacije nee imati nikakvog uticaja u budunosti.
Republika Srpska U skladu sa meunarodnom praksom, uloga drave na razvoj destinacije koja je tek u pionirskoj fazi, mora biti proaktivna. Ovo iz slijedeih razloga: - Republika Srpska ima formalno ovlaenje za bavljenje procesom privatizacije i eventualnim programima finansijskih olakica za budue investicije; - Takoe ima ovlaenja da pogura sveukupnu legislativu oblasti koja je pod velikim pritiskom malih individualnih investitora i onih koji trae nekretnine; - Samo Republika Srpska moe dovesti ovaj projekat na meunarodno trite investitora i promovisati ovaj projekat od opteg interesa maksimizirajui vrijednosti i dobrobit kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Mi smo sasvim sigurni da e, ako Vlada Republike Srpske bude koristila svoja ovlaenja, ovaj projekat biti mogue lansirati na viem nivou na transparentan i meunarodno konkurentan nain.
Strana
15
3. Analiza konkurenata
Mada su jugoistona Evropa i njene turistike destinacije jo uvijek u tranziciji i s obzirom na injenicu da je otpoela obnova turistikog trita u pogledu planina zimi i turizma u ljetnoj sezoni, izvrili smo analizu nekoliko konkurentskih destinacija. Jahorina, kao dio ove regije konkurie slinim destinacijama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Rumuniji, Bugarskoj, pa i Sloveniji. Sve analizirane destinacije u ovoj regiji su provele razliite planove restrukturiranja i investiranja ili e to izvriti u skoroj budunosti. Na osnovu meunarodnih trendova u pogledu proizvoda planinskog turizma prilino je oigledno da se ova oblast poinje isticati, budui da regionalna populacija ulazi u fazu u kojoj su prihodi pojedinaca dovoljni kako bi se izdvojila sredstva za ovaj poseban vid koritenja slobodnog vremena. Poreenje destinacija je pokazano u tabeli nakon pregleda konkurenata, a koji je izvren na osnovu slijedeih kriterijuma: - lokacija - ponuda (portfolio) proizvoda - smjetajni kapacitet - broj dolazaka i noenja - skijaki kapaciteti (staze, liftovi, cijene) - koeficijenti - hotelski proizvodi 3.1. Kolain - Bjelasica (Crna Gora)
a)
Opis destinacije
Lociran u sjevernoj Crnoj Gori, Kolain se nalazi na visini od 954 m i nudi izvrstan odmor kako zimi tako i ljeti. Njegova visina i povoljna klima ine Kolain istinskom vazdunom banjom. Uprava Nacionalnog Parka Biogradska Gora se nalazi u Kolainu. Nacionalni park je poznat po netaknutim umama i gleerskim jezerima. Nedaleko od Kolaina (8,5 km) nalazi se ski-centar Bjelasica sa dugim blagim ski terenima i postojanim snjenim pokrivaem.
Strana
16
b)
Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, skijanje na dasci, sankanje, klizanje na ledu Ljeti: Rafting, pjeaenje, planinski biciklizam U "Bianca Resort&Spa": Unutranji (zatvoreni) i spoljni (otvoreni) bazen, trim saloni, klizanje c) Smjetajni kapaciteti
Ukupan broj kreveta u Kolainu (2004. godine): 458 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 2.696 (2004) Broj noenja: 6.649 (2004) e) Drugi kapaciteti i atrakcije
Posebnu atrakciju predstavlja Biogradsko jezero locirano u Nacionalnom parku "Biogradska Gora" koje je jedna od zatienih, istih i netaknutih uma u Evropi. Biogradsko jezero se nalazi na visini od 1094 m i posjeduje bezbroj staza za etnju. Moraa Manastir spomenik prve kategorije. f) Ski staze
Ukupna duina staza za skijanje Ski Centra Bjelasica je 3,32 km od ega je: Plava: Crvena: Crna: g) 0,72 km 2,10 km 0,50 km
Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 3,49 km (jedan ski lift dvosjed, tri ski lifta i jedan djeji ski lift). Kapacitet ski liftova: 3.700 osoba na sat h) Cijena ski karte 10 EUR 60 EUR
Dnevna karta: Sedmina karta: i) Koeficijenti
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 458/3.700 = 0,124 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 3.700/3,32 = 1114,46 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 458/3,32 = 137,95
Strana
17
j)
Hotelska ponuda - "Bianca Resort&Spa"
Naziv: Bianca Odmaralite i Banja Lokacija: Kolain Broj zvjezdica: ***** Broj soba: 102 sobe i 15 apartmana Restorani i barovi: A la carte restoran "Chives", Restoran "Bianca" - Restoran nacionalne kuhinje, "The Pine" Lobi Bar, "Caf Vienna" Kafana "The Tara Lounge" Noni klub, "Wild Berry" - Wellness Bar Ostali kapaciteti: Sala za sastanke (50 mjesta), prostor za klizanje, prodavnica suvenira, Butik, Unutranji (zatvoreni) i spoljni (otvoreni) bazen, Gimnastika sala, wellness centar, radnja sa ski opremom, iznajmljivanje opreme za skijanje, igraonica, Internet caf. Cijene (Dvokrevetna soba sa dorukom): 130 - 180 EUR (16.01 - 31.03.2006) 79 - 99 EUR (31.03 - 30.09.2006)
Izvori: www.biancaresort.com; www.visit-montenegro.com; www.mtc.cg.yu; www.skijanje.co.yu; Razvojni plan Planiskog turizma u Crnoj Gori,Institu za internacionalni turizam, Ljubljana (Podgorica, mart 2005)
Strana
18
3.2. Bjelolasica (Hrvatska)
a)
Opis odmaralita
Locirano u Hrvatskoj, 27 km od Ogulina, u velikoj dolini na 620 metara nadmorske visine gdje se susreu planinska i mediteranska klima u ouvanoj prirodi Gorskog Kotara. To je idealno mjesto za turizam, relaksaciju, sport i rekreaciju tokom cijele godine za ljude svih uzrasta i interesnih grupa. b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, skijanje na dasci, sankanje, cross-country skijanje Ljeti: etanje, penjanje, alpinizam, biciklizam, planinski biciklizam, rafting, sputanje kajakom, veslanje, paragliding, obilazak peina, jahanje, lov, ribolov. U zatvorenom prostoru ili igralitu: atletika, gimnastika, fudbal, mali fudbal, koarka, rukomet, odbojka, odbojka na plai, dizanje tegova, maevanje, tenis, stoni tenis, badmington, kuglanje i mini-golf. c) Smjetajni kapacitet
Ukupan broj kreveta: 699 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 15.080 (2005) Broj noenja: 40.614 (2005) e) Ostali kapaciteti i aktivnosti
Prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene (u neposrednoj blizini) Planina Klek locirana na istonoj strani planine Velika Kapela. Klek je kolijevka hrvatskog alpinizma i jedan od najpoznatijih hrvatskih botanikih rezervata rijetkih i zatienih planinskih biljaka. Jezero Sabljaci oaza za brojne ribare koji redovno dolaze u ovu regiju. Jezero Sabljaci se esto naziva Ogulinsko more.
Strana
19
f)
Ski staze
Ukupna duina ski staza Skijakog centra Bjelolasica je 5,71 km od ega je: Plava: Crvena: Crna: g) 0,60 km 3,57 km 1,54 km
Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 19,65 km (tri skijaka lifta dvosjeda i tri skijaka lifta) Kapacitet ski liftova: 4.620 osoba na sat h) Cijene ski karata 11 EUR 8,25 EUR 55 EUR
Dnevna karta: Poludnevna karta: Sedmina karta: k) Koeficijenti
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 699/4.620 = 0,151 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 4.620/5,71 = 809,11 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 699/5,71 = 122,42 i) Hotelska ponuda Turistiko naselje Bjelolasica
Naziv: Turistiko naselje Bjelolasica Lokacija: Vrelo, Jasenak Broj zvjezdica: ** Broj soba: 159 soba (425 kreveta + 111 ekstra kreveta) Restorani i barovi: restoran, diskoteka, aperitiv bar Ostali kapaciteti: igraonica, fitness klub, sauna, sala za sport, prodavnica, ljetna terasa, kapaciteti drutvenog karaktera, sala za sastanke (300 mjesta), dvije male sale za sastanke (30 mjesta) Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom): 54,84 - 123,45 EUR (26.12 - 01.03) 46,63 - 109,73 EUR (01.03 - 26.12)
Izvori: www.bjelolasica.hr; www.tzkz.hr; TO Grad Ogulin, +385 47 532 278, Ga. Ankica Pukari; HOC Bjelolasica, +385 98 184 65 66, gosp. Ivica Dokli, Direktor skijakog centra; HOC Bjelolasica, +385 98 266 294, ga. Jasminka Turina Luketi
Strana
20
3.3. Kranjska Gora (Slovenija)
a)
Opis destinacije
Kranjska Gora je locirana u sjeverozapadnom dijelu Slovenije, na granici izmeu Austrije, Italije i Slovenije, na dnu Julijskih Alpa b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, snowboarding, sankanje, cross-country skijanje, vonja snowmobila, planinarenje na skijama, penjanje na skijama, Ljeti: Pjeaenje, biciklizam, alpinizam, golf, jahanje, sportovi na vodi, sputanje kajakom, rafting, fotografiranje, ribolov, wellness, tenis, park za vonju bicikla c) Smjetajni kapaciteti
Ukupan broj kreveta u odmaralitu Kranjska Gora (31. august 2003): 2.994 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 90.935 (2004) Broj noenja: 334.604 (2004) Ostali kapaciteti i aktivnosti Sankanje i pokretna linija niz skijaku stazu - Vitranc 1 Natjecanje za svjetski kup - Pokal Vitranc (slalom i veleslalom za mukarce) U blizini se nalazi jezero i dvije rijeke, Sava i Soa e) Ski staze
Ukupna duina ski staza u skijakom odmaralitu Kranjska Gora iznosi 30 km. f) Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 30 km (tri ski lifta sa etvorosjedom, jedan sa dvosjedom, jedan sa jednosjedom i 14 ski liftova) Kapacitet ski liftova: 19.600 osoba na sat
Strana
21
g)
Cijena ski karata
Jednodnevna karta: 28 EUR Poludnevna karta: 23 EUR Sedmina karta: 149 EUR h) Koeficijenti
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 2.994/19.600 = 0,153 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 19.600/30 = 653,33 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 2.994/30 = 99,80
i)
Hotelska ponuda Hotel Kompas
Naziv: Kompas Hotel Lokacija: Kranjska Gora Broj zvjezdica: **** Broj soba: 151 soba i 5 apartmana Restorani i barovi: Restoran, Slovenski restoran, noni bar, Bistro Kompas, Ice bar Ostali kapaciteti: zatvoreni bazen, bazen za djecu, Jacuzzi, solarium, 2 finske saune, tursko kupatilo, prostorija sa parom za relaksaciju, razne masae, gimnastika sala, terasa za sunanje, igraonica za djecu, stoni tenis, Kompas Klub, etiri teniska igralita, teren za koarku, mali zid za penjanje, velika sala za sastanke (360 mjesta), sala za sastanke (80 mjesta), 2 sobe za sastanke Cijene (polupansion po osobi u dvokrevetnoj sobi): 51 - 95 EUR (01.12 - 26.03) 49,07 - 66,10 EUR (26.03 - 01.12)
Izvori: www.kranjska-gora.si; www.skiresort.de; www.hoteli-kompas.si; www.hit.si; RTC inice Kranjska Gora +386 4 580 94 00, ga. Polona Banar; Zavod za statistiku Republike Slovenije, www.stat.si (Smjetajni kapaciteti, dolasci, noenje)
Strana
22
3.4. Kopaonik (Srbija)
a)
Skijaki centar
Kopaonik je planina locirana u jugozapadnom dijelu Srbije, u relativnoj blizini gradova Kruevac i Kraljevo. Skijaki centar se nalazi na 1.770 m nadmorske visine. Udaljen je oko tri sata vonje od Beograda. b) Prozvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, sankanje, snowboarding, cross-country skijanje Ljeti: etnje, planinarenje, vonja bicikla, tenis, koarka, rukomet, odbojka na plai, fudbalsko igralite sa pet terena, rafting na rijeci Ibar. u "Hotelu Grand": Squash c) Smjetajni kapacitet
Broj kreveta (31. augusta 2005.): 4.799 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 85.000 (2005) Broj noenja: 376.000 (2005) e) Ostali kapaciteti i atrakcije (udaljenosti do 50 km od Kopaonika)
- Manastir Studenica (pod zatitom UNESCO-a od 1986. godine) - Stari Ras, Manastir Sopoani, Crkva i nekropolis Svetog Petra, Manastir urevi Stupovi, Tvrava Gradina sa gradom Trgovite u nizini (pod zatitom UNESCO-a od 1979. godine) - Prirodni rezervati unutar Nacionalnog parka Kopaonik: Kozje Stijene, Vuak, Mrkonja, Gobelja, rijeka Samokovska f) Ski staze
Ukupna duina ski staza Ski centra Kopaonik iznosi 47,32 km. g) Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 23,25 km (pet ski liftova sa etvorosjedom, pet sa dvosjedom i dvanest ski liftova). Kapacitet ski liftova: 25.318 osoba na sat
Strana
23
h)
Cijena ski karata 17 EUR 9 EUR (9:00-13:00h) 13 EUR (12:30-16:30h) 92 EUR
Dnevna karta: Poludnevna karta: Sedmina karta: i) Koeficijenti
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 4.799/25.318 = 0,190 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 25.318/47,32 = 535,04 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 4.799/47,32 = 101,42
j)
Hotelska ponuda - Hotel Grand
Naziv: Hotel Grand Lokacija: Kopaonik Broj zvjezdica: **** Broj soba: 126 soba i 45 apartmana Restorani i barovi: Aperitiv bar, bar pored bazena, restoran, restoran a la carte, diskoteka, bar pored teniskog igralita, picerija, Internet klub Ostali kapaciteti: Sportska sala, sala za aerobik, teniska igralita, spoljni (otvoreni) tereni (za koarku, rukomet), squash, unutranji (zatvoreni) bazen, sauna, salon za masau, gimnastika sala, Jacuzzi, sala za sastanke (u naselju Konaci) Cijene (polupansion po osobi u dvokrevetnoj sobi): 35,00 - 89,50 EUR (03.12 - 05.05) 20,48 - 32,53 EUR (28.04 - 05.11)
Izvori: www.kopaonik-genex.com; www.skijanje.co.yu; Zavod za statistiku Republike Srbije, Statistiki godinjak Srbije, 2006 (Smjetani kapaciteti, Dolasci, Noenja);Javno preduzee "Skijalita Srbije", Mr. Ljubia Radovanovi, M.A., +381 11 311 69 46; www.raska-turizam.co.yu;
Strana
24
3.5. Bjelanica (Bosna i Hercegovina)
a)
Skijaki centar
Planina Bjelanica se nalazi samo 20 km od Sarajeva, glavnog grada BiH. Bjelanica je nastrmija od svih bosanskih planina na kojima se skija. Sa vrha, na visini od 2.067 m, strme ski staze vas brzo dovedu do podnoja planine na visini od 1.200 m. Zajedno sa planinama Igman i Treskavica, te kanjonom na rijeci Rakitnica, ona predstavlja veliki park prirode. b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, sankanje, snowboarding Ljeti: etanje, planinarenje, paragliding, vonja biciklom c) Smjetajni kapaciteti
Ukupan broj kreveta: 1.239 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 5 do 6 hiljada (naa procjena) Broj noenja: 15 do 20 hiljada (naa procjena) e) Ostali kapaciteti i atrakcije
Jedan ski lift dvosjed i nekoliko ski liftova za djecu na Igmanu. Tu su staze Bjelanice na kojoj se odravao slalom za mukarce, veleslalom i spust za vrijeme Zimskih Olimpijskih igara 1984. godine - Grad Sarajevo f) Ski staze
Ukupna duina ski staza Ski Centra Bjelanica: 8,35 km g) Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 4,26 km (jedan ski lift trosjed i etiri ski lifta) Kapacitet ski liftova: 4.950 osoba na sat.
Strana
25
h)
Cijene ski karata 13,33 EUR 11,80 EUR 71,80 EUR
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 1.239/4.950 = 0,250 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 4.950/8,35 = 592,81 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 1.239/8,35 = 148,38 j) Hotelska ponuda - Hotel Maral
Naziv: Hotel Maral Lokacija: Babin Do, Bjelanica Broj zvjezdica: *** Broj soba: 57 soba i 13 apartmana Restorani i barovi: Restoran, soba sa kaminom, aperitiv bar Ostali kapaciteti: Fitnes klub, sala za stoni tenis, ski garderoba diskoteka, parking, TV sala, sala za vee sastanke, koarkako igralite, igralite za mali fudbal. Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom): 76,92 EUR (01.01 - 27.01) 66,66 EUR (27.01 - 10.03) 51,28 EUR (11.03 - 22.12)
Izvori: www.hotel-marsal.ba, www.bhtourism.ba, Opina Trnovo, +387 33 439 112, gosp.. Osman Smjeanin
Strana
26
3.6. Bansko (Bugarska)
a)
Opis destinacije
Smuarsko odmaralite Bansko nalazi se na jugozapadu Bugarske, u podnoju jedne od najljepih bugarskih planina - Pirin, koja je pod nacionalnom zatitom i na listi svjetskog prirodnog naslijea. Udaljenost od Sofije do Banskog iznosi 160 km. b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, snowboarding, cross-country skijanje, hodanje po snijegu sa krpljama Ljeti: Golf, ribolov, lov, jahanje, vonja bicikla kroz planinu, pjeaenje c) Smjetajni kapacitet
Ukupan broj kreveta: 7.000
Strana
27
d)
Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 40.292 (2005) Broj noenja: 103.033 (2005) e) Ostali kapaciteti i atrakcije
Juno do Banskog lei Nacionalni park Pirin koji je uvrten na listu UNESCO-a. Park obiluje jezerima, vodopadima, peinama i istorijskim ostacima dostojnih potovanja. Ostaci drevnih tvrava nalaze se na lokalitetu Staroto Gradite (Stankale) oko 4 km jugozapadno od Banskog i takoe na lokaciji Julen (nizvodno rijeke Demjanica). Sam grad Bansko ima priblino 120 kulturnih i istorijskih spomenika. f) Ski staze
Ukupna duina ski staza Ski centra Bansko: 65 km od ega je: Plava: Crvena: Crna: g) 22,75 km 26,00 km 16,25 km
Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 21,24 km (jedna gondola, pet ski liftova sa etvorosjedom, jedan ski lift sa trosjedom i pet ski liftova). Kapacitet ski liftova: priblino 16.800 osoba na sat h) Cijene ski karata 25,64 EUR 17,95 EUR (poslije 12:30 sati) 143,59 EUR (est dana)
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 7.000/16.800 = 0,416 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 16.800/65 = 258,46 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 7.000/65 = 107,69
Strana
28
j)
Hotelska ponuda - Hotel Tanne
Naziv: Hotel Tanne Lokacija: Bansko Broj zvjezdica: **** Broj soba: 25 soba, 5 apartmana i 3 kuice (bungalova) Restorani i barovi: Restoran "Mehana", Beki salon, bar u predvorju, bata, piano bar Ostali kapaciteti: Fitness, bazen, Jacuzzi, sauna, parno kupatilo, solarium, salon za masau, ski garderoba, stoni tenis, prostorija za igre (igraonica) Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom): 100 EUR (15.12 - 01.03) 50 EUR (01.05 - 15.12)
Izvori: www.hotel-tanne.com; www.banskoski.com; www.banskoinfo.com; www.bulgariaski.com; www.bansko.bg;
3.7. Poiana Brasov (Rumunija)
a)
Opis odmaralita
Poiana Brasov lei na platou u podnoju planine Postavarul koja ini dio Karpata. Zbog poloaja i izuzetne ljepote, ovo odmaralite takoe nazivaju Poiana Soarelui (sunani proplanak). Odmaralite je smjeteno samo 12 km od srednjevjekovnog grada Brasov-a i na visini koja premauje 1020 m, Poiana Brasov je mirna oaza za sve vrste turista i u svim sezonama.
Strana
29
Poiana Brasov okruuju etiri velike planine: Postavarul (maksimalna visina 1.799 m) Piatra Craiului (maksimalna visina 2.238 m) Bucegi (maksimalna visina 2.505 m) Piatra Mare (maksimalna visina 1.848 m) b) Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, snowboarding Ljeti: Tenis, mini golf, fudbal, koarka, zatvoreni bazeni, paragliding, alpsko penjanje, jahanje, bungee skakanje, motodeltaplan c) Smjetajni kapacitet
Ukupan broj kreveta: 2.578 d) Dolasci i noenja
Broj dolazaka: 113.921 (2004) Broj noenja: 286.703 (2004)
e)
Ostali kapaciteti i atrakcije
Oblinje turistike atrakcije istorijskog grada Brasov, Citadela Rasnov i zamak Bran. f) Ski staze
Ukupna duina ski staza Ski centra Poiana Brasov: 12,80 km od ega je: Plava: Crvena: Crna: g) 5,03 km 3,37 km 4,40 km
Ski liftovi
Ukupna duina ski liftova: 9,90 km (tri iare, osam ski liftova). Kapacitet ski liftova: 7.000 osoba na sat h) Cijena ski karata 17 EUR 10 EUR 60-100 EUR (ovisno od broja penjanja)
Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova 2.578/7.000 = 0,368 Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza 7.000/12,80 = 546,88 Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza 2.578/12,80 = 201,40
Strana
30
j)
Hotelska ponuda Hotel Alpin
Ime : Hotel Alpin Lokacija: Poiana Brasov Broj zvjezdica: **** Broj soba: 144 soba i 4 apartmana Restorani i barovi: Restoran, atrium, salon Ostali kapaciteti: Aquadreams (egzotini bar, polu-olimpijski bazen, 2 saune, masaa, reflekso terapija), vrti za djecu, "Davidoff" Klub, sale za sastanke: Karpati velika sala (460 mjesta), manje sale za sastanke Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom): 65 EUR (04.01 - 20.01) 64 EUR (21.01 - 15.03) 63 EUR (16.03 - 21.12)
Izvori: www.brasov-hotels.ro; www.hotelalpin.ro; www.poiana-brasov.ro; Lokalni plan za odrivi razvoj Opine Brasov, Vijenica Brasov i Nacionalni Centar za odrivi razvoj (smjetani kapacitet, dolasci, noenja), Smart Tours (putnika agencija koja upravlja www.poiana-brasov.com), gosp. Alex Pop, contact@smarttours.ro.
3.8. Kljuni nalazi Na osnovu analiziranog broja konkurenata moemo rezimirati kljune nalaze, kako slijedi: a) Bansko i Kranjska Gora se ve nalaze na nivou meunarodne konkurencije gdje se cijeli lanac vrijednosti i strukture portfolija uklapa sa njihovom pozicijom na meunarodnoj sceni; b) Kopaonik i Pojana Brasov predstavljaju destinacije koje su razvijene ranije i trenutno se nalaze u procesu ubrzanog razvoja i repozicioniranja; c) Sve ostale analizirane destinacije su u fazama kako procesa rekonstrukcije tako i razvoja, nastojei pronai proizvode i nove smjetajne kapacitete koje treba razviti.
Strana
31
d) Analizirajui kljune razvojne odnose doli smo do slijedeih rezultata: Bjelasica Kolain 0,124 1114,46 137,95 Kranjska Kopaonik Bjelanica Bansko Gora 0,153 0,190 0,250 0,416 653,33 535,04 592,81 258,46 99,80 101,42 148,38 107,69 Poiana Jahorina Brasov 0,368 0,454 546,80 360 201,40 163,5
Odnos 1* 2* 3*
Bjelolasica 0,151 809,11 122,42
1* - Ukupan broj kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova. 2* - Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza. 3* - Ukupan broj kreveta u odnosu na duinu ski staza.
Strana
32
4. Trendovi u turizmu
4.1 Deset optih trendova u turizmu4
Trend br. 1: Demografske promjene

Broj osoba koje pripadaju kategorijama starijih e se poveavati velikom brzinom. Starije osobe e biti zdravije i raspolagati veim prihodima, nego to je to bio sluaj u prolosti. Mnogi od njih iskoristie mogunost prijevremenog penzionisanja. U svjetlu ovakvog razvoja situacije, broj iskusnijih, starijih putnika e rasti bre od razvoja turistike potranje uopte (iako postepeno pogoranje penzijske potpore i trend ka poveanju godina starosti kada je mogue ostvariti pravo na penzionisanje moe usporiti ovakav razvoj u dugoronom smislu). Uticaji na sektor turizma
Poveanje potranje za kvalitetom, ugodnou i sigurnou. Poveanje potranje za jednostavnim prevozom. Poveanje potranje za zabavnim objektima (sadrajima) u kojima se zahtijeva manje fizikog napora (npr. igralita za golf i sl.). Poveanje potranje za proizvodima koji su namijenjeni samo jednoj osobi. Vea potranja u mjesecima meusezone. Pri marketinkim aktivnostima, potrebno je manje naglaavati godine starosti a vie ugoaj. Prosjeni broj osoba po domainstvu e se i dalje smanjivati, to e za posljedicu imati vee raspoloive prihode i veu kupovnu mo.
U pogledu turizma, ovo e imati uticaja na potranju uopte, a posebno na potranju za dugotrajnim putovanjima i za kratkim odmorima. Uticaji na sektor turizma Poveanje potranje za luksuzom (sitna zadovoljstva). Poveanje potranje za specijalnim proizvodima koje je mogue dobiti odmah po zahtjevu. Poveanje potranje za odmorima u gradovima i drugim kratkim odmorima u inostranstvu u razdobljima koja su nekada bila manje poeljna. Vei interes za zimske odmore na suncu.
Izvor: Komisija za putovanja Evrope Turistiki megatrendovi u Evropi
Strana
33
Trend br. 2: Megatrend zdravlja

Svijest o zdravlju e se i dalje poveavati. Iako poveanje svijesti o zdravlju nee uticati na koliinu potranje, sasvim je sigurno da e uticati na donoenje odluka u pogledu destinacija, te o ponaanju tokom odmora. Uticaji na sektor turizma

Destinacije koje se smatraju manje zdravima bit e vie izbjegavane nego to je to bio sluaj u prolosti. Potranja za odmorom na suncu e se i dalje poveavati. Aktivni odmor ili odmor uz aktivnosti e postajati sve popularniji, a potranja za objektima koji odgovaraju ovakvoj vrsti odmora e biti sve vea Potranja za wellness proizvodima e rasti, ukljuujui spa centre i fitness centre.
Trend br. 3: Poveanje znanja i obrazovanja

Prosjeni nivo obrazovanja raste. Ovo e za posljedicu imati pojavu odmora u kojima umjetnost, kultura i istorija igraju vaniju ulogu, ukljuujui i odmore koji su vie obrazovni i vie duhovni. Uticaji na sektor turizma Poveanje potranje za specijalnim proizvodima. Istaknutije ukljuivanje elemenata koji se odnose na umjetnost, kulturu i istoriju u okviru turistikih aranmana i samo-organizovanih odmora. Potreba za boljim i kreativnijim prenoenjem informacija. Potranja za novim destinacijma u Centralnoj i Istonoj Evropi e se poveavati.
Trend br. 4: Manje vremena za odmor

Savremeno drutvo vri sve vei pritisak na svakodnevnicu ljudi i podstie kod njih elju za vie vremena za odmor i relaksaciju to e imati suprotan efekat na poveanje slobodno raspoloivih prihoda. Za turizam, ovakav trend je prema tome, po definiciji nepovoljan takoer i zbog toga to se trend poveanja broja dana plaenog odsustva koje se koristi u svrhu koritenja godinjeg odmora zaustavio. Uticaji na sektor turizma Sve vea potreba za niskobudetnim proizvodima. Sve vea potreba za relaksacijom. Skraivanje dueg glavnog odmora u korist vie kraih odmora.
Strana
34
Trend br. 5: Poveanje iskustva vezanog za putovanja

Sofisticiraniji potroai postaju sve sigurniji u ono to su njihove potrebe i prava. Za turizam, ovo za posljedicu ima sve vei kritini stav prema kvalitetu, te prema odnosu izmeu kvaliteta i cijene. Uticaji na sektor turizma Alternativni naini troenja vremena i novca e se sve vie takmiiti sa odmorima, a unutar samih odmora, sa davanjem prvenstva destinacijama i smjetaju. Destinacije koje nisu u skladu sa prihvatljivim standardima e pretrpjeti veu tetu i za dui vremenski period u budunosti. Nejednolino ponaanje, to znai jedan jednostavan odmor, naredni luksuzan, jedan dugotrajan, naredni kratkotrajan. Davanje prednosti odreenim vrstama odmora e postati iscjepkanije u budunosti, pa e, prema tome, uticati na koliine onih odmora koji se ponavljaju. Tokom godina, trend vjernosti jednoj istoj destinaciji e se i dalje smanjivati. Postojanje iskusnijih turista dovee do sve kritinijeg stava prema onome to je vjetako u korist onoga to posjeduje veu autentinost posebno u odnosu na emocionalno zadovoljstvo i potrebu personalizacije; vjetaka ponuda koja se ne razlikuje od ostalih (npr. tematski parkovi) postae manje vana, ukoliko ne zadovolji vie standarde. Iskustvo i kritini stav e podstai turiste da ponovo posjete zadovoljavajue destinacije iz njihove istorije putovanja. Sve vee davanje prednosti mobilnosti podstai e iznajmljivanje vozila. Regijama koje nude potpuni, raznovrsni, potpuno uravnoteeni koncept e se sve vie davati prednost, i one e zahtijevati bolje upravljanje destinacijom.
Trend br. 6: Promjene ivotnih stilova

ivotni stilovi u zapadnim drutvenim zajednicama postepeno se mijenjaju. Za turizam, ovo utie na shvatanje turiste o njegovim ili njenim linim potrebama i ponaanjima. Uticaji na sektor turizma Iako odgovarajue investicije mogu biti napravljene, interes za aranmane Noenje sa dorukom se smanjuje, obzirom da se ovakvi aranmani smatraju jeftinim. Kako je status sada manje vaan nego to je to bio nekada, ponaanje na odmoru postaje sve vie prilagoeno linim potrebama, to vodi ka poveanoj potranji za manjim smjetajnim jedinicama (kao to su manji autentini porodini hoteli i turistike farme). Promjena percepcije u pogledu ivota i ivotnog stila dovodi do pada potranje za organizovanim turama sa stalnom pratnjom. Ponuai e imati vie koristi ukoliko budu sposobni kreirati potpuno nove proizvode, koncepte i usluge koje e se izdvajati svojom dodatnom vrijednou.
Strana
35
Sve vea specijalizacija ponuaa u pogledu odreenih hobija i interesovanja e postati vanija, a sve ee e se kombinovati sa odmorom. Ovakvo sve vee davanje prednosti vrstom sidru kao sigurnom osloncu u sve nesigurnijem svijetu podstie elju za posjedovanjem drugog doma, takoer, u podrujima koja se nalaze u blizini manjih regionalnih aerodroma. Trend vraanja osnovama dovodi do toga da se prednost daje jednostavnijim odmorima iz hotela u bungalov, iz kamp-kuice u ator.
Trend br. 7: Nova informaciona tehnologija

Prodor Interneta te njegovo korienje u svrhu primanja informacija o turistikim proizvodima i uslugama i njihove kupovine e nastaviti da se poveava. Za turizam, uloga Interneta ukljuujui i nova sredstva vizuelne prezentacije e i dalje postajati sve vea, te e se pokazati od velikog znaaja u budunosti. Uticaji na sektor turizma Postojanje spremnih turistikih informacija o destinacijama i proizvodima i sve sofisticiraniji pretraivai za pregled takvih informacija e biti podesni za pravljenje poreenja, te e na taj nain intenzivnije uticati na konkurenciju putem razgledanja robe. Iskusni turisti e sve vie osmiljavati svoje vlastite odmore na modularnoj osnovi sa direktnim rezervacijama. Uloga putnih (turistikih) agenata e se smanjivati, kako se potpuni turistiki aranmani budu sve vie kupovali direktno putem interneta. Internet e preinaiti tipinu ulogu Nacionalnih turistikih organizacija (NTO) i Turistikih odbora velikom brzinom ali e kreirati novu ulogu u elektronskom marketingu, ukljuujui i primjenu destinacijskog marketinga koji se zasniva na Upravljanju odnosima sa klijentima (CRM). Destinacijski marketing (npr. bolje brendiranje uz podrku javnosti) e postajati sve vaniji kao izvor za podsticanje posjeta internet stranicama. Postojanje detaljnih informacija o proizvodima koje nude ponuai, bilo da su ti proizvodi dostupni na samim lokalitetima destinacija ili putem linkova, postat e sve vanije kao osnovni preduslov za uspjeh internet stranica. Mogunost kupovine putem interneta e podstai praksu kasne rezervacije. Sve vea potreba za sigurnim rezervacijama putem Interneta mora se naglasiti kada govorimo o iskusnijim turistima koji znaju ta hoe.
Strana
36
Trend br. 8: Promjene u nainu transporta

Sve vea potreba za koritenjem brzih vozova i niskobudetnih prevoznika uticae na tipine tokove putovanja. Drumski saobraaj e se suoiti sa sve veim zakrenjem. Uticaji na sektor turizma Destinacije e imati sve vie koristi od pristupanih i priutivih kratkih odmora posebno u vrijeme kada se velike manifestacije organiziraju van glavne sezone. Sve vea raspoloivost direktnih veza vozom ili avionom e podstai potranju za meunarodnim kratkim odmorima u gradovima i gradskim regijama, na utrb ruralnih podruja. Korienje brzih vozova za srednje udaljenosti e preuzeti veliki procenat onih putovanja koja se trenutno obavljaju preko arter letova. Zakrenost puteva e negativno uticati na prevoz privatnim automobilom posebno u udarnoj sezoni. Putovanja autobusima e postajati sve manje vana. Prepreke koje nastaju zbog neprilagoenih rasporeda ili interno uslovljenim transportom koji nije povezan na najoptimalniji nain e imati jai negativni uticaj na destinacije koje ne mogu ispuniti sve vee elje za pristupanou. Krstarenja ne samo skupa krstarenja, nego i ona koja spadaju u klasu niskobudetnih e postajati sve popularnija, posebno za osobe iznad 50 godina starosti.
Trend br. 9: Poveanje znaaja odrivosti destinacije

Svijest o znaaju ivotne sredine e nastaviti da se poveava. Za turizam, ovo e za posljedicu imati veu potranju za odrivim destinacijma, u kojima e priroda i populacija igrati sve znaajniju ulogu. Kako bi se ublaili trokovi odrivosti, cijena e se sve vie prebacivati na same turiste. Uticaji na sektor turizma Regionalna komponenta u destinacijma e postajati sve vanija. Politike upravljanja destinacijama treba unaprijediti kroz detaljnije i konzistentnije planiranje. Davanje prednosti destinacijama e biti snanije povezano sa podrkom koju prua domae stanovnitvo pri izraavanju dobrodolice sve veem broju posjetilca. Regije u kojima je dolo do preobimne gradnje (posebno one regije u kojima ovakva gradnja nije bila u skladu sa prirodnim krajolikom) e se sve manje priznavati kao atraktivne destinacije. Eko-turizam ne treba pomijeati sa odrivim turizmom.
Strana
37
Trend br. 10: Poveanje vanosti sigurnosti i zatite

Teroristiki akti, regionalni ratovi, zagaenje i druge krize, naalost su postale injenice vezane uz svakodnevnicu, te utiu na potrebu za osjeajem sigurnosti i zatite. U turizmu, ovo za posljedicu ima poveanu potrebu za sigurnou i zatitom, te izbjegavanje turista da posjeuju destinacije koje se smatraju nesigurnim. Uticaji na sektor turizma Kvalitet vode (u jezerima i bazenima, ali takoe i vode iz vodovoda) postajae sve vaniji pri odabiru destinacije, te zahtijeva bolju zatitu. Turista sklon upuivanju kritike, e prije uputiti albu u sluaju da ponueni proizvod ne zadovoljava oekivane standarde. Trokovi pruanja garancija o sigurnosti i zatiti e se poveavati velikom brzinom. Sektor se treba bolje pripremiti da zadovolji turistiku potranju na fleksibilniji nain u razdobljima kriza.
4.2. Posebni trendovi u najboljim meunarodnim planinskim centrima 1. Sve vie planinskih centara pokuava stvoriti (jedinstvene) turistike proizvode za ljetnu sezonu
2. Poveanje razvoja alternativnih zimskih turistikih proizvoda pored skijanja
Strana
38
3. Profesionalni, atraktivni i unosni sadraji nakon skijanja tj. Apres-Ski sadraji
4. Poveanje prosjene irine skijakih staza kako bi one bile atraktivnije za skijae koji posjeduju carving skije, te kako bi se izbjegli sukobi interesa
5. Upranjavanje zdravog ivota i wellness aktivnosti na planini
6. Marketinke aktivnosti planine idu u smjeru Planina mi daje snagu
Strana
39
7. Ljetne atrakcije na vrhu planine u svrhu poveanja broja ljudi koji koriste vertikalni transport tokom ljetnih mjeseci
8.
Specijaliziranje planinskih centara kako bi se ostvarila prednost nad konkurentima (npr. luksuzni planinski centri, planinski centri za snowboarder-e, planinski centri namijenjeni djeci, itd.)
9. Unapreenje kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a (npr. hoteli) i software-a (kvalitet usluga)
10. Budite stalno informisani - Uspjene planinske destinacije nude inovacije svake godine
Strana
40
11. Kako bi smanjili zavisnost od prirodnog snijega, postaje sve uobiajenije davati garancije stalnog snjenog pokrivaa tokom cijele godine putem pravljenja vjetakog snijega
Strana
41
5. SWOT5 analiza
5.1. Snage i slabosti u turizmu Tabela koja slijedi prikazuje najvanije snage i slabosti u pogledu turizma na Jahorini. Analiza je uraena na osnovu posjeta lokaciji, sastanaka i razgovora sa zainteresovanim stranama u turizmu na Jahorini.
Snage
+ Blizina gusto naseljenom gradskom podruju Sarajeva (oko 30 do 40 minuta vonje automobilom) + Saobraajna veza sa Sarajevom + Blizina aerodromu Sarajevo
Slabosti
- Stanje saobraaja i parking mjesta - Turistika ponuda za ljetne mjesece (ni za turiste, kao niti za ekskurzije) gotovo da i ne postoji - Samo mali broj smjetajnih kapaciteta je otvoren tokom cijele godine - Nedostaje glavni turistiki sadraj za ljetnu sezonu koji bi se mogao ponuditi tritu
- iare ne rade u ljetnim mjesecima + Prirodni krajolik sa panoramom koja oduzima dah - Zastarjela sredstva vertikalnog transporta (iare) (npr. plato) - Nedostatak kapaciteta u zimskim mjesecima u danima velike frekvencije (npr. saobraaj, + Nadmorska visina i relativna sigurnost snijenog iare/staze) pokrivaa - Ne postoji seoski centar sa atraktivnom i centralnom infrastrukturom (npr. barovi, restorani, prodavnice, itd.) + Gladak planinski krajolik - Ne postoji atraktivan smjetaj ili planinska koliba za sadraje nakon skijanja + Opta infrastuktura postoji (voda/kanalizacija, - Ne postoji turistika organizacija u smislu (DMCelektrina energija, itd.) koja je pogodna za dalje a; Destination Management Company) preduzea proirenje za upravljanje destinacijom (npr. za razvoj proizvoda na Jahorini) + Imid i nivo poznavanja Jahorine kao olimpijske destinacije (iz 1984. godine) i dobro poznate destinacije u Bosni i Hercegovini + Koliina postojeih iara i staza + Sistem naplate karata postoji + Izgraen je smjetajni kapacitet prve klase (npr. Hotel Termag) + Potencijalni investitori stoje na raspolaganju, a angaovane zainteresovane strane u turizmu na Jahorini ve postoje - Slabo razvijena ponuda alternativnih sportova u zimskim mjesecima - Nepostojanje mogunosti pravljenja vjetakog snijega u zimskoj sezoni - Nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta (npr. izgradnja novih objekata bez dozvole) - Neiskorieni i djelimino uniteni smjetajni kapaciteti negativno utiu na krajolik - Koliina, a djelimino i kvalitet smjetajnih kapaciteta - MICE - segment (odn. segment sastanaka, konferencija i manifestacija) je slabo razvijen - Nizak nivo popunjenosti u mnogim smjetajnim kapacitetima izvan udarne zimske sezone
6
5 6
SWOT = Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats MICE = Meetings, Incentives, Conferences and Events
Strana
42
Turistike mogunosti i prijetnje Mogunosti za Jahorinu: Mogunost razvoja i modernizacija skijakih terena i smjetajnih kapaciteta Jahorina kao uzor u pogledu saobraaja i povezanosti (na samoj Jahorini, te u pogledu njene povezanosti sa Palama i Sarajevom) Proirivanje i unapreenje MICE-segmenta Razvoj raznolike sportske ponude za ljetnu i zimsku sezonu (zbog postojanja glatkog krajolika) Ponovno prijavljivanje na Zimske olimpijske igre 2018. godine Organizacija sportskih takmienja i manifestacija (kao to je Svjetski kup FIS, takmienje u biatlonu i sl.) Jahorina kao glavna destinacija za ekskurzije izvan zimske sezone za domae i posjetioce u regiji (posebno one koji posjeuju iru regiju Sarajeva) Stvaranje ponude namijenjene porodicama u ljetnoj i zimskoj sezoni Sveobuhvatni Master plan, ukljuujui razvojni plan, plan korienja terena, plan razvoja turizma kako bi se osigurao odriv i paljiv razvoj Jahorine Paljivo korienje platoa u turistike svrhe Korienje postojeih izvorita (npr. za vjetako jezero koje se moe koristiti za pravljenje vjetakog snijega ili kao bazen za plivanje). Nastavak unapreenja kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a i software-a
Prijetnje za Jahorinu: Nejasno pozicioniranje u poreenju sa drugim planinskim centrima Nepostojanje snane turistike organizacije za razvoj i primjenu proizvoda Nasumina gradnja, gradnja bez koncepta (posebno u pogledu smjetajnih kapaciteta, ski liftova i staza), pa prema tome, iskoriavanje prirodnih resusa (nepostojanje odrivog razvoja) Nepostojanje saobraajnog koncepta sa uporednim daljim razvojem Nepostojanje sposobnosti domaih zainteresovanih strana za provoenje mjera predloenih u Turistikom Master planu Usamljeni pojedinci onemoguavaju uobiajeni razvoj destinacije
Strana
43
6. Strateki koncept
6.1. Zakljuci izvedeni iz Analize Na osnovu Analize (posebno dijela koji se odnosi na konkurente), Jahorina ima potencijal da postane vodei planinski centar u jugoistonoj Evropi Postoji realna ansa da ona postane uvena zimska destinacija na evropskom tritu (ispunjavajui Meunarodne standarde za planiranje) Olimpijski duh predstavlja jedinstvenu prodajnu ponudu (Jahorina moe iskoristiti imid lokaliteta na kojem su odrane Zimske olimpijske igre kako bi privukla panju irom Evrope) Snana uprava je neophodna na osnovu aktuelnih trendova u vodeim planinskim centrima, samo oni koji imaju snanu upravu uspijevaju poslovati uspjeno.
6.2. Opti uslovi za uspjean razvoj Jahorine Sljedee take bi sasvim sigurno pomogle uspjenom razvoju destinacije, ali one nee biti predmet daljeg istraivanja u okviru ovog izvjetaja: Paljiv plan izgradnje i plan korienja zemljita u skladu sa planom turistikog razvoja Proirivanje drumskih veza ka Srbiji (posebno Beogradu) Proirivanje sarajevskog aerodroma i njegovih avio veza (aerodrom Sokolac) Djelotvorni pravni propisi u vezi sa izgradnjom novih objekata (sa arhitektonskog stanovita) Nastavak privatizacije (npr. Olimpijski centar Jahorina) Razvoj opte infrastrukture (elektrina energija, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom) u skladu sa planom turistikog razvoja
Strana
44
6.3. Put do uspjenog turistikog Master plana
Faza
ANALIZA
STRATEKI KONCEPT
PREDLOENI PROJEKTI
MARKETINKI KONCEPT
Strategija br. 1 V Aktuelna situacija S W Konkurencija O T Meunarodni trendovi I Z I J A Strategija br. 2 Strategija br. 3 Strategija br. 4 Strategija br. 5 Strategija br. 6 P L A N
K O N K U R E N T N O S T I
Projekat A
Polje djelovanja A
I I N V E S T I R A N J A P R I O R I T E T A
Projekat B Projekat ... P L A N
Polje djelovanja B
Polje djelovanja ...
P R E L I M I N A R N A
Sadraj
S T U D I J A I Z V O D
Strateki marketinki koncept
I M P L E M E N T A C I J S K I P L A N
Operativni marketinki plan
Standardi planiranja za destinaciju Jahorina
Meunarodni standardi za planiranje
Postojei i planirani objekti
Strana
45
6.4. Turistika vizija za Jahorinu u 2016. godini Osmiljena je sljedea vizija za Jahorinu u 2016. godini
Vizija:
Jahorina je
Olimpijska planina.
Planinska destinacija br. 1 u jugoistonoj Evropi (najatraktivnija, univerzalna i unosna destinacija za zimsku i ljetnu sezonu).
Zato smo odabrali ovakvu viziju za Jahorinu? 1. Jedinstvena prodajna ponuda (JPP) Nema mnogo planinskih destinacija u Evropi koje mogu tvrditi da su Olimpijske planine. Ukljuivanjem ove injenice u nau viziju bie mogue stvoriti snanu JPP (jedinstvenu prodajnu ponudu) koja e omoguiti izdvajanje Jahorine od ostalih planinskih centara.
2. Veze sa postojeim imidom kao mjestom odravanja Zimskih olimpijskih igara Jahorina jo uvijek moe izvui korist iz injenice da je bila mjesto odravanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Sa odabranom vizijom bie mogue zasnovati budui razvoj na iskustvima iz prolosti vezanim za injenicu da je Jahorina bila domain Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.
3. Cjelogodinja dodatna vrijednost je mogua Osmiljavanje najatraktivnijeg i univerzalnog planinskog centra u jugoistonoj Evropi omoguie stvaranje dodatne vrijednosti tokom cijele godine. Prema tome, bie vano stvoriti atraktivan turistiki proizvod za ljetne mjesece, te razviti i turistike proizvode za zimske mjesece (pored postojeih proizvoda vezanih za skijanje).
4. Blizina gusto naseljenog gradskog podruja Sarajeva Zbog blizine Sarajeva i njegovog aerodroma, postoji ogroman potencijal za uspostavljanje atraktivne cjelogodinje planinske destinacije na Jahorini. Obzirom da razvijeni turistiki proizvod ili udarni sadraj za ljetne mjesece gotovo da i ne postoji, ovaj potencijal se u ovome trenutku uopte ne koristi.
Strana
46
6.5. Kljune strategije koje podravaju viziju Na osnovu budue vizije za Jahorinu, dolo se do sljedeih est kljunih strategija:
Kljuna strategija br. 1: Nastavak razvoja zimskog turistikog proizvoda (vertikalni transport, pravljenje vjetakog snijega, staze, itd.) u skladu sa Meunarodnim standardima za planiranje iz vodeih i unosnih centara alpskog skijanja.
Kljuna strategija br. 2: Razvoj najatraktivnijeg planinskog turistikog proizvoda za ljetne mjesece u jugoistonoj Evropi.
Kljuna strategija br. 3: Potrebno je da se struktura smjetajnih kapaciteta kao i pruaoci usluga razviju u skladu sa domaom potranjom.
Kljuna strategija br. 4: Razvoj sistema upravljanja na nivou destinacije kako bi se osiguralo uspjeno provoenje Master plana za razvoj turizma, te obezbijedilo da lanac dodatne vrijednosti bude organizovan na najunosniji mogui nain.
Kljuna strategija br. 5: Prijavljivanje za Zimske olimpijske igre 2018. godine.
Kljuna strategija br. 6: Potrebno je razviti urbanistike planove (ukljuujui saobraaj, koncept parkiralita, elektrinu energiju, vodu, itd.) na dinamian nain i u skladu sa akcijama predloenim u Master planu razvoja turizma.
Strana
47
6.6. Glavni nosioci pozicioniranja Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine kao olimpijske planine i najatraktivnije, univerzalne i cjelogodinje planinske destinacije u jugoistonoj Evropi prikazani su na sljedeem grafikonu:
Turistika vizija Jahorina 2016.
Savremeni, univerzalni i olimpijski turistiki proizvodi za zim ski period
Turistiki proizvodi posveeni porodicama (ljeti i zimi)
Planinski wellness
Destination Management Organisation (Organizacija za upravljanje destinacijom)

Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine su: Savremeni, univerzalni i olimpijski turistiki proizvodi za zimski period Turistiki proizvodi namijenjeni porodicama (ljeti i zimi) Seminari i konferencije Planinski wellness Zabava i akcija (ljeti i zimi)
Nadalje, bie od velike vanosti osnovati profesionalnu Organizaciju za upravljanje destinacijom (DMO Destination Management Organisation) kako bi se osigurao uspjean razvoj destinacije.
Zabava i akcija (ljeti i zim i)
Seminari i konferencije
Strana
48
7. Plan konkurentnosti
7.1. Meunarodni standardi za planiranje i Analiza nedostataka Prema naem iskustvu u razvoju planinskih centara u Bavarskoj, vajcarskoj, Austriji i Italiji, zatim prema odnosima u vie od 30 planinskih centara i u skladu sa Meunarodnim standardima za planiranje uspjenih planinskih destinacija, definisali smo prosjeni okvir i smjerice za razvoj Jahorine. Sljedea tabela prua pregled prosjeno neophodne koliine staza, kreveta, kapaciteta vertikanog transporta u skladu sa Meunarodnim standardima za planiranje planinskih centara srednje veliine (50 100 kilometara skijakih staza).
180 220 hektara staza ukupno Staze bi u prosjeku trebale biti iroke najmanje 35 do 40 metara sa nekoliko glavnih staza ija irina bi dostizala 60 metara Vjetaki snijeg za najmanje 75 % - 80 % staza S ispunjenjem uslova potrebnog prostora od 180 m po skijau, mogue je ostvariti ukupni kapacitet staza od 10.000 do 12.000 skijaa u isto vrijeme Prosjeni skija ostvari 3.000 metara vertikalne razlike u jednom danu Prosjeni dan skijaa traje 6 sati Prosjena optereenost ski-liftova je 80% Prema tome, prema maksimalnom kapacitetu staza, prosjena duina (izraena u metrima) vertikalnog transporta po satu iznosi 6,5 mn 7,5 mn (=11.000 / 0,8 * 3.000 / 6) Uzimajui u obzir oko 5.000 do 6.000 dnevnih skijaa (procjena za Jahorinu) mogue je imati dodatnih 6.000 do 7.000 skijaa iz smjetajnih kapaciteta U prosjeku 70% - 80 % gostiju u smjetajnim kapacitetima su aktivni skijai Obraunato na osnovu udarne sezone kada popunjenost kapaciteta iznosi 80%, bit e neophodno ponuditi 7.800 do 9.400 kreveta u smjetajnim kapacitetima Preporuuje se sljedea struktura kreveta u smjetajnim kapacitetima: o o o o o o o Kategorija 5/4*: 19% - 23% Kategorija 3*: 25% - 29% Kategorija 2*: 8% - 10% Privatni smjetaj: 8% - 12% Hosteli za mlade: 3% - 5% Apartmani: 20% - 24% Ostalo 6% - 8%
Staze

Vertikalni transport
Kreveti u smjetajnim kapacitetima
Strana
49
Stopa popunjenosti kapaciteta tokom zimske sezone od 50% 60% ukupnog broja raspoloivih kreveta tokom zimskog perioda Stopa popunjenosti kapaciteta tokom ljetne sezone od 25% 35% ukupnog broja raspoloivih kreveta tokom ljetnog perioda Najmanje 70% - 80% ukupnog broja raspoloivih kreveta tokom zimskog perioda treba, takoer, biti raspoloivo u ljetnom periodu Obraunato na osnovu potrebnog broja kreveta od 8.600 ovo e voditi ka 1,2 miliona noenja godinje (0,85 miliona u zimskoj sezoni i 0,35 miliona u ljetnoj sezoni)
Oekivani rezultati
Planinska gastronomija ukupnog kapaciteta od 4.500 do 5.500 mjesta Za oekivani broj dnevnih skijaa od 7.200 do 7.500, u sve tri oekivane zone razvoja, ukupni kapacitet parkiralita treba biti od 2.100 do 2.500 parking mjesta (ukljuujui 25 parking mjesta za autobuse) kola skijanja i usluge iznajmljivanja skijake opreme Prostori za poetnike (padine za vjebu) Snowboard park zabave Tobogan Bicikli na snijegu Nordijsko skijanje Planinarske staze u zimskom periodu Centar za posjetioce o o o o o o Info centar za posjetioce Internet terminal Prodavnice, supermarketi Banka, bankomat, pota Gastronomska ponuda (barovi, kafii, restorani) Pozornica
Dodatni zahtjevi
Potrebna turistika infrastruktura (zima)
Planinski centar o o o o Gastronomska ponuda kola skijanja i usluge iznajmljivanja skijake opreme Jezero Pozornica na snijegu
Strana
50
Proizvodi avanturistikog i sportskog turizma Proizvodi vezani za turizam u prirodi, wellness i zdravstveni turizam Porodine atrakcije Atrakcije za dnevne goste Atrakcije na vrhu planine kako bi se poveao broj ljudi koji koriste vertikalni transport u ljetnim mjesecima
Potrebna turistika infrastruktura (ljeto)
Analiza kljunih nedostataka

Meunarodni standardi Jahorina 2006 za planiranje Povrina staza Prosjena irina staza Proizvodnja vjetakog snijega Ukupni kapacitet staza Vertikalni transport u m/h (VTM/h) Kreveti u smjetajnim kapacitetima Parking prostor (samo za dnevne skijae) 180 - 220 ha 35 - 40 m 75 - 80 % 10.000 - 12.000 6,5 mn - 7,5 mn 7.800 - 9.400 2.100 - 2.500 80 ha 40 m 0% Preporuke za Nedostaci u odnosu na Meunarodne stand. Jahorinu 2016 100 - 140 ha ok 75 - 80 % 5.200 - 7.200 4,5 mn - 5,5 mn 3.800 - 5.400 2.100 - 2.500 250 ha 40 m 100% 15.000 8,7 mn 9.580 2.700
4.800
2,0 mn 3.270 0
U poreenju sa definisanim Standardima za planiranje koji se odnose na planinske centre srednje veliine i naim iskustvom u planiranju drugih planinskih centara, uoeni su sljedei vei nedostaci i problemi u vezi za Jahorinu: 1. zastario vertikalni transport (veliki deficit kapaciteta) 2. situacija sa saobraajem i parking mjestima za automobile 3. razvijeni turistiki proizvodi za ljetne mjesece gotovo da ne postoje 4. slabo razvijeni alternativni turistiki proizvodi za zimske mjesece (pored skijanja) 5. nepostojanje mogunosti proizvodnje vjetakog snijega 6. nedostatak sadraja nakon skijanja - Aprs-Ski 7. nepostojanje turistike organizacije u smislu preduzea za upravljanje destinacijom Zbog injenice, da postoji mogunost razvijanja staza povrine 250 ha, napravljene su preporuke za Jahorinu 2016 (u poreenju sa 180-220 ha potrebnih po Meunarodnim standardima planiranja). Dakle, ostale brojke u preporuci Jahorine 2016 su takoe malo vee nego planinski resursi srednje veliine po Meunarodnim standardima planiranja.
Strana
51
7.2. Parametri za odriv razvoj Jahorine Kako bi se osigurao odriv razvoj skijake destinacije Jahorina, potrebno je ispotovati neke vane parametre. Mi smo identifikovali sljedee parametre kao vane za budui razvoj jedinica smjetajnog kapaciteta, skijakih staza i kapaciteta vertikalnog transporta: ukupan broj kreveta u smjetajnim kapacitetima u odnosu na metre vertikalnog 7 transporta po satu (VTM/h ) VTM/h po hektaru skijakih staza ukupan broj kreveta u smjetajnim kapacitetima po hektaru skijakih staza
U narednom koraku izraunali smo svaki od ovih odnosa u skladu sa Meunarodnim standardima planiranja i uporedili rezultate sa trenutnom situacijom na Jahorini.
Ukupan br. kreveta Meunarodni standardi za planiranje 8.600 ha skijakih staza 200 VTM/h 7.000.000 Omjer ukupnog br. kreveta i VTM/h po ha staze VTM/h 0,12% 35.000 Ukupan br kreveta po ha staze 43
Jahorina 2006
3.270
80
2.000.000
0,16%
25.000
41
Na Jahorini, odnos ukupnog broja kreveta u smjetajnim kapacitetima u odnosu na VTM/h je previsok, dok je VTM/h po hektaru skijakih staza prenizak u poreenju sa Meunarodim standardima za planiranje planinskih centara srednje veliine. Uzrok ovakvoj situaciji lei u zastarjelim iarama iji su kapaciteti skromni. Prvi korak ka poboljanju ovih odnosa trebao bi biti modernizacija objekata vertikalnog transporta. U skladu sa Meunarodnim standardima za planiranje, potrebno je usredoiti se na sljedee VMT/h i ha skijakih staza.
ha skijakih staza 200 80 250 Omjer ukupnog br.kreveta i VTM/h 0,12% 0,16% 0,11%
Ukupan br.kreveta Meunarodni standardi za planiranje Jahorina 2006 Jahorina 2016 8.600 3.270 9.580
VTM/h 7.000.000 2.000.000 8.700.000
VTM/h po ha staze 35.000 25.000 34.800
Ukupan br kreveta po ha staze 43 41 38
Kako bi se poveao ukupan broj kreveta u smjetajnim kapacitetima sa 3.270 na 9.580 u narednih deset godina, takoe e biti potrebno poveati povrinu skijakih staza sa 80 na 250 ha, a VTM/h sa 2 mn na 8,7 mn. Vjerujemo, meutim da e se ovaj odnos umanjiti za 7 12%, a kako bi se zadrala vea odrivost projekta.
VTM/h Vertical Transport Meters per hour
Strana
52
7.3. Kapacitet prevoza na stazama (iare) i razvojni koncept
7.3.1. Postojee iare i staze Na postojeim skijalitima, trenutno je u funkciji 7 iara. Broj koji oznaava kapacitet jednog skijakog centra su metri vertikalnog transporta po jednom satu (VTM/h). Trenutni kapacitet skijakog centra Jahorina iznosi oko 2 miliona VTM/h. Obzirom na kapacitet iara, broj skijaa po danu iznosi 3.200. Tabela: Kapacitet postojeih skijakih iara SKIJAKA IARA Poljice dvosjed Ogorjelica I dvosjed Ogorjelica II dvosjed Skoine dvosjed Poljice lift Rajska dolina lift Olimpik lift Ukupno Kapacitet za 6 sati (VTM, zaokrueno) VTM po skijau, dan Nosivi kapacitet Kapacitet (skijaa dnevno) VTM = metri vertikalnog transporta Iznad oko 1.700m nadmorske visine postoji slobodno skijako podruje. To znai da, uopteno govorei, ima dovoljno podruja pogodnog za skijanje. Uska grla nalaze se u niim podrujima Ogorjelice I (25m), Ogorjelice II (30m), te lifta i iare na Poljicama (zajedno 30m). Ukupna duina staza iznosi 20 km; njihova prosjena irina je oko 40m, tako da ukupno podruje staza iznosi oko 80 ha. Ukupni broj skijaa u ovom podruju u jednom trenutku, ukljuujui i skijae na iarama i u restoranima moe biti oko 3.200. Staza za spust za mukarce ureena je kao rezervna staza za Olimpijske igre umjesto staze za spust za mukarce na Bjelanici i jo uvijek postoji kao rezerva. (s. BERCHTOLD A.: Procjena skijakog centra Jahorina; Pomo pri pripremanju plana privatizacije iara u Olimpijskom centru Jahorina - Jahorina/Pale. Klagenfurt 2002. godine) OSOBA PO SATU 1200 1200 1200 1200 600 900 900 VERTIKALNIH METARA 364 320 319 368 129 109 196 VTM/H 436.800 384.000 382.800 441.600 77.400 98.100 176.400 1.997.100 12.000.000 3.000 80% 3.200
Strana
53
7.3.2. Kapaciteti sistema vertikalnog transporta i smjetajni kapaciteti Glavni nosioc kapaciteta je broj skijaa u jednom trenutku u skijakom centru. Kapacitet skijakog centra Jahorina, na osnovu prijedloga projekta za 2016. godinu, e biti oko 13.800 skijaa: Tabela: Kapacitet iara Kapacitet iara (VTM/h) Postojee podruje Zona proirivanja 1 Zona proirivanja 2 Ukupno: 3.016.000 2.300.000 3.344.000 8.660.000 VTM/dan (6 sati) 18.096.000 13.800.000 20.064.000 51.960.000 VTM/skija, dan 3.000 3.000 3.000 3.000 Optereenje Nosivi kapacitet (skijaa) 4.826 3.680 5.350 13.856
80% 80% 80% 80%
VTM = metri vertikalnog transporta Za ovaj izraunati kapacitet sistema vertikalnog transporta u skladu sa potranjom u pogledu smjetajnih kapaciteta u hotelima, apartmanima ili planinskim kuama je u odnosu od 500 do 1000 VTM/h po krevetu. Dobar odnos za jedan skijaki centar kao to je Jahorina, sa velikim ueem dnevnih posjetilaca, je izmeu 800 i 1000. U svrhu daljih razmatranja, uzeemo da je odnos 830 VTM/h po krevetu. Tabela: Odnos izmeu iara i smjetajnih kapaciteta Kapacitet iara (VTM/h) Postojee podruje Zona proirivanja 1 Zona proirivanja 2 Ukupno: 3.016.000 2.300.000 3.344.000 8.660.000 Odnos VTM/h,krevet 830 830 830 830 Smjetaj (kreveti) 3.634 2.771 4.029 10.434
Ukupan broj kreveta u svim tipovima smjetaja (ukljuujui hotele, apartmane i planinske kue) mogao bi biti maksimalno oko 10.400 kreveta. Maksimalni kapacitet od 13.800 skijaa za sistem vertikalnog transporta zasniva se na smjetaju i dnevnim skijaima. Oko 6.600 skijaa zasniva se na smjetajnim kapacitetima, a ostalih 7.200 bi trebali biti skijai koji dolaze kao dnevni posjetioci:
Strana
54
Tabela: Skijai u smjetajnim kapacitetima (2016. godina) Postojee podruje 5.580 0,7-0,8 0,8 0,64 4.096 Zona proirivanja 1 3.000 0,7-0,8 0,8 0,64 1.920 Zona proirivanja 2 1.000 0,7-0,8 0,8 0,64 640 Ukupno 9.580 0,7-0,8 0,8 0,64 6.656
Kreveti u 2016. godini Stopa popunjenosti Stopa uea skijaa Stopa prinosa skijaa Skijai iz smjetajnih kapaciteta
Tabela: Dnevni posjetioci (2016. godina) Ukupan broj skijaa Skijai iz smjetajnih kapaciteta Dnevni skijai Skijai koji dolaze dnevnim autobusima Parkiralite (broj dnevnih skijaa po automobilu ili autobusu) 13.856 6.656 7.200 500 6.700
Dnevni posjetioci dolaze automobilima ili autobusima. Parkiralite je potrebno obezbijediti za do 6.700 skijaa, uglavnom u Centru za posjetioce (Jahorinskoj palai), putem naplatne kuice za parkiranje. 7.3. Investicije
iare iare Postojee podruje Jahorina 1 Jahorina 2 Jahorina 3 Jahorina 4
MGD
CLD Cijena ()
Sistem
Dodatni trokovi (25%) 1.232.500 786.250 1.020.000 658.750
Ukupna cijena () 6.162.500 3.931.250 5.100.000 3.293.750 18.487.500
8-MGD 6-CLD 8-MGD 6-CLD
4.930.000 3.145.000 4.080.000 2.635.000
Zona proirivanja 1 Jahorina 5 Jahorina 6 Jahorina 7
8-MGD 6-CLD 6-CLD
4.930.000 3.145.000 3.272.500
1.232.500 786.250 818.125
6.162.500 3.931.250 4.090.625 14.184.375
Zona proirivanja 2 Jahorina 8

8 9
8-MGD
4.930.000
1.232.500
6.162.500
MGD = gondola ropeway (iara s (gondolom/kabinom)) CLD = detachable chair lift (iara sa sjedalima za vie osoba)
Strana
55
Jahorina 9 iare Ukupno (): Staze
8-CLD
4.165.000
1.041.250
5.206.250 11.368.750 44.040.625
Trokovi Novoizgraeno podruje (ha) (/ha) Staze, ukupno ()
Modernizacija postojeeg podruja 20 29.750 595.000
Zona proirivanja 1
Zona proirivanja 2
Ukupno
70 29.750 2.082.500
80 29.750 2.380.000
170 29.750 5.057.500
Oprema za proizvodnju vjetakog snijega Postojee podruje Objekti za proizvodnju vjetakog snijega Rezervoari vode Cijevi Maine za proizvodnju snijega, hidranti Elektrina energija Pumpne stanice Objekti za proizvodnju vjetakog snijega Ukupno Zona proirivanja 1 Zona proirivanja 2 Ukupno
3.145.000 3.485.000 3.878.550 1.785.000 276.250
1.572.500 2.499.000 2.983.500 1.423.750 148.750
3.145.000 2.575.500 2.983.500 1.423.750 127.500
7.862.500 8.559.500 9.845.550 4.632.500 552.500
12.569.800
8.627.500
10.255.250
31.452.550
Ukupno kapitalni izdaci Jahorina-novo Postojee podruje iare Staze Objekti za proizvodnju vjetakog snijega Ratraci, kontrola pristupa, zatita od lavina, nepredviene situacije, Trokovi planiranja i projektovanja Ukupno () 18.487.500 595.000 12.569.800 850.000 Zona proirivanja 1 14.184.375 2.082.500 8.627.500 1.275.000 Zona proirivanja 2 11.368.750 2.380.000 10.255.250 1.275.000 Ukupno 44.040.625 5.057.500 31.452.550 3.400.000
3.250.230 35.752.530
2.616.938 28.786.313
2.527.900 27.806.900
8.395.068 92.345.743
Ukupni kapitalni izdaci za skijaku infrastrukturu za sve tri razvojne faze iznose oko 92 miliona evra.
Strana
56
8. Prijedlog kljunih projekata

8.1. Prijedlozi projekata u svrhu poveanja konkurentnosti Jahorine Uzimajui u obzir nedostatke i probleme koji su vezani uz konkurentnost, a na osnovu zajednike vizije i predloenih glavnih nosioca pozicioniranja, narednih est (6) polja djelovanja (strateke smjernice) je proizalo i definisano: 1. Razvoj savremenih, univerzalnih i olimpijskih turistikih proizvoda za zimsku sezonu
Ciljevi: Jahorina treba biti spremna za Zimske olimpijske igre Poveati atraktivnost u zimskoj sezoni sa take gledita kupca (za turiste i lanove ekskurzija) Vei prosjeni nivo cijena (radi poveanja atraktivnosti) irenje kapaciteta
2. Razvoj turistikih proizvoda Zabava i akcija za ljetne i zimske mjesece
Ciljevi: Uiniti Jahorinu atraktivnijom i u ljetnjoj i u zimskoj sezoni sa take gledita kupca Poveati popunjenost kapaciteta hotela tokom ljetne sezone Unaprijediti imid Jahorine (Slogan: Neto se deava na Jahorini) Ponuditi gostima ansu da probaju nove stvari
3. Razvoj turistikih proizvoda koji su namijenjeni porodicama
Ciljevi: Uiniti Jahorinu atraktivnijom za porodice i u ljetnjoj i u zimskoj sezoni Iskoristiti blizinu gusto naseljenih oblasti kao to je Sarajevo na najbolji mogui nain
4. Razvoj turistikih proizvoda Planinskog wellness-a
Ciljevi: Iskoristiti mega-trend Zdravlje Stvoriti proizvode za wellbeing i wellness (opte zdravlje) Jahorina bi trebala biti poznata kao wellbeing i wellness destinacija Najmanje 3 smjetajna objekta bi se trebala specijalizirati za Planinski wellness
Strana
57
5. Razvoj segmenta odravanja seminara Ciljevi: Iskoristiti smjetajne kapacitete izvan sezone Iskoristiti blizinu gusto naseljenih oblasti kao to je Sarajevo na najbolji mogui nain Poveati popunjenost kapaciteta i prosjenu cijenu sobe
6. Razvoj turistike suprastrukture (smjetajni kapaciteti)
Ciljevi: Kvalitativno poboljanje postojeih smjetajnih kapaciteta Specijalizacija smjetajnih kapaciteta (i onih ve postojeih) Poveati ukupni kapacitet (uglavnom na podruju hotelskog smjetaja) Stvoriti dobro izbalansiran odnos broja kreveta, kapaciteta staza i kapaciteta iara Obnova postojeih ruevina hotela Izgradnja atraktivnih koliba i planinskih kuica za Aprs-Ski
U skladu sa ovih 6 polja djelovanja, razraeno je nekoliko projekata koji se odnose na turistiku infra- i suprastrukturu. Svi ovi predloeni projekti e ojaati razvoj Jahorine u smjeru definisanog nosioca pozicioniranja.
Radi jasnoe, svi ovi predloeni projekti raspodjeljenji su u sljedea podruja:
1. Postojee podruje 2. Zona proirivanja 1 (Podruje porodinog / wellness turizma) 3. Zona proirivanja 2 (Sportsko podruje)
Strana
58
8.2. Pregled predloenih projekata Postojee podruje Zona proirivanja 1 (Podruje porodinog / wellness turizma)
Turistika infrastruktura: P1: Novi vertikalni transport i skijake staze P2: Snowboard park za poetnike P3: Ski park za djecu-poetnike P4: Zimska staza za sputanje gumenim amcima P5: Ljetna staza za sputanje gumenim amcima P6: Avanturistiko igralite za djecu P7: Podruje za biatlon (izvan 3 definisana podruja, ali u blizini Proirenog podruja 1) Turistika suprastruktura: Dodatnih 1000 kreveta P5: Jedan hotel za sportski orjentirane putnike sa 3* P6: Jedan standardni hostel sa 2* Turistika suprastruktura: Dodatnih 3000 kreveta Turistika suprastruktura: P8: Jedan hotel sa 5* za zahtjevne klijente visokih standarda P9: Jedan MICE hotel sa 4* P10: Jedan hotel za porodine putnike sa 3* P11: Jedan hostel za mlae putnike sa 2* P12: Apartmani sa 3-4* P13: Jahorinska palata Napomena: Kao dodatak ve postojeim smjetajnim kapacitetima P8: Jedan porodini hotel sa 4* P9: Jedan hotel Planinski wellness sa 3* P10: Jedan hotel Planinski wellness sa 4* P11: Jedno selo sa planinskim kuicama sa 3* P12: Alpske kuice sa 4* P14: etiri do pet stambenih zgrada u etanom vlasnitvu sa 3-4* P15: Apartmani sa 4* P7: Jedan hostel ekonomske klase sa 2* P8: Dva mala hotela-pansiona sa 3* P9: Jedna stambena zgrada u etanom vlasnitvu sa 3* P10: Apartmani sa 3* P11: Alpske kuice sa 3*
Zona proirivanja 2 (Sportsko podruje)
Turistika infrastruktura: P1: Modernizacija postojeih iara i dalji razvoj vertikalnog transporta i skijakih staza P2: Takmiarske staze za ene P3: Staze na vrhu Visokog platoa (izvan 3 definisana podruja, ali u blizini Postojeeg podruja) P4: Moderni tobogan (poput Alpine Coaster) P5: Teren za visoke konopce P6: Tematska maruta za pjeaenje Smisao planine (izvan 3 definisana podruja, ali u blizini Postojeeg podruja) P7: Razvoj Kilometar i po zdravlja (izvan 3 definisana podruja, ali u blizini Postojeeg podruja)
Turistika infrastruktura: P1: Novi vertikalni transport i skijake staze P2: Jedriliarstvo P 3: Snowboard zabavni park P 4: Staze za etverotokae
Strana
59
Postojee podruje
Podruje porodinog / wellness turizma (Zona proirivanja 1)
Sportsko podruje (Zona proirivanja 2)
Projekti koji se preklapaju: P1: Razvoj koncepta planinarskih staza (ukljuujui i tematske marute) P2: Park za planinski biciklizam sa stazama za spust (ukljuujui i koncept biciklistike marute) P3: Maruta za nordijsko skijanje P4: Razvoj koncepta mobilnosti (koncept ureenja saobraaja i parkiralita) P5: Razvoj programa unapreenja kvaliteta P6: Atraktivne kolibe/planinske kuice za Aprs-Ski
Ideje za naknadne projekte u svrhu poveanja atraktivnosti Jahorine (detalji nisu navedeni u ovom Master planu): Zooloki vrt pripitomljenih domaih ivotinja Stvoriti mogunost zagrijavanja vode u vjetakom bazenu za plivanje Staza za sankanje Penjanje po ledu Klizalite Staze u kronjama drvea sa kuicama na drveu Podruje za Paintball Staza za ski-skuter Penjanje uz vjetaki zid Sputanje gumenim amcima
Ideje za naknadne akcije u svrhu pruanja podrke pozitivnom razvoju (detalji nisu navedeni u ovom Master planu): Profesionalna kola skijanja (sa kursevima skijanja, vrtiima na skijama, itd.) Osmisliti specifine zdravstvene aranmane (ukljuujui smjetajne kapacitete, provjeru zdravstvenog stanja na poetku odmora, zdravstveni i wellness paketi, zdrava prehrana, itd.) Pripremiti atraktivne aranmane za preduzea Organizacija manifestacija (npr. koncerti na otvorenom, Laser Show, vatreni show, itd.) Organizacija takmienja (npr. utrke u disciplini planinskog biciklizma, takmienja na etverotokaima, itd.) Oglaavanje u strukovnim urnalima i magazinima
Strana
60
8.3. Predloeni projekti za Postojee podruje
Projekat 1: Modernizacija i prijedlog za postojee iare i staze, te zone proirivanja (1,2)

Projekat skijakih objekata
Razvoj skijakog centra Jahorina trebao bi biti proveden u tri faze (vidi prikaz na str. 62.): A) Postojee podruje: zamjena postojeih iara sa etiri nove, poveanje i prilagoavanje staza, 2 podruja za poetnike, takmiarske skijake staze; B) Zona proirivanja 1: podruje za porodino skijanje; 3 nove iare, 70 ha novih staza, park za poetnike; C) Zona proirivanja 2: sportsko skijako podruje, 2 nove iare, 80 ha novih staza, takmiarske skijake staze; D) Staze za Olimpijske igre bi trebale biti smjetene u istonom dijelu postojeeg skijakog podruja ili sportskog skijakog podruja; detaljno planiranje i prilagoavanje staza se mora izvriti u sljedeoj fazi planiranja. Nakon detaljnog planiranja staza i Snowboard parka, prijedlog za sistem vertikalnog transporta se mora prilagoditi. Tabela: Predloene iare
iare
Sistem
U metrima horizontalno
U metrima vertikalno
Kapacitet po satu (skijai / satu)
VTM/h
Postojee podruje Jahorina 1 Jahorina 2 Jahorina 3 Jahorina 4
8-MGD 6-CLD 8-MGD 6-CLD
2.400 1.050 1.600 690
430 225 350 215
2.400 2.600 2.400 2.600
1.032.000 585.000 840.000 559.000 3.016.000
Zona proirivanja 1 Jahorina 5 8-MGD Jahorina 6 6-CLD Jahorina 7 6-CLD
2.400 1.000 1.200
460 230 230
2.400 2.600 2.600
1.104.000 598.000 598.000 2.300.000
Zona proirivanja 2 Jahorina 8 8-MGD Jahorina 9 8-CLD
2.500 2.000
740 490
2.400 3.200
1.776.000 1.568.000 3.344.000 8.660.000
Ukupno:
VTM = metri vertikalnog transporta MGD = gondola ropeway (iara s (gondolom/kabinom)) CLD = detachable chair lift (iara sa sjedalima za vie osoba)
MGD
CLD
Strana
61
Tabela: Staze Postojee podruje Ukupno duina (km) Prosjena irina (m) Ukupno podruje (ha) Skijaa po ha (prosjek) Ukupni kapacitet (skijai u podruju) 20 40 80 60 4.800 20 60 1.200 Modernizacija postojeeg podruja Zona proirivanja 1 20 35 70 60 4.200 Zona proirivanja 2 20 40 80 60 4.800 Ukupno
60 250 60 15.000
Projekat 2: Takmiarske staze za ene tokom Olimpijskih igara
Cilj: Kako bi se spremili za mogue odravanje Olimpijskih igara, bit e neophodno urediti staze u skladu sa propisima FIS-a koji se odnose na takmienja u skijanju za ene. ene se takmie u disciplinama spusta, slaloma, veleslaloma, Super G-a i kombinacije alpskog skijanja.
Pregled propisa FIS-a: Naredna tabela prua informacije o propisima FIS-a za Olimpijska skijaka takmienja za ene. Ovo je posljednja verzija Meunarodnih pravila takmienja.
Spust
Slalom
Veleslalom
Super G
Duina
500 800 m
140 200 m
250 400 m
400 600 m
irina
30 m
40 m
40 m
30 m
Dodatne informacije
Nagib izmeu 33 % i 45 %
Minimalni vertikalni pad od 300 m
Cjelokupna Meunarodna pravila takmienja nalaze se na Internet stranici www.fis-ski.com.
Strana
62
Strana
63
Projekat 3: Staze na vrhu Visokog platoa
Ideja i opis projekta: Austrijska studija o umjerenoj nadmorskoj visini koju je proveo Univerzitet iz Innsbruck-a potvrdila je injenicu da dui boravak na nadmorskoj visini izmeu 1.500 i 2.000 metara pozitivno utie na ljudski organizam. Stoga, trebaju se napraviti staze za nordijsko pjeaenje, dogiranje i planinarenje na vrhu visokog platoa na Jahorini. Podrku na stazama trebalo bi da pruaju instruktori za rekreaciju i sportski doktori. U budunosti bi, takoe, bilo mogue ponuditi posebne seminare i radionice vezane za tematiku zdravlja (npr. tema nordijsko pjeaenje). Seminari bi se trebali odravati na Jahorini u hotelima koji imaju kapacitete za seminare. Ciljevi: Napraviti atraktivan i profesionalan turistiki proizvod i koristiti nadmorsku visinu visokog platoa na Jahorini.
Neophodni koraci: Napraviti odgovarajui i atraktivan kruni tok (2 do 3 kruna toka staza duine izmeu 3 i 10 kilometara) Pregovori sa vlasnicima imovine vezani za korienje zemljita Oznaavanje staza Izgradnja odgovarajue infrastrukture Kontaktirati akreditovane instruktore za rekreaciju i sportske doktore kako bi se pripremile ogovarajue ponude
Investicija: Priblino 30.000 - 40.000 (za planiranje, izgradnju i oznaavanje staza)
Strana
64
Projekat 4: Moderna tobogan staza (poputAlpine Coaster)
Ideja i opis projekta: Izrada savremene tobogan staze na Jahorini, duine od oko 1 kilometra. Konkretna lokacija i teren moraju biti definisani, ali ne smiju dodirivati osjetljive planinske oblasti.
Ciljevi: Napraviti turitiki proizvod Zabava & akcija na Jahorini koji podrava i ljetnji razvoj i da bude namijenjen i za porodice. Osim toga, tobogan staza obino poveava frekventnost korienja iara u toku ljetnjeg perioda, obzirom da mnogi spustai koriste iaru kako bi stigli do startne pozicije tobogan staze.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 525.000 - 750.000 Definisanje konkretne lokacije i terena Kontaktirati mogue izvoae Detaljno planiranje zajedno sa izvoaem Studija izvodljivosti za tobogan stazu Definisanje finansiranja Realizacija
Standardne vrijednosti za investiciju: 500 po metru (= 750.000 za 1 kilometar) ukoliko je potreban vertikalni transport 350 po metru (= 525.000 za 1 kilometar) ukoliko vertikalni transport nije potreban
Strana
65
Projekat 5: Teren za visoke konopce
Ideja i opis projekta: Teren za visoke konopce predstavlja postavljanje razliitih prepreka na visini od najmanje 5 do 6 metara iznad zemlje. Gosti je koriste kao kruni put, savladavajui jednu prepreku za drugom. To ne samo da predstavlja veliko uzbuenje (zbog visine), ve e ljudi doivjeti i jedno avanturistikopedagoko iskustvo. Predloeni Teren za visoke konope za Jahorinu trebao bi biti srednje veliine, a zahtjevao bi prostor od 2.200 do 2.900 m.
Ciljevi: Napraviti turistiki proizvod Zabava & akcija na Jahorini koji podrava i razvoj u ljetnjem periodu.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 70.000 - 90.000 Definisanje konkretne lokacije i terena Kontaktirati potencijalne proizvoae Detaljno planiranje zajedno sa proizvoaem Studija izvodljivosti za teren za visoke konopce Definisanje finansiranja Realizacija
Strana
66
Projekat 6: Tematska maruta za pjeaenje Smisao planine
Ideja i opis projekta: Razvoj Tematske marute za pjeaenje "Smisao planine" na platou na vrhu Jahorine. Tematska maruta bi trebala povezati 5 mjesta od interesa koji bi predstavljali smisao (duh) planine. Ovih 5 mjesta trebalo bi biti napravljeno na platou na vrhu planine. Za goste bi bilo mogue pjeaiti ili planinariti do marute Smisao planine ili koristiti vertikalni transport.
Jedan primjer mjesta od interesa bilo bi mjesto s najboljim planinskim pogledom. Ovo mjesto od interesa moglo bi biti osmiljeno kao bioskop na planini sa nizom bioskopskih stolica kako bi se stvorila jedinstvena atmosfera. Osim toga, trebao bi biti postavljen natpis kako bi se gostima pruile informacije o okolnom predjelu (npr. planine, platoi/visoravni, itd. ).
Ciljevi: Stimulisati ljetnju sezonu na Jahorini i ohrabriti jednodnevne goste da dou na Jahorinu. tavie, ova Tematska pjeaka maruta podrava opredeljenje za Planinski wellness na Jahorini.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 100.000 200.000 (u zavisnosti od kvaliteta mjesta od interesa, oznaavanja, informativnih materijala) Definisanje marute staza i 5 mjesta od interesa Detaljan sadraj svakog mjesta od interesa Kontakt sa proizvoaima Dovoljan stepen oznaenosti Ponuditi ture sa vodiem ove marute i izrada paket aranmana
Strana
67
Projekat 7: Kilometar i po zdravlja
Ideja i opis projekta: Razvoj Kilometar i po planinskog zdravlja. Povezuje 10 mjesta aktivnosti u slubi fitnesa ili zdravlja na udaljenosti od oko jednog i po kilometra (milja = 1609 m). Na svakom mjestu aktivnosti u slubi zdravlja nalazi se tabla sa optim informacijama o aktivnosti, njenoj svrsi i uticaju na zdravlje. Primjeri za mjesta fitness aktivnosti:
Primjeri za mjesta dodatnih aktivnosti u slubi zdravlja mogla bi biti mjesta hidroterapije, staza na razliitim uslovima zemljita, mala bata planinskog bilja sa atraktivnim mjestima za odmor, itd.
Ciljevi: Stimulisati ljetnju sezonu na Jahorini i ohrabriti goste da posjete Jahorinu na jedan dan. Osim toga, Kilometar i po zdravlja podrava opredjeljenje za "Planiski wellness" na Jahorini.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 40.000 60.000 Definisanje lokacije za Kilometar i po zdravlja i 10 mjesta aktivnosti u slubi fitnesa ili zdravlja Detaljan sadraj svakog mjesta od interesa Kontakt sa proizvoaima Oznaavanje
Strana
68
Projekat 8: Jedan hotel sa 5* za zahtjevne klijente visokih standarda (bivi Hotel Jahorina)
Pored postojeih hotela u privatnom i dravnom vlasnitvu (Bistrica, Kouta, Termag i ostali), predlaemo da sljedei novi hoteli budu izgraeni u Postojeem podruju Jahorine.
Podaci Kategorija: 5* Broj kreveta: 490 Uvod Dugoroni cilj ovog novog Hotela sa pet zvjezdica sa smjetajnim kapacitetima, restoranom, kafiem i zabavnim programom e biti stvaranje raznolikog iskustva koje se zasniva na pruanju usluga koje su prilagoene pojedinanim klijentima, istorijskoj prirodi ovog podruja sa jedninstvenom lokacijom i prilike da se uiva u tiini i relaksaciji koju prua ovo mjesto. Objekti bi trebali biti prilagoeni klijentima koji zahtijevaju visoke standarde proizvoda i usluga. Naa namjera je da stvorimo okruenje krajnjeg luksuza koji prevazilazi standarde ostalih hotela sa pet zvjezdica u zemlji. Isticanje novog objekta putem interneta i predstavljanje Hotela sa pet zvjezdica ljudima koji jo nisu otkrili ovaj rajski skijaki centar e nam obezbijediti odravanje stope popunjenosti kapaciteta koja je vea od prosjeka, kao i dobit veu od prosjene. Od novembra do aprila hotel e stavljati teite na trite koje je vezano za skijanje, a tokom ostatka godine na trite kvalitetnijeg i skupljeg tipa odmora. Ovaj hotel ima za cilj da postane jedan od vodeih hotela u podruju jugo-istone Evrope, a kao takav, trebao bi nositi trinu marku jednog od vodeih hotelskih lanaca. Lokacija Hotel sa pet zvjezdica nalazi se u podruju gdje je bio izgraen nekadanji Hotel Jahorina. Usluge Hotel sa pet zvjezdica nudi izbor razliitih usluga i smjetajnih kapaciteta. Ukupan broj soba e biti 245, ukljuujui 138 standardnih soba, 55 soba superior kategorije, 40 soba deluxe kategorije, 10 junior apartmana i 2 predsjednika apartmana. Nabrojane sobe, takoer, ukljuuju i sobe za nepuae, povezane sobe i sobe za invalide. Hotel e imati ukupni kapacitet od 490 kreveta. Raspodijeljeno u etiri zgrade, plan nam je da se tu nau 3 restorana, 4 kafia, salon ljepote i spa centar (Spa & Beauty Center), fitness klub, zatvoreni bazen, zatvoreni parking i konferencijski prostor za 250 uesnika. Ostale raspoloive usluge su: klima ureaj, grijanje, 24-satne usluge u sobama, usluge lakeja, usluge pranja i peglanja vea, sistem komunikacije u sobama, sefovi u sobama, WiFi u sobama i cijelom hotelu, rent-a-car usluge, prodavnice, satelitska TV. Smjetajni kapaciteti 108 standardnih dvokrevetnih soba Standardne sobe ine veinu soba kojima hotel raspolae. Njihova povrina iznosi oko 2 28m , a u njima se nalazi kupatilo sa kadom, tu, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom.
Strana
69
30 standardih soba sa branim krevetom Veliina ovih soba iznosi oko 28m2, u njima se nalazi kupatilo sa kadom, tu, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 40 dvokrevetnih soba superior Sobe superior su vee od naih standardnih soba i nude vei ugoaj i kvalitet naim 2 gostima. Njihova veliina iznosi oko 30m , a one e imati kupatilo sa kadom, tu, umivaonik, WC, fen, uveavajue ogledalo, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom 15 soba superior sa branim krevetom Sobe superior su vee od naih standardnih soba i nude vei ugoaj i kvalitet naim gostima. Njihova veliina iznosi oko 30m2, a one e imati kupatilo sa kadom, tu, umivaonik, WC, fen, uveavajue ogledalo, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 30 dvokrevetnih soba deluxe kategorije 2 Veliina soba deluxe kategorije iznosi oko 32m , a u njoj se nalazi kupatilo sa kadom, tu, WC, dupli umivaonik, fen, uveavajue ogledalo, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 10 soba deluxe kategorije sa branim krevetom Veliina soba deluxe kategorije iznosi oko 32m2, a u njoj se nalazi kupatilo sa kadom, tu, WC, dupli umivaonik, fen, uveavajue ogledalo, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom sa sekretaricom, mini barom, WiFi, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 5 dvokrevetnih aparmana junior 2 Veliina apartmana junior iznosi oko 40m podijeljenih na tri dijela: kupatilo, spavaa soba i dnevna soba. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, WC-om, duplim umivaonikom, fenom, uveavajuim ogledalom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa dva francuska kreveta, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, HIFI, DVD playerom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 5 aparmana junior sa branim krevetom Veliina apartmana junior iznosi oko 40m2 podijeljenih na tri dijela: kupatilo, spavaa soba i dnevna soba. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, WC-om, duplim umivaonikom, fenom, uveavajuim ogledalom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa jednim branim krevetom, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, WiFi, HIFI, DVD playerom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 2 predsjednika apartmana Predsjedniki apartman e biti najvia kategorija sobe u ovom hotelu sa pet zvjezdica. Ona je ureena za ljude koji vole uivati u istinskom ugoaju u smislu prostora i usluge. Veliina 2 predsjednikog apartmana iznosi oko 70m i imat e glavnu dnevnu sobu, dvije spavae sobe i dva kupatila. Jedno od dva kupatila bit e opremljeno kadom, tuem, WC-om, duplim umivaonikom, fenom, uveavajuim ogledalom, grijaem za pekire, toaletnim priborom i stoliem za minkanje. Pored vee spavae sobe i kupatila, nalazit e se sauna i Jacuzzi. Kupatilo za goste bit e opremljeno tu-kabinom, WC-om, umivaonikom, ogledalom i toaletnim priborom.
Strana
70
Spavaa soba bit e opremljena sa branim krevetom i ormarom, nonim ormariima i sefom. Dodatne sobe je mogue pridruiti ovom apartmanu kroz pokretna vrata koja ih povezuju. Dnevna soba e imati ureen prostor za sjedenje sa kauima i foteljama, Hi Tech opremom, plazma TV sistemom, kanalom s filmovima, kaminom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, telefonom, mini barom, WiFi, HIFI, DVD playerom, radnim stolom i velikim balkonom. Hrana i pie Hotel sa pet zvjezdica e imati est objekata ugostiteljske ponude. Restoran sa 350 mjesta. U ovom objektu sluie se doruak, ruak i veera, sa ponudom nacionalne i internacionalne kuhinje. Fini italijanski restoran sa 60 mjesta Restoran azijskih specijaliteta sa 50 mjesta Lobby bar Sushi bar Cigar bar Hotel e u ponudi, takoe, imati i objekte za konferencije i banquete sa kapacitetom do 250 ljudi. Spa & Beauty centar Spa & Beauty centar u hotelu sa pet zvjezdica e predstavljati koncept jednostavnosti, srdane usluge prilagoene svakom klijentu pojedinano, a odavat e oputajuu atmosferu kroz stil i ureenost. Usluge u ponudi e biti jedne od najboljih u Bosni i Hercegovini, a za cilj e imati maksimalno zadovoljenje i uivanje klijenata. Meu ponuenim uslugama nai e se i najsavremenija gimnastika sala, tretmani za uljepavanje, manikir i pedikir, spektar razliitih masaa i tretmana vezanih za zdravlje kao to su refleksologija, aromaterapija, zatezanje lica tretmanom oksigenizacije, obloge od blata i morske trave, masaa toplim kamenjem, sauna, zatvoreni bazen i Jacuzzi. Koncept i upravljanje centrom moglo bi biti povjereno jednoj od vodeih kompanija na tritu Spa & Beauty centara.
Strana
71
Projekat 9: Jedan MICE Hotel sa 4* (Hotel Rajska Dolina)
Podaci Kategorija: 4* Broj kreveta: 440
Uvod Prestini hotel sa etiri zvjezdice prve klase; skup (prema standardima srednje klase); posjeduje sve standardne usluge, ali pored njih, i mnogo luksuznih usluga (na primjer, banje zdravstvenog karaktera ili usluge masae). Hotel je pozicioniran tako da bude na usluzi tritu kongresnog (MICE) turizma ire regije jugoistone Evrope. Kljune prednosti jednog hotela sa etiri zvjezdice ukljuuju srdanu uslugu, povoljne cijene, ugoaj i kvalitet. Smjetajni kapaciteti nalaze se u centralnom dijelu. Ciljna grupa zahtijeva kvalitetne sobe, odnosno usluge i objekte po povoljnim cijenama. Recepcija koja stoji na usluzi 24 sata e osigurati da sve potrebe klijenata budu zadovoljene danju i nou. Hotel je fiziki povezan sa Kongresnim/MICE centrom na Jahorini koji e biti izgraen na istom lokalitetu. Lokacija Hotel sa etiri zvjezdice e biti smjeten u podruju gdje je izgraen nekadanji Hotel Rajska Dolina. Postojea konstrukcija hotela moe biti djelimino iskoriena. Usluge Hotel sa etiri zvjezdice e nuditi izbor razliitih usluga i objekata. Ukupan broj soba e biti 220, ukljuujui 145 standardnih soba, 67 soba superior i 8 apartmana junior. Hotel e sadravati i sobe za nepuae, povezane sobe i sobe za invalide. Hotel e imati ukupni kapacitet od 440 kreveta. Tri zgrade hotela, svaka sa 4 sprata, nudit e 3 restorana, 3 kafia, fitness klub, zatvoreni bazen i zatvoreni parking. Ostale raspoloive usluge su: klima ureaj, grijanje, 24-satne usluge u sobama, usluge pranja i peglanja vea, sefovi u sobama, WiFi u sobama i cijelom hotelu, rent-a-car usluge, prodavnice, satelitska TV. Hotel je u potpunosti povezan sa Hotel Kongresnim/MICE centrom na Jahorini i sa stanovita usluge stoji mu na raspolaganju. Smjetajni kapaciteti 110 standardnih dvokrevetnih soba Veliina standardne sobe iznosi oko 25m2; soba sadri kupatilo sa kadom i tuem, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 35 standardnih soba sa branim krevetom Veliina standardne sobe iznosi oko 25m2; soba sadri kupatilo sa kadom i tuem, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 45 dvokrevetnih superior soba Veliina sobe superior iznosi oko 28m2; soba sadri kupatilo sa kadom i tuem, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim
Strana
72
krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 22 superior sobe sa branim krevetom Veliina sobe superior iznosi oko 28m2; soba sadri kupatilo sa kadom i tuem, umivaonik, WC, fen, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 4 dvokrevetna aparmana junior 2 Veliina apartmana junior iznosi oko 35m podijeljenih na tri dijela: kupatilo, spavaa soba i dnevna soba. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, umivaonikom, WC-om, fenom, uveavajuim ogledalom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa dva kreveta, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, HIFI, DVD playerom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 4 aparmana junior sa branim krevetom Veliina apartmana junior iznosi oko 35m2 podijeljenih na tri dijela: kupatilo, spavaa soba i dnevna soba. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, umivaonikom, WC-om, fenom, uveavajuim ogledalom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa branim krevetom, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, kanalom s filmovima, telefonom, mini barom, HIFI, DVD playerom, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom.
Hrana i pie Hotel sa etiri zvjezdice e imati est objekata ugostiteljske ponude. Glavni restoran sa 300 mjesta. U ovom objektu sluie se doruak, ruak i veera. Restoran domaih specijaliteta sa 60 mjesta Italijanski trattoria restoran Lobby Bar Wine Bar Game Bar Hotel e u ponudi, takoe, nuditi usluge dostave pripremljene hrane i pia za max. 500 ljudi za prijeme organizovane u okviru Kongresnog centra na Jahorini.
Strana
73
Projekat 10: Jedan hotel sa 3* za porodine putnike (bivi Hotel Mladost)
Podaci Kategorija: 3* Broj kreveta: 300 Uvod Ovaj hotel sa tri zvjezdice e biti hotel srednje klase sa skromnim cijenama. Hotel e imati dnevnu uslugu sobarica, usluge u sobama, kao i pristup Internetu i zatvoreni bazen. Smjeten na dobroj lokaciji, ovaj hotel e nuditi veliku vrijednost za novac i prijatnu i privlanu atmosferu. Usluga prilagoena gostima i prijateljsko osoblje e osigurati da se gosti prijatno osjeaju u ovom hotelu. Ovaj hotel sa tri zvjezdice koji je, u potpunosti, vlasnitvo privatnih investitora, za svoju ciljnu grupu, e imati putnike sa ogranienim sredstvima na raspolaganju koji zahtijevaju uravnoteen odnos izmeu cijene i kvaliteta. Kompleks e se sastojati od tri zgrade, svaka od njih e imati po etiri sprata, sa ukupno 150 soba. Hotel bi trebao raditi, najmanje, deset mjeseci u godini, sa maksimalnim prihodom od smjetajnih kapaciteta tokom udarne sezone u zimskom periodu, dok e, tokom ljeta, teite biti na koliini. Hotel bi trebao raditi kao hotel namijenjen skijaima u periodu od novembra do aprila. Tokom ostatka godine, od maja do oktobra, hotel bi trebao raditi kao odmaralite. Namijenjen je kao odmaralite za porodice i druge turiste sa ogranienim sredstvima na raspolaganju. Lokacija Ovaj hotel sa tri zvjezdice e biti smjeten na Jahorini, tanije, na istom mjestu gdje je bio izgraen nekadanji hotel Mladost. Usluge Ovaj hotel sa tri zvjezdice imae 150 soba, ukljuujui 105 standardnih soba, 41 sobu superior i 4 apartmana junior. Hotel e imati sobe za nepuae, povezane sobe i sobe za invalide. Kapacitet hotela e biti 300 kreveta. U tri zgrade nalazie se dva restorana, tri kafia, fitness klub, zatvoreni bazen i zatvoreni parking prostor. Ostale raspoloive usluge su: klima ureaj, grijanje, usluge u sobama, usluge pranja i peglanja vea, sefovi u sobama, Internet prostor, prodavnice, satelitska TV. Smjetajni kapaciteti: 75 standardnih dvokrevetnih soba 2 Veliina standardne sobe iznosi oko 25m ; soba sadri kupatilo sa tu-kabinom, umivaonik, WC, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 30 standardnih soba sa branim krevetom Veliina standardne sobe iznosi oko 25m2; soba sadri kupatilo sa tu-kabinom, umivaonik, WC, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 31 dvokrevetna superior soba 2 Veliina sobe superior iznosi oko 25m ; soba e imati kupatilo sa tu-kabinom, umivaonik, WC, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa dva kreveta, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, komodom, nonim ormariima i sefom.
Strana
74
10 superior soba sa branim krevetom Veliina sobe superior iznosi oko 25m2; soba e imati kupatilo sa tu-kabinom, umivaonik, WC, grija za pekire i toaletni pribor. Soba e biti opremljena sa jednim branim krevetom, pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 2 dvokrevetna aparmana junior 2 Veliina apartmana junior iznosi oko 30m podijeljenih na dva dijela: kupatilo, te spavaa soba i dnevna soba zajedno. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, umivaonikom, WC-om, fenom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa dva kreveta, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, mini barom, HIFI, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. 2 aparmana junior sa branim krevetom Veliina apartmana junior iznosi oko 30m2 podijeljenih na dva dijela: kupatilo, te spavaa soba i dnevna soba zajedno. Kupatilo je opremljeno sa kadom, tuem, umivaonikom, WC-om, fenom, grijaem za pekire i toaletnim priborom. Soba je opremljena sa jednim branim krevetom, dijelom za dnevni boravak sa pomonim krevetom, sistemom za zagrijavanje i hlaenje, satelitskom TV, telefonom, mini barom, HIFI, radnim stolom, balkonom, komodom, nonim ormariima i sefom. Hrana i pie Hotel sa tri zvjezdice (A) e imati pet ugostiteljskih objekata. Glavni restoran sa 230 mjesta. U ovom objektu sluie se doruak, ruak i veera. Pizzeria sa 60 mjesta Meksiki restoran sa 50 mjesta Irski bar Bar za relaksaciju
Projekat 11: Standardni hostel sa 2* za mlae putnike (bivi Partizan)

Podaci Kategorija: 2* Standard Broj kreveta: 100 Uvod Ovo su jeftina prenoita pod nadzorom za putnike, posebno one mlae, a mogu biti i sklonite za planinare koji odlue provesti no na tom mjestu. Cilj je pruiti privremeni kratkotrajni smjetaj putnicima ili backpackerima, naroito podstiui aktivnosti na otvorenom ili kulturnu razmjenu za mlade. U ovim hostelima, gosti mogu iznajmiti krevet u zajednikim sobama sa zajednikim kupatilom, kuhinjom i dnevnim boravkom. U jednom od hostela, na raspolaganju e biti i odvojene sobe. Glavne prednosti hostela su prvenstveno niski trokovi smjetaja u poreenju sa alternativama kao to su hoteli, kao i prilika za upoznavanje sa ostalim putnicima koji dolaze iz raznih krajeva svijeta. Hosteli su obino manje formalni i jeftiniji od hotela. Njih najee koriste mladi. Postojae i doputena starosna granica, kojom e biti iskljueni svi oni koji ne spadaju u kategoriju od 18 do 26 godina starosti. Lokacija Hostel C e biti smjeten na mjestu gdje je izgraen nekadanji hotel Partizan. Smjetajni kapaciteti Hostel C e se sastojati od jedne dvospratnice sa ukupno 35 soba ukupnog kapaciteta 100 kreveta.
Strana
75
Projakat 12: Apartmani
Podaci Kategorija: 4* ili 3* standardni Broj kreveta: 1.200 Apartmani A (B&B Vuko) Uvod Apartmani A su u fazi izgradnje; izgradnja je zapoeta, a okonanje cjelokupnog projekta planira se za 2008. godinu. Cjelokupni apartmanski kompleks, nazvan B&B Vuko, sastoji se od 5 zgrada, a svaka zgrada ima 3 ili 4 sprata. Pored apartmana, u ponudi ovog kompleksa nalazi se sljedee: 25-metarski zatvoreni bazen, wellness centar, fitness klub, podruje za skijake treninge, restorani, pizzeria, supermarket, te nekoliko drugih uslunih objekata. Smjeten je na poetku jahorinskog centra, uz saobraajnicu koja Jahorinu povezuje sa Sarajevom. Smjetajni kapaciteti Kompleks nudi nekoliko vrsta apartmana visoke klase, od kojih veina ima terasu ili balkon. Radi ugoaja gostiju koji odsjedaju u kompleksu B&B Vuko, veina apartmana e, izmeu ostalog, posjedovati, tu-kabinu i Jacuzzi. Kablovska TV, telefon, pristup internetu, centralno grijanje i kamin samo su neke od ekskluzivnih usluga koje nude Apartmani B&B Vuko. Ukupni kapacitet ovog kompleksa iznosi 660 kreveta. Apartmani B Uvod Apartmani B e biti smjeteni u podruju gdje je bio hotel ator. Apartmanski kompleks sastoji se od 3 zgrade, a svaka od njih ima 4 sprata. Tu e biti i veliki parking prostor, a kompleks e biti idealno mjesto za porodice s djecom. Objekti e biti izgraeni u skladu sa istim standardima kao i hoteli sa tri zvjezdice, sa ureajima i smjetajnim kapacitetima koji odgovaraju ovoj hotelskoj kategoriji. Smjetajni kapaciteti Kompleks nudi 3 tipa apartmana, od kojih neki imaju balkone: Trosobni apartmani koji sadre 6 kreveta, 1 kupatilo, kuhinju i dnevnu sobu Dvosobni apartmani koji sadre 4 kreveta, 1 kupatilo, kuhinju i dnevnu sobu. Jednosobni apartmani koji sadre 2 kreveta; ovo je apartman-studio. Ukupni kapacitet ovog kompleksa je 540 kreveta ili 180 soba.
1. POSTOJEE PODRUJE Kreveti Novi kapaciteti HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI 490 Jedan hotel sa 5* (bivi hotel Jahorina) 220 Jedan MICE hotel sa 4* (Rajska Dolina) (novih 220 kreveta Jedan porodini hotel sa 3* (bivi hotel Mladost) 300 Jedan standardni hostel sa 2* (bivi Partizan) 100 NEKRETNINE Apartmani Vuko 660 Apartmani B 540 Ukupno 2.310
Strana
76
Projekat 13: Jahorinska palata (glavna zgrada) sa Centrom za posjetioce

Razvoj Kongresnog centra Jahorina, banjskog centra, shopping centra, kasina Jahorina i Centra za posjetioce (Palata) Uvod Pored onoga to podruje Jahorine, u svojstvu skijakog centra i destinacije za odmor, ve sada moe pruiti, ovaj lokalitet ima potencijal da postane meunarodni centar za konferencije, kongrese, druenje i druge dogaaje. Njena prirodna lokacija zadovoljava sve potrebe jednog uspjenog MICE/kongresnog mjesta, kakve zahtijevaju profesionalne kompanije i kompanije visokih zahtjeva koje trae uspjeno i efektno okruenje. Blizina grada Sarajeva se mora smatrati velikom prednou za marketinke ciljeve Kongresnog centra, a to moe igrati vanu ulogu u domaoj i meunarodnoj promociji ove destinacije. Koncepcija Kongresno-konferencijskog centra je takva da to danas vie nisu samo mjesta sa konferencijskim i izlobenim dvoranama, nego su se razvila u ogromne poslovne i ive lokalitete koji stvaraju i ostvaruju znaajne prihode za hotele, restorane, kafie, komercijalne aktivnosti, organizovanje zabavnih programa, ugostiteljske jedinice, firme za posredovanje i sekretarske poslove, tamparije, strunjake za marketing, te jo nekoliko drugih povezanih djelatnosti. Palata (glavna zgrada) e, takoe, ukljuivati i spa centar, kazino, dvoranu za kuglanje, bioskop, centar za posjetioce i shopping centar sa nekoliko prodavnica, supermarketom, frizerom, vrtiem, restoranima, kafiima i nonim klubom. Lokacija Predloena lokacija je ona koja se nalazi u krugu Jahorine, tanije, na zemljitu gdje je izgraena stara vojna kasarna, blizu podruja koje se naziva Poljice. Nova zgrada bi trebala pokrivati itavo podruje gdje se trenutno nalaze druge zgrade. Sa izuzetkom zgrade Rajske Doline, ostale zgrade bi trebale biti sruene i zamijenjene novima. Ove zgrade bi trebale biti meusobno povezane sistemom tunela sa dnevnim svjetlom. Ovakva lokacija e pomoi izgradnju prostranih dijelova na nain da e sve aktivnosti u Palati biti lako dostupne, sa adekvatnim parking prostorom za automobile, autobuse i kamione koji budu dolazili radi snadbijevanja za konferencije. Kongresni centar Preduzee Kongresnim centrom bi trebao upravljati jedan od vodeih hotela u ovom podruju (hotel sa etiri zvjezdice). On bi trebao initi dio organizacije hotela i biti direktno povezan sa strukturom uprave kakva je u hotelu. Centar bi trebao biti u vlasnitvu privatnih investitora i povezan sa poznatim organizatorima i graditeljima MICE centara. Tim uprave koji bi vodio svakodnevne aktivnosti Kongresnog centra trebao bi biti sastavni dio hotelskog sistema radnih mjesta. Usluge Kongresni centar e u svojoj ponudi imati niz razliitih konferencijskih sala, sala za izlobe, skladinih prostora, kao i dvorane za velike manifestacije. Centar e posjedovati veliku vienamjensku salu koja moe primiti 500 gostiju, a u njoj e se nalaziti i oprema i objekti za simultano prevoenje. Glavna konferencijska sala e moi biti podijeljena u etiri manja dijela, prema zahtjevima klijenata ili u skladu sa poslovnim potrebama. Svaka od sala e biti opremljena najmodernijom audio-vizuelnom opremom. Centar e nuditi usluge za: Planiranje sastanaka Konvencije, kongrese, konferencije, simpozijume, izlobe, seminare, prezentacije, nagradne programe, manifestacije, obrazovne studije, programe za obuku radnika u preduzeima, poslovne sastanke, konferencije za tampu, prijeme, zabave, banquete, poslovne rukove, vjenanja, kulturne i zabavne manifestacije, koncerte, festivale, spektakle, modne manifestacije, snimanje spotova, sportske dogaaje koji zahtjevaju objekte za manje turnire (badminton, stoni tenis, ah, itd.)
Strana
77
Kongresni centar e nuditi svu najsavremeniju opremu i objekte koji e ukljuivati: Najsavremenije sale za sastanke, prostore za odmor, potpuno opremljeni poslovni centar sa radnim prostorom namijenjenim gostima, prostor za sjedenje sa radnim stolovima, opremu za grafiko prikazivanje, ugraeni zvuni sistem, automatski pokretne ekrane i ugraene bijele table, projektore za prezentacije, LCD projektore, VCR projektore, DVD playere, beine mikrofone, konferencijski HiFi zvuni sistem, podijum i pozornice, beine internet veze, prikljuke za laptope, hardwaresku i softwaresku opremu, automatski sistem osvjetljenja, telekonferencijski sistem, veze za satelitsku TV. Pored objekata za sastanke i manifestacije, Kongresni centar Jahorina e nuditi i svu tehniku opremu, organizaciju, strunjake, ugostiteljske objekte i usluge, kao i cjelokupnu kvalitetnu infrastrukturu koja e zadovoljavati potrebe i oekivanja svih klijenata. Ove usluge e nuditi MICE hotel Jahorina (biva Rajska Dolina) koji e biti fiziki povezan sa Kongresnim centrom Jahorina. SPA centar Projekat SPA centrom i salonom ljepote bi trebalo upravljati veliko specijalizovano preduzee sa meunarodnim znanjem i iskustvom kako bi se u potpunosti zadovolji domai i meunarodni klijenti koji dolaze da posjete ovaj Centar. Centar bi trebao biti u vlasnitvu privatnih investitora i initi dio poznatih udruenja kao to su Vodee svjetske banje. Ovo e pomoi da centar bude reklamiran po visokim standardima to e olakati uspjenu komercijalizaciju proizvoda u trinom sektoru banja. Zaposleni koji vode dnevne aktivnosti Banjskog centra trebali bi biti zaposleni u preduzeu koje upravlja ovim objektom. Usluge SPA i wellness centar e sadravati zatvoreni bazen, Jacuzzi, saune, parna kupatila, medicinski centar ljepote, solarijume i prostor za fitness. Salon ljepote e nuditi irok spektar tretmana za uljepavanje, poevi od masaa, zatezanja lica, manikira i pedikira do pojedinanih terapija i dana za uljepavanje. U njegovoj ponudi e se nalaziti veoma ekskluzivni tretmani za uljepavanje sa proizvodima visokog kvaliteta. Pored ostalih tretmana, tu e biti i sljedei tretmani: aromaterapija, refleksologija, tretmani za tijelo, kozmetike aplikacije, zatezanje lica, manikir i pedikir, depilacija i epilacija, irok spektar masaa, ureivanje noktiju i drugi tretmani. Fitness klub e u potpunosti biti opremljen najsavremenijim kardiovaskularnim i fitness opremom. Staze za tranje, sprave za veslanje i step maine e imati vlastite TV i radio kanale i prilagodljive programe za treniranje. Prostorija za fitness e biti opremljena sljedeim ureajima za treniranje: krune trake za tranje (treadmill), bicikli, tegovi, steperi, raznovrsna oprema za vjebe za noge, grudi, ramena, ruke itd. Klupe za vjebanje, runi tegovi i metalne ipke za vjebanje. Kazino (Casino) Preduzee Kazinom Jahorina bi trebalo upravljati veliko specijalizovano preduzee sa meunarodnim znanjem i iskustvom kako bi se u potpunosti zadovolji domai i meunarodni posjetioci koji dolaze radi iskuavanja vlastite sree. Ovo preduzee bi trebalo koristiti vlastiti know-how kako bi izradilo plan sa uspjenim konceptom koji bi omoguio privlaenje putnika iz ovog segmenta trita, te uinilo da Jahorina postane dio svjetskih kockarskih destinacija. Kazino bi trebao biti u vlasnitvu hotela sa etiri zvjezdice, te bi trebao biti iznajmljivan putem dugoronog ugovora. Usluge Kasino e nuditi sve kockarske atrakcije koje e ukljuivati:
Strana
78
Slot maine Stolove za rulet Stolove za poker Stolove za Blackjack Stolove za igre s kockicama
Tu e se takoe nalaziti i restoran, dva kafia i mjesto za zabavu uivo. Shopping centar Preduzee Shopping centrom bi trebalo upravljati veliko specijalizovano preduzee sa meunarodnim znanjem i iskustvom kako bi se u potpunosti zadovolji domai i meunarodni posjetioci koji dolaze na ovo mjesto. Ovo preduzee bi trebalo koristiti vlastiti know-how kako bi izradilo plan sa uspjenim konceptom koji bi omoguio kombinovanje prodavnica i zabave. Cilj bi bio stvoriti mjesto za turiste i posjetioce i omoguiti im da kupuju, zabavljaju se i sreu druge ljude koji dolaze iz drugih krajeva i zemalja. Shopping centar bi trebao biti u vlasnitvu privatnih investitora, te bi trebao biti iznajmljivan trgovcima putem dugoronog ugovora. Usluge Shopping centar e nuditi niz razliitih trgovakih usluga koje e ukljuivati: prodavnicu sportske opreme, prodavnicu suvenira, knjiaru i kiosk s novinama, prodavnicu garderobe, prodavnicu cipela, supermarket, vrti, frizer, prodavnicu domaih autentinih proizvoda, apoteku i potu. Zgrada Palate bi trebala biti jedna od najvrjednijih zgrada na Jahorini, odnosno u sarajevskoj regiji, a trebala bi predstavljati zlatnu priliku za unapreenje privlanosti cjelog ovog podruja. To bi trebala biti nova atrakcija za posjetioce koja e privlaiti veliki broj ljudi i biti ivo mjesto tokom cijele godine, dok se u isto vrijeme vodi rauna o mirnoi ovog kraja. Pri izgradnji Palate, energija i znanje koje je raspoloivo u privatnom sektoru bi se trebalo potpuno iskoristiti. Centar za posjetioce Projekat : Predlaemo da Centar za posjetioce Jahorina bude izgraen u okviru lokaliteta Palate (glavne zgrade). Centar za posjetioce bi trebao biti prvi kontakt posjetilaca s Jahorinom. Nadalje, Centar za posjetioce Jahorine bi trebalo biti mjesto komunikacije Jahorine, gdje i dnevni posjetioci i gosti koji due borave mogu zadovoljiti svoje potrebe i elje. Zbog toga, vano je uspostaviti sljedeu infrastrukturu: o Info centar za posjetioce, internet terminal, gastronomska ponuda (barovi, kafii, restorani) i usluge iznajmljivanja (skije, planinski bicikli...) Dodatni prijedlozi za Projekat Podruje Skijakog centra Jahorina bi trebalo biti isplanirano da funkcionie kao selo u kojem su pojedini dijelovi i usluge organizovane u skladu sa potrebama podruja. Klijenti bi se trebali s lakoom kretati od hotela u kojem odsjedaju do objekata koji se nalaze u ovom podruju, te ih koristiti na jednostavan i dobro organizovan nain. Usluge hotela, hrane i pia, te dodatne usluge kao to su zabava, odmor, prevoz, iznajmljivanje opreme, prostori za sastanke, itd, trebali bi biti smjeteni blizu jedni drugima. Koncept bi trebao biti osmiljen na takav nain da klijentima obezbijedi lak pristup uslugama i objektima koji se nalaze na podruju Jahorine. Trebao bi postojati sistem kartica-kljueva za hotelske sobe koji bi gostima omoguavao da koriste takve kartice u cijelom selu za plaanje rauna u restoranima, barovima, zatim usluge
Strana
79
vezane za slobodne aktivnosti i odmor, usluge iznajmljivanja, itd. Ovaj jednostavni sistem bi uinio da se klijenti osjeaju prijatnije, te bi obezbijedio da tanost i postupak naplate budu bolji. Vano je stvoriti mjesto na Jahorini gdje ljudi mogu doi i uivati tokom svog cjelokupnog boravka. Zabavne objekte i programe bi trebali voditi profesionalni strunjaci tokom svih dvanaest mjeseci godinje. Selo bi trebalo imati: Prostor za slijetanje helikoptera heliodrom Koordinacioni centar Jahorina Bioskop salu Salu za kuglanje Disko klub Teniske terene (za ljetnji period) Salu za karaoke Bolnicu, ukljuujui zubnu ambulantu, ljekare opte prakse koji dolaze na poziv i pedijatra Usluge iznajmljivanja motornih snjenih sanki Zatvorenu karting stazu Salu za sportske aktivnosti Vrti, baby klub Fast food
Ostale zajednike usluge koje e hotelima obezbijediti bolju logistiku podrku, te pomoi efikasnijem poslovanju i smanjenju trokova su: Centralizovane usluge pranja i peglanja vea Centralizovan skladini prostor Centralizovana kuhinja za pruanje ugostiteljskih i banquet usluga Centralizovana radna snaga za pruanje usluga koje su vezane za segment hrane i pia Centralizovana radna snaga za pruanje usluga odravanja objekata Rekreacioni centar za uposlenike Sela Centralizovan sistem transporta u svrhu kretanja ovim podrujem (usluge krunog transporta putnika) Jednostavan pristup: Aerodrom Sarajevo treba biti opremljen posljednjom tehnologijom tako da bude osposobljen da obavlja sputanje aviona za vrijeme velike magle. Ovo e se pokazati kao vano pitanje, obzirom da su drugi aerodromi, poput onoga u Mostaru, Banja Luci, Splitu i Dubrovniku daleko. Imajui u vidu specifian poloaj aerodroma Sarajevo (veliki broj maglovitih dana) predlaemo izgradnju aerodorma na podruju Optine Sokolac.
Strana
80
8.4. Predloeni projekti za Podruje porodinog i wellness turizma (Zona proirivanja 1)
Projekat 1: Novi vertikalni transport i skijake staze
Vidi sadraj dijela 8.3.
Projekat 2: Snowboard park za poetnike
Ideja i opis projekta: Izgradnja Snowboard parka za poetnike. Ovaj Snowboard park trebao bi biti osmiljen prvenstveno za poenike u snowboardu i trebao bi ukljuiti Snowboard mjesto za odmor, baby lift, razliite figure, dio za vjebanje, itd. Zahtjevi za Snowboard park za poetnike: Ciljevi: Poveati privlanost za ciljne grupe djece i tinejdera Poveati kompetentnost Jahorine u pogledu snowboarda Duina staze za vjebanje od 50 do 70 metara irina od 30 do 50 metara Nagib od 15 do 25 % Veoma ravan izlaz od cca. 15 metara
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 40.000 do 70.000 (u zavisnosti od veliine i vrste) ukljuujui planiranje, izradu koncepta i primjenu/izgradnju. Kontaktirati potencijalne izvoae Planiranje, izrada koncepta, primjena/izgradnja Organizovanje nadzora
Strana
81
Projekat 3: Ski park za poetnike
Ideja i opis projekta: Izgradnja Ski parka za djecu, naroito za poetnike. Trebao bi ukljuivati gastronomiju prilagoenu djeci (sa lako dostupnim mjestima za relaksaciju, odmor i spavanje, hranu i pie za djecu, toalete prilagoene djeci, itd.), baby lift, zimske saonice, ator za zabavu sa podijumom, sputanje gumenim amcima na toboganu od snijega (snow tubing), razliite figure za djecu, itd. Potrebna ukupna povrina mora biti najmanje izmeu 12.000 i 15.000 m.
Ciljevi: Izrada porodinog zimskog turistikog proizvoda. Drugi cilj je da djeca koja naue da skijaju na Jahorini dou ponovo i kada odrastu.
Neophodni koraci: Kontaktirati potencijalne proizvoae Planiranje, izrada koncepta, primjena/izgradnja Organizovanje nadzora
Investicija: Priblino od 100.000 do 150.000 (u zavisnosti od veliine i vrste) ukljuujui planiranje, izradu koncepta i primjenu/izgradnju.
Strana
82
Projekat 4: Snjena staza za sputanje gumenim amcima (Snow Tubing)
Ideja i opis projekta: Snjena staza za sputanje gumenim amcima sa 5 ureenih staza duine izmeu 30 i 150 metara treba biti izgraena na Jahorini. Kompleks staza za sputanje gumenim amcima trebao bi biti napravljen u donjem dijelu zimskog skijakog centra Jahorina.
Cilj: Napraviti turistiki proizvod Zabava & akcija koji izaziva panju.
Neophodni koraci: Kontaktirati mogue proizvoae Detaljno planiranje zajedno sa proizvoaem Definisanje finansiranja Izgradnja Organizovanje nadzora
Investicija: Priblino 15.000 - 25.000 za snjenu stazu za sputanje gumenim amcima i dodatnih 75.000 100.000 za iaru/pokretnu traku (ovu iaru/pokretnu traku bi bilo mogue koristiti i u ljetnjem periodu za ljetnu stazu za sputanje gumenim amcima)
Strana
83
Projekat 5: Ljetna staza za sputanje gumenim amcima (Summer Tubing)
Ideja i opis projekta: Jo jedan turistiki proizvod koji ljetnju sezonu ini atraktivnijom. Staza za sputanje gumenim amcima trebala bi biti u duini izmeu 120 i 150 metara, irine od 1,20 metara. Neophodan i mogui stepen nagiba trabao bi biti izmeu 10 % i 25 %. Prednost ljetne staze za sputanje gumenim amcima jeste njena fleksibilna konstrukcija. To znai da se duina staze za sputanje i njena lokacija mogu jednostavno mijenjati. Obzirom da se staze/kanali mogu koristiti i za zimsko sputanje gumenim amcima mogue je kombinovati.
Ciljevi: Poveati atraktivnosti tokom ljeta i ponuditi neto posebno za djecu.
Neophodni koraci: Kontaktirati mogue proizvoae Detaljno planiranje zajedno sa proizvoaem Definisanje finansiranja Izgradnja Organizovanje nadzora
Investicija: Priblino 40.000 - 50.000 za stazu za sputanje gumenim amcima i dodatnih 75.000 - 100.000 za iaru/pokretnu traku (mogue koristiti ovu iaru/pokretnu traku i u toku zimskog perioda za zimsko sputanje gumenim amcima)
Strana
84
Projekat 6: Prirodno i avanturistiko igralite za djecu
Ideja i opis projekta: Razvoj Prirodnog i avanturistikog igralita za djecu sa razliitim elementima, npr. kuica na drvetu, mjesto za penjanje namijenjeno djeci, balansiranje na drvetu, staze za hodanje bosih nogu (sa razliitim povrinama), zvune stanice, itd. Potrebni prostor trebao bi biti izmeu 1.500 i 2.500 m.
Ciljevi: Uiniti Jahorinu atraktivnijom za porodice tokom ljetnjeg perioda naroito za izletnike iz Sarajeva i okoline.
Neophodni koraci: Odrediti idealnu lokaciju Kontaktirati mogue izvoae Izvedba
Investicija: 15.000 - 30.000 (u zavisnosti od veliine i vrste)
Strana
85
Projekat 7: Razvoj podruja za nordijske discipline s prioritetom za biatlon
Ideja i opis projekta: Izgraditi podruje za biatlon koje moe ugostiti Zimske olimpijske igre. Ovo podruje bi se trebalo sastojati od stadiona i samog igralita. U podruju stadiona, locirani su prostor za start i cilj, strelite, kazneni krug, zona za predaju tafete, testna zona, pripremni boksovi za timove, prostor za posmatrae, neophodni objekti i kancelarije za Organizacioni odbor i parking prostori. Biatlon se sastoji od deset manifestacija u okviru Olimpijskog programa. Mukarci se takmie u sprintu na 10 km, kombinaciji na 12,5 km, masovnom startu na 15 km, pojedinano na 20 km i u tafetnim trkama 4 x 7,5 km. ene se takmie u disciplini kombinacije na 10 km, masovnom startu na 12,5 km, pojedinano na 15 km, tafetnim trkama 4 x 6 km i sprintu na 7,5 km.
Propisi koji se odnose na takmiarske objekte: Sljedee poglavlje odnosi se na najvanije propise vezane za takmiarske objekte. Ove propise objavila je Meunarodne biatlon federacija (IBU), a ona su potvrena od strane kongresa IBU-a u junu 1998. godine. Startni prostor za pojedinana, sprint i timska takmienja mora biti oko 10 12 m dugaak i 4 6 m irok. Teren predstavlja mreu skijakih staza koje se koriste za takmienje. Sastoji se od ravnica, uzbrdica i nizbrdica koje se stalno izmjenjuju. Ekstremno dugake i teke uzbrdice, opasni nagibi, ujednaene ravnice i brdaca koja se moraju prei penjanjem sa strane nisu dozvoljeni. Do promjene smijera staza ne smije dolaziti preesto, kako ne bi dolo do ozbiljnog remeenja skijakog ritma takmiara. Maksimalna nadmorska visina bilo kojeg dijela igralita ne smije biti vea od 1.800 m iznad nivoa mora. Ureena snijena povrina staze mora biti iroka najmanje 6 m. U sluaju da nije mogue izbjei uska podruja poput mostova ili planinskih prolaza, ta uska podruja ne smiju biti ua od 4 m, niti dua od 50 m. Stvarna duina staze ne smije vie od 5% da se razlikuje od duine staze odreene za takmienje. Staze u okviru takmienja se mogu koristiti nekoliko puta u toku samog takmienja ako su najmanje 6 m iroke. U sluaju da je njihova irina manja od 6 m, ne treba ih koristiti vie od dva puta u toku jednog takmienja.
Strana
86
Kazneni krug mora biti postavljen neposredno iza strelita. Krug mora biti staza ovalnog oblika, 5 m iroka i 150 m (plus ili minus 5 m) dugaka, mjereno po unutranjem perimetru kruga Strelite mora biti smjeteno u sredinjem dijelu stadiona. Uobiajeno je da smjer gaanja treba biti prema sjeveru, kako bi se dobili bolji svjetlosni uslovi tokom takmienja. Razdaljina izmeu prednjeg ruba rampe za gaanje i linije meta mora biti 50 m (plus ili minus 1 m). Rampa za gaanje podijeljena je na trake za gaanje iz koje gaa jedan takmiar u isto vrijeme. Svaka traka za gaanje mora biti najmanje 2,5 m a najvie 3 m iroka.
Takmiari
Vrsta takmienja
Strelite
Razdaljina izmeu strelita
Visinska razlika
Najvei uspon
Ukupni uspon
20 km pojedinano
Izmeu 4 km 17 km
3,5 km
200 m
75 m
600 m 750 m
10 km sprint i 10 km timski
Izmeu 2,5 km 7,5 km
3 km
200 m
75 m
300 m 450 m
Mukarci
12,5 km kombinacija
Na 2,5 km, 5 km, 7,5 km i 10 km
2,5 km
200 m
75 m
350 m 500 m
4 x 7,5 km tafetna trka
Na 2,5 km i 5 km
2,5 km
100 m
75 m
210 m 300 m
15 km masovni start
Na 3 km, 6 km, 9 km i 12 km
3 km
150 m
75 m
400 m 500 m
Strana
87
Takmiari
Vrsta takmienja
Strelite
Razdaljina izmeu strelita
Visinska razlika
Najvei uspon
Ukupni uspon
15 km pojedinano
Izmeu 2,5 km i 12,5 km
3 km
150 m
75 m
400 m 500 m
7,5 km sprint i 7,5 km timski
Na 2,5 km i 5 km
2,5 km
100 m
75 m
210 m 300 m
ene
10 km kombinacija
Na 2 km, 4 km, 6 km i 8 km
2 km
100 m
75 m
200 m 350 m
4 x 7,5 km tafetna trka
Na 2,5 km i 5 km
2,5 km
100 m
75 m
210 m 300 m
Na 2,5 km, 12,5 km masovni start 5 km, 7,5 km i 10 km
2,5 km
100 m
75 m
350 m 500 m
Legenda: Visinska razlika = maksimalna dozvoljena razlika u nadmorskoj visini izmeu najvie i najnie take igralita za takmienje Najvei uspon = maksimalna dozvoljena vertikalna visina uzlaznog nagiba bez ravnog dijela ili silaznog nagiba u duini od najmanje 200 m Ukupni uspon = ukupni uspon za takmieje (zbir svih uzlaznih nagiba) za svakog takmiara
Cjelokupni propisi nalaze se na Internet stranici www.ibu.at/rules.
Neophodni koraci: Detaljno planiranje podruja za biatlon u pogledu staza, strelita, objekata, itd. Studija izvodljivosti Definisanje finansiranja Izvedba Prva takmienja (npr. Svjetski kup, Dravni ampionat Bosne i Hercegovine, itd.)
Investicije: Oko 3,5 miliona EUR - 4,5 miliona EUR
Strana
88
Smjetajni kapaciteti: Dodatnih 3000 kreveta
Projekat 8: Izgradnja hotela sa 4* namijenjenog porodicama
Opremljenost: Visokokvalitetni porodini apartmani sa 2 spavae sobe/4 kreveta (prosjene veliine 50 m) Visokokvalitetan Djeiji svijet na otvorenom i u zatvorenom prostoru sa izraenom animacijom wellness dio za odrasle Otvoreni i zatvoreni bazeni Porodini park
U sljedeem dijelu dati su kriteriji za smjetajne objekte namjenjene porodicama. Zasnovani su na najznaajnijim kriterijima za Djeiji hotel / Kinderhotel, na marketinkoj saradnji za hotele namijenjene porodicama i djeci u Austriji. Oni su sami napravili svoju sertifikaciju u stilu opte sertifikacije zvjezdica. Djeiji hotel / Kinderhotel moe dobiti 3, 4 ili 5 smjeaka ().
Kriteriji za 3 smjeka (): Lokacija Igralite za djecu u potpunosti odvojeno od saobraaja
Namjetaj i ureaji u porodinim sobama Odgovarajui djeiji kreveti Ureaji i utinice zatieni od domaaja djece Djeiji alarm, stoliica za kupatilo, sjedita za WC olje za djecu od 1 do 3 godine, kada za bebe, termometar, korpa za pelene, postolje za mijenjanje pelena, grija boica, inhalator i djeija tuta su na raspolaganju u bilo koje vrijeme na zahtjev.
Strana
89
Prostorije za ruavanje Veliina stolova prilagoena porodicama sa dosta dodatnog prostora Nepuake zone Visoke stolice i sigurnosni jastuci u razliitim veliinama, djeiji pribor za jelo, ae i posue, igrake koje slue za zabavu prilikom ekanja (npr. setovi za crtanje i bojenje, slika-slagalica, knjige, itd.), djeiji meni ili djeije porcije, djeiji napitci
Mjesta za igru Odvojena soba za igranje sa igrakama namjenjenim djeci (svijetla i gostoljubiva, sa prozorima) Igralite na otvorenom sa pijeskom, ljuljakama, djeijim toboganom, itd. Automobili igrake
Usluge Prednost za porodice sa djecom Atmosfera namjenjena porodicama Usluge uvanja djece tokom dana i veeri na rapolaganju u bilo koje vrijeme (posebno se naplauje) Usluge pranja vea Sluba djeije medicine Biblioteka igraaka Djeija kolica, ruksaci i nosiljke/kaievi za djecu za iznajmljivanje Poludnevni djeiji dnevni boravak minimum 20 sati njege sedmino 1 vaspita/ica na 20-oro djece tokom radnog vremena
Strana
90
Dodatni kriteriji za 4 smjeka (): Lokacija Igralite za djecu u potpunosti odvojeno od saobraaja sa sigurnim direktnim pristupom hotelu Standard nadzora za zatvoreni bazen ili bazen za igru
Namjetaj i aparati u porodinim sobama Prostrane sobe i apartmani sa dosta prostora ak i ukoliko dvoje djece spava u apartmanu Djeiji alarm u svakoj sobi Mogunost pranja i suenja vea u kupatilu i/ili na balkonu Spavae sobe mogu biti malo mranije
Prostorije za ruavanje Jednom dnevno da bude na raspolaganju djeiji sto (5 dana u sedmici) sa osobom zaduenom da vodi rauna o djeci Bar sa sokovima sa najmanje dvije vrste sokova (10.00 h do 20.00 h)
Mjesta za igru Mjesta za igranje koja odgovaraju veliini hotela
Usluge Dnevni boravak za bebe i malu djecu koje vodi kvalifikovano osoblje pet dana u sedmici, tokom cijelog dana (minimum 40 sati sedmino ) Organizirani programi za cijelu porodicu najmanje jednom sedmino (npr. popodne za igru, djeija modna revija, etnja i izlet za sve, itd. ) Minimum 2 vaspitaa/ice
Strana
91
Dodatni kriteriji za 5 smjeaka (): Lokacija hoteli sa 4* koji posjeduju hotelski foaje i dnevni bar Zatvoreni bazen ili bazen za relaksaciju sa solarijumom i saunom Zatvoreni plitki bazen za djecu Mjesta za odmor i igranje bezbijedno ograena za djecu Hotelsko zemljite ograeno bez automatskih vrata Zagarantovane godinje provjere sigurnosti
Namjetaj i aparati u porodinim sobama Igrake i igre za sobe i apartmane na raspolaganju na recepciji po zahtjevu (odgovarajue za uzrast djece) Zatiene kukice i drai za pekire koji su u ravni sa djeijom visinom, paketi za njegu beba (krema, baby maramice, puder, itd. ) Kompjuterizovani baby monitori (upozoravajui bipovi ili beini telefon) u svakoj sobi i apartmanu
Prostorije za ruavanje Nepuaka zona u resotranu ili prostoriji za ruavanje All-inclusive za odrasle i djecu, smjetaj u sobama roditelja ili apartmanima Djeiji rukovi, popodnevni aj, korpa voa, veernji obrok ili popodnevni sladoled, bezalkoholna pia su na raspolaganju 24 asa dnevno besplatno na Fontani limunade Djeiji sto u vrijeme ruka i u toku veeri obezbijeena osoba koja vodi brigu o djeci
Igralita Vrti, grupe po starosnoj dobi, sa priborom i opremom za obdanita za djecu stariju od 2 godine; za crtanje, slikanje, lutkarsko pozorite, Lego i Duplo kocke Odvojena kupatila za djecu sa opremom za pranje ruku Odvojena mjesta za bebe sa opremom za mjenjanje pelena, kuhinjom za pripremu djeije hrane, kadom za pranje, sredstvom za dezinfekciju Igralite na otvorenom sa dvorcem od gume na naduvavanje, djeijim atrakcijama, mjestom za igranje u pijesku, ljuljakom, djeijim toboganom, vrtekom, automoblima igrakama, triciklima, itd. Mekana oprema za igranje u zatvorenom prostoru ili odgovarajui ambijent za igranje u zatvorenom kao dodatak dijelu za djeiji boravak Bioskop i pozorite za predstave
Usluge Odvojeni dnevni boravak za bebe i malu djecu najmanje 6 dana tokom sedmice, tokom cijelog dana, kojeg vodi kvalifikovano osoblje i zabavljai (minimum 60 sati sedmino) Najmanje jedna osoba zaduena da vodi brigu o djeci na svakih 20 kreveta za odrasle za 10-oro prisutne djece
Strana
92
Avanturistiki programi (npr. cirkus, magina predstava, pozorite, zabava indijanaca, dan vitezova, dan gusara, itd.) najmanje tri dana sedmino Dnevni boravak za bebe: minimum 1 objekat dnevnog boravka za bebe est dana u sedmici, minimum 40 asova, njega se prua grupi djece Hotel koriste iskljuivo porodice sa djecom i bebama Djeci se uruuje sretna maskota po dolasku ili dobijaju oprotajni poklon Hotel ima svoju sopstvenu maskotu
Dodatne informacije o Djeijim hotelim / Kinderhotels mogu se nai na www.kinderhotels.com.
Projekat 9: Razvoj HotelaPlaninskog wellnessa sa 3*
Opremljenost: Veliina i oprema za sobe, kao i opta infrastruktura za odmor ograniene su osnovnim zahtjevima klijenata Osnovni kvalitet primjenjiv na cijeli objekat (jeftino i ik) wellness podruje (1.500 1.800 m) ukljuujui o o o 3 do 4 razliite saune bazen veliki dio za odmor (800 1.000 m)
Strana
93
Projekat 10: Razvoj Hotela Planinskog wellnessa sa 4*
Opremljenost: Prosjena veliina obine dvokrevetne sobe trebala bi biti izmeu 35 38 m Dio za wellness (1.400 do 1.600 m) ukljuujui dijelove za razliite tretmane, bazene, saunu, itd. Dio namjenjen ljepoti i kozmetici
Kriterijumi za hotele Planinskog wellness-a U ovom dijelu dati su kriteriji za hotele Planinskog wellness-a. Oni se zasnivaju na najvanijim kriterijima za hotele Alpskog wellness-a i na marketinkoj saradnji za hotele Planinskog wellness-a u Austriji.
Hotel istie svoju nadmorsku visinu, te primjer koja se nadmorska visina moe postii i na koji nain, smjeten na minimumu od 1.200 metara Najmanje jedna treina soba moraju biti Sobe planinskog wellness-a sa pogledom na planinu/prirodu, bez imalo ili sa malim stepenom buke, te sa adekvatnim namjetajem Najmanje 20 % soba mora biti proglaeno trajnim nepuakim sobama Svi ugostiteljski dijelovi hotela imaju jasno izdvojene nepuake zone Restoran nudi onoliko regionalnih proizvoda koliko je mogue ti proizvodi trebaju biti deklarisani tako da ih gosti lako mogu prepoznati Svakog dana nude se jedan vegeterijanski meni, jedan meni kontrolisanog broja kalorija i jedan specijalni Planinski wellness meni Cijeli hotel i njegov dekor koristi tipine planinske materijale (npr. kamen, drvo, cvijee, itd.) 2 blage planinske vjebe, pod nadzorom kvalifikovanog osoblja, nude se najmanje 5 dana u sedmici (npr. planinsko tranje, lagana tura vonje biciklom, meditativno pjeaenje, itd.) Hotel mora imati wellness kao osnovnu poslovnu djelatnost koja se obavlja u njegovim prostorijama
Strana
94
Raspoloivost tretmana i programa mora biti garantovana na dnevnoj osnovi najmanje 6 dana sedmino i 5 sati dnevno Profesionalni kozmetiki tretman mora biti na raspolaganju (u hotelu ili na udaljenosti od 15 minuta putovanja) Funkcionalan najsavremeniji dio za fitnes mora biti na raspolaganju sa najmanje 2 kardio i 2 komada opreme za sticanje snage (u hotelu ili na udaljenosti od 15 minuta putovanja) Najmanje jedan zatvoreni bazen i/ili otvoreni bazen sa grijanjem i/ili bazen sa hidromasaom Najmanje jedna savremena sauna istoa wellness objekata provjerava se najmanje dva puta dnevno Najmanje 2 objekta namjenjena Planinskom wellness-u (npr. bazen sa biljnim isparavanjima, kupka sa kamenjem uz korienje lokalnog kamenja, drvena kada, prirodni izvor za tretmane hidroterapije, vjetaka peina sa slanim vrelom, itd.) Najmanje 4 tretmana ili programa za Planinski wellness (npr. masaa za relaksaciju sa uljima iz regiona, piling maska na bazi bilja i soli, kupka sa mineralnim uljima u drvenoj kadi, vrhunska meditacija, meditativna etnja, itd.)
Katalog kriterija, ukljuujui informacije o sadraju Planinski wellness doruak i o razliitim specijalnostima (kao to je Alpski fitnes ili Alpsko zdravlje), moe se u cijelini nai na www.alpinewellness.com.
Projekat 11: Razvoj Sela sa drvenim kolibama sa 3*
Opremljenost koliba: Priblino 60 koliba za 6 osoba Dobar standard sa 3* u dizajnu i opremi Svaka koliba ima svoju kuhinju, malu saunu, penicu i terasu Svaka koliba ima oko 90 m - zajedniki dnevni boravak na prizemlju i spavae sobe na prvom spratu
Strana
95
Opremljenost sela: Centralni trg sela sa: Gastronomijom (tokom cijelog dana) npr. italijanski restoran i mali bar za drutvene aktivnosti nakon skijanja uglavnom za ljude koji odsjedaju u selu, ali takoe i sa dozvoljenim pristupom iroj javnosti Jezerom u kome se moe plivati (sa povrinom vode od 1.000 do 1.200 m i velikom povrinom za rekreaciju) - za plivanje, igranje i jedrenje takoe otvoren i za javnost Malim zatvorenim bazenom (naroito dizajniran za djecu bez wellness prostora) Avanturistikim dijelom za djecu (zatvoreni objekat za igranje za djecu u kombinaciji sa malim spoljnim avanturistikim parkom za djecu) ukljuujui djeije animacije Malim zatvorenim prostorom za odravanje razliitih dogaaja (povezan sa objektom za gastronomiju i avanturistikom kuom za djecu) mogunost vienamjenskog korienja, npr. za animaciju gostiju, programe u toku loih vremenskih uslova, itd. Prodavnicom
Projekat 12: Alpske kuice sa 4*
Prosjena veliina parcele: 500 metara kvadratnih Broj jedinica: 18 - 20 po hektaru Veliina jedinice: 120 - 200 kvadratnih metara Broj kreveta po jedinici: 50% jedinica e imati 4-6 kreveta 50% jedinica e imati 6-8 kreveta
Lokacija: Udaljeniji lokaliteti na planini i u dolinama koji su zadrali prirodne karakteristike. Parcele se nalaze sa strane staza koje su izvan jezgra sela. Lokaliteti mogu biti udaljeni od prilaznih iara tako da skijai do istih mogu doi pjeke. Oblastima razvoja lako se prilazi korienjem primarne ili sekundarne mree puteva sa jednostavnim pristupom objektima i uslugama ski odmaralita.
Strana
96
Karakteristike lokaliteta i objekta: Male zbijenosti, ova vrsta objekta ograniena je na zemljite iji je stepen nagnutosti izmeu 15 -40%. Izraeni kao zasebni objekti na pojedinanim graevinskim parcelama. Lokacije sa strane staza, mogunost dolaska do / odlaska sa lokaliteta na skijama. Nalaze se u spoljnim oblastima odmaralita, dalje od jezgra sela.
Regulacioni plan i program izgradnje: Regulacioni plan za ove lokalitete predvia mjesto stanovanja za jednu porodicu. Mnoga planinska odmaralita dozvoljavaju ovakvim objektima da sadre jedan manji (< 40% kue) apartman za iznajmljivanje za smjetaj zaposlenih.. Zahtjevi parking prostora i prilaz: Parking prostor na lokalitetu kao i pristup moraju ispunjavati lokalne zahtjeve vezane uz saobraaj, te zadovoljavati zakonske propise, a nalaze se na raspolaganju vlasnika imovine.
Projekat 13: Stambene zgrade u etanom vlasnitvu
Podaci Broj objekata u eta. vlas.: 4-5 Kategorija: 3-4* Broj kreveta: 583
Stambena zgrada u etanom vlasnitvu Ogranieno korienje od strane vlasnika Hotelske sobe i/ili apartmani, predvorje i recepcija, restoran, objekti maloprodaje i prostorije za rekreaciju u zatvorenom nalaze se u jednoj zgradi koja ima podzemni parking. Nalazi se u glavnom selu. Jedinice su u pojedinanom vlasnitvu. Jedinice moraju biti dio kapaciteta za iznajmljivanje koje e se nuditi javnosti za iznajmljivanje po noenju. Ugovor klase 2 ograniava korienje stambene jedinice od strane vlasnika na 28 dana tokom zimske i 28 dana tokom ljetnje sezone. Vlasnici takoe mogu koristiti svoju stambenu jedinicu ukoliko istu nije rezervisala firma za rukovoenje poslovima iznajmljivanja.
Strana
97
Projekat 14: Apartmani sa 4*
Apartmani, kue istog izgleda izgraene u nizu ili stambene jedinice istog izgleda koje se nalaze izvan jezgra sela i namjenjene su iznajmljivanju po noenju za iru javnost. Pojedinani vlasnici stambenih jedinica. Jedinice mogu biti dio kapaciteta za iznajmljivanje uz uslov da su na raspolaganju iroj javnosti za iznajmljivanje po danu onda kada ih vlasnik ne koristi. Recepcija i objekat za registraciju/ekiranje mogu se nalaziti van lokaliteta. Apartmani trebaju biti izgraeni u najmanje 3 do 4 objekta. Struktura predloenih apartmana je sljedea: 40% onih koji sadre dnevnu sobu i jednu 2 spavau sobu, i 60% onih koji sadre jednu dnevnu i dvije spavae sobe, to znai 45 m 2 40 % i 60m -60%.
2. OBLAST ZA PORODICE i WELLNESS HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Jedan hotel namjenjen porodicama 4* Jedan hotel za Planinski wellness 3* Jedan hotel za Planinski wellness 4* NEKRETNINE Selo sa drvenim kolibama 3* Alpske kuice 4* 4-5 stambenih zgrada u eta. vlasnitvu 3-4* Apartmani 4* Ukupno
Kreveti 300 400 200 360 574 583 583 3.000
Strana
98
8.5. Predloeni projekti za Sportsko podruje (Zona proirivanja 2)
Projekat 1: Nove iare i staze za skijanje
Vidi sadraj dijela 8.3.
Projekat 2: Jedriliarstvo
Ideja i opis projekta: Napraviti krai teren za jedriliarstvo na Jahorini u duini od oko 300 metara. Jedriliarstvo znai letjeti sa paraglajderom povezan konopcem. Uzbuenju doprinosi poloaj tijela nagnutog unazad i velika brzina. Cilj: Napraviti turistiki proizvod Zabava & akcija koji e privui panju.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 150.000 - 230.000 Kontaktirati mogue izvoae Detaljno planiranje zajedno sa izvoaem Studija izvodljivosti za jedriliarstvo Definisanje finansiranja Izvedba Organizovanje nadzora
Strana
99
Projekat 3: Snowboard park zabave
Ideja i opis projekta: Koristiti jedan dio skijalita posebno za snowboardere. Sredite (osnova) tog podruja trebao bi biti Snowboard park zabave u duini 0,7 km i 1,2 km. Mogui elementi bi mogli biti 5-metarska ograda, 3-metarska ograda, roller combo, ugao, 3metarski skok, funbox, 3-metarska duga, 3-metarska ravna ograda, roler, 15-metarska ograda, 20 25 m ograda, itd. Trebalo bi biti mogue savreno koristiti Snowboard park zabave kao jednu stazu. Ciljevi: Razviti alternativni zimski proizvod, tako da se ostvari kortist od najnovijeg snowboard trenda i pozicionirati Jahorinu kao jednu od najatraktivnijih destinacija za snowboarder-e u jugoistonoj Evropi. Neophodni koraci: Investicija: 40.000 - 70.000 svake godine investicija zavisi od veliine i vrste parka zabave, kao i od prirodnih uslova. Kontaktirati potencijalne izvoae Planiranje, izrada koncepta, izvodljivost Izvedba Organizovanje nadzora
Strana
100
Projekat 4: Staza za motore sa etiri toka
Ideja i opis projekta: Kruna staza za motore sa etiri toka u duini od 700 do 800 metara sa prosjenom irinom od 5-8 metara. Kruna staza trebala bi biti napravljena tako da primi do 7 trkaa u isto vrijeme. Kao dodatak krunoj stazi trebalo bi omoguiti organizovana avanturistika putovanja u planinske dijelove.
Cilj: Izraditi proizvod pun akcije koji privlai mlade ljude.
Neophodni koraci: Investicija: 120.000 - 200.000 u zavisnosti od veliine i vrste krune staze za motore sa etiri toka. Kontaktirati mogue proizvoae Detaljno planiranje zajedno sa proizvoaem Studija izvodljivosti Definisanje finansiranja Izvedba Organizovanje nadzora
Strana
101
Smjetaj: Dodatnih 1000 kreveta
Projekat 5: Jedan hotel sa 3* za putnike sa sportskom orijentacijom
Uvod Ovaj sportski hotel sa tri zvjezdice bie hotel srednje klase; umjerenih cijena; imae dnevne usluge pomonice, room service i imae pristup Internetu i zatvoreni bazen. Smjeten na zgodnom mjestu, ovaj hotel nudi veliku vrijednost za novac i prijatne je i primamljive atmosfere. Lina usluga i prijazno osoblje pobrinut e se da gostima uine prijatan boravak. Koncept e biti veoma slian Hotelu A sa tri zvjezdice. Ovaj objekat treba biti osnovan kao hotel sa tri zvjezdice koji je potpuno u vlasnitvu privatnih investitora. Treba da ima za cilj putnike srednje klase koji trae dobar odnos cijena / kvalitet. Ovaj kompleks sastojae se od tri objekta od kojih e svaki imati etiri sprata, a ukupno e imati 130 soba. Treba raditi najmanje deset mjeseci godinje, dostiui maksimum prihoda ostvarenih od soba tokom vrhunca sezone u zimskom periodu i koncentriui se na brojnost tokom ljetnjeg perioda. Treba raditi kao hotel destinacija za skijanje u periodu od mjeseca novembra do aprila. Tokom ostalog dijela godine, od maja do oktobra, treba raditi kao odmaralite za trite za svaiji dep.
Lokacija Hotel B sa tri zvjezdice nalazie se u drugoj zoni proirivanja na Jahorini blizu Kadinog Vrela. Ovaj projekat predstavljae novu graevinu.
Usluge Ova imovina sa tri zvjezdice imat e 130 soba, ukljuujui 91 standardnu sobu, 35 soba superior' i 4 apartmana junior. Imae sobe za nepuae, povezane sobe, sobe za goste sa invaliditetom. Hotel e imati kapacitet of 260 kreveta. Tri objekta e imati mjesta za dva restorana, tri bara, fitness klub, zatvoreni bazen, parking mjesta. Klima, grijanje, room service, usluge pranja odjee, sefovi u sobama, Internet kutak, prodavnice i satelitsku TV.
Smjetaj 66 standardnih soba sa branim krevetom Veliina standardne sobe je oko 25 metara kvadratnih; ima kupatilo sa tu kabinom, umivaonik, toalet, grija za pekire i dodatke za kupatilo. Soba ima dva kreveta, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, ormar, none stolie i sef. 25 standardnih soba sa king size krevetom Veliina standardne sobe je oko 25 metara kvadratnih; ima kupatilo sa tu kabinom, umivaonik, toalet, grija za pekire i dodatke za kupatilo. Soba ima jedan king size krevet, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, ormar, none stolie i sef.
Strana
102
25 soba superior' sa branim krevetom Veliina ove sobe je oko 25 metara kvadratnih; ima kupatilo sa tu kabinom, umivaonik, toalet, grija za pekire i dodatke za kupatilo. Soba ima dva kreveta, sofu koja se razvlai, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, ormar, none stolie i sef. 10 soba superior' sa king size krevetom Veliina ove sobe je oko 25 metara kvadratnih; ima kupatilo sa tu kabinom, umivaonik, toalet, grija za pekire i artikle za kupatilo. Soba ima jedan king size krevet, sofu na razvlaenje, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, ormar, none stolie i sef. 2 apartmana junior sa branim krevetom Veliina apartmana je oko 30 metara kvadratnih, podijeljen je na dva dijela, kupatilo, spavaa soba i dnevna soba zajedno. Ima kupatilo sa kadom, tu kabinu, umivaonik, toalet, fen za kosu, grija za pekire, dodatke za kupatilo. Soba ima dva kreveta, prostor za sjedenje sa sofom koja se razvlai, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, mini bar, HiFi, radni sto, balkon, ormar, none stolie i sef. 2 apartmana junior sa king size krevetom Veliina apartmana je oko 30 metara kvadratnih, podjeljen je na dva dijela, kupatilo, spavaa soba i dnevna soba zajedno. Ima kupatilo sa kadom, tu kabinu, umivaonik, toalet, fen za kosu, grija za pekire, artikle za kupatilo. Soba ima jedan king size krevet, prostor za sjedenje sa sofom koja se razvlai, klimu/grijanje, satelitsku TV, telefon, mini bar, HiFi, radni sto, balkon, ormar, none stolie i sef. Hrana i pie Hotel sa tri zvjezdice (B) imae pet mjesta gdje se slui hrana i pie Glavni restoran sa 210 mjesta za sjedenje, u kojem e se posluivati doruak, ruak i veera. Indijski restoran sa 60 mjesta za sjedenje Azijski restoran sa 50 mjesta za sjedenje Pivnica Taverna
Strana
103
Projekat 6: Jedan standardan hostel sa 2* za mlae putnike
Podaci Kategorija: standard 2* Broj kreveta: 150
Uvod Ovakav hostel je pod nadzorom i predstavlja povoljno mjesto za smjetaj putnika, naroito za mlae putnike ili planinare. Cilj je da se obezbijedi kratkoroni smjetaj za putnike i izletnike, a naroito da se ohrabre aktivnosti na otvorenom i kulturna razmjena za mlade. U ovim hostelima gost moe iznajmiti krevet u spavaonici i koristiti zajedniko kupatilo, kuhinju i prostorije za odmor. U jednom od hostela takoe e na raspolaganju biti i privatne sobe. Osnovne dobrobiti hostela su prije svega niske cijene smjetaja u poreenju sa alternativama kao to su hoteli, te prilike da se upoznaju drugi putnici iz cijelog svijeta. Hosteli su obino manje formalni i jeftiniji od hotela. Najee ih koriste mlai putnici. Postojae i starosna granica, te e iskljuivati putnike koji se ne uklapaju u starosnu kategoriju od 18 do 26 godina.
Smjetaj Standardan hostel sa 2* sastojae se od jedne zgrade na 3 sprata, imae ukupno 60 soba sa ukupnim kapacitetom od 150 kreveta.
Strana
104
Projekat 7: Jedan hostel sa 2* ekonomska klasa za mlae putnike
Podaci Kategorija: 2* ekonomska klasa Broj kreveta: 150
Uvod Ovakav hostel je pod nadzorom i predstavlja povoljno mjesto za smjetaj putnika, naroito za mlae putnike ili planinare. Cilj je da se obezbijedi kratkoroni smjetaj za putnike i izletnike, a naroito da se ohrabre aktivnosti na otvorenom i kulturna razmjena za mlade. U ovim hostelima gost moe iznajmiti krevet u spavaonici i koristiti zajedniko kupatilo, kuhinju i prostorije za odmor. U jednom od hostela takoe e na raspolaganju biti i privatne sobe. Osnovne dobrobiti hostela su prije svega niske cijene smjetaja u poreenju sa alternativama kao to su hoteli, te prilike da se upoznaju drugi putnici iz cijelog svijeta. Hosteli su obino manje formalni i jeftiniji od hotela. Najee ih koriste mlai putnici. Postojae i starosna granica, te e iskljuivati putnike koji se ne uklapaju u starosnu kategoriju od 18 do 26 godina.
Smjetaj Hostel sa 2* ekonomske klase sastojae se od jedne zgrade na 3 sprata, imae ukupno 60 soba sa ukupnim kapacitetom od 150 kreveta.
Strana
105
Projekat 8: Dva mala hotel-pansiona sa 3*
Podaci Broj hotel-pansiona: 2 Broj kreveta: 110
Jedan porodini hotel imae 25 soba sa ukupnim kapacitetom od 50 kreveta. Jedan porodini hotel imae 30 soba sa ukupnim kapacitetom od 60 kreveta. Lokacija: Podruja na planini i u dolinama koji su zadrali prirodne karakteristike, i koji se nalaze sa strane staza i u dolini van centra sela. Lokaliteti mogu biti udaljeni od staza i prilaznih iara, ali tako da skijai do istih mogu doi pjeke. Predmetnim objektima bi se trebalo lako prilaziti putem primarne ili sekundarne mree puteva sa jednostavnim pristupom objektima i uslugama ski odmaralita. Karakteristike lokaliteta i objekta: Srednja gustoa naseljenosti, gdje je poloaj ovog objekta obino ogranien na zemljite iji je stepen nagnutosti izmeu 0 -25%. Izgraen kao veliki smjetajni objekat koji nudi usluge noenja sa dorukom ili kao krma. Lokacije sa strane staza, mogunost dolaska do / odlaska sa lokaliteta na skijama. Objekat je stambeni po karakteru i arhitekturi, integrisan sa drugim susjednimporodinim objektima.
Regulacioni plan i program izgradnje: Regulacionim planom treba biti obezbijeeno da ovaj lokalitet bude zamiljen kao pansion za turiste ili kao taverna za putnike. Lokalitet je dovoljno velik da se na njega smjesti glavna zgrada sa 25 do 30 soba za goste i apartmanom za vlasnika/upravnika. Sobe za goste su manje i intimnije, mogu sadrati sopstveno kupatilo ili dijeliti prostorije. Oekivani bruto prostor je 45 do 50 metara kvadratnih po sobi. Zahtjevi parking prostora i prilaz: Parking prostor na lokalitetu mora biti obezbijeen tako da zadovolji zahtjeve za parking mjestima relevantnog smjetajnog objekta i adekvatno regulie prostor za utovar/istovar.
Strana
106
Projekat 9: Stambene zgrade u etanom vlasnitvu 3*
Podaci Kategorija: 3* Broj kreveta: 80 Stambena zgrada u etanom vlasnitvu Ogranieno korienje od strane vlasnika Hotelske sobe i/ili apartmani, predvorje i recepcija, restoran, objekti maloprodaje i prostorije za rekreaciju nalaze se u jednoj zgradi koja ima podzemni parking. Nalazi se u centralnom selu. Jedinice su u pojedinanom vlasnitvu. Jedinice moraju biti dio ponude za iznajmljivanje koji e se nuditi javnosti za iznajmljivanje po noenju. Ugovor klase 2 ograniava korienje stambene jedinice od strane vlasnika na 28 dana tokom zimske i 28 dana tokom ljetnje sezone. Vlasnici takoe mogu koristiti svoju stambenu jedinicu ukoliko istu nije rezervisala firma za rukovoenje poslovima iznajmljivanja.
Strana
107
Projekat 10: Apartmani 3*
Apartmani, kue istog izgleda izgraene u nizu ili stambene jedinice istog izgleda koje se nalaze izvan jezgra sela i namjenjene su za iznajmljivanje po noenju iroj javnosti. Pojedinani vlasnici stambenih jedinica. Jedinice mogu biti dio ponude za iznajmljivanje uz uslov da su na raspolaganju iroj javnosti za iznajmljivanje po noenju onda kada ih vlasnik ne koristi. Recepcija i objekat za registraciju/ekiranje mogu se nalaziti van lokaliteta.
Strana
108
Projekat 11: Alpske kuice 3*
Podaci Kategorija: 3* Broj kreveta: 150 Prosjena veliina parcele: 400 metara kvadratnih Broj jedinica: 20 - 22 po hektaru Veliina jedinice: 120 - 160 kvadratnih metara Broj kreveta po jedinici: 50% jedinica imae 4-6 kreveta 50% jedinica imae 6-8 kreveta Lokacija: Podruja na planini i u dolinama koji su zadrali prirodne karakteristike. Parcele se nalaze sa strane staza koje su izvan jezgra sela. Lokaliteti mogu biti udaljeni od prilaznih iara, ali tako da skijai do istih mogu doi pjeke. Oblastima razvoja lako se prilazi primarne ili sekundarne mree puteva sa jednostavnim pristupom seoskim stazama i ugodnostima odmaralita. Karakteristike lokaliteta i objekta: Male zbijenosti, ova vrsta objekta ograniena je na zemljite iji je stepen nagnutosti izmeu 15 -40%. Izraeni kao zasebni objekti na pojedinanim graevinskim parcelama. Lokacije sa strane staza, mogunost dolaska do / odlaska sa lokaliteta na skijama. Nalaze se u spoljnim oblastima odmaralita, dalje od jezgra sela.
Regulacioni plan i program izgradnje: Regulacioni plan za ove lokalitete dozvoljava mjesto stanovanja za jednu porodicu. Mnoga planinska odmaralita dozvoljavaju mjestima stanovanja namjenjenim jednoj porodici da sadre jedan manji (< 40% kue) apartman za iznajmljivanje za smjetaj uposlenih.
Strana
109
Zahtjevi parking prostora i prilaz: Parking prostor na lokalitetu kao i pristup moraju ispunjavati lokalne zahtjeve vezane uz saobraaj, te zadovoljavati zakonske propise, a nalaze se na raspolaganju vlasnika imovine.
3. SPORTSKA OBLAST HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Jedan hotel 3* za putnike sa sportskom orijentacijom Jedan standardni hostel 2* Jedan hostel ekonomske klase 2* Jedan mali hotel-pansion 3* Jedan mali hotel-pansion 3* NEKRETNINE Jedna stambena zgrada u etanom vlasnitvu 3* Apartmani 3* Alpske kuice 3* Ukupno
Kreveti 260 150 150 50 60 80 100 150 1.000
Strana
110
Ukupan smjetajni i kapacitet nekretnina
Hoteli i nekretnine 1. POSTOJEE PODRUJE Postojei kapaciteti 6 hotela 17 apartmana 18 domova za smjetaj Vikend koliba Ukupno Novi kapaciteti HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Jedan hotel 5* (biva Jahorina) Jedan MICE hotel 4*(Rajska Dolina)(novih 220 kreveta) Jedan hotel 3* namijenjen porodicama (bivi Mladost) Jedan standardni hostel 2* (bivi Partizan) NEKRETNINE Apartmani A (B&BVuko) Apartmani B Total 2. PODRUJE PORODINOG I WELLNESS TURIZMA HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Jedan hotel 4* za porodice Jedan hotel 3* namIjenjen "Planinskom wellness-u" Jedan hotel 4* namIjenjen "Planinskom wellness-u" NEKRETNINE Selo sa drvenim kolibama 3* Alpske kuice 4* Apartmani 4* etiti do pet stambenih objekata 3-4* etano vlasnitvo Ukupno 3. SPORTSKO PODRUJE HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Jedan hotel 3* za putnike sa sportskom orijentacijom Jedan standardni hostel 2* Jedan hostel 2* ekonomske klase Jedan mali hotel-pansion 3* Jedan mali hotel-pansion 3* NEKRETNINE Jedan stambeni objekat 3* u etanom vlasnitvu Apartmani 3* Alpske kuice 3* Total UKUPAN BROJ KREVETA
Gornja tabela prikazuje broj kreveta u sva tri podruja. Ukupan broj kreveta je 9.580.
Kreveti
1.022 568 400 1.280 3.270
490 220 300 100 660 540 2.310
300 400 200 360 574 583 583 3.000
260 150 150 50 60 80 100 150 1.000 9.580
Strana
111
8.6. Projekti koji se preklapaju
Projekat 1: Koncept planinarske ture
Ideja i opis projekta: Izrada atraktivnog koncepta rekreativnog planinarenja za Jahorinu sa sljedeim glavnim sadrajima: Poboljanje postojeih planinarskih staza i pravljenje novih staza ukljuujui i povezivanje staza jedne sa drugom Integracija turistike suprastrukture na Jahorini (smjetaj i gastronomija) - npr. razvoj hotela prilagoenih planinarima sa objektima za iznajmljivanje opreme za planinarenje, vodii za planinarenje, karte sa ucrtanim stazama, kolibe sa gastronomskom ponudom du staza.
Ciljevi: Napraviti proizvod koji stimulie ljetnji turizam na Jahorini. Koncept planinarske ture takoer doprinosi jednom kljunom stubu pozicioniranja Jahorine preciznije ponudi aktivnosti planinskog wellness-a. Neophodni koraci: Investicija: Priblino 200.000 300.000 (u zavisnosti od broja staza, oznaavanja, informativnih materijala) Definisanje pitanja obaveza koje se tiu odnosa vlasnika zemljita i korisnika Detaljna izrada terena (ukljuujui razliite staze sa razliitim stepenom teine za razliite ciljne grupe) Utvrditi konano trasiranje s obzirom na integraciju takozvanih Mjesta od interesa (npr. jedinstvena formacija stijena, lijep pogled, izvori, itd.) Oznaavanje i opisi informacija sa kartama staza Izrada kriterijuma za smjetajne i objekte infrastrukture namjenjene planinarima Organizacija posebnih dogaaja
Strana
112
Primjer oznaavanja staza za planinarenje
Broj staze Vrijeme potrebno da se doe do cilja Simbol za gastronomiju i smjetaj du puta Cilj do kojeg traba doi
Strana
113
Projekat 2: Park planinskog biciklizma
Ideja i opis projekta: Izrada razliitih staza za planinski biciklizam sa putokazima, dvije spust staze, Biciklistiki park i Jahorina centar za biciklistike usluge (iznajmljivanje bicikala, prodavnica, garaa, mjesto za ienje bicikala, mogui tuevi za bicikliste, itd.). Neke od staza trebaju biti pripremljene tako da omoguavaju da se dvojica ili trojica biciklista utrkuju u isto vrijeme.
Ciljevi: Napraviti turistiki proizvod Zabava & akcija na Jahorini koji podrava planirani razvoj u ljetnjem periodu.
Neophodni koraci: Investicija: Priblino 200.000 - 300.000 (u zavisnosti od vrste) Definisanje pitanja obaveza koje se tiu odnosa vlasnika zemljita i korisnika Detaljna izrada terena (ukljuujui razliite staze, spust staze, itd.) Utvrditi konano trasiranje s obzirom na integraciju takozvanih Mjesta od interesa (npr. jedinstvena formacija stijena, lijep pogled, izvori, itd.) Opis znakova i informacija Izrada kriterijuma za smjetajne i objekte infrastrukture namjenjene biciklizmu Organizacija posebnih dogaaja (npr. Svjetski kup u spustu, itd.)
Strana
114
Projekat 3: Staze za nordijsko skijanje
Ideja i opis projekta: Napraviti atraktivne staze za nordijsko skijanje na Jahorini u ukupnoj duini od priblino 30 - 40 kiilometara. Ciljevi: Izrada savremenog, univerzalnog turistikog proizvoda za zimsku sezonu.
Neophodni koraci: Izrada koncepta za turistiki proizvod nordijskog skijanja sa sljedeim sadrajem: Investicija: Priblino 50.000 - 70.000 Napraviti staze za nordijsko skijanje u ukupnoj duini od 30 - 40 kilometara Napraviti jednu stazu od oko 5 kilometara na kojoj e snijeg biti zagarantovan (vjetaki snijeg ukoliko je to potrebno) i koja e imati osvjetljenje. Napraviti staze za nordijsko skijanje na najviem platou na vrhu planine Konfiguracija pozicija starta i cilja sa odgovarajuim oznakama i infomacijama (npr. karta svih staza na velikoj tabli na startnoj poziciji) Organizacija takmienja u nordijskom skijanju na Jahorini Izrada i prodaja paket aranmana za nordijsko skijanje (smjetaj + oprema za nordijsko skijanje)
Strana
115
Primjer oznaavanja: Crne staze za nordijsko skijanje - teke Crvene staze za nordijsko skijanje - umjerene Plave staze za nordijsko skijanje - lake Drugi sadraji: npr. gastronomija, parking prostori, nordijski centar i druge stvari od interesa
Strana
116
Projekat 4: Koncept mobilnosti

Ideja i opis projekta:
Trenutno na Jahorini postoji ozbiljan problem sa saobraajem i prostorom za parkiranje, naroito u zimskom periodu. Neophodno je izraditi koncept mobilnosti da bi se izbjeglo zakrenje saobraaja, i da bi se na najmanju mjeru doveli negativni uticaji na prirodnu sredinu koje prouzrokuje saobraaj i kako bi se poboljala situacija u pogledu mjesta za parkiranje. U isto vrijeme, koncept mobilnosti mora potovati injenicu da gosti ele biti mobilni i fleksibilni na destinaciji za odmor. Prva neophodna aktivnost bila bi eliminisanje saobraaja u gornjem dijelu to je vie mogue. Tako bi prilaz automobilima trebao biti zabranjen sa izuzetkom gostiju hotela. Granina rampa sa uvarom trebala bi biti negdje izmeu hotela Rajska Dolina i hotela Termag. Alternativno moglo bi se orijentisati na podruje Gnjilih bara u kome je takoe mogue organizovati saobraaj u mirovanju za dnevne goste cca 2000 vozila. U ovom sluaju, obuhvat plave zone zone proirenja bi se pripojio obuhvatu Gnjilih bara preko Zelene glav. i isti se povezao kosim transportom sa centralnom zonom skijalita. Neophodno bi bilo da se javni parking prostori grade u donjem dijelu prije granine rampe. U zimskom periodu svi gosti koji dolaze na jedan dan trebali bi koristiti ove parking prostore. Ukupan kapacitet parking mjesta, ukljuujui i hotelski parking prostor, trebao bi dostii 4.000 - 4.800 do 2016. godine. Kapacitet parking mjesta za dnevne goste trebao bi biti izmeu 2.000 i 2.400 mjesta. Individualni saobraaj za jednodnevne goste ne bi trebao biti dozvoljen u zimskom periodu samo gosti koji ostvaruju noenja imaju dozvolu da se dovezu do mjesta svog prenoita. tavie, zakon o gradnji relevantne optine trebao bi se dopuniti tako da propisuje da svi novi smjetajni objekti moraju imati sopstvene odgovarajue parking prostore.
Koncept mobilnosti ukljuuje: atl autobuse atl autobusi prevoze goste od Pala i Sarajeva na Jahorinu i nazad.
Strana
117
Jahorina atl Jahorina atl je minibus koji prevozi goste na Jahorini (npr. od parking mjesta do Visokog platoa ili do ski staza za nordijsko skijanje). atlovi imaju odreene marute, voze u redovnim intervalima i trebali bi biti besplatni.
Privatna taksi sluba Vozila privatne taksi slube prevoze putnike do pojedinanih mjesta od interesa na Jahorini. Trebate samo pozvati taksi liniju i privatno organizovana taksi sluba osigurae Vam adekvatanu vonju.
Alternativna vozila za zabavu u ljetnjem periodu U ljetnjem periodu alternativna vozila za zabavu su na raspolaganju i gosti ih mogu iznajmiti
Takoe bi bila dobra ideja da smjetajni objekti nude paket aranmane koji ukljuuju smjetaj i takozvanu mobilnu karticu koja ukljuuje gore navedene mogunosti prevoza na Jahorini.
Strana
118
Ciljevi: Cilj koncepta mobilnosti na Jahorini jeste da se za prevoz do Jahorine i po Jahorini napravi praktina strategija prevoza koja je istovremeno i u skladu sa zatitom okoline. Takoe, koncept treba imati za cilj da se na najmanju moguu mjeru smanji broj automobila u osjetljivoj gornjoj oblasti planine. Neophodni koraci: Kontaktirati okolne zajednice i Sarajevo u pogledu javnog prevoza do Jahorine i finansiranja ovog javnog prevoza Izgradnja odgovarajuih parking prostora na ulazu u Jahorinu Napraviti graninu rampu sa uvarom izmeu hotela Rajska Dolina i hotela Termag (ili prema obuhvatu Gnjilih bara u skladu sa navedenim prijedlogom) Investicija: Upravna jedinica i optine trebale bi obezbijediti javni prevoz (npr. izmeu Sarajeva i Jahorine) i istim upravljati. Investicija za Koncept mobilnosti ukljuuje atl autobuse, automobile prilagoene zatiti okoline i alternativna vozila za zabavu: 500.000 - 600.000 . Investicija za parking prostore: 500.000 - 700.000 (samo otvoreni parking prostori). U sluaju izgradnje zatvorenih parkinga (parking objekata) neophodno je raunati na oko 8.000 - 10.000 po jednom parkingu. Zakon o gradnji relevantne optine dopuniti tako da propisuje da svaki novi smjetajni objekat mora imati odgovarajue sopstvene parking kapacitete Unaprijediti infrastrukturu za mobilnost na Jahorini i traiti ponude za prevozna sredstva
Projekat 4a: Gondola

Prijedlog - djelimino rjeenje saobraajne komunikacije uvoenje (pokretanje) Gondole
Kako je ve napomenuto, Jahorina ima ozbiljan problem sa saobraajem i prostorom za parkiranje. Pokretanjem / uvoenjem gondole (sa 4 ili 6 sjedita) kao prevoznog sredstva bi, pored navedenih aktivnosti za izradu koncepta mobilnosti, bilo idealno rjeenje sprovedivo u budunosti kada se steknu uslovi finansijske prirode za ovakav projekat. Ovim bi se takoe smanjio broj parking mjesta, olakalo koritenje drumskog puta za one koji ga moraju koristiti i u duhu razvoja eko turizma, na jedan praktian nain omoguio laki prilaz Jahorini sa istone strane, to do sada nije bio sluaj.
Strana
119
Preduslov za uvoenje gondole je revitalizacija turistike pruge na relaciji Sarajevo Pale i to tako da je poetna stanica (sa svim atraktivnim sadrajima) smjetena kod gradske Vjenice, Sarajevo. Oivljavanjem ove pruge pruaju se tri opcije da se od Pala aktivira gondola i to: 1. 2. 3. od Pala preko Dvorita gondolom na Jahorinu (najoptimalniji prijedlog); od Pala do Podgraba, drumskim putem (turistikom prugom) do Vrhprae te gondolom na Jahorinu; od Pala, gondolom preko irinih luka do lokacije Gnjile bare. Poeljno bi bilo da se sa posljednje stanice ima to direktniji prilaz skijalitu. Kad su investicije za projekat pokretanja gondole u pitanju, Upravna zajednica i optina bi trebale da primarno podre ovakvo rjeenje koncepta mobilnosti, te u u skorijoj budunosti a u toku implementacije ovog Master plana za podruje Jahorine, naprave sve potrebne korake za konkretizaciju projekta Gondola.
Projekat 5: Program unaprijeenja kvaliteta Jahorine

Ideja i opis projekta: Odreivanje zagarantovanih i mjerljivih standarda kvaliteta koji se odnose na turistiku ponudu na nivou smjetaja, turistike infrastrukture i destinacije. Ovo se tie ne samo opremljenosti (fizike opreme) ve i nematerijalnih sredstava (kvalitet usluge).
Ciljevi: Osim visokog kvaliteta objekata (punuda u hotelima, gastonomija, turistika infrastruktura), na Jahorini se takoe treba osigurati i visok kvalitet usluge (nematerijalni faktori kao to su prijaznost, pouzdanost, atmosfera, itd.). Jahorina treba stalno pokuavati da se priblii standardima zapadne Evrope, te da postane prva u pogledu kvaliteta opremljenosti i nematerijalnog kvaliteta u sektoru turizma u Jugoistonoj Evropi. Sa Programom unaprijeenja kvaliteta gdje se ekonomski sektori prepliu, treba biti razvijena svijesti da svi sektori rade za zajedniki cilj.
Neophodni koraci: Izrada standarda kvaliteta za razliite oblasti (npr. za hotele, gastronomiju, itd.) za opremljenost i nematerijalne faktore u sektoru turizma Izrada programa obuke na osnovu standarda kvaliteta koji su odreeni Redovne koterije koje se odnose na kvalitet kako bi se garantovalo stalno unaprijeenje kvaliteta Kontrola pridravanja standarda kvaliteta Studijska putovanja na destinacije sa kojima se moe vriti poreenje u toku zimske i ljetnje sezone
Investicija: Priblino 100.000
Strana
120
Projekat 6: Atraktivne planinske kue/kolibe za drutvene aktivnosti poslije skijanja (Apres-Ski)
Podaci Broj: 5 8 planinskih kua/koliba Mjesta za sjedenje po planinskoj kui: 200 - 500 Procjenjena investicija: 3 5 miliona
Kljuni podaci Izmeu 45 i 55 % od ukupnog kapaciteta mjesta za sjedenje treba biti locirano na otvorenom Samousluga kao jedina opcija ili kombinacija opcije samousluge i dijela u kome se vri posluivanje Planinske kue/kolibe trebaju biti smjetene u blizini visoko prometnih podruja Idealne lokacije su one sa savrenim pogledom Bar sa adekvatnom muzikom za drutvene aktivnosti poslije skijanja Planinske kue/kolibe u blizini hotela u veernjim asovima takoe mogu imati u ponudi veeru po izboru sa menija
Pored stalnih mjesta za gastonomiju u hotelima, ove planinske kue/kolibe za programe nakon skijanja poveat e broj mjesta za gastronomiju i pribliiti se definisanom Meunarodnom standardu planiranja od 4.500 do 5.500 mjesta.
Strana
121
Projekat 7: Uspostavljanje profesionalne organizacije za upravljanje destinacijom (DMO)

Organizacije za upravljanje destinacijom (DMO-i) su organizacije odgovorne za rukovoenje i/ili marketing destinacija. Organizacija za upravljanje destinacijom ima kljunu ulogu (preko svojih funkcija) u ostvarivanju konkurentnosti destinacije. Stvarajui razliite proizvode i ciljano se usredsreujui na najmanje trine nie, destinacije se danas takmie vie nego ikad od kada je turizam postao sve vie konkurentan na svjetskom tritu. Za oekivati je da e u budunosti Jahorina postati kljuni igra u oblasti skijakog turizma u regionu jugoistone Evrope. Kako bi se zauzela i, to je jo vanije, odrala ova pozicija, neophodno je stvoriti jednu profesionalnu DMO. Sve vie se shvata da jedna jaka i profesionalno organizovana DMO kao mjesto saradnje i optimiziranja interesa svih zainteresovanih strana predstavlja kljuni faktor uspjeha svake turistike destinacije. Ovo shvatanje formiralo se na osnovu analize ocjene istorijskih iskustava u razvoju destinacije (danas, ko je uspjean i zato?). Takoer, ova spoznaja stvorila je potrebu da se nove destinacije u ranoj fazi pozicioniranja ponu organizovati na ovaj nain. Manje je bitno u ijem je vlasnitvu organizacija (privatno, javno, privatno/javno), to zavisi od veliine prostora i njihove strukture interesa. U sluaju jedne nove i prazne destinacije koja se moe razviti (kao to je sluaj sa nekim amerikim, kanadskim I australijskim destinacijama), privatni sektor sam uspostavlja strukturu kupovinom ili koncesijom i na taj nain djeluje putem DMO-a. Meutim, u sluaju destinacija koje su naseljene i ve imaju uspostavljenju strukturu interesa, postojee zainteresovane strane uspostavljaju DMO. Organizacija za upravljanje poslovima destinacije ima pet primarnih funkcija: 1. Ekonomski pokreta destinacije 2. Marketinko tijelo zajednice 3. Koordinator industrijske grane 4. Kvazi-javni predstavnik 5. Graditelj ponosa zajednice Na operativnom polju DMO kombinuje svoje prethodne funkcije i aktivnosti usredsreujui se na vanjski marketing zajedno sa najnovijim potrebama koje se prije svega usredsreuju na razvoj destinacije i izgradnju konkurentnosti. U ovom smislu, odgovornost DMO-a danas je viefunkcionalna, ali je krajnji cilj da se obezbijedi odriv razvoj destinacije i njena sposobnost da brzo reaguje na promjene na vanjskom tritu. S obzirom da ima ovu novu i integrisanu odgovornost za voenje i marketing destinacije, DMO treba biti tako struktuirana da profesionalno odgovara na svoju poslovnu misiju. U okviru vanjskog polja djelovanja, DMO je odgovorna za organizaciju svih aktivnosti kako bi se destinacija predstavila svijetu i kako bi se privukli posjetioci na tu destinaciju. Nakon zavretka stratekih marketinkih aktivnosti u pogledu definisanja imida, brendiranja i pozicioniranja, treba uspostaviti operativne marketinke aktivnosti. Glavne operativne marketinke aktivnosti DMO-a navedene su dolje nie: Internet marketing Manifestacije i festivali Programi saradnje Direktna pota Direktna prodaja Blic prodaje Sajmovi Reklamiranje Putovanja radi upoznavanja Publikacije i broure
Strana
122
Internet marketing stavljen je na prvo mjesto zbog njegove sve vee vanosti u pogledu pruanja usluga i proizvoda online. Sve vie i vie klijenti dobijaju informacije o nekoj destinaciji i vre rezervacije smjetaja putem interneta. Donja tabela daje osam glavnih funkcija internet stranice Organizacije za upravljanje destinacijom (preuzeto od Lu & Lu, 2002:8): Opti publicitet: Reklamiranje Obezbjeuje osnovno proizvoda/usluga: prisustvo na internetu, Prezentacija domaih komunikaciju i pratee turistikih proizvoda informacije. ili usluga bez cijena. Reklamiranje Upit putem e-maila: Omoguava putem proizvoda/usluga e-mail adrese klijentima sa podacima o da vre upite o cijenama: Prua informacije o cijenama internet stranici, proizvodima, domaih turistikih uslugama i tako dalje. proizvoda i usluga. Registracija sa Drugo: (pozivi radi identifikacijom: dobijanja informacija, Omoguava svojim usluge turistikog klijentima putem vodia, itd.). identifikacijskog rauna direktnu kupovinu.
E-mail rezervacije: Online plaanje: Omoguava klijentima Omoguava online da vre online kupovinu (prodaju) rezervacije, ali se uz plaanje putem plaanja i dalje vre kreditne kartice. na konvencionalan nain.
U okviru unutranjeg polja djelovanja, DMO je odgovorna za sve konkurentske aktivnosti unutar destinacije. Drugim rijeima, usredsreuje se na razvoj: infrastrukture, proizvoda, usluga i sistema iskustava, odnosno na razvoj poeljnog turistikog profila destinacije. Ove aktivnosti usmjerene su ka osobama i organizacijama unutar destinacije, tako da se uinkovitost DMO-a mjeri sposobnou da se vri koordinacija interesa zainteresovanih strana. Unutranje aktivnosti na razvoju destinacije: Upravljanje/usmjeravanje posjetioca/turistima Informacije/istraivanje Koordinacija zainteresovanih strana u turizmu Upravljanje potencijalnim kriznim situacijama Razvoj ljudskih resursa Finansije i kapital za poslovni pothvat Upravljanje resursima Kvalitet iskustva/doivljaja posjetilaca
Ove unutranje aktivnosti na razvoju destinacije zajedno sa gore navedenim vanjskim aktivnostima na polju marketinga destinacije ine sadraj odgovornosti jedne profesionalne DMO. Imajui sve ovo na umu, oigledno je da je Jahorini potrebna jedna nova i profesionalna Organizacija za upravljanje destinacijom kako bi se izgradila njena pozicija na meunarodnom tritu turizma. Postavlja se pitanje kako doi do ovog nivoa jedne konkurentne organizacije.
Strana
123
Sadanja situacija a) Status quo Turistike organizacije u Republici Srpskoj Na osnovu Zakona o turizmu (Slubeni glasnik RS, br. 55.) gradovi ili optine mogu formirati Turistiku organizaciju koja je ureena prema propisima javnih institucija. Obim posla i odgovornosti Turistike organizacije uglavnom su usredsreeni na promociju turizma, informacije i statistiku, kao i na promociju manifestacija, zatitu kulturne batine i zatitu okolia neke destinacije. Osim toga, TO je takoer odgovorna za koordinaciju zainteresovanih strana koje su ukljuene u poslovne aktivnosti u sektoru turizma unutar destinacije. Sistem TO u Republici Srpskoj finansira se od boravine takse, budeta optina/gradova, kao i od lanarine i sponzorstva. Postojei zakon omoguava TO da bude aktivnija i da ima vie uticaja na izgradnju konkurentnosti destinacije, te da podrava njen razvoj. Meutim, s obzirom da su one osnovane kao dravne, odnosno entitetske i ureene institucije, njihov efektivan uticaj na razvoj destinacije i konkurentnosti veoma je ogranien. Njihova uloga koordinatora vri se putem koordinacionih sastanaka i akcionih planova za pripremu turistike sezone na relevantnim destinacijama. Vlada Republike Srpske, na osnovu istog zakona, moe znatno uticati na programe konkurentnosti putem finansiranja razliitih razvojnih projekata, projekata u oblasti urbanizma i infrastrukture, a na osnovu prijedloga odgovornog ministarstva. Oigledno je da je postojei pravni temelj koji se tie turistikih organizacija u Republici Srpskoj dovoljno velik da ukljui bilo koji potreban novi oblik organizacije u okviru dravnog (javnog) vlasnitva i pravila igre javnih institucija. Meutim, on ne daje mogunost uspostavljanja Organizacije za upravljanje destinacijom koja je zasnovana na javnom-privatnom partnerstvu. Jo uvijek se prati tradicionalni model u kojem administrativna tijela iniciraju, osnivaju i vode organizacije koje su uglavnom usredsreene na vanjske aktivnosti (marketing) i koje kod Vlade zagovaraju da ona poduzme odreene projekte koji su orijentisani na razvoj destinacije i izgradnju konkurentnosti (potencijalne investicije u infrastrukturu, manifestacije i slino). Meutim, nema znaajnih igraa unutar privatnog sektora koji bi se smatrali snanim i konstruktivnim partnerima javnom sektoru u razvijanju turistikih destinacija u Republici Srpskoj, a Jahorina moe postati prvi primjer izgradnje jedne nove i moderne Organizacije za upravljanje destinacijom (DMO).
b) Prijedlog uspostavljanja Organizacije za upravljanje destinacijom Jahorina Teritorija Jahorine dio je Turistike organizacije Istono Sarajevo koja ukljuuje 6 optina: Pale, Trnovo, Sokolac, Istoni Stari Grad, Istono Novo Sarajevo i Istona Ilida. Sjedite TO-a je na Palama. Sa budetom od priblino 50.000 EUR u 2005. godini, glavni zadaci TO su: promocija i reklamiranje (uee na sajmovima, izdavanje broura, turistiki vodii i razglednice), organizacija manifestacija (npr. Zima na Jahorni), te irenje informacija. TO Istono Sarajevo je u fazi organizacije novog turistikog-informativnog biroa na Jahorini. Osim nekih promotivnih i aktivnosti koordinacije, TO Istonog Sarajeva nema finansijski niti operativni kapacitet da utie na brzo i radikalno restruktuiranje Jahorine kao destinacije. S druge strane, misija TO Istono Sarajevo je promocija turizma na itavom Sarajevsko-Romanijskom turisitikom regionu i kao takva, i u budunosti treba ostati kao regionalna organizacija za upravljanje turizmom koja inicira i ide u pravcu oivljavanja sektora turizma na cijeloj oblasti. Stoga treba biti formirana nova Organizacija za upravljanje destinacijom koja je fokusirana na Jahorinu. Postoje dvije osnovne opcije za uspostavljanje DMO-a Jahorina.
Strana
124
Model 1. Prvi model je da se slijede postojei javni propisi, ali da se prilagodi postojei model finansiranja za ovu vrstu organizacije. Ovo znai da odgovorno tijelo (Grad Pale) formira ovu DMO gdje e privatne zainteresovane strane biti samo djelimino ukljuene, uglavnom preko njenog Savjetodavnog odbora ili Povjerenstva. Ova organizacija bi trebala imati nezavisnog generalnog direktora i Savjetodavni odbor za marketing i razvoj koji e stvarati, voditi i nadzirati sve aktivnosti DMO-a. U ovom sluaju DMO treba biti imenovana kao Preduzee za upravljane destinacijom Jahorina, a njen model finansiranja trebao bi biti sljedei: a) Boravina taksa 60% ukupnih prihoda od boravine takse u iznosu od najmanje 1 evro po krevetu po noenju; treba biti smatrano kao prihod DMO-a; 10% ukupnih prihoda od boravine takse u iznosu od najmanje 1 evro po krevetu po noenju; treba ii Gradu Pale za trokove voenja i druge pograme vezane za gradski turizam; 15% ukupnih prihoda od boravine takse u iznosu od najmanje 1 evro po krevetu po noenju; treba biti prebaeno regionalnoj DMO Istono Sarajevo; 15% ukupnih prihoda od boravine takse u iznosu od najmanje 1 evro po krevetu po noenju; treba biti prebaeno nacionalnoj DMO u Banjoj Luci.
S obzirom da Grad Pale organizuje DMO Jahorina, ona u svoje marketinke aktivnosti treba integrisati Pale kao ulaznu kapiju na planinsku destinaciju Jahorina. b) Doprinos preduzea turizmu Osim smjetajnih objekata, sva druga preduzea koja se bave turizmom (npr. restorani, kafii, preduzea koja upravljaju iarama, kolibe za odmor poslije skijanja, itd.), kao i sva druga preduzea na teritoriji optine Pale takoer trebaju dati svoj doprinos budetu Preduzea za upravljanje poslovima destinacije. U Austriji, na primjer, sva preduzea podjeljena su na sedam razliitih doprinosnih grupa (npr. doprinosna grupa 1 zarada najvie od turizma na primjer, preduzea koja se bave prodajom sportske opreme). U zavisnosti od doprinosne grupe i ukupnog godinjeg prometa preduzea izraunava se Opti doprinos preduzea sektoru turizma, potom isti ubire optina i nakon toga on se prenosi na Preduzee za upravljanje poslovima destinacije Jahorina/Pale. Dva primjera iz Austrije ilustruju ovaj doprinos. Optiar (doprinosna grupa 5) sa godinjim prometom u iznosu od 500.000 mora da plati Opti doprinos preduzea sektoru turizma u iznosu od 548 godinje. Preduzee koje prodaje sportsku opremu (doprinosna grupa 1) sa godinjim prometom od 1,1 milion dat e doprinos u iznosu od 4.940 , ai prodavnica (doprinosna grupa 4) sa godinjim prometom od 320.000 mora platiti 270 godinje. Ovaj novi sistem doprinosa, u sluaju da je DMO Jahorina organizovana kao javno tijelo, treba biti definisan kao dio zakona o turistikoj taksi. c) Finansijska podrka administrativnih tijela S obzirom na injenicu da je Jahorina/Pale jedna od turistikih destinacija u Bosni i Hercegovini koja najvie obeava, trebalo bi biti mogue dobiti finansijsku podrku, barem tokom nekoliko prvih godina, i od javnih administrativnih tijela (kao to je to sama optina Pale, regija Istono Sarajevo ili Republika Srpska.) Na osnovu postojeeg Zakona o turizmu u dijelu o turistikim organizacijama, predvia se da Vlada Republike Srpske moe finansirati projekte koji se odnose na turistiku infrastrukturu i planiranje, ukoliko je iste procjenilo i odabralo odgovorno ministarstvo. U sluaju primjene ovog modela, ubiranje boravine takse (500 do 700 hiljada noenja), doprinosa i eventualne finansijske podrke Vlade, DMO Jahorina e imati na raspolaganju budet u visini od 700 do 800 hiljada eura. Sa ovim budetom, ova DMO imala bi dovoljno prostora da funkcionie kao profesionalna organizacija.
Strana
125
Model 2. U sluaju da nije mogue izmjeniti zakon i izvriti preraspodjelu prihoda of boravine takse, te uvesti Opti doprinos preduzea sektoru turizma, alternativa je da se znaajno ojaa budua uloga Turistike organizacije. U tom sluaju Turistika organizacija bi tebala biti kljuna kada je u pitanju konkurentnost destinacije. Poveanjem budeta koji bi trebao da iznosi od 250.000 do 300.000 , Turistika organizacija ojaala bi i kadrovski i bila u mogunosti da u potpunosti izvri sve svoje obaveze koje joj zakon propisuje. Turistika organizacija u tom sluaju zapoljavala bi: 1 generalnog direktora (menadera destinacije) 2 struna saradnika (razvoj proizvoda i marketing) 1 sekretaricu 2 do 3 zaposlenika u info birou.
Na osnovu profesionalnog planiranja Turistika organizacija bi organizovala i realizovala sve projekte koji su od znaaja za Jahorinu ali i grad Istono Sarajevo.
Zakljuak: Uspostavljanje moderne i profesionalne Organizacije za upravljanje destinacijom je preduslov za budue uspjeno rukovoenje destinacijom. Naa je pretpostavka da bi za poetnu fazu, prvi model trebao biti prikladniji za Republiku Srpsku s obzirom da on odraava sve potencijalne funkcije DMO-a osim investiranja i razvoja koje obezbjeuje privatni sektor. Nakon najmanje 5 godina procesa ponovnog razvoja, kada nova struktura trita bude uspostavljena i kada novi vlasnici budu odreeni, treba se formirati potencijalno privatno-javno partnerstvo. S tim u vezi mi predlaemo sljedee neophodne poetne korake: Verifikacija i uvoenje novog sistema boravine takse u Republici Srpskoj i nova kategorizacija turistikih mjesta; Na osnovu nove kategorizacije turistikih mjesta u Republici Srpskoj, uvesti Opti doprinos preduzea sektoru turizma za prvu kategoriju turistikih destinacija (mjesta) iji dio oigledno trebaju biti optina Pale i Jahorina; Izrada konkretnog poslovnog plana za buduu Organizaciju za upravljanje destinacijom (ukljuujui model organizacije, finansiranje, udio u poslovnim zadacima, specifikaciju radnih mjesta); Ulaganja u ovaj projekat trebala bi se desiti nakon to bude postojao opti poslovni i razvojni model i nakon to doe do privatizacije na Jahorini. Priblina investicija u profesionalni razvoj ove nove strukture iznositi e otprilike 30.000 ukljuujui usluge jednog profesionalnog procesa popunjavanja radnih mjesta za ovu novu organizaciju.
PRIMJEDBA: Ovaj model Organizacije za upravljanje destinacijom (DMO) nije osmiljen tako da bude odgovoran za privatna ulaganja u budue projekte na Jahorini.
Strana
126
Projekat 8: Kandidatura za Zimske olimpijske igre 2018.
Ideja projekta: Cijeli planinski potencijal bive Jugoslavije koji je uglavnom koncentrisan u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji prua jednu ozbiljnu razvojnu priliku za planinski turizam kao dio uslune industrije. S obzirom da je ovaj region jo uvijek u fazi tranzicije i u procesu snanih ekonomskih reformi, razvoj planinskog turizma postaje jedan od najvanijih pokretaa ukupnog ekonomskog razvoja s obzirom da potencijalno trite za ovaj poslovni segment ubrzano raste. S druge strane, ekonomska i socijalna integracija u EU u okviru koje treba provesti meunarodne politike i ekonomske standarde, stavljaju ovaj region u poziciju da reintegrie svoje ekonomske resurse i sarauje kako bi bre ostvario ekonomsko blagostanje. S tim u vezi, a imajui u vidu da su se veoma uspjene Zimske olimpijske igre odrane u Sarajevu 1984. godine, postoji velika mogunost za ovaj region da se zajednikim snagama ponovo kandiduje za Olimpijske igre 2018. godine. Oekuje se da e ova kandidatura biti pozitivno primljena u meunarodnoj zajednici kao simbol konane politike i ekonomske stabilizacije regiona Balkana koji je sposoban da prevazie politiku krizu do koje je dolo krajem 20. vijeka. Jezgro nove kandidature za Olimpijadu trebao bi biti iri region Sarajeva sa Jahorinom i Bjelanicom kao kljunim oblastima za organizaciju disciplina na planinama. Meutim, preporuljivo je da se projekat proiri, te predstavlja jedan meugranini sporazum gdje Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i moda Hrvatska zajedniki podnose kandidaturu, na taj nain pokazujui i dijelei dobru volju za saradnju na globalnim projektima koji zaista ozbiljno mogu pozitivno izmjeniti cijeli regionalni turistiki potencijal. Cijela kandidatura treba biti zasnovana na ideji Olimpijske igre bez granica. U 2018. godini, vie od 20 godina nakon oruanih sukoba u ovom regionu, realizacija zajednikih Olimpijskih igara, iji su domaini zemlje koje su bile bive strane u sukobima, bila bi veoma snaan i pozitivan signal za cijeli region, kao i za svjetsku zajednicu.
Strana
127
Mogue lokacije:
Osim Jahorine, tu bi se nalo jo nekoliko drugih planinskih odredita u okviru razumne udaljenosti kao to su Bjelanica-Igman, Tara, Zlatibor, Durmitor ili Kopaonik. Odabir najpodesnije lokacije za svako Olimpijsko takmienje trebao bi biti predmetom detaljnih pregovora izmeu drava koje bi bile ukljuene u ovaj projekat. Zbog iskustva koje ima kao domain Olimpijskih igara iz 1984. godine, Jahorina bi mogla biti lokacija za takmienja u alpskom skijanju za ene i za takmienja u biatlonu.
Neophodni koraci: Pregovori izmeu potencijalnih olimpijskih destinacija Zajedniki sporazum izmeu destinacija u pogledu raspodjele olimpijskih takmienja Priprema zajednike kandidature i podnoenje potrebne dokumentacije kandidature MOK-u Meunarodnom olimpijskom komitetu do odreenog roka (najvjerovatnije nekad u 2010.)
Investicija: Priblino 450.000 - 500.000 za proces kandidature velika je vjerovatnoa da e se ovaj novac prikupljati na nivou drava (npr. Vlade, Olimpijski komiteti, itd.)
Strana
128
9. Marketinke Strategije
Svrha marketinkih strategija je da se prenese vizija planine Jahorine, kao i da se definiu kljuni prioriteti marketinkog sistema u narednih pet godina. Strateki prioriteti predstavljaju smjernice za budue planiranje, kao i za budui razvoj marketinkih aktivnosti i djelovanja. Strateki prioriteti marketinkog sistema za Jahorinu su sljedei: 1. Branding / identifikacija proizvoda 2. Marketinka komunikacija 3. Internet 4. Istraivanje trita 1. Brending / identifikacija proizvoda Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina racionalnih, emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje su na raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno emocionalnim vrijednostima koje svaki brend / destinacija pokae. Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine putem kojeg se Jahorina pozicionira na mjesto konkurentne turistike destinacije na veoma raznolikom turistikom tritu. Brending prua potencijalnom posjetiocu / gostu dodatnu garanciju / uvjerenje prilikom donoenja odluke o eljenoj destinaciji za odmor. 2. Marketinka komunikacija Jahorina je na poetku profesionalnog stvaranja i razvijanja turistikih proizvoda gdje su promotivne aktivnosti u protekloj dekadi bile usmjerene primarno na postojee proizvode i koje su provoene od strane pojedinanih ponuaa usluga i smjetaja. Ova djelovanja su odgovarajua ako uzmemo u obzir raspoloive mogunosti i resurse, mada nedostaje koordinirani i integrisani pristup promociji Jahorine i njenog okruenja. 3. Internet Web stranice i e-mail marketing preuzeli su konstantnu i neizbjenu ulogu u jaanju stratekog marketinkog planiranja i razvijaju se na nain da dobijaju sve vei znaaj u sveukupnom turistikom marketingu. Internet marketing, kao i druga medijska i komunikaciona sredstva, mora biti integrisan u sveukupnu marketinku strategiju turizma Jahorine, ime se koristi najvei stepen mogunosti i potencijala turistikog trita. 4. Istraivanje trita Potreba za istraivanjem trita je jedan od glavnih prioriteta razvoja marketinke strategije. Na primjer, istraivanje trita moe biti sljedee: trendovi trita, socijalno-demografski trend, trendovi putovanja, uticaj trendova na turizam Jahorine, itd. Istraivanje trita prua neophodne i pravovremene informacije o ponaanju klijentele, procesu donoenja odluka, te informisanosti i poimanja Jahorine kao destinacije. Ove informacije, zajedno sa detaljnim profilima gostiju predstavljaju preduslov za efikasno marketinko odluivanje sa najboljim povratom na marketinke investicije. 9.1. Vizija i pozicioniranje Vizija je uraena za 2016. godinu: Za 10 godina Jahorina e postati planinska destinacija broj jedan u jugoistonoj Evropi u zimskoj i ljetnoj sezoni. Imae najatraktivniju ponudu izraenu na vienamjenski i profitabilan nain prosvijetljen duhom Olimpijskih igara. Ova vizija e pomoi ekonomskom razvoju regije i doprinijeti boljem kvalitetu ivota lokalne populacije. Jahorina e stvoriti iskustva vrijedna spomena, dotai e sva ula i emocionalnu stranu intelekta i tako doprinositi razumijevanju prirode i kulture.
Strana
129
Uspjeh e biti postignut kroz odriv razvoj potujui ekoloke standarde za naredne generacije s preduzetnikom inovacijom, ime e Jahorina postati najbolji primjer planinske destinacije koja nudi finansijske prednosti svim ukljuenim uesnicima. Turistiko pozicioniranje Jahorine je sljedee: Jahorina je ekoloka planinska destinacije koja nudi iskustvo Olimpijskih igara u prirodnom okruenju za sve tipove gostiju, kako aktivnim tako i pasivnim. Jahorina je destinacija za rekreaciju i odmor koja ponosno nudi inovativne i turistike proizvode tokom cijele godine. Jahorina e biti specijalizovana u oblastima sljedeih ponuda (5 stubova pozicioniranja): Moderni, vienamjenski i olimpijski turistiki proizvodi za zimu, Turistiki proizvodi namijenjeni porodici (ljeti i zimi), Seminari i konferencije, Planinski wellness, Zabava i akcija (ljeti i zimi). Ispunjavajui i predupreujui oekivanja buduih gostiju, uz jedinstvene vrijednosti Jahorina nudi aktivnosti i iskustva koja su vrijedna spomena. 9.2. Marketinki plan za proizvode Marketinki plan za proizvode razvija strategiju za svaki proizvod u skladu s njegovim specifinim uslovima i izazovima. Istiu se mogunosti svakog pojedinanog proizvoda kao i njihove podkategorije. Nadalje, tu je i odluka o tome koji proizvod je namijenjen kojem tipu gosta kao i s kojeg trita gost dolazi. Na kraju strategije za svaki proizvod navode se naini reklamiranja i distribucije. Sve elemente marketinkog plana treba provoditi onako kako se provode na meunarodnom nivou.
Strana
130
9.2.1. Poslovni turizam MICE (Meetings, Incentives, Conferences and Events) Poslovni turizam ukljuuje pojedinane goste koji putuju do odreenih destinacija iz profesionalnih razloga. S druge strane, MICE proizvod predstavlja organizovani tip putovanja takoe povezan sa poslovnim motivima. Ovaj proizvod, u konanom ishodu, ukljuuje sve ljude koji putuju iz poslovnih razloga, iskljuujui radnike na privremenom radu (koji bi trebali ili jesu dio radne klase jedne nacije). Podsegmenti ovog proizvoda su: pojedinano poslovno putovanje i sastanci, seminari, edukacioni programi i obuka, konvencije i poslovni sastanci pravnih lica, poslovni sajmovi i izlobe. Kljune marketinke strategije za poslovni turizam Jahorine i MICE proizvod su:
Poslovni turizam - MICE
Mogunosti
Svaki EUR koji poslovni gost potroi generie novih 8 - 12 EUR Visok nivo lojalnosti Jak uticaj na trgovinu Proiren lanac vrijednosti ka drugim turistikim prizvodima u portfoliju
Segmenti
Poslovni sastanci Posticaji / Stimulacije Konferencije, izlobe, dogaaji Radionice, seminari Slobodno vrijeme nakon sl. puta
Tip gostiju
Poslovni gosti pravnih lica Individualni poslovni gosti Dravni i javni organi vlasti Regionalne agencije i udruenja Udruenja i ortakluci
Trita
Zapadna Evropa Centralna Evropa S.A.D . Ruska Federacija Srednji Istok
Komunikacija
Web stranica Publikacije Katalog proizvoda Reklamiranje Putovanja u cilju upoznavanja destinacije za novinare i tour operatore
Distribucija
Marketing za pravna lica Udruenja za organizaciju sastanaka Specijalizovane agencije Direktna prodaja Agencije
Strana
131
9.2.2. Kratki odmor Kratki odmor obino traje od jednog do etiri dana, ponekad i due i predstavlja drugi, trei ili etvrti odmor u godini. Glavni motivi kratkih odmora su bjeanje od ivotne svakodnevnice u oputajuu atmosferu odmaralita (parovi), poslovno (male grupe ili pojedinci), dogaaji (grupe i porodice), kultura, kupovina i drugi (organizirane grupe). Ovaj proizvod nije vezan za odreenu sezonu zbog injenice to je povezan sa gore navedenim motivima dolaska u destinaciju, ali je veoma fleksibilan u pogledu cijene. Kratki odmori imaju sljedee strategije: Web stranica
Kratki odmori
Mogunosti
Svjetski trend korienja vie kraih odmora ( 2 - 4 dana) Proizvod koji se najbre razvija Visok prihod po gostu Jednostavan ulazak na trite
Segmenti
Vikend posjete Aktivnosti u prirodi Posjete znamenitostima i odlazak u prirodu Radionice u prirodi i istraivanje Specijalne prilike (medeni mjesec, Nova Godina, godinja okupljanja)
Tip gostiju
Brani parovi bez djece Mladi parovi Manje grupe prijatelja Pojedinani gosti
Trita
Zapadna Evropa Centralna Evropa Zapadna Evropa Srednji Istok
Komunikacija
Web stranica Publikacije Reklamiranje Katalog proizvoda Putovanja u cilju upoznavanja dest.
Distribucija
Turistiki operateri Putnike agencije Direktan marketing Globalni distributivni sistemi Web stranica Jahorine
Strana
132
9.2.3. Ljetni i zimski odmor na planini Turistika odmaralita na planinama su se posljednjih 15 godina razvijala kako bi ponudila svoje kapacitete i programe tokom cijele godine. Programi su nudili razliite odmore i rekreacione aktivnosti zavisno od dijela godine. Ovaj proizvod ima glavne sezone: ljetnu od juna do septembra i zimsku od oktobra to aprila. Odmori u zimskoj i ljetnoj sezoni traju 7 do 14 dana. Ljetni odmor ukljuuje sljedee aktivnosti: sunanje, planinski wellness, hodanje, etnja, planinarenje, vonja bicikla, paragliding, aktivnosti u prirodi, aktivnosti na vodi, razni vidovi sporta, itd. Zimski odmor obuhvata sljedee aktivnosti: alpsko skijanje, snowboarding, klizanje na ledu, nordijsko skijanje, carling, itd. Marketinke strategije za ovaj proizvod su sljedee:
Ljetni i zimski godinji odmor na planini
Mogunosti
Povoljna klima tokom cijele godine Ljetni godinji odmor predstavlja primarnu zamjenu za sunce i more Zimski god. odmor je fokusiran na kvalitet usluga i aktivnosti irok spektar usluga
Segmenti
Porodini godinji odmor Praznici (dravni praznici) kolski raspust/ zimski odmor Aktivnosti na planini Pripreme sportista Ljetni / zimski godinji odmor
Tip gostiju
Porodice sa djecom Grupe djece Aktivni pojedinci (do 45 godina starosti) Mlai ljudi (od 18 do 25 god. starosti) Grupe
Trita
Centralna Evropa Zapadna Evropa Istona Evropa Ruska Federacija Srednji Istok
Komunikacija
Publikacije Reklamiranje Promotivni paketi Sajmovi turizma Putovanja u cilju upoznavanja destinacije za novinare i tour operatore
Distribucija
Turistiki operateri Specijalizovane agencije Globalni sistem rezervacija Direktni marketing Web stranica Jahorine
Strana
133
9.2.4. Wellness Proizvod Wellness je za klijente koji su dobrog / solidnog zdravlja, i koji trae tretmane koji e im omoguiti da odre takvo zdravstveno stanje. Oni tee boljem zdravlju, da smanje teinu, uspore efekte starenja, smanje bol i uznemirenost, umanje stres; ovo su neki od glavnih motiva za odabir ovog proizvoda. Wellness ima sljedee marketinke strategije:
Wellness
Mogunosti
Wellness/zdravlje postaje trend Prenosi se sa tipiko enskog progr. na mukarce i porodice Permanentna potranja tokom godine Vie cijene u odnosu na druge proizvode
Segmenti
Wellness na planini Oporavak na planini Sauna, masaa, fitness Meditiranje i orijentalne tehnike Bazeni, jacuzzi Kneipp terapija
Tip gostiju
Pojedini gosti koji ele bolje zdravlje i wellness tretmane Parovi sa djecom Male grupe
Trita
Zapadna Evropa Centralna Evropa Zemlje Balkana Istona Evropa
Komunikacija
Web strana Publikacije Reklamiranje Specijalizovani sajmovi tampa i upoznavanje sa putovanjima
Distribucija
Turistiki operateri Specializovane agencije Poslovna partnerstva Direktni marketing E- mail
Strana
134
9.2.5. Poseban interes / zanimanje Ovaj proizvod ima svoje mjesto na tritu i to je odmor koji se provodi u egzotinoj, udaljenoj ili divljoj sredini. Tijesno je povezan sa visokim stepenom ukljuenosti gosta u aktivnosti. Gosti oekuju odreen stepen (kontrolisanog) rizika i/ili uzbuenja, ili s druge strane, mir kako bi testirali sopstvenu sposobnost u odabranoj aktivnosti. Veina aktivnosti se dijeli na lake (kampovanje, hodanje, vonja biciklom, 4x4 drive, istraivanje prirode, jahanje, promatranje ptica, ribolov, lov) i tee (vonja amca, kajaka, obilazak peina, vonja bicikla kroz umu, cross country skijanje, planinarenje, paragliding, rafting, penjanje uz stijene). Zbog raspolaganja brojnim interesantnim aktivnostima ovaj proizvod je atraktivan tokom cijele godine. Kljune marketinke strategije ovog proizvoda su sljedee:
Poseban interes / zanimanje
Mogunosti
Ve postojei osnov proizvoda Tijesno povezan sa drugim proizvodima portfolija Jednostavan ulazak na trite
Segmenti
Ljetne lake aktivnosti Ljetne teke aktivnosti Zimske lake aktivnosti Zimske teke aktivnosti
Tip gostiju
Porodice sa / bez djece Aktivni individualni gosti Grupa prijatelja Stariji ljudi (penzioneri)
Trita
Zapadna Evropa Zemlje Balkana Centralna Evropa Istona Evropa
Komunikacija
Reklamiranje Publikacije Specijalizovani sajmovi Web stranice Katalozi proizvoda
Distribucija
Specijalizovani turistiki operateri Specijalizovane agencije Interesne asocijacije i klubovi Katalozi turistikih operatera E-mail
Strana
135
9.2.6. Ruralni turizam Ruralni turizam ukljuuje irok spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadraja organizovanih od strane ruralne populacije na farmama i ruralnim kuama. Glavni cilj je poveanje prihoda ruralnih domainstava, kao i broja turistikih dolazaka. Ovaj proizvod je veinom fokusiran na otvaranje ruralnih podruja, termalnih i mineralnih izvora, rijeka i jezera i predstavljanje tradicionalnog gostoprimstva i vrijednosti ivota na selu. Sa ovim prozvodom, ruralni turizam postaje sredstvo za ekonomski razvoj i pomae da se povea ivotni standard, a prema principima odrivog razvoja i ouvanja prirodnih resursa. Ruralni turizam ukljuuje razliite forme turistikih aktivnosti: agro turizam, ruralna domainstva, farme, eko turizam, kulturni turizam i druge oblike aktivnosti u ruralnim sredinama. Kljune marketinke strategije ruralnog turizma su:
Ruralni turizam
Mogunosti
Obnova naputenih ruralnih domainstava Obnova tradicionalnog naina ivota na selu
Segmenti
Ruralna iskustva Eko-turizam u ruralnim predjelima Agro turizam, ruralna domainstva, farme Etno turizam
Tip gostiju
Familije sa djecom Brani parovi sa djecom
Pojedinci / manje grupe zainteresovane
Trita
Zemlje Balkana Istona Evropa Centralna Evropa Zapadna Evropa
za aktivnosti i posebne interese.
Komunikacija
Publikacije Web strana ruralnog turizma Katalog o proizvodu Reklamiranje Putovanja u cilju upoznavanja destinacije za novinare i tour operatore
Distribucija
Specijalizovane agencije Pojedinane web stranice Ruralne asociacije Direktni marketing Razliiti web portali
Svaki proizvod ima svoju podjelu u smislu infrastrukture i suprastrukture kako bi postao uspjean u meunarodnoj komercijalizaciji, kao i u promociji i distribuciji. Sljedea tabela pokazuje pregled podjele proizvoda.
Strana
136
Portofolio proizvoda u pogledu segmenata, suprastrukture / infrastructure i distribucije i promocije Proizvod Kratki odmori Segmenti proizvoda Poslovni sastanci Stimulacije Konferencije, izlobe, dogaaji Radionice, seminari Slobodno vrijeme nakon slubenog puta Vikend posjete Aktivnosti u prirodi Posjeta znamenitostima i odlazak u prirodu Radionice u prirodi i istraivanje Specijalne prilike (medeni mjesec, Nova Godina, godinja okupljanja) Porodini godinji odmor Praznici (dravni praznici) kolski raspusti / zimski odmor Aktivnosti na planini Pripreme sportista Aktivan ljetnji odmor Aktivan zimski odmor Wellness na planini Oporavak na planini Sauna, masaa, fitness Meditiranje i orijentalne tehnike Bazeni, jacuzzi Kneipp terapija Ljetne lake aktivnosti Ljetne teke aktivnosti Zimske lake aktivnosti Zimske teke aktivnosti Turistika suprastruktura / infrastruktura Aerodrom Hoteli sa 4* i 5* Konferencijski centar Sajmovi Moderna A/V oprema Promocija i distribucija Organizatori sastanka Web stranica Asocijacije za organizaciju sastanaka Publikacije Reklamiranje Broure za turoperatore Putnike agencije Web stranica Publikacije Reklamiranje Globalni distributivni sistemi Turistike agencije Turoperatori Sistem rezervacija Direktan marketing Publikacije Reklamiranje Posjete predstavnika tampe Specijalizovane agencije Turoperateri Web stanica Publikacije Reklamiranje Posjete predstavnika tampe Specijalizovani turoperatori Specijalizovane agencije Interesne asocijacije i klubovi Reklamiranje Specijalizovani sajmovi Specijalizovane agencije Pojedinane web stranice Ruralne asocijacije Publikacije i reklamiranje
Poslovni turizam / MICE
Aerodrom, auto putevi Hoteli sa 4* i 5* Kupovina Muzeji, pozorita, bioskopi Restorani, barovi, diskoteke Hoteli, privatni smjetaj Centar aktivnosti sa svim potrebnim uslugama Oprema za aktivnosti Restorani i barovi
Ljetnji i zimski odmor na planini
Wellness turizam
Hoteli Privatni smjetaj Kupovina Restorani, barovi Wellness centri
Posebni interesi
Ruralni turizam
Ruralna iskustva Eko turizam Agro turizam, ruralna domainstva, farme Etno turizam
Hoteli, privatni smjetaj Sportski rekreativni centar sa svim uslugama Kompletna sportska oprema Restorani, barovi Ambijentalno okruenje Ruralna domainstva za smjetaj Prirodne i kulturne atrakcije Tradicionalna gastronomija
Strana
137
9.3.
Jedinstvena marketinka komunikacija Trendovi modernih marketinkih aktivnosti sve vie uzimaju u obzir integrisani pristup marketinke komunikacije koji obuhvata sistematsku promociju (reklamiranje, trgovinu, publicitet, marketing putem Interneta). Takoe je potrebno integrisati napore u pravcu jedinstvenog vizuelnog identiteta standardizacijom kljunih komunikacionih elemenata kroz kreiranje imida i brenda Jahorine. Svrha jedinstvene implementacije je da se ostvari prepoznatljivost turistikih proizvoda Jahorine na osnovu odgovarajueg standarda kvaliteta, identiteta i specifinosti. Predlaemo sljedei jedinstveni sistem marketinke komunikacije za turizam Jahorine: Jedinstveni marketinki komunikacioni sistem za Jahorinu
Branding
Isotype - simbol Logo Osnovna linija Boje, font, zvuk, muzika
Promotivni oblici i materijali

Broure Sveobuhvatne turistike broure Broure o proizvodima Broure o smjetaju Broure o atrakcijama Broure o dogaajima i aktivnostima Promotivni materijali Posteri i pamfleti Turistika mapa Jahorine Broura koja sadri mape maruta za proizvode i aktivnosti Turistiki vodi Web stranica Suveniri i lokalni proizvodi
Aktivnosti komunikacije
Reklamna promocija prodaje Uee na sajmovima Specijalne reklamne akcije Direktan marketing Odnosi sa javnou Posjete predstavnika tampe Putovanja radi upoznavanja Konferencije za tampu Bilteni, izvjetaji Reklamiranje tampa (novine, magazini) Internet baneri Organizacija seminara i fdradionica
Monitoring
tampanje kvalitetnih broura I idruggih promotivnih materijala Kvalitetan sadraj Web stranice (tanost, aurnost) Kvalitetan nastup na sajmovima
9.3.1. Kreiranje brenda Jahorine Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina racionalnih, emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje su na raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno emocionalnim vrijednostima koje svaki brend /destinacija pokae. Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine koji je pozicioniran na mjesto konkurentne turistike destinacije na veoma raznolikom turistikom tritu. Brending prua potencijalnom posjetiocu / gostu dodatnu garanciju / uvjerenje prilikom donoenja odluke o eljenoj destinaciji za odmor. Brend se sastoji od etiri kljuna elementa: 1. Osnovne vrijednosti su vrijednosti koje Jahorina upuuje tritu i potencijalnim gostima a. Olimpijski duh b. Okolina koja nudi izazove c. Velianstveni prizori
d. Raznovrsne aktivnosti e. Dobrodolica svakom gostu
Strana
138
2. Osnovna poruka poruka koju Jahorina upuuje javnosti, poznata kao jedinstvena prodajna ponuda/JPP (Unique Selling Proposition/USP). U ovom smislu, mi nudimo sljedeu osnovnu poruku ali za profesionalni bredning potrebno je angaovati profesionalnu marketinku agenciju koja e izraditi konaan prijedlog poruke.
Jahorina
Olimpijska planina
3. Osnovna osobina komponenta emocionalnog brenda. To su emocije i osjeanja koje Jahorina pobuuje kod gostiju. 4. Osnovne odrednice osmiljena rjeenja po pitanju boja, fontova, loga, dizajna broura, glasova na reklamama, muzike, itd. Rjeenja moraju biti jednostavna, jaka i da konzistentno prate sveobuhvatnu priu olimpijske planine. Kljuni elementi su isotypesimbol, logo i osnovna linija.
9.3.2. Promotivni broure i materijali Zbog injenice da je razvoj turizma Jahorine na poetku, najvaniju ulogu imaju tampane broure koje e stvoriti svijest i informisati trite o novom brendu turizma Jahorine. Na poetku procesa promocije turizma Jahorine potrebno je fokusirati se na elemente koji e privui (strategija privlanosti) i podstaknuti potencijalne goste da probaju proizvode koje nudi turizam Jahorine. Promotivni broure i materijali su: Broure 1. Sveobuhvatna turistika broura sadri opis raspoloive ponude i saetak svih znamenitosti na planini Jahorini (znamenitosti, smjetaj, aktivnosti, itd.). 2. Broure o proizvodima - predstavljaju svaki proizvod pojedinano sa aspekta specijaliziranosti i razliitosti (poslovni turizam i MICE, kratki odmori, ljetni i zimski godinji odmori na planini, wellness, poseban interes/zanimanje, ruralni turizam) na planini Jahorini. 3. Broure o smjetajnim kapacitetima pojedinane broure o smjetajnim kapacitetima u skladu sa vizuelnim identitetom brenda Jahorine, sa detaljnim opisom kapaciteta i aktivnosti u ponudi. 4. Broura o posebnim znamenitostima lokacije sa pogledom, pojedini prirodni ili vjetaki sainjeni prizori, stare rukotvorine, muzeji, spomenici, itd. 5. Broura o dogaajima i aktivnostima lista svih dogaaja i festivala u godini na Jahorini i njenom okruenju, po mjesecima i vrstama (kulturni, sportski, umjetniki, itd.). Promotivni materijali 1. Posteri i pamfleti imaju visokokvalitetne fotografije za distribuciju operaterima turistikih putovanja, putnikim agencijama, itd.
Strana
139
2. Turistika mapa Jahorine sa naglaenim glavnim znamenitostima i resursima, udaljenosti u metrima i minutama. 3. Mape maruta razliite mape za razliite proizvode i aktivnosti (hodanje, vonja biciklom, cross country skijanje, itd.) sa naglaenim glavnim znamenitostima i oznakama, udaljenost izraena u metrima i minutama. 4. Turistiki vodi Jahorine- Posebna knjiica sa upeatljivim fotografijama i opisima koji pobuuju interes za Jahorinom. Web stranica Internet, je kao noviji oblik komunikacije ima ogroman potencijal u smislu promocije turizma Jahorine i njenog okruenja. Putem kvalitetnih informacija na Web stranici Jahorine, kao i informacijama o proizvodima i uslugama, mogue je razviti centralni sistem rezervisanja tako da potencijalni gosti iz bilo kog mjesta mogu izabrati i rezervisati smjetaj na Jahorini. Web stranica e biti fokusirani na sljedei sadraj: 1. Baza podataka sa svim smjetajnim kapacitetima i njihovim opisima, fotografijama kako unutranjosti tako i izvana, ukljuujui i cijene 2. Interaktivna mapa Jahorine sa mogunou odabira specifinog smjetajnog kapaciteta 3. Lista proizvoda i aktivnosti sa detaljnim opisom i fotografijama 4. Interaktivna mapa sa svim znamenitostima i resursima uz detaljan opis istih 5. Lista svih vrsta dogaaja, datumi, kao i opis tradicije ili istorije pojedinanih dogaaja 6. Novosti, bilteni 7. Kao opcija, razvoj sistema rezervacija za sve smjetajne kapacitete na Jahorini.
Suveniri i lokalni proizvodi Ovo je dodatni oblik turistike prezentacije Jahorine sa standardnim suvenirima za prodaju, ali i raznim tipovima poklona i proizvoda koji su namijenjeni za prodaju kao pokloni (olovke, kalendari, naljepnice, magneti, itd). U cilju jaanja imida Jahorine postoje takoe odreeni lokalni proizvodi proizvedeni u malim koliinama u domainstvima ili rukotvorine (pie, med, biljni proizvodi, proizvodi od vune, rukavice, itd.) 9.3.3. Komunikacijske aktivnosti Prema sveobuhvatnom planu komunikacije predlaemo sljedee aktivnosti: Unaprijeenje prodaje Jedan od najeih oblika unaprijeenja prodaje je uee na turistikim ili slinim sajmovima gdje je Jahorina promovisana samostalno ili u saradnji sa turistikom organizacijom. Samostalno uee je prikladno za lokalne ili regionalne sajmove, ali za meunarodne sajmove potrebna je saradnja sa glavnom turistikim organizacijom. Poseban dio unaprijeenja prodaje je direktni marketing koji koristi postojeu bazu podataka o gostima bilo iz upitnika za smjetaj ili Web stranice. Specijalne ponude i materijale koji pobuuju interesovanje, se alju osobama iz baze podataka e-mejlom ili potom. Odnosi s javnou Zbog injenice da je proizvod turizma Jahorine na poetku razvoja veoma je vano da javnost bude informisana o novoj Jahorini. Posjete predstavnika tampe su jedan od oblika uvoenja novog proizvoda na nain organizovanja informativnih posjeta novinara. Na taj nain novinari dobijaju informaciju na izvoru i prenose svoja iskustva opisujui u svojim magazinima ili novinama sve to su vidjeli ili iskusili.
Strana
140
Na slian nain se organizuju posjete agencija i turistikih operatera kako bi se potpomogla ponuda Jahorine kroz njihove kataloge i liste. Ovim grupama se detaljno prezentuju proizvodi i marute. Kreiranje i publikacija urnala sa novostima i novim podacima dodatno informie javnost o turizmu Jahorine te o tome to je uinjeno na unapreenju proizvoda i usluga. urnal se tampa i tako distribuira javnosti (novinari, javne i dravne institucije), a takoe dostavlja u elektronskoj formi putem e-mejla osobama iz baze podataka.
Reklamiranje Sastoji se od objavljivanja oglasa u novinama, na radiju ili TV-u. Potrebno je posvetiti posebnu panju specijalizovanim magazinima za posebne interesne grupe, kao to su djeca kolskog uzrasta, planinari, ribolovci, itd. Poseban oblik reklamiranja su takozvani baneri na Web stranicama koje koriste identifikovana ciljna trita.
Organizacija seminara i radionica Oni su za sve ljude koji su ukljueni u turizam Jahorine (na pr. smjetaj, aktivnosti, usluge, itd.). Svrha ovih seminara je da se ljudima predstave ciljevi i predmet turizma na Jahorini, razliite radionice u kojima se identifikuju najbolja iskustva iz okruenja, informativna edukacija u oblasti marketinga i operativnih procedura, odnosi sa gostima, kao i uvoenje mogunosti upisa u turistiki sistem Jahorine, uz elementarno objanjenje ekonomskih aktivnosti u turizmu.
9.3.4. Praenje izvrenih aktivnosti Potrebno je pratiti i analizirati sve vidove medija u kojima se predstavlja turizam Jahorine kako bi se odluilo koji mediji su najbolje za predstavljanje Jahorine, ili identifikovati novinare koji piu povoljno o Jahorini. Web stranica mora imati taan i precizan sadraj, kao i mogunost da gosti daju komentare i kritike na Web stranci. Takoe, veoma je vano pratiti uee na turistikim i slinim sajmovima u smislu postavljenih pitanja na tandu, kako bi se izradila dodatna baza pitanja te spremno doekali nastupi na buduim sajmovima.
Turistiki Master Plan za Jahorinu
141
10. Investicija i Plan izvoenja

10.1. Kratak pregled plana investicija
Sljedee tabele sadre pregled prioriteta (Prioritet 1. za period 2007. g. 2010. g. i Prioritet 2. za period 2011. g. 2016. g), izjavu koja se odnosi na injenicu Ko je uobiajeni investitor" i grubu procjenu neophodne investicije za svaki predloeni projekat.
KRATAK PREGLED PLANA INVESTICIJE Investicija po jedinici (EUR) Ukupna investicija (EUR) Izvor investiranja Privatni Javni Privatni/Javni 3 - 4 god. Prioritet investiranja 5 - 7 god.. 8 - 10 god.
INVESTICIJA
Vrsta investicije
Kapacitet (rjeenja)
1. HOTELI I DRUGI SMJETAJNI KAPACITETI Postojee podruje 5* Hotel (bivi hotel JAHORINA) 4* Hotel (hotel RAJSKA DOLINA) 3* Hotel (bivi hotel MLADOST) 2* Standard Hostel (bivi hotel PARTIZAN) Hotel BISTRICA 4* Hotel KOUTA 4* Apartmani B Apartmani B&B Vuko Ukupno postojee podruje Podruje za porodice i wellness 4* Hotel za porodice 3* Hotel Planinskog wellness-a 4* Hotel Planinskog wellness-a novo novo novo 75 200 100 90.000,00 70.000,00 95.000,00 6.750.000 14.000.000 9.500.000 novo rekonstrukcija novo novo rekonstrukcija rekonstrukcija novo novo 245 220 150 35 160 70 180 220 1.280 120.000,00 70.000,00 60.000,00 40.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 29.400.000,00 15.400.000,00 9.000.000,00 1.400.000,00 9.600.000,00 4.200.000,00 10.800.000,00 13.200.000,00 93.000.000,00 93.000.000,00 93.000.000,00
Tourism Master Plan Jahorina
Page
142
3* Selo sa drvenim kolibama 4* Alpske kue 3-4* Stambena objekta u etanom vlasnitvu 4* Apartmani Ukupno podruje za porodice i wellness Sportsko podruje 3* Hotel za putnike sa sportskom orijentacijom 2* Hostel standard 2* Hostel ekonomske klase 3* mali hotel-pansion 3* mali hotel-pansion 3* Stambeni objekat u etanom vlasnitvu 3* Apartmani 3* Alpske kuice Ukupno sportsko podruje UKUPNO
novo novo novo novo
60 118 291 203 1.047
100.000,00 150.000,00 80.000,00 60.000,00
6.000.000,00 17.700.000,00 23.280.000,00 12.180.000,00 89.410.000,00 89.410.000,00 89.410.000,00
novo novo novo novo novo novo novo novo
130 60 60 25 30 40 35 30 410 2.737 Podruje (m2) (priblino)
65.000,00 45.000,00 45.000,00 45.000,00 45.500,00 64.000,00 48.000,00 110.000,00
8.450.000,00 2.700.000,00 2.700.000,00 1.125.000,00 1.365.000,00 2.560.000,00 1.680.000,00 3.300.000,00 23.880.000,00 206.290.000,00 23.880.000,00 206.290.000,00 93.000.000,00 89.410.000,00 23.880.000,00 23.880.000,00
2. JAHORINSKA PALATA (Glavna zgrada) Kongresni centar SPA centar Kazino oping centar Centar za posjetioce Ugostiteljska mjesta UKUPNO 3. SKI INFRASTRUKTURA novo novo novo novo novo novo
(priblino) 1.100,00 1.500,00 1.200,00 800,00 800,00 1.111,11 1.100.000,00 6.000.000,00 1.800.000,00 2.400.000,00 400.000,00 12.000.000,00 23.700.000,00 400.000,00 23.300.000,00 400.000,00 23.300.000,00
1.000 4.000 1.500 3.000 500 10.800 20.800
Page
143
Postojee podruje iare Staze Objekti za pravljenje vjetakog snijega Predvianje snjenih padavina, kontrola pristupa, zatita od lavine, nepredviene stvari (nepredvieni trokovi) Trokovi projekta i planiranja Ukupno postojee podruje Podruje za porodice i wellness iare Staze Objekti za pravljenje vjetakog snijega Predvianje snjenih padavina, kontrola pristupa, zatita od lavine, nepredviene stvari (nepredvieni trokovi) Trokovi projekta i planiranja Ukupno podruje za porodice i wellness Sportsko podruje iare Staze Objekti za pravljenje vjetakog snijega Predvianje snjenih padavina, kontrola pristupa, zatita od lavine, nepredviene stvari (nepredvieni trokovi) Trokovi projekta i planiranja Ukupno sportsko podruje UKUPNO 4. PLAN SPORTSKE I INFRASTRUKTURE ZA REKREACIJU Postojee podruje 11.368.750,00 2.380.000,00 10.255.250,00 14.184.375,00 2.082.500,00 8.627.500,00 18.487.500,00 595.000,00 12.569.800,00
850.000,00 3.250.230,00 35.752.530,00 35.752.530,00 35.752.530,00
1.275.000,00 2.616.938,00 28.786.313,00 28.786.313,00 28.786.313,00
1.275.000,00 2.527.900,00 27.806.900,00 92.345.743,00 27.806.900,00 92.345.743,00 35.752.530,00 28.786.313,00 27.806.900,00 27.806.900,00
Page
144
Staze na vrhu platoa Tobogan staza Teren za visoke konopce Tematska pjeaka maruta "Smisao planine" Kilometar i po zdravlja Ukupno postojee podruje Podruje za porodice i wellness Snowboard park za poetnike Ski park za poetnike Snjena staza za sputanje gumenim amcima Ljetna staza za sputanje gumenim amcima Prirodno-avanturistiko igralite za djecu Razvoj podruja za biatlon Ukupno podruje za porodice i wellness Sportsko podruje Jedriliarstvo Snowboard park zabave Staza za motore sa etiri toka Ukupno sportsko podruje Projekti koji se preklapaju Koncept planinarske ture Park planinskog biciklizma Staze za nordijsko skijanje Atraktivne planinske kue/kolibe za drutvene aktivnosti poslije skijanja (Apres Ski)(5 8 planinskih kua/koliba od kojih svaka ima 200 - 500 mjesta za sjedenje) Ukupno projekti koji se preklapaju
novo novo novo novo novo
35.000,00 637.000,00 80.000,00 150.000,00 50.000,00 952.000,00 717.000,00 235.000,00 722.000,00 115.000,00 115.000,00
novo novo novo novo novo novo
55.000,00 125.000,00 107.500,00 45.000,00 22.500,00 3.500.000,00 3.855.000,00 343.750,00 3.511.250,00 2.055.000,00 1.800.000,00
novo novo novo
190.000,00 55.000,00 160.000,00 405.000,00 405.000,00 405.000,00
novo novo novo
250.000,00 250.000,00 60.000,00
novo
3.500.000,00 4.060.000,00 3.500.000,00 310.000,00 250.000,00 2.030.000,00 2.030.000
Page
145
UKUPNO 5. OPTI PLAN INFRASTRUKTURE Putevi parking prostori Voda za pie Voda za pravljenje vjetakog snijega Kanalizacija Elektrina energija TT Koncept mobilnosti ukljuujui parking prostor Drugo UKUPNO (priblino) 6. Pred-operativni trokovi (marketing + menadment) Program poboljanja kvaliteta Jahorine Plan razvoja za ljudske resurse Izrada brenda Web stranica Kolateral Nominacija za Zimsku olimpijadu 2018. UKUPNO UKUPNA INVESTICIJA
9.272.000,00
4.965.750,00
4.056.250,00
250.000,00
2.752.000,00
4.200.000,00
2.320.000,00
2.700.000,00 1.000.000,00 4.800.000,00 1.000.000,00 2.500.000,00 1.200.000,00 1.200.000,00 1.000.000,00 36.000.000,00 36.000.000,00 15.400.000,00
2.700.000,00 1.000.000,00 5.400.000,00 1.000.000,00 2.500.000,00 1.200.000,00 1.200.000,00 1.200.000,00 16.200.000,00
1.000.000,00 300.000,00 1.200.000,00 200.000,00 1.000.000,00 250.000,00 300.000,00 150.000,00 4.400.000,00
100.000,00 200.000,00 200.000,00 100.000,00 200.000,00 475.000,00 1.275.000,00 368.882.743,00 211.255.750,00 475.000,00 40.931.250,00 800.000,00 116.695.743,00 1.037.500,00 148.342.030,00 237.500,00 162.133.813,00 54.006.900,00
Strana 146
10.2. Akcioni plan izvoenja Master plan za Jahorinu koji je ovdje predstavljen, prikazuje sloene projekte sa prioritetima i procesom upravljanja korak po korak. Ovaj plan treba biti slijeen jasnim i profesionalnim akcionim planom koji vodi ka provedbi ovih kljunih projekata na jedan odriv nain. Potujui analizu zainteresovanih strana i preporueni poslovni model, mi ovdje predlaemo da se preduzmu ovi kljuni koraci koji e se organizovati u periodu od 12 do 14 mjeseci, kako bi se zapoelo sa profesionalnim procesom ponovnog razvoja, kao i da bi se za srednjoroni rok otvorila nova zona za razvoj. U ovim vrstama projekata obino postoji 9 koraka koje treba preduzeti kako bi se projekat konano i pokrenuo. Oni su sljedei: 1. Osnivanje Preduzea za upravljanje destinacijom kao to je predloeno, a u kojem politiko uspostavljanje vlasnitva treba biti dogovoreno izmeu Republike Srpske i optine Pale. Predlae se da se ovaj proces zavri u roku od tri mjeseca nakon konanog odobrenja plana; 2. Finalizacija Regulacionog plana za postojee podruje Jahorine (cca. 600 hektara) i zakljuivanje dva nova regulaciona plana za dvije zone proirivanja koje su predloene ovim planom; 3. Uspostavljanje rukovodstva Preduzea za razvoj i izgradnju Jahorine; 4. Upis vlasnitva nad odreenim parcela na ime Preduzea za razvoj i izgradnju Jahorine i uspostavljanje poetnog finansiranja; 5. Razrada prvog poslovnog plana Preduzea za razvoj i izgradnju Jahorine i procjena preduzea; 6. Budui plan investiranja u Projekat Jahorina; 7. Meunarodni tender za ulaganja za Projekat Jahorina i organizacija serije sastanka sa potencijalnim investitorima; 8. Proces pregovora sa investitorom i/ili stratekim partnerom Projekta Jahorina.; 9. Odabir/odluka meunarodnih/domaih partnera Projekta Jahorina.
Strana 147
10.3. Pitanje zatite ivotne sredine Planina Jahorina, oko 30 km duga i 15 km iroka, je smjetena izmeu, Bistrice (pritoka Miljacke), Paljanske Miljacke i Rakitnica na sjeveru, Prae, Lisovakog Potoka i Korijena na istoku, gornjeg toka Kolune i Crne Rijeke na jugu i Kasindolskog Potoka (rijeke) na zapadu. Najvii je dio Jahorine Gola Jahorina, koja s Ravnom Planinom (izmeu Miljacke, Prae i Bistrice) ini centralni masiv Jahorine. Najvii su vrhovi na Goloj Jahorini, Paloevina (1892 m), Bi (1849 m), Ogorjelica (1916 m), Debelo Brdo (1849 m), Kouta (1909 m), Lokvanjsko Brdo (1913 m) i Trijeska (1806 m), a na Ravnoj Planini: Grahov Dol (1607 m), Paljevine (1599 m) i Kladilo (1539 m). Najvii dijelovi Jahorine graeni su od trijaskih krenjaka, koji joj daju krako obiljeje, a nii od verfenskih kriljaca; na istoku se pruaju permski slojevi. Jahorina je razvoe izmeu Drine i Bosne. Ispod Jahorine izviru Praa i Koluna, pritoke Drine; Grabovica, pritoka Prae; Paljanska Miljacka sa svojom pritokom Bistricom, pritoka Bosne; Kasindolski Potok i Crna Rijeka, pritoke eljeznice. Okolni predio sa umama i planinskim panjacima veoma je atraktivan. Sama planina Jahorina predstavlja jedan plato sa prostranim krotkim panjacima i sa velikim potencijalom za lako korienje u turistike svrhe kako u zimskom tako i u ljetnjem periodu.
Slika: Plato planine Jahorina Sjeverni i sjeveroistoni dio Jahorine obrastao je do 1700 m visine bukovom i crnogorinom umom. Staze za skijanje na oko 1700m iznad povrine mora predstavljaju prirodne staze na panjacima. Stubovi i stanice iara vidljivi su u pejzau. Tri iare koje su izgraene u periodu izmeu 1965. i 1972. su van funkcije. One se nalaze do dvosjeda Skoine i Poljice i vune iare Olimpik. Ove iare kvare okolinu i trebale bi se hitno ukolniti iz prirodno-estetskih razloga.
Slika: Stara iara jednosjed koja vie ne radi i treba biti uklonjen
Strana 148
Jahorina je pitoma planina, poznata po svojim pejzaima i prepoznatljiva po tome to je od podnoja do najviih vrhova pokrivena umom i travnim zajednicama sa svoje sjeverne i sjeveroistone strane, gdje se planira veina turistikih sadraja. Jahorina nema izraene erozije, osim uz makadamski put do Gole Jahorine i na strmim liticama. Faktor rizika za klimu prirodnog dobra Jahorina na lokalnom nivou ne postoje jer ne postoje industrijski kapaciteti i zagaivai u bliem i daljem okruenju koji bi odlaganjem otpada, isputanjem nepreieni otpadnih voda i otrovnih gasova i dima ugrozili osjetljive visokoplaninske ekosisteme.
10
Na globalnom nivou postoje rizici po klimu Jahorine zbog poremeaja osjetljive ekoloke ravnotee, koji proistie iz odnosa hlaenja i zagrijavanja Zemlje. Izazivaju je nekontrolisane emisije gasova sa efektom staklene bate: ugljen dioksid, metan, freon i dr. Ova pojava poveanja temperature na Zemlji je karakteristina za posljednju deceniju 20. i prvu deceniji 21. vijeka i u prilog joj ide nepotivanje sporazuma o smanjenju emisije ovih gasova iz Kjota 1997. godine. Ukoliko se nastavi ovim tempom globalno zagrijavanje atmosfere, otopljavanje leda na polovima i gleerima posljedice se mogu odraziti i na ovo podruje.
11
10.3.1. Integracija pitanja zatite ivotne sredine u procesu planiranja Veoma je vano voditi rauna o progradaciji ekosistema koja e se odvijati dugi niz godina. Pitanja zatite ivotne sredine trebaju se od samog poetka integrisati u proces planiranja i donoenja odluka. Na osnovu Master plana za Jahorinu treba se provesti inicijalna procjena potencijalnih problema vezanih za zatitu okoline (BERCHTOLD A.: Planiranje zatite ivotne sredine za skijake oblasti. Meunarodni pregled iara 9/2003, Be. Vidi dodatak) Procjena uticaja na ivotnu sredinu (EIA) za namjeravane projekte treba se provesti u skladu sa Direktivom 97/11/EC Vijea Evropske zajednice od 3. marta 1997. kojom se mjenja i dopunjuje Direktiva 85/337/EEC o procjeni uticaja odreenih javnih i privatnih projekata na ivotnu sredinu. Dodatak: lanak iz ISR-a (International Ropeway Revue)
Napomena: Rjeenja koja se odnose na ekoloku odrivost i zatitu ivotne sredne, uskladiti sa zakonskim zahtjevima Ministarstva nadlenog za zatitu prirodnog i kulturnog naslijea i elaboratom Zavoda za zatitu kulturno-istorijskog naslijea Republike Srpske Jahorina park prirode. Zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Republike Srpske posjeduje granice zatienog podruja sa izdvojenim rezervatima, mjerama zatita. U buduem radu za svaku intervenciju u zatienom podruju potrebno je traiti saglasnost Zavoda, koji raspolae svim podacima i moe precizno propisati odreene mjere pod kojima se moe vriti bilo kakva intervencja.
10
Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina
11
Strana 149
10.4. Model poslovanja i upravljanja i privatizacija 10.4.1. Cilj Realizacija Master plana povezana je sa razvojem odgovarajuih programa koji e biti predstavljeni na investicionim i tritima menadmenta. Drugim rijeima, treba dati odgovor na pitanje ko i na koji nain e rezervisati sredstva za razvoj i ulaganja koja su vie ili manje u saglasnosti sa ovim Master planom. S obzirom da je predvieno da se odmaralite Jahorina treba u potpunosti nanovo izgraditii i obnoviti, od najvee je vanosti da se u poetnoj fazi razvojnog procesa na adekvatan nain dodjele odgovornosti, te da se planiraju budui koraci. Trebaju se identifikovati zainteresovane strane kako bi preuzele odgovornosti koje se tiu i vlasnitva i upravljanja u pogledu sljedeih ulaganja: a) Obnova i proirivanje skijakih objekata i infrastrukture (staze i iare); b) Obnova postojeih i izgradnja novih hotela i drugih smjetajnih objekata; c) Obnova i izgradnja dodatnih ugostiteljskih, trgovinskih i kongresnih sala i drugih slinih vrsta objekata gdje e se pruati usluge u ovom odmaralitu; d) Obnova i izgradnja dodatne javne infrastrukture; e) Izgradnja novih objekata za zimske i ljetnje sportove i rekreaciju; f) Izgradnja kapaciteta, profesionalan marketing i upravljanje odmaralitem. Meunarodni standardi daju prilino jasne kriterijume koji se odnose na ono to treba uraditi javni i ono ta treba uraditi privatni sektor. Naa analiza postojee vlasnike strukture i nadlenosti u odmaralitu Jahorina pokazuje da poetni korak treba biti uspostavljanje mehanizma upravljanja imajui za cilj buduu realizaciju prioritetnih ulaganja. Vrata moraju irom biti otvorena za privatna i javna ulaganja i njihova realizacija treba biti jasno definisana kako bi se postepeno uspostavila jedna trajna trina struktura. Pitanje privatizacije ne smije se nikako shvatiti kao trivijalno, ve kao jedan sadrajan proces upravljanja okrenut ka razvoju koji za cilj ima osiguranje pristupa jakim tritima i poznatim privatnim investitorima. Danas je nemogue imati jedan oportunistiki pristup prodaji bilo pojedinanih vlasnikih jedinica bilo projekta u cijelini bez prethodno uraenog nacrta buduih planova za odreene destinacije i strukture buduih zainteresovanih strana koji moraju na odgovarajui nain zadovoljavati razvojne planove i model razvoja pod okriljem ovog Mater plana. Stoga trebamo ispitati uloge i nadlenosti sadanjih zainteresovanih strana na Jahorini, kako bismo mogli dodijeliti odgovornosti za budui razvoj i imati jednu jasnu sliku vlasnitva nad imovinom i zemljitem. 10.4.2. Sadanji kapaciteti javnih i privatnih zainteresovanih strana u odmaralitu Jahorina Ako iskljuimo vlasnike pojedinanih malih kua i koliba, uglavnom nezakonito izgraenih, mali preduzetnici na Jahorini (pansioni, hoteli, restorani, kafii, prodavnice, itd.) nisu u mogunosti da preuzmu veliku odgovornost ili rizik. Oni uglavnom ekaju neku bolju budunost i obnovu Jahorine na trinoj osnovi. Domai srednje veliki preduzetnici, kao to su to vlasnici Termaga, Vuka i drugih hotela, odluili su se na rizik u oekivanju breg restruktuiranja i privatizacije Jahorine. Oni se ipak i dalje moraju nositi sa dodatnim rizicima koji su povezani sa zavretkom i/ili proirenjem njihovih objekata, te je stoga u njihovom najboljem interesu da vide jake i uticajne zainteresovane strane da ulaze na Jahorinu, tako da bi odmaralite bilo u mogunosti da povrati svoje mjesto na tritu to je to prije mogue. Olimpijski centar Jahorina, koji trenutno rukovodi ski odmaralitem, zajedno sa hotelima Bistrica i Jahorina i drugom imovinom, oekuje registraciju imovine u svoje poslovne knjige i nova ulaganja kroz predstojeu privatizaciju. Iako Centar igra kljunu ulogu u poslovnim aktivnostima na Jahorini, on e takoe biti preoblikovan s obzirom da se radi o javnom (dravnom) preduzeu. Hotel Koutau vlasnitvu je Energoinvesta i vjerovatno e biti privatizovan u procesu detaljnog definisanja portofolija i privatizacije cijelog preduzea. Vlasnitvo nad odmaralitem Rajska Dolina, bivi objekat koji je pripadao vojsci, preneen je na entitet (vladu) na taj nain jasno ga inei prikladnim za privatizaciju.
Strana 150
Vlasnitvo nad bivim hotelima i hostelima (Mladost, i Partizan) nije ba najjasnije, ali pretpostavljamo da su oni u dravnom vlasnitvu, s obzirom da su njihovi mogui pravni nasljednici u bilo kom sluaju dravne/javne organizacije. Optina Pale razumljivo je jedna vana zainteresovana strana, prije svega zbog uticaja na optinsku infrastrukturu i s obzirom na standard komunalne slube koji treba dostii. Regulacioni plan za podruje Jahorine trenutno je u fazi pripremanja nacrta kako bi se identifikovao obim graevinskih radova, da bi se uspostavio zakonski okvir i potrebni projekti infrastrukture. Konano, optina Pale predstavlja jedan administrativni centar koji je zakonski odgovoran za razvoj i ureenje podruja Jahorine. Od Republike Srpske, s obzirom da je ona druga zainteresovana strana, koja se suoava sa izazovom vlasnitva i pitanjima koja se tiu privatizacije, oekuje se da prui vie prilika za zapoljavanje, te da osigura ekonomski razvoj u irem regionu Jahorine. Osim toga, Republika Srpska u isto vrijeme polae test uspostavljanja jednog zdravog i transparentnog modela razvoja koji e stvoriti imid Jahorine kao jedne konkurentne planinske destinacije u srednjoj i istonoj Evropi. Stoga se moe zakljuiti da se zadrava status quo u pogledu sadanjeg statusa i pozicije zainteresovanih strana, a svaki pojedinani potez koji se napravi bez jasnog pregleda predodreen je na propast. U sluaju da Republika Srpska odlui da proda ili privatizuje imovinu Olimpijskog centra, postavilo bi se pitanje svrhe jedne takve prodaje. Da li bi do prodaje dolo radi obezbjeivanja sredstva za budet ili radi uvjerenja da bi se na taj nain ova destinacija razvila i repozicionirala na tritu. U sluaju da klijent kupi Centar, isti e tada preuzeti odgovornost za rjeavanje i uklanjanje postojeih uskih grla, s obzirom da destinacija bez novih skijakih kapaciteta ne moe nita uraditi da ponovo zadobije svoju poziciju na tritu. Jedini nain da se izbjegne zaarani krug bio bi da se provede vei dio ili cijeli Master plan, u suprotnom, poslovni rezultati se teko mogu poboljati. Ovo bi jasno trebao biti razvojni projekat i projekat bi trebao biti izraen tako da stimulie konkurentnost destinacije. Model upravljanja trebao bi biti izraen da zadovolji takve potrebe i podri model privatizacije u kojem bi investitori preuzeli rizik i odgovornost. 10.4.3. Vlasnika struktura Pravo vlasnitva nad veinom objekata i/ili lokacija bivih objekata odnosi se samo na zemljite ispod objekta, dok se hoteli i kompleksi Termag, Vuko, Rajska Dolina, Partizan i Mladost nalaze na zaokruenim lokacijama od max. 15 hiljada metara kvadratnih i u vlasnitvu su i javnih/dravnih i privatnih subjekata. Nismo se detaljnije bavili vlasnitvom nad privatnim kuama i kolibama, to bi se trebalo naknadno uraditi u okviru zavretka regulacionog plana i moguih odluka o ruenju jedinica (nekretnina) nezakonito izgraenih na podruju skijalita ili na nekom drugom mjestu koje se nalazi unutar javnog dobra. Jedinice koje se nalaze u privatnom vlasnitvu trenutno se sastoje iskljuivo od objekata malih i srednjih preduzea, vikendica i koliba koje, s obzirom na njihov finansijski i tehnoloki potencijal, ne mogu znaajnije doprinijeti brem razvoju i ponovnom pozicioniranju ove destinacije na tritu. Sadanja privatna preduzea na Jahorini, iako su ista bitna, ne mogu biti odluujui element i od njih se ne moe oekivati da preuzmu dugoronu odgovornost za odriv razvoj ove destinacije. S druge strane, dravna i djelimino dravna imovina predstavljaju dominantnu vrstu vlasnitva na Jahorini. Naa istraivanja vlasnike strukture pokazuju da se oko 650 ari zemljita u okviru regulacionog plana i mogue zone proirivanja (u pravcu prema Vrhprai i prema zapadnoj strani) uglavnom nalazi u dravnom vlasnitvu. Sve ski staze i iare takoe su u dravnom vlasnitvu, bez obzira to istim upravlja Olimpijski centar Jahorina. Prema naim informacijama, u toku je prenos vlasnitva na Jahorini u korist optine Pale.
Strana 151
Naa je procjena da dravna imovina na Jahorini (koja je u vlasnitvu optine Pale, umsko-privrednog drutva u dravnom vlasnitvu i/ili direktno Republike Srpske) trenutno iznosi 95% zemljita i oko polovine postojeih nekretnina i lokacija koje treba oporaviti i sagraditi. Slobodno podruje koje dozvoljava budue proirivanje takoe je u dravnom vlasnitvu (dravne ume). Iz gore navedenog slijedi da je entitet, ili da su Republika Srpska i optina Pale (bilo direktno ili preko relevantnih dravnih preduzea) jedine ozbiljne zainteresovane strane koje treba uzeti u obzir prilikom pokretanja projekta. 10.4.4. Model poslovanja i upravljanja i privatizacija Jedan zdrav model poslovanja i upravljanja i privatizacije koji za cilj ima privlaenje ulaganja moe se izraditi samo ukoliko pozicija i svrha dravne imovine bude jasno definisana na dva nivoa: a) definisani interesi Republike Srpske i optine Pale, kao i interesi dravnih institucija (dranih uma, Olimpijskog centra Jahorina i drugih dravnih i polu-dravnih institucija) i njihov odnos sa privatnim investitorima; b) izraen jasan koncept koji se odnosi na korienje dravne imovine u skladu sa specifinim poslovnim modelima i vrstama ulaganja. ad a) Kada se radi o interesima, nadlenostima i predvienim uticajima na razvoj projekta, Republika Srpska, u odnosu na optinu Pale, neuporedivo je jaa zbog sljedeih razloga: - ona je nadlena i ima pravo da zakonski sankcionie mogua rjeenja; - ona je nadlena i ima pravo da koristi sredstva iz budeta za turistiku infrastrukturu; - ona je nadlena da prui odgovarajue garancije i da stimulie potencijalne investitore; - ona je nadlena da provede odluke u dravnim preduzeima; - ona je nadlena da promovie projekte na meunarodnim i domaim tritima kapitala; - razvoj i poboljanje dobrobiti stanovnitva na cijeloj teritoriji u interesu je Vlade, a to je i njena odgovornost. S druge strane, optina Pale takoe nosi znaajan teret u pogledu razvoja ovog projekta, a naroito iz sljedeih razloga: - odgovornost za komunalne objekte na Jahorini kao destinaciji; - odgovornost za odriv razvoj, zatitu prostora i planiranje na teritoriji optine; - odgovornost da povea broj radnih mjesta i pobolja dobrobit lokalnog stanovnitva. Obje institucije stoga imaju objektivne interese, odgovornosti, a takoe i razliite nadlenosti da se pone sa ovim projektom, a u smislu istoga, podjela odgovornosti je logina. Iako tokom posljednih godina Pale, kao optina, nije uspjela da kontrolie ovu destinaciju u pogledu nezakonite gradnje i poboljanja infrastruktute, i iako Republika Srpska do sada nije bila u poziciji da da prioritet ovom projektu u smislu razvoja i privatizacije, dolo je vrijeme za racionalnu podjelu odgovornosti u svrhu novog uspona ove destinacije. S druge strane, postoji trite velikih i malih privatnih investitora koji bi trebali tokom perioda od deset ili vie godina, a na osnovu procjene Master plana, realizovati potencijal za ulaganja u iznosu od oko 300 - 400 miliona eura pod uslovom da je obezbijeen jedan zdrav poslovni okvir, kao i neophodna ulaganja u optu infrastrukturu. Ovo treba biti obezbjeeno od strane dravnog sektora, odnosno entiteta (optina Pale i/ili Republika Srpska). U tom kontekstu, sada je na dravnom sektoru da napravi korak kako bi obezbijedio poetnu poziciju za razvoj i, preduzimajui paljive korake na tritu kapitala, otvorio proces ulaganja i razvoja. ad b) Pitanje koncepata korienja dravne imovine (zemljita i objekata) u pogledu nekih modela i vrsta ulaganja, kao po pravilu, povezano je sa ozbiljnou ostvarenog i oekivanog razvoja drutva ili zemlje, ali takoe i sa delikatnou destinacije i resursa koji se koriste. U sluaju Jahorine kao destinacije ovo je prije svega vezano za i kao posljedicu ima donoenje odluka koje se tiu tri kljuna pitanja:
Strana 152
- da li imovinu, posebno zemljite, direktno i brzo prodati potencijalnim investitorima, i ukoliko je odgovor da, u kojim sluajevima; - da li se osloniti na koncesiju kao poslovni model, i ukoliko je odgovor da, u kojim sluajevima; - da li ui u projekat sa stratekim partnerom ili osnovati preduzee za razvoj i izgradnju koje bi potom na tritu kapitala prodalo neke male i vee projekte. to se tie brze i direktne prodaje imovine, tu postoje dva problema ili ogranienja. Prvi je vezan za trite ozbiljnih investitora koji, po pravilu, nisu skloni ulasku u projekte za koje nije obezbjeena nikakva sveobuhvatna vizija i organski razvoj destinacije. Drugi problem se odnosi na pitanje ko prodaje i ta se prodaje. U sluaju Jahorine, oekuje se da zemljite registar i druga pravna i organizaciona pitanja budu unaprijed rjeena kako bi se osigrala budua ulaganja i/ili transakcije koje se tiu privatizacije. Ako bi se danas rjeilo da se prodaje Olimpijski centar, pitanje koje bi se pojavilo jeste ko ta prodaje. ak i ukoliko bi odgovor bio da je Republika Srpska prodavac, pitanje bi bilo da li je imovina koja se prodaje registrovana na ime ovog subjekta. Na osnovu informacija koje mi imamo, to nije sluaj. Stoga, po pitanju bilo koje prodaje, pitanja vlasnitva trebaju biti rjeena i to treba uraditi na samom poetku, prije bilo kakvih potencijalnih transakcija. to se tie koncesije, iskustva irom svjeta pokazuju da ukoliko se koncesija da na dovoljno dug period (preko 70 godina), radi sigurnosti i pokria rizika investitora, to je svakako atraktivna i prihvatljiva mogunost. Koncesija se sve vie koristi kao poslovni model kada se radi o delikatnim i prirodno atraktivnim destinacijama. To znai da ukoliko se poslovanje skijalita proda, entitet (ili dravne ume) i dalje moe zadrati vlasnitvo nad ski stazama s obzirom da bi koncesija bila prihvatljiva za bilo kog potencijalnog investitora. Koncesijski odnos mogao bi na slian nain biti ureen u sluaju izdavanja lokacija za izgradnju novih hotela ili drugih vrsta nekretnina, iako je ovo manje privlano za potencijalne investitore. Na kraju, to se tie dileme izmeu stratekog partnera i osnivanja vlastitog preduzea za razvoj i izgradnju i potom prodaje odreenih projekata na tritu kapitala, treba se istai da se oba modela mogu uskladiti sa ovom vrstom projekta koji, kako vrijeme odmie, moe biti prilagoen u skladu sa ranije dogovorenim izlaznim strategijama potencijalnih partnera. Uzevi u obzir gore navedeno, predlaemo poetni model poslovanja i upravljanja koji ukljuuje model privatizacije kako slijedi: 1. Osnovati novo preduzee (preduzee za razvoj i izgradnju), Olimpijska Jahorina, na koje bi se prenijela sva imovina sadanjeg Olimpijskog centra i druge nekretnine u dravnom vlasnitu zajedno sa zemljitem ispod objekata i zemljitem koje e se korisititi za oblikovanje lokacija za izgradnju hotela, te druge nekretnine i imovinu u skladu sa meunarodnim standardima (alternativa je da se sva imovina koja je ostala u dravnom vlasnitvu na podruju Jahorine prenese na postojee preduzee Olimpijski centar na isti nain kako je to opisano u gornjem paragrafu) 2. Poetno vlasnitvo nad ovim preduzeem definisano je u odnosu 60% kao vlasnitvo Republike Srpske i 40% optine Pale. 3. Vlasnitvo nad zemljitem koje se nalazi izvan sadanjih uspostavljenih lokacija hotela i nekretnina, kao kapital novog preduzea, treba ostati u rukama entiteta, a istovremeno moe biti korieno od strane javnosti. Ukoliko se koristi u svrhe poslovanja, bilo bi izdato investitorima i to putem koncesije. Razumije se da ski staze ostaju u dravnom vlasnitvu i ne predstavljaju kapital novog preduzea. 4. Uspostaviti poetno i profesionalno rukovodstvo ovog holding preduzea koje ve ima odreena operativna poslovanja koja su u toku (ski staze i hoteli), kao i imovinu koja se priprema za ulaganja. 5. Izvriti poslovnu procjenu na osnovu novih ulaganja i u skladu sa diskontiranim novanim tokom kako bi preduzee nalo stratekog partnera na meunarodnom tritu, a putem meunarodnog tendera ili uz pomo jednog poznatog savjetnika za privatizaciju. Ovo bi se postiglo prodajom udjela ili poveanjem akcijskog kapitala. Kriteriji za stratekog partnera bili bi paljivo propisani, naroito vodei rauna o finansijskoj moi, meunarodnom ugledu u oblasti planinskog turizma i drugim elementima koji garantuju realizaciju projekta u skladu sa Master planom. (Alternativa bi bila da se, po istim kriterijumima, identifikuju dva ili vie stratekih partnera za ski staze, hotele i druga ulaganja u kom sluaju bi preduzee (holding) za razvoj i izgradnju zajedno sa odabranim stratekim partnerom osnovalo nova pravna lica sa izdvojenom imovinom sljedei isti model kao u prethodnom paragrafu).
Strana 153
6. S obzirom da je prioritet vlasnika (Republike Srpske i optine Pale) da doe do realizacije projekta, da se izvre ulaganja i da doe do razvoja u skladu sa meunarodnim standardima, vano je da inicijalni vlasnici ostanu u vlasnikoj strukturi nakon privatizacije (prodaja udjela ili poveanje akcijskog kapitala), a zbog strateke kontrole razvoja. Bilo bi razumno da oni ostanu u vlasnitvu preko jednog paketa manje kontrole u skladu sa Zakonom o preduzeima Republike Srpske. Ovo bi se primjenjivalo u sluaju jednog ili vie stratekih partnera. 7. U potencijalnim ugovorima sa jednim ili vie stratekih partnera, inicijalni vlasnici (Republika Srpska i optina Pale) imali bi mogunost izlazne strategije u periodu od pet do deset godina, u skladu sa optim meunarodnim modelima. Jedan od modela je isplata poetne vrijednosti u izlaznoj godini uveana za visinu kamate, a drugi je isplata udijela na osnovu trine vrijednosti u trenutku izlaza. Imajui u vidu da je obino strateki partner odgovoran za razvoj, ulaganje i upravljanje, pitanje isplate trine cijene, po pravilu, postaje komplikovano. Skladno tome, preporuuje se prvi model, a naroito na polju javnog/dravnog sektora. 8. Kako bi se ulo na meunarodno trite kapitala, treba se napraviti plan poslovanja i ulaganja ukljuujui i idejno rjeenje za prvu fazu projekta, a to je vremenski period koji je prema Master planu period od 6 do 7 godina. To je obim prilino razumno jasnog i predvidivog poslovnog kapaciteta projekta do faze njegove rehabilitacije na tritu. U svakom sluaju, mora ukljuivati ono to je najvanije, odnosno najmanje 70% svih ulaganja Master plana. 9. Prije ulaska na meunarodno trite kapitala (privatizacija), preduzee za razvoj i izgradnju mora obezbijediti rjeenja za prostorno ureenje i kljunu infrastrukturu za projekte rekonstrukcije i projekte nove gradnje u skladu sa prioritetima datim u Master planu. 10. Prije ulaska na meunarodno trite kapitala, preduzee za razvoj mora da rijei sva potrebna pravna i finansijska pitanja kako bi se osigurao meunarodno transparentan pristup poslovnim i pravnim dokumentima preduzea (jednostavna i brza due diligence).
Zakljuak Projekat Jahorina, koji bi u velikoj mjeri trebao slijediti odredbe ovog Master plana, ne moe se provesti jednostavnom i direktnom privatizacijom, jer relevantni i ugledni investitori nemaju nikakvih garancija da e realizacija projekta tei u skladu sa iznesenom vizijom i modelom razvoja. Zbog toga ovaj projekat mora biti pripremljen za ozbiljno domae i meunarodno trite kapitala. Na podruju gdje bi ovaj projekat trebao biti realizovan, i ire na podruju Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, nema jakih i renomiranih zainteresovanih strana koje bi mogle preuzeti punu odgovornost za razvoj projekta. tavie, zbog nejasne i nekonsolidovane situacije po pitanju vlasnitva, za ovaj projekat nije mogue oportuno provesti liberalnu privatizaciju prodajom nekretnina ili turistike infrastrukture (ski staze, iare i slino). Radi toga, jedini podesan model koji se pojavljuje jeste da se osnuje jedno inicijalno preduzee za razvoj i izgradnju radi konsolidacije vlasnitva i rukovoenja na osnovu sadanjeg poslovanja i, prirodno, kako bi preuzelo odgovornost za realizaciju ovog Master plana, a putem pronalaska jednog ili vie stratekih partnera. U ovom kontekstu, Vlada Republike Srpske i optina Pale, nakon prihvatanja ovog ili doraenog Master plana, trebale bi poeti sa osnivanjem preduzea i imenovanjem profesionalnig rukovodstva koji bi preuzeli odgovornost za realizaciju ovog plana.
Strana 154
11. Preliminarne kalkulacije za glavne investicije

11.1. Pretpostavke
Predloeni investicioni projekti i njihova poslovna evaluacija sainjeni su na nivou pred-izvodljivosti, a vezano za sljedee pretpostavke: atraktivnost svake investicije u odnosu na konkurenciju i referentno poreenje (benchmark analiza); potreba za novim proizvodima i aktivnostima u cilju stvaranja novog niza vrijednosti na destinaciji; profesionalno planiranje i razvoj projekta u cilju osiguranja dugorone odrivosti projekta; model profesionalnog menadmenta koji e osigurati kvlaitetan odnos izmeu postojeih i buduih interesnih subjekata.
Imajui u vidu gore navedeno, dinamika odvijanja investicionog projekta je zamiljena tako da se znaajno unaprijedi trina pozicija destinacije. Investicioni prioriteti su rasporeeni na period od 3 do 10 godina i to tako da su prioriteti odreeni na nain da odraavaju trinu poziciju i sinergiju u sklopu cjelokupnog procesa rehabilitacije ove destinacije. Kljune investicije i poslovne pretpostavke mogu se rezimirati na sljedei nain: A. INVESTICIJE Fokus je stavljen na hotele koji unapreuju i repozicioniraju imid destinacije; Iznos investicije je predloen na osnovu usporedne (benchmark) analize u odnosu na sline hotele u regionu uz prilagoavanje ovdanjim standardima i trokovima gradnje; Uz ulaganja u smjetajne kapacitete, pretpostavljaju se i projekti koji imaju dodatnu vrijednosti kao i projekti vezani za poboljanje kvaliteta i standarda upravljanja. Kako bi privukli investitore, predlaemo i segment nekretnina kao faktor smanjenja rizika; Ulaganje u javnu infrastrukturu, za koju nije sainjena zasebna procjena, smatra se jednim preduslovom koji treba da realizuje javni sektor. B. PRIHODI prosjena cijena sobe (ADR) u smjetajnim kapacitetima sainjena je na osnovu usporedne (benchmark) analize za jugoistonu i srednju Evropu; projekcija popunjenosti zasnovana je na usporednoj (benchmark) analizi za jugoistonu Evropu; koeficijnet odnosa prihoda od soba u odnosu na ostale prihode izraena je za svaki objekat zasebno i zasniva se na standardnoj meunarodnoj praksi za predloene tipove i kategorije objekata. C. TROKOVI primjena meunarodnih standarda trokova u hotelskoj industriji;
Strana 155
specifinosti zemlje su uzeti u obzir u vezi s odreenim hotelskim trokovima; primjena metodologije USALI; primjena meunarodnih standarda u vezi s brojem zaposlenih po sobi uveano za 10% za Bosnu i Hercegovinu.
Razdoblje od 3-4 godine nakon ulaganja uzeto je kao period stabilizacije za predstavljene projekte. Sve finansijske projekcije zasnivaju se na trenutnim makroekonomskim uslovima u Bosni i Hercegovini, a ukljuuju trenutne porezne stope i druge ekonomske uslove. Finansijske projekcije bazirane su i na trinim pretpostavkama, ukljuujui trenutni trini status i predvidive trine trendove, bez nekih znaajnijih trinih turbulencija. Prihodi i trokovi u projekciji Rauna dobitaka i gubitaka izraeni su u neto iznosima i ne ukljuuju porez na dodatu vrijednost. Finansije su izraene u evrima. Projekcije su sainjene u stalnim cijenama (bez inflacije).
Strana 156
11.2. Kljuni projekti smjetaj 11.2.1. Postojee podruje
Hotel 5* (biva JAHORINA)

Pozicioniranje Poseban doivljaj kroz uslugu prilagoenu svakom gostu, historijsko okruenje podruja Jahorine koja svojom jedinstvenom lokacijom prua mogunost uivanja i relaksacije u okruenju bez buke 5* Jahorina Picture
Kategorija Lokacija
Smjetajni kapaciteti Ukupni broj soba: 245 (138 standardnih soba od kojih je 108 dvokrevetnih i 30 sa branim krevetom; 55 soba 'superior' od kojih je 40 dvokrevetnih, 15 sa branim krevetom; 40 soba /deluxe' kategorije od koji je 30 dvokrevetnih i 10 sa branim krevetom; 10 apartmana 'junior' od kojih su 5 dvokrevetnih i 5 sa branim krevetom, te 2 predsjednika apartmana). Ukupno 490 kreveta. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor
3 restorana i 4 bara. Cafe sa 350 mjesta. Elegantni talijanski restoran sa 60 mjesta, restoran azijskih specijaliteta sa 50 mjesta, 'Lobby Bar',, 'Sushi Bar, 'Cigar Bar'.
Sale za sastanke za do 250 uesnika.
Ostali sadraji Spa&Beauty Centra s velikom ponudom wellbeing tretmana (refleksologija, aromoterapija, zatezanje lica tretmanom oksigenizacije, masaa toplim kamenjem, obloge od morske trave, sauna, jacuzzi), fitnes klub, zatvoreni bazen, zatvoreni parking. Sljedei sadraji: klima, grijanje, 24-satni room-service, usluge lakeja, pranje vea, sistem za informisanje u sobama, sefovi u sobama, Wi-Fi u sobama i cijelom hotelu, rent-a-car, prodavnice, satelitska TV. Opis lokacije Na istoj lokaciji gdje se nalazio nekadanji hotel Jahorina.
NETO RAZVIJENA POVRINA
22.400 m2.
Procjena ulaganja (EUR)
29.400.000
Prioritet
Prvi (3 - 4 godine)
Hotel Jahorina: Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god. Aranman Popunjenost 245 365 noenje s dorukom + polupansion 65%
Struktura noenja prema distribucionom kanalu (%)
Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): Bosna i Hercegovina Jugoistona Evropa Druge zemje 10% 80% 10%
pojedinci grupe alotman
40% 40% 20%
Prosjena cijena sobe (EUR) Neto prihod po sobi (EUR) Omjer prihoda od soba u odnosu na ostale prihode
110
Ukupni neto prihod (EUR)
9.836.750
6.393.888
Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po slobodnoj sobi (EUR)
72
65 : 35
40.150
Strana 157
POSLOVNA EVALUACIJA
HOTEL JAHORINA
Godina nakon investiranja 1. Broj soba 245 Broj kreveta 490 Broj dana poslovanja 365 Popunjenost soba (%, 365 dana) 60,0% Popunjenost kreveta (%, 365 dana) 54,0% Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) 100,00 Prosjena cijena kreveta (EUR) 55,56 Prodatih soba 53.655 Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) 1,80 noenja 96.579 PRIHOD OD SOBA (EUR) 5.365.500 OSTALI PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) 2.889.115 UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) 8.254.615 60,00 Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) 33.692 Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%) 65% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 4.952.769 Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) 1.733.469 Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 21,0% Broj zaposlenih po sobi 0,81 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 198 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BD iz RA u EUR) 3.301.846 BD iz RA udio u ukupnom prihodu (%) 40% Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija, u EUR) 247.638 ZARADA PRIJE KAMATE, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 3.054.208 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) 37,0%
2. 245 490 365 62,0% 55,8% 105,00 58,33 55.444 1,80 99.798 5.821.568 3.134.690 8.956.258 65,10 36.556 65% 5.373.755 1.880.814 21,0% 0,81 198 3.582.503 40% 268.688 3.313.815 37,0%
3. 245 490 365 65,0% 58,5% 110,00 61,11 58.126 1,80 104.627 6.393.888 3.442.863 9.836.750 71,50 40.150 65% 5.902.050 2.065.718 21,0% 0,81 198 3.934.700 40% 295.103 3.639.598 37,0%
UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
29.400.000 120.000 9 godina nakon ulaganja
Strana 158
4* MICE Hotel("Rajska Dolina")

Pozicioniranje Hotel sa etiri zvjezdice kao prvoklasni hotel; na raspolaganju sve 'standardne' usluge plus dodatne , 'luksuzne' usluge. Prijatno osoblje, priutiv i ugodan smjetaj na centralnoj lokaciji. Hotel podrava MICE centar.
Kategorija Lokacija
4* Picture Jahorina Smjetajni kapaciteti
Ukupni broj soba: 220 (145 standardnih soba od kojih je 110 dvokrevetnih i 35 sa branim krevetom; 67 soba 'superior' od kojih je 45 dvokrevetnih i 22 sa branim krevetom; 8 apartmana 'junior' od kojih je 4 dvokrevetnih i 4 sa branim krevetom). Ukupno 440 kreveta. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor
3 restorana i 3 bara. Glavni restoran ima 300 mjesta. Restoran sa specijalitetima nacionalne kuhinje sa 60 mjesta, kineski restoran sa 50 mjesta, 'Lobby Bar', 'Wine Bar', 'Game Bar'.
Hotel moe opsluivati banquetne sadraje u Jahorina kongresnom centru do 500 osoba.
Ostali sadraji
Fitnes klub, zatvoreni bazen, zatvoreni parking. Drugi sadraji: klima, grijanje, 24-satna room service, pranje vea, sefovi u sobama, WiFi u hotelu i sobama, rent-a-car, prodavnice, satelitska TV.
Opis lokacije Na istom mjestu gdje se nalazio stari hotel Rajska Dolina. Iskoristie se dio sadanje konstrukcije.
15.120 m2.
15.400.000
Prioritet
Prvi (3 - 4 godine)
Rajska dolina: Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): Bosna i Hercegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje 15% 70% 15%
15% 50% 35%
88
Ukupni neto prihod (EUR) Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po slobodnoj sobi (EUR)
7.184.173
4.310.504
54
60 : 40
32.655
Strana 159
BUSINESS EVALUATION
HOTEL RAJSKA DOLINA

Godina nakon investiranja
1.
2. 220 440 365 59,0% 57,5% 85,00 43,59 47.377 1,95 92.385 4.027.045 2.684.697 6.711.742 50,15 30.508 60% 4.027.045 1.221.537 18,2% 0,70 154 2.684.697 40% 201.352 2.483.344 37,0%
3. 220 440 365 61,0% 59,5% 88,00 45,13 48.983 1,95 95.517 4.310.504 2.873.669 7.184.173 53,68 32.655 60% 4.310.504 1.307.520 18,2% 0,70 154 2.873.669 40% 215.525 2.658.144 37,0%
220 440 365 58,0% 56,6% 82,00 42,05 46.574 1,95 90.819 3.819.068 2.546.045 6.365.113 47,56 28.932 60% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 3.819.068 Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) 1.158.451 Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 18,2% Broj zaposlenih po sobi 0,70 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 154 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNSTI (BD iz RA u EUR) 2.546.045 Udio BD iz RA u ukupnom prihodu(%) 40% Stalne naknade (oizuzev kamata i amortizacija, u EUR) 190.953 ZARADA PRIJE KAMATE, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 2.355.092 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) 37,0% Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR in EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Investment per room (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 160
3* Hotel (biva Mladost)

Pozicioniranje Dobra lokacija, odlian omjer cijena i usluge, topla i ugodna atmosfera.
Kategorija Lokacija
3* Jahorina Smjetajni kapaciteti Picture
Ukupni broj soba: 150 (105 standardnih soba od kojih je 75 dvokrevetnih i 30 sa branim krevetom; 41 soba 'superior' od kojih je 31 dvokrevetna i 10 sa branim krevetom; 4 apartmana 'junior' od kojih su 2 dvokrevetna i 2 sa branim krevetom) . Ukupno 300 kreveta. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor
Glavni restoran sa 230 mjesta. Picerija sa 60 mjesta. Meksiki restoran sa 50 mjesta, 'Irish Pub', 'Refuge Bar'.
Ostali sadraji
Fitnes klub, zatvoreni bazen, parking. Drugi sadraji: klima, grijanje, room service, pranje vea, sefovi u sobama, internet corner, prodavnice, satelitska TV.
Opis lokacije Na istoj lokaciji gdje se nalazio stari hotel Mladost.
9.360 m2.
9.000.000
Prioritet
Prvi (3 - 4 godine)
Hotel Mladost: Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze(%): Bosna i Hercegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje 30% 60% 10%
30% 30% 40%
70
Ukupni neto prihod (EUR) Prihod po raspoloivoj sobi EUR) Ukupni neto prihod po Slobodnoj sobi (EUR)
3.537.692
2.299.500
42
65 : 35
23.585
Strana 161
POSLOVNA EVALUACIJA
3* HOTEL (biva MLADOST)

1.
2. 150 300 305 58,0% 55,1% 67,50 35,53 31.755 1,90 60.335 2.143.463 1.154.172 3.297.635 39,15 21.984 65% 1.945.604 626.551 19,0% 0,60 90 1.352.030 41% 98.929 1.253.101 38,0%
3. 150 300 305 60,0% 57,0% 70,00 36,84 32.850 1,90 62.415 2.299.500 1.238.192 3.537.692 42,00 23.585 65% 2.087.238 672.162 19,0% 0,60 90 1.450.454 41% 106.131 1.344.323 38,0%
150 300 305 56,0% 53,2% 65,00 34,21 30.660 1,90 58.254 1.992.900 1.073.100 3.066.000 36,40 20.440 65% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 1.808.940 Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) 582.540 Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 19,0% Broj zaposlenih po sobi 0,60 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 90 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BD iz RA u EUR) 1.257.060 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 41% Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija, u EUR) 91.980 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 1.165.080 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) 38,0% Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR in EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 162
2* Standard Hostel (bivi Partizan)

Pozicioniranje Kratkotrajni smjetaj za putnike ili izletnike. Postoji dobna granica (samo za goste od 18-26 godina)
Kategorija Lokacija Jahorina Smjetajni kapaciteti 35soba sa ukupno 100 kreveta. Kreveti u zajednikim sobama sa zajednikim kupatilom, kuhinjom i dnevnim boravkom. Postoje i privatne sobe. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor Picture
1 prodajno mjesto
Ostali sadraji
Opis lokacije Na lokaciji nekadanjeg hotela Partizan.
3.300 m2.
1.400.000
Prioritet
Prvi (3 4 godine)
2* Standard Hostel : Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

Struktura noenja prema distribucionom kanalu (5)
85% 10% 5%
50
461.319
415.188
Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po slobodnoj sobi
33
90 : 10
13.181
Strana 163
POSLOVNA EVALUACIJA
2* STANDARD HOSTEL (bivi Partizan)

1. 35 100 305 61,0% 49,1% 45,00 19,57 7.793 2,30 17.923 350.674 38.964 389.638 27,45 11.133 90% 233.783 116.891 30,0% 0,45 16 155.855 40% 11.689 144.166 37,0%
2. 35 100 305 63,0% 50,7% 48,00 20,87 8.048 2,30 18.511 386.316 42.924 429.240 30,24 12.264 90% 257.544 128.772 30,0% 0,45 16 171.696 40% 12.877 158.819 37,0%
3. 35 100 305 65,0% 52,3% 50,00 21,74 8.304 2,30 19.099 415.188 46.132 461.319 32,50 13.181 90% 276.792 138.396 30,0% 0,45 16 184.528 40% 13.840 170.688 37,0%
Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR)
Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) Broj zaposlenih po sobi
Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada
BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija, u EUR) ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 164
Hotel Bistrica 4*
Pozicioniranje Hotel za sport i relaksaciju
Kategorija Lokacija
160 soba sa 320 kreveta
Ugostiteljska ponuda
Sale za sastanke i konferencijski prostor
Hotelski restoran sa 350 mjesta, 'Aperitif bar' sa 100 mjesta.
Sale za sastanke
Ostali sadraji
Iznajmljivanje skija, usluge vezane za skijanje, iznajmljivanje ski-opreme, zatvoreni bazen, sauna, teretana, sportski tereni (za fudbal i koarku), prodavnice, prostorije sa zabavnim sadrajima. Opis lokacije Na Jahorini, na 1620 m nadmorske visine
cca. 10.000 m2.
9.600.000
Prioritet
Prvi (3 - 4 godine)
Hotel Bistrica: Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

30% 40% 30%
80
4.672.000
2.803.200
Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po slobodnoj sobi (EUR)
48
60 : 40
29.200
Strana 165
POSLOVNA EVALUACIJA
HOTEL BISTRICA
1.
2. 160 320 365 58,0% 52,2% 78,00 43,33 33.872 1,80 60.970 2.642.016 1.761.344 4.403.360 45,24 27.521 60% 2.642.016 880.672 20,0% 0,75 120 1.761.344 40% 132.101 1.629.243 37,0%
3. 160 320 365 60,0% 54,0% 80,00 44,44 35.040 1,80 63.072 2.803.200 1.868.800 4.672.000 48,00 29.200 60% 2.803.200 934.400 20,0% 0,75 120 1.868.800 40% 140.160 1.728.640 37,0%
160 320 365 56,0% 50,4% 76,00 42,22 32.704 1,80 58.867 2.485.504 1.657.003 4.142.507 42,56 25.891 60% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 2.485.504 Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) 828.501 Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 20,0% Broj zaposlenih po sobi 0,75 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 120 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) 1.657.003 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 40% Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija, u EUR) 124.275 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 1.532.727 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI) 37,0%
Strana 166
Hotel Kouta 4*
Pozicioniranje Hotel za porodice i parove
Kategorija Lokacija
70 soba sa 140 kreveta
Ugostiteljska ponuda
Hotelski restoran sa 150 mjesta. A la carte restoran sa 30 mjesta. 'Aperitif bar' sa 50 mjesta. 'Snack bar' sa 15 mjesta.
Ostali sadraji
Iznajmljivanje skija, 'kolibe', prodavnice, prostorije za zabavne sadraje
Opis lokacije Jahorina
5.000 m2.
4.200.000
Prioritet
Prvi (3 - 4 godine)
Hotel Kouta: Trini i finasijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god Aranman Popunjenost 70 365 noenje s dorukom + polupansion 60%
Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze(%): Bosna i Herzegovina Jugostiona Evropa Druge zemlje 20% 70% 10%
55% 25% 20%
85
Ukupni neto prihod (EUR) Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po sloodnoj sobi /EUR)
2.004.692
1.303.050
51
65 : 35
28.638
Strana 167
POSLOVNA EVALUACIJA
HOTEL KOUTA
1.
2. 70 140 365 58,0% 52,2% 83,00 46,11 14.819 1,80 26.674 1.229.977 662.295 1.892.272 48,14 27.032 65% 1.173.209 359.532 19,0% 0,69 48 719.063 38% 56.768 662.295 35,0%
3. 70 140 365 60,0% 54,0% 85,00 47,22 15.330 1,80 27.594 1.303.050 701.642 2.004.692 51,00 28.638 65% 1.242.909 380.892 19,0% 0,69 48 761.783 38% 60.141 701.642 35,0%
70 140 365 56,0% 50,4% 81,00 45,00 14.308 1,80 25.754 1.158.948 624.049 1.782.997 45,36 25.471 65% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 1.105.458 Od ega na plate i vezane trokove odlazi (EUR) 338.769 Udio plata i vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 19,0% Broj zaposlenih po sobi 0,69 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 48 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BdizRA u EUR) 677.539 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 38% Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija, u EUR) 53.490 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 624.049 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI) 35,0%
Strana 168
11.2.2. Podruje namjenjeno porodicama i wellness-u
4* Family Hotel
Pozicioniranje
Porodini hotel
4* U zoni proirivanja (Podruje za porodice i wellness) Smjetajni kapaciteti Picture
Kategorija Lokacija
Ukuopan broj kreveta: 300, Ukupan broj soba: 75 (vrhunski porodini tudio sa 2 spavae sobe(prosjena veliina od 50 m2 Prostrane sobe, baby alarm u svakoj sobi maina za pranje I suenje vea smjetena u kupatilu i/ilii na balkonu, oprema
i utinice van domaaja djece, klupica za noge u kupatilu, kada za kupanje beba, podloga za presvlaenje , grija..)
F&B Ugostiteljska ponuda
Restoran i bar
Ostali sadraji
Visokokvalitetan Djeiji svijet u zatvorenom i na otvorenom sa snanom animacijom, wellness dio za odrasle., zatvoreni i otvoreni bazen, porodini park, odvojena Igraonica sa igrakama namjenjena djeci, medicinske usluge za djecu, igraonica, briga o bebama I djeci prua kvalifikovano osoblje pet dana u sedmici .
Opis lokacije U zoni proirivanja 1 (Podruje za porodice i wellness)
6.000 m2.
6.750.000
Prioritet
Prioritet druge klase (5-7 godina)
4* Family Hotel: Trini I finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god. Aranman Popunjenost 75 365 Puni pansion + polupansion 65%
Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): Bosnia i Herzegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje 15% 75% 10%
Pojedinci Grupe Alotman
70% 5% 25%
Prosjena cijena sobe (EUR) Neto prihod po sobi (EUR) Omjer prihoda od soba u odnosu na ostaleve prihode
80
2.190.000
1.423.500
Prihod po raspoloivoj sobi(EUR) Ukupni neto prihodi po slobodnoj sobi (EUR)
52
65 : 35
29.200
Strana 169
POSLOVNA EVALUACIJA
4*Family Hotel
God.nakon investiranja Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
1. 75 300 365 61,0% 38,1% 76,00 30,40 16.699 2,50 41.747 1.269.105 683.364 1.952.469 46,36 26.033 65% 1.249.580 370.969 19,0% 0,73 55 702.889 36% 58.574 644.315 33,0%
2. 75 300 365 63,0% 39,4% 78,00 31,20 17.246 2,50 43.116 1.345.208 724.343 2.069.550 49,14 27.594 65% 1.324.512 393.215 19,0% 0,73 55 745.038 36% 62.087 682.952 33,0%
3. 75 300 365 65,0% 40,6% 80,00 32,00 17.794 2,50 44.484 1.423.500 766.500 2.190.000 52,00 29.200 65% 1.401.600 416.100 19,0% 0,73 55 788.400 36% 65.700 722.700 33,0%
Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) Udio BdizRA u ukupnom prihodu (%) Broj zaposlenih po sobi
BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BdizRA u EUR) Udio BdizRA u ukupnom prihodu (%) Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacije, u EUR) ZARADA BEZ KAMATA,POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJU (ZBKPDA in EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 170
"Planinski Wellness" hotel 3*

Pozicioniranje Wellness hotel, osnovni kvalitet (jeftino&ik)
Kategorija Lokacija
3* U zoni proirivanja 1 (Podruje uza porodice i wellness) Smjetajni kapaciteti Picture
Ukupan broj kreveta: 400 I ukupan broj soba:200. barem jedna treina soba moraju biti Sobe za planinski wellness Sa pogledom na planinu/prirodu, bez ili sa niskim nivoom buke I adekvatno namjetene. Najmanje 20% soba moraju Biti trajno proglaene kao sobe za nepuae.. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor
Restoran, bar
Ostali sadraji
Dio za wellness (1.500 - 1.800 m2 ) ukljuujui: 3 do 4 razliite saune, bazen, veliki dio za relaksaciju (800 - 1.000 m2) vrhunski ureen dio za fitnes (u hotelu ili od njega udaljen ne vie od 15 minuta vonje).
Opis lokacije U zoni proirivanja 1 (Podruje za porodice i wellness)
12.000 m2.
14.000.000
Prioritet
Prioritet druge klase (5 - 7 godina)
Planinski wellness hotel 3*: Trini i finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god Aranman Popunjenost 200 365 Noenje s dorukom + polupansion 70% Struktura noenja prema distribucioni kanalu(%) Pojedinci Grupe Alotman 50% 35% 15% Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): Bosna i Herzegovina Jugoistona Europe Druge zemlje 25% 65% 10%
Prosjena cijena sobe (EUR) Neto prihod po sobi (EUR) Omjer prihoda od soba naspram drugih prihoda
70
5.503.077
3.577.000
Prihod po raspoloivoj Sobi (EUR) Ukupni neto prihod po Slobodnoj sobi (EUR)
49
65 : 35
27.515
Strana 171
POSLOVNA EVALUACIJA
PLANINSKI WELLNESS HOTEL 3*

God.nakon investiranja Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
1.
2. 200 400 365 68,0% 61,2% 67,50 37,50 49.640 1,80 89.352 3.350.700 1.804.223 5.154.923 45,90 25.775 65% 3.144.503 927.886 18,0% 0,65 130 2.010.420 39% 154.648 1.855.772 36,0%
3. 200 400 365 70,0% 63,0% 70,00 38,89 51.100 1,80 91.980 3.577.000 1.926.077 5.503.077 49,00 27.515 65% 3.356.877 990.554 18,0% 0,65 130 2.146.200 39% 165.092 1.981.108 36,0%
200 400 365 66,0% 59,4% 65,00 36,11 48.180 1,80 86.724 3.131.700 1.686.300 4.818.000 42,90 24.090 65% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 2.938.980 Od ega na plate i vezane trokove u ukupnom prihodu (EUR) 867.240 Udio plata I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 18,0% Broj zaposlenih po sobi 0,65 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 130 BRUTO DOBIT IT REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) 1.879.020 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 39% Fixne naknade(izuzev kamata i amortizacije u EUR) 144.540 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 1.734.480 (ZPKPDA u EUR) ) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) 36,0% UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 172
"Planinski wellness" hotel 4*

Pozicioniranje
Wellness hotel
4* U zoni proirivanja 1 (Podruje za porodice i wellness) Smjetajni kapacitet Picture
Kategorija Lokacija
Ukupan broj kreveta:200, broj soba: 100. Prosjena veliina osnovne dvokrevetne sobe treba biti 38 m2. Najmanje Treina soba moraju biti Soba za planinski wellness sa pogledom na planinu/prirodu, bez ili sa niskim nivoom buke I adekvatno namjetene. Najmanje 20% soba moraju biti trajno proglaene kao sobe za nepuae. Ugostiteljska ponuda Sale za sastanke i konferencijski prostor
Restoran, bar (jedan vegetarijanski, jedan meni sa kontrolisanim brojem kalorija I jedan specijalni meni Planinskog wellness a na ponudi su svakog dana)).
Ostali sadraji
Dio za wellness (1.400 do 1.600 2m2) ukljuujui dijelove za posebne tretmane, bazene, sauna, itd. Kozmetiki i salon ljepote, najmanje jedan zatvoreni bazeni/ili bazen ) na otvorenom sa grijanjem i/ili bazen sa hidromasaom, najmanje jedna moderna sauna, vrhunski ureen dio za fitness (u hotelu ili od njega udaljen ne vie od 15 min vonje) Opis lokacije U zoni proirivanja 1 (Podruje za porodice i wellness)
7.000 sq m.
9.500.000
Prioritet
Prioritet druge klase (5 - 7 godina)
Planinski wellness hotel 4*: Trini i finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god Aranman Popunjenost 100 365 Noenje s dorukom + polupansion 65% Struktura noenja prema distribucionom kanal (%) Pojedinci Grupe Alotman 60% 30% 10% Noenja po koje gosti dolazi (%): Bosna i Herzegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje 20% 70% 10%
90
Ukupni neto prihod (EUR) Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po slobodnoj sobi (EUR)
3.285.000
2.135.250
59
65 : 35
32.850
Strana 173
POSLOVNA EVALUACIJA
PLANINSKI WELLNESS HOTEL 4*

1. Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
2. 100 200 365 63,0% 56,7% 87,50 48,61 22.995 1,80 41.391 2.012.063 1.083.418 3.095.481 55,13 30.955 65% 1.919.198 619.096 20,0% 0,80 80 1.176.283 38% 92.864 1.083.418 35,0%
3. 100 200 365 65,0% 58,5% 90,00 50,00 23.725 1,80 42.705 2.135.250 1.149.750 3.285.000 58,50 32.850 65% 2.036.700 657.000 20,0% 0,80 80 1.248.300 38% 98.550 1.149.750 35,0%
Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) Udio plata I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) Broj zaposlenih po sobi
UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA BEZ BRUTO (BDizRA EUR) Udio ekvivalentni broj (%) Fiksne naknade (izuzev kamata I amortizacije, u EUR) ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganja po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
100 200 365 61,0% 54,9% 85,00 47,22 22.265 1,80 40.077 1.892.525 1.019.052 2.911.577 51,85 29.116 65% 1.805.178 582.315 20,0% 0,80 80 1.106.399 38% 87.347 1.019.052 35,0%
Strana 174
11.2.3. Sportsko podruje
3* Hotel za sportski orijentisane putnike

Pozicioniranje Nalazi se na zgodnom mjestu, I ovaj hotel nudi veliku Vrijednost za novac, te ima prijatnu I primamljivu atmosferu. 3* U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Smjetajni kapaciteti Ukupan broj soba: 130 (91 standardna soba, od kojih je 66 sa branim krevetom I 25 sa king size krevetom; 35 soba superior od kojih je 25 sa branim krevetom I 10 sa king size krevetom; 4 apartmana junior od kojih su 2 sa branim krevetom i 2 sa king size krevetom.) Ukupan broj kreveta: 260 Ugostiteljska ponuda Sala za sastanke i konferencijski prostor Picture
Kategorija Lokacija
Glavni restoran sa 210 mjesta za sjedenje, indijski restoran sa 60 mjesta za sjedenje , grki restoran sa 50 mjesta za sjedenje, pivnica, taverna.
Ostali sadraji
Fitness klub, zatvoreni bazen, parking. Druge pogodnosti: klima, grijanje, room service, usluga pranja garderobe, sefovi u sobama, internet kutak, prodavnice i satelitska TV.
Opis lokacije U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje)
7.920 m2.
8.450.000
Prioritet
Prioritet tree klase (8 - 10 godina)
3* Hotel za sportski orijentisane putnike: Trini I finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god. Aranman Popunjenost 130 305 Noenje s dorukom + polupansion 60% Struktura noenja prema distribucionom kanalu (%) Pojedinci Grupe Alotman 30% 30% 40% Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): 30% 60% 10%
Bosna i Herzegovina Jugoistona Evropea Druge zemlje
70
3.066.000
1.992.900
Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po Slobodnoj sobi (EUR)
42
65 : 35
23.585
Strana 175
POSLOVNA EVALUACIJA
3* HOTEL ZA SPORTSKI ORIJENTISANE PUTNIKE

1.
2. 130 260 305 58,0% 55,1% 67,50 35,53 27.521 1,90 52.290 1.857.668 1.000.283 2.857.950 39,15 21.984 65% 1.686.191 543.011 19,0% 0,60 78 1.171.760 41% 85.739 1.086.021 38,0%
3. 130 260 305 60,0% 57,0% 70,00 36,84 28.470 1,90 54.093 1.992.900 1.073.100 3.066.000 42,00 23.585 65% 1.808.940 582.540 19,0% 0,60 78 1.257.060 41% 91.980 1.165.080 38,0%
130 260 305 56,0% 53,2% 65,00 34,21 26.572 1,90 50.487 1.727.180 930.020 2.657.200 36,40 20.440 65% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 1.567.748 Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) 504.868 Udio plata I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 19,0% Broj zaposlenih po sobi 0,60 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 78 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) 1.089.452 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 41% Fiksne naknade (izuzev kamata I amortizacija u EUR) 79.716 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 1.009.736 (ZPKPDA u EUR) Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI) 38,0%
Strana 176
2* Standard Hostel
Pozicioniranje Kratkoroan smjetaj za putnike I izletnike. Strarosno ogranienje (ne ukljuujui putnike koji ne Odgovaraju starosnoj kategoriji od 18 do 26 godina) 2* Standard Hostel U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Smjetajni kapaciteti 60 soba sa ukupnim kapacitetom od 150 kreveta. Kreveti u spavaonici sa zajednikim kupatilom, kuhinjom i sobama Za odmor. Privatne sobe su takoer na raspolaganju.. Ugostiteljska ponuda 1 mjesto Ostali sadraji / Opis lokacije U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Sale za sastanke i konferencijski prostor / Picture
Kategorija Lokacija
4.950 m2.
2.700.000
Prioritet
2* Standard Hostel: Trini I finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god. Aranman Popunjenost 60 305 Noenje s dorukom + polupansion 67% Struktura noenja prema distribucionom kanalu (%) Pojedinci Grupe Alotman 85% 10% 5% Noenja po zemlji iz koje gost dolazi (%): 20% 70% 10%
Bosna i Herzegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje
45
733.650
660.285
30,15
90 : 10
12.228
Strana 177
POSLOVNA EVALUACIJA
2* STANDARD HOSTEL
1. 60 150 305 62,0% 57,0% 40,00 17,39 13.578 2,30 31.229 543.120 60.347 603.467 24,80 10.058 90% 350.011 211.213 35,0% 0,40 24 253.456 42% 18.104 235.352 39,0%
2. 60 150 305 65,0% 59,8% 42,00 18,26 14.235 2,30 32.741 597.870 66.430 664.300 27,30 11.072 90% 385.294 232.505 35,0% 0,40 24 279.006 42% 19.929 259.077 39,0%
3. 60 150 305 67,0% 61,6% 45,00 19,57 14.673 2,30 33.748 660.285 73.365 733.650 30,15 12.228 90% 425.517 256.778 35,0% 0,40 24 308.133 42% 22.010 286.124 39,0%
Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR in EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenje PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) Udio I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) Broj zaposlenih po sobi
BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacija u EUR) ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
Strana 178
2* Hostel ekonomske klase

Pozicioniranje Kratkoroan smjetaj za putnike i izletnike. Dobna granica (samo za goste od 18 od 26 godina.)
Kategorija Lokacija
2* Ekonomska klasa U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Smjetajni kapaciteti Picture
60 soba sa ukupnim kapacitetom od 150 kreveta. Kreveti u spavaonici sa zajednikim kupatilom, kuhinjom i sobama Za odmor. Privatne sobe su takoer na raspolaganju.. Ugostiteljska ponuda 1 mjesto Ostali sadraji / Opis lokacije U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Sale za sastanke i konferencijski prostor /
4.950 m2.
2.700.000
Prioritet
2* Hostel ekonomske klase: Trini i finansijski rezultati za stabilnu godinu

Broj soba Br. dana poslovanja u god. Aranman Popunjenost 60 305 Noenje s dorukom + polupansion 67% 45
Noenja po zemlji iz koje gost dolazi (%): Bosna i Herzegovina Jugoistona Evropa Druge zemlje 20% 70% 10%
Pojedinci Grupe Alotman
85% 10% 5%
733.650
660.285
30,15
90 : 10
12.228
Strana 179
POSLOVNA EVALUACIJA
2* HOSTEL EKONOMSKE KLASE

1.
2. 60 150 305 65,0% 59,8% 42,00 18,26 14.235 2,30 32.741 597.870 66.430 664.300 27,30 11.072 90% 385.294 232.505 35,0% 0,40 24 279.006 42% 19.929 259.077 39,0%
3. 60 150 305 67,0% 61,6% 45,00 19,57 14.673 2,30 33.748 660.285 73.365 733.650 30,15 12.228 90% 425.517 256.778 35,0% 0,40 24 308.133 42% 22.010 286.124 39,0%
Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosjena cijena sobe (ADR u EUR) Prosjena cijena krevetaEUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHOD IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%)
60 150 305 62,0% 57,0% 40,00 17,39 13.578 2,30 31.229 543.120 60.347 603.467 24,80 10.058 90% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 350.011 Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) 211.213 Udio plata I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 35,0% Broj zaposlenih po sobi 0,40 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 24 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) 253.456 Udio iz BDizRA u ukupnom prihodu (%) 42% Fiksne naknade (izuzev kamata I amortizacija u EUR) 18.104 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 235.352 (ZPKPDA u EUR) Udio ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI) 39,0%
Strana 180
Dva mala hotel-pansiona 3*

Pozicioniranje Namjenjen porodicama
Kategorija Lokacija
3* U zoni proirivanja 2 (Sportsko podruje) Smjetajni kapaciteti Picture
Jedan mali hotel-pansion sa 25 soba 50 kreveta. Jedan mali hotel-pansion sa 30 soba 60 kreveta. Ukupan broj kreveta u dva mala hotel-pansiona je 110. Ugostiteljska ponuda 1 mjesto Ostali sadraji / Opis lokacije U zoni proirivanja 2 (Sportsko podrucje) Sale za sastanke i konferencijski prostor /
2.750 m2.
2.475.000
Prioritet
Trini i finansijskli rezultati mali hotel-pansion

Broj soba Br. dana poslovanja u god Aranman Popunjenost 55 365 Noenje s dorukom + polupansion 68% Struktura noenja prema distribucionom kanalu (%) Pojedinci Grupe Alotman 60% 35% 5% Noenja po zemlji iz koje gosti dolaze (%): 25% 65% 10%
Bosna i Herzegovina Jugoistona Evropa Zapadna Evropa
95
Ukupni neto prihod (EUR) Prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Ukupni neto prihod po Slobodnoj sobi (EUR)
1.729.127I
1.296.845
64,60
70 : 30
31.439
Strana 181
POSLOVNA EVALUACIJA
2 MALA HOTEL-PANSIONA 3*
1.
2. 55 138 365 65,0% 52,0% 92,00 46,00 13.049 2,00 26.098 1.200.485 400.162 1.600.647 59,80 29.103 75% 976.394 288.116 18,0% 0,60 33 624.252 39% 48.019 576.233 36,0%
3. 55 138 365 68,0% 54,4% 95,00 47,50 13.651 2,00 27.302 1.296.845 432.282 1.729.127 64,60 31.439 75% 1.054.767 311.243 18,0% 0,60 33 674.359 39% 51.874 622.486 36,0%
55 138 365 62,0% 49,6% 90,00 45,00 12.447 2,00 24.893 1.120.185 373.395 1.493.580 55,80 27.156 75% UKUPNI TROKOVI POSLOVANJA PRIJE BRUTO OPERATIVNE DOBITI (EUR) 911.084 Od ega na plate I vezane trokove odlazi (EUR) 268.844 Udio plata I vezanih trokova u ukupnom prihodu (%) 18,0% Broj zaposlenih po sobi 0,60 Ukupni broj zaposlenih na bazi sata rada 33 BRUTO DOBIT IZ REDOVNIH AKTIVNOSTI (BDizRA u EUR) 582.496 Udio BDizRA u ukupnom prihodu (%) 39% Fiksne naknade (izuzev kamata I amortizacije u EUR) 44.807 ZARADA PRIJE KAMATA, POREZA NA DOBIT I AMORTIZACIJA 537.689 (ZPKPDA u EUR) Broj soba Broj kreveta Broj dana poslovanja Popunjenost soba (%, 365 dana) Popunjenost kreveta (%, 365 dana) Prosijena cijena sobe ( EUR) Prosjena cijena kreveta (EUR) Prodatih soba Faktor dvostruke zauzetosti (DOF) Noenja PRIHOD OD SOBA (EUR) OSTALI PRIHODI IZ REDOVNOG POSLOVANJA (EUR) UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) Dnevni prihod od soba po raspoloivoj sobi ( EUR) Ukupni prihod po raspoloivoj sobi (EUR) Udio prihoda od soba u ukupnom prihodu (%) UDIO ZPKPDA u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI) 36,0%
Strana 182
11.2. Kljuni projekti - smjetaj
UKUPNO ZA SMJETAJNE KAPACITETE

1. 1.560 3.388 39.040.629 25.026 23.578.113 7.506.441 19,2% 15.462.516 40% 1.171.219 14.291.297 36,6%
2. 1.505 3.250 41.797.657 27.773 25.240.559 8.046.095 19,3% 16.557.098 40% 1.253.930 15.303.168 36,6%
3. 1.505 3.250 44.937.131 29.859 27.132.612 8.658.835 19,3% 17.804.519 40% 1.348.114 16.456.406 36,6%
Broj soba Broj kreveta UKUPNI NETO PRIHODI (EUR) Prosjeni ukupni prihodi po raspoloivoj sobi (EUR)
UKUPNI OPERATIVNI TROKOVI PRIJE DOBITI OD OPERATIV. AKTIVNOSTI (EUR)
Od ega ukupno na plate i pripadajue trokove odlazi (EUR) Udio plata i pripadajuih trokova u ukupnom prihodu (%) DOBIT OD OPERATIVNE AKTIVNOSTI (GOP u EUR) Udio GOP u ukupnom prihodu (%) Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacije u EUR) BRUTO DOBIT (DOBIT PRIJE KAMATA, POREZA I AMORTIZACIJE) (EBITDA u EUR) Udio bruto dobiti u ukupnom prihodu (%) 11.3. Kljuni projekti - nekretnine POSLOVNA EVALUACIJA
NEKRETNINE
Prodajna cijena Ukupni prihod
m2 Apartmani Vuko 20.880 12.960 Apartmani B 3* Selo s drvenim kolibama 5.400 4* Alpske kuice 18.240 10.440 4* Apartmani 16.005 Pet 3-4* stambenih objekata u etanom vlasnitvu Jedan 3* stambeni objekat u etanom vlasnitvu 1.600 3*Apartmani 1.800 3* Alpske kuice 4.360 Total 91.685 Napomena: Prodajna cijena nekretnina definisana je za period od 4-6 godina od danas 11.4. Kljuni projekti - Objekti za rekreaciju POSLOVNA EVALUACIJA
EUR/m2 EUR 1.360 28.396.800 1.360 17.625.600 1.600 8.640.000 1.920 35.020.800 1.920 20.044.800 1.760 28.168.800 1.600 2.560.000 1.440 2.592.000 1.520 6.627.200 1.633 149.676.000
OBJEKTI ZA REKREACIJU
UKUPNI NETO PRIHOD (EUR)

UKUPNI OPERATIVNI TROKOVI PRIJE DOBITI OD OPERATIV. AKTIVNOSTI (EUR)
Od ega ukupno na plate i pripadajue trokove odlazi (EUR) Udio plata i pripadajuih trokova u ukupnom prihodu (%) DOBIT OD OPERATIVNE AKTIVNOSTI (GOP u EUR) Udio GOP u ukupnom prihodu (%) Fiksna naknada (izuzev kamata i amortizacije u EUR) BRUTO DOBIT ( PRIJE KAMATA, POREZA I AMORTIZACIJE) (EBITDA u EUR) Udio bruto dobiti u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
1. 2.225.280 1.335.168 445.056 20,0% 890.112 40% 89.011 801.101 36,0% 9.272.000
2. 2.781.600 1.668.960 556.320 20,0% 1.112.640 40% 111.264 1.001.376 36,0%
3. 3.090.667 1.854.400 618.133 20,0% 1.236.267 40% 123.627 1.112.640 36,0%
9 godina nakon ulaganja
Strana 183
11.5. Kljuni projekti - Gastro i drugi objekti POSLOVNA EVALUACIJA
GASTRO I DRUGI OBJEKTI

UKUPNI NETO PRIHOD (EUR)

UKUPNI OPERATIVNI TROKOVI PRIJE DOBITI OD OPERATIV. AKTIVNOSTI (EUR
Od ega ukupno na plate i pripadajue trokove odlazi (EUR) Udio plata i pripadajuih trokova u ukupnom prihodu (%) DOBIT OD OPERATIVNE AKTIVNOSTI (GOP u EUR) Udio GOP u ukupnom prihodu (%) Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacije u EUR) BRUTO DOBIT ( PRIJE KAMATA, POREZA I AMORTIZACIJE) (EBITDA u EUR) Udio bruto dobiti u ukupnom prihodu (%) UKUPNA ULAGANJA (EUR) Ulaganje po sobi (EUR) POVRAT NA ULAGANJE (ROI)
1. 6.470.947 4.206.115 1.294.189 20,0% 2.264.831 35% 194.128 2.070.703 32,0% 23.700.000
2. 8.088.684 5.257.644 1.617.737 20,0% 2.831.039 35% 242.661 2.588.379 32,0%
3. 8.987.426 5.841.827 1.797.485 20,0% 3.145.599 35% 269.623 2.875.976 32,0%
9 godina nakon ulaganja
11.6. Rezime procjene poslovnog potencijala Rezime ukupnog poslovanja i ulaganja za cijeli projekat Jahorina moe se vidjeti iz sljedee tabele:
REZIME PROCJENE POSLOVNOG POTENCIJALA u EUR

Smjetaj* 44.937.131 UKUPNI NETO PRIHOD (EUR) UK. OPERATIVNI TROK. prije DOBITI OD OPERAT. AKT. 27.132.612 Od ega ukupno na plate i pripadajue trokove odlazi 8.658.835 Udio plata i pripadajuih trokova u ukupnom prihodu (%) 19,3% 17.804.519 DOBIT OD OPERATIVNE AKTIVNOSTI (GOP u EUR) Udio GOP u ukupnom prihodu (%) 40% Fiksne naknade (izuzev kamata i amortizacije u EUR) 1.348.114 BRUTO DOBIT ( PRIJE KAMATA, POREZA I AMORTIZACIJE) 16.456.406 (EBITDA u EUR) Udio bruto dobiti u ukupnom prihodu (%) UKUPNI NETO PRIHOD OD NEKRETNINA (EUR) UKUPNA ULAGANJA (EUR) 36,6% Ski 18.596.000 12.087.400 3.719.200 20,0% 6.508.600 35% 919.800 5.588.800 30,1% Rekreativni Gastro&drugo 3.090.667 8.987.426 1.854.400 5.841.827 618.133 1.797.485 20,0% 20,0% 1.236.267 3.145.599 40% 35% 123.627 269.623 1.112.640 36,0% 9.272.000 2.875.976 32,0% 23.700.000 TOTAL 75.611.224 46.916.239 14.793.653 19,6% 28.694.985 38% 2.661.163 26.033.822 34,4% 149.676.000
331.607.743
206.290.000 92.345.743
Napomena: Prihodi od izdavanja nekretnina kao smjetajnih kapaciteta nisu uzeti u obzir za evaluaciju poslovnog potencijala.
Ulaganja kao i prihodi od poslovanja kada se radi o projektima smjetajnih kapaciteta najrelevantniji su i predstavljaju najvea pojedinana ulaganja u okviru ovog plana. Ukupan iznos ulaganja u smjetajne kapacitete je 206,3 miliona eura, od ega je znaajan dio predstavljen ulaganjima u nekretnine sa slobodnim i ogranienim rjeenjima pitanja vlasnitva;
Planirani prihodi od komercijalnog sektora hotelijerstva planirani su na cca. 45,0 miliona eura bez potencijalnih dodatnih prihoda od projekata nekretnina sa ogranienim vlasnitvom;
Ukupno gledano, omjer ulaganja/prihodi (bez apartmana na prodaju) pokazuje zadovoljavajue rezultate i predstavlja jedan atraktivan omjer za domaa i strana trita ulaganja (investitore)
Strana 184
ukoliko javni/dravni sektor izvri nephodna ulaganja u infrastrukturu u postojeim i novim zonama razvoja; Veina ulaganja u smjetajne kapacitete pokazuje period isplativosti od 6 do 8 godina, to je takoe zadovoljavajue za ovu vrstu ulaganja; Neto dodatna vrijednost projekta (suma ukupnih plata i dobiti od operativne aktivnosti) u stabilnoj godini iznosi priblino oko 40,0 miliona eura, bez dodatne vrijednosti iz poslovanja sa nekretninama. Ovo je veoma zadovoljavajui omjer koji omoguava ovaj projekat; Ulaganja u objekte za rekreaciju, za koje nismo izraunali pojedinane poslovne evaluacije, a na osnovu meunarodnih standarda uporeivanja sa najboljim primjerima iz brane (benchmarking), daju rezultate i u prosjeku dobit se poinje ostvarivati nakon tri do etiri godine, uz izuzetak sportskih programa po osnovu zahtjeva Olimpijskih igara; Nova radna mjesta direktno ostvarena u oblasti smjetajnih kapaciteta i u drugim sektorima iznose 3 do 3,5 hiljada zaposlenih. Sa direktnim zapoljavanjem u drugim privatnim hotelima, ski poslovnim jedinicama i u drugim subjektima koji pruaju usluge, u fazi finalizacije projekta ukupno direktno zapoljavanje e se poveati na 4,5 hiljada zaposlenih. Ako dodamo meunarodni standard od najmanje 20% novih radnih mjesta otvorenih indirektno, projekat Jahorina, ukoliko bude uraen na odgovarajui nain, za rezultat e imati ukupnu stopu zaposlenja u iznosu od cca. 5,5 hiljada ljudi, to bi predstavljalo jedan od najvanijih ekonomskih projekata u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. 11.7. Ulaganja i poslovna evaluacija ski infrastrukture 11.7.1. Pretpostavke A. ULAGANJA Predloena ulaganja u ski infrastrukturu ukljuuju vertikalni transport (opremu i njeno postavljanje), staze, opremu i objekte za pravljenje snijega, prognozu snjenih padavina, kontrolu pristupa, zatitu od lavine, nepredviene trokove i trokove projekta i planiranja. Ukupna investicija procjenjena je na iznos od 92,345,743 EUR. B. PRIHODI prosjean broj posjetilaca odreen je na osnovu poreenja sa najboljim primjerima iz ove oblasti prosjena cijena odreena je na osnovu analize najboljih primjera iz ove oblasti i svedena je na domae standarde. C. TROKOVI realizacija meunarodnih standarda trokova u ski industriji uzimajui u obzir specifinosti zemlje u pogledu odreenih trokova; predstavljena struktura trokova zasnovana je na prilagoenim meunarodnim usporednim (bechmarking) standardima za ovu vrstu poslovanja.
Strana 185
Projekcije prihoda i trokova izraene su u neto iznosima, koji ne ukljuuju porez na dodatu vrijednost. Poslovna evaluacija prikazana je za stabilnu godinu. Finansije su prikazane u eurima. Projekcije su sainjene u stalnim cijenama (bez inflacije).
SKI STAZE-JAHORINA Poslovna evaluacija

Kapacitet (broj dnevnih gostiju): Sezona (dana) 90 14000 Popunjenost kapaciteta 1.533.000 30%
Broj posjetilaca godinje: Cijena karte: prosjeno 12 EUR Prihodi od ski liftova: Ostali prihodi: UKUPNI PRIHODI: UKUPNI OPERATIVNI TROKOVI: Od ega na plate odlazi: DOBIT od operativne aktivnosti (GOP*): Fiksni trokovi: BRUTO DOBIT (EBITDA*):
18.396.000 EUR 200.000 EUR
18.596.000 EUR
12.087.400 EUR
3.719.200 EUR 6.508.600 EUR 919.800 EUR
5.588.800 EUR
40
Prosjean broj zaposlenih:

*GOP = Gross Operating Profit *EBITDA = Earnings before Interest, profit Tax, Depreciation and Amortization
Ulaganje u ski infrastrukturu treba biti finansirano na sljedei nain: 1/3 sadanjeg iznosa treba biti finansirana putem subvencija, a 2/3 putem javnog-privatnog partnerstva.
Strana 186
12. Zakljuak i rezime

Ovaj Master plan za razvoj turizma treba se smatrati osnovom za odriv razvoj i proirivanje planinskog odmaralita Jahorina. Uz potencijalne investitore, aktivne lokalne zainteresovane strane, kao i uz podrku dravne i regionalne administracije, bilo bi mogue stvoriti jedno profesionalno i dobro struktuirano planinsko odmaralite koje se prepoznaje kao vodee planinsko odmaralite u jugoistonoj Evropi. Opti uslovi (npr. imid domaina Olimpijskih igara, blizina grada i aerodroma Sarajevo, itd.) veoma su povoljni i ukoliko se predloene aktivnosti koje se odnose na modernizaciju postojeeg planinskog odmaralita i dalje proirivanje provedu na odgovarajui nain, bilo bi mogue da se ponovo zadobije zaslueni ugled prema sloganu Jahorina olimpijska planina.
HYPO Alpe-Adria Consultants d.o.o. Sarajevo (u ime Projektnog tima)
Sarajevo, septembar 2007. godine
Strana 187
13. Dodatak
13.1. Primjeri najboljih iskustava iz Austrije U sljedeem poglavlju bie prikazani najuspjeniji primjeri iz Austrije kako bi se ilustrovali neki od predloenih projekata. Park Absolut u Flachauwinkel-Kleinarl, Salzburg (Snowboard park zabave) www.absolutpark.com
Ovaj Snowboard park zabave prostire se na duini od 1,5 kilometara i sastoji se od etiri razliite zone koje mogu biti savreno spojene u jednu liniju.
Zona 1: Sekcija sa odskonim rampama (Kickerline) Dvije odskone rampe u najviem gornjem dijelu ove zone postavljene u jednoj liniji, te se postizanje poena vri zahvaljujui irokim skokovim koji su sada obogaeni stvarnim ravnim zapetim odskonim rampama. Duina ploe ove odskone rampe dostie i do 25m. tavie, sekcija sa odskonim daskama pokrivena je vjetakim snijegom kako bi se garantovali dobri skokovi. Zona 2: Railcombo Ova zona ukljuuje rainbow rail, kutiju u obliku slova A, udobnu odskonu rampu za vonju po povrinama koje nisu od snijega (Jib Kicker), ravnu preku, preku sa rukohvatom i 2x4 metra prepletenu preku (Kinked Rail). Zona 3: Vertikalna struktura u obliku slova U napravljena od snijega (Half pipe) Ova struktura ima zidove od 4 metra, duine je 100 metara i okrenuta je prema jugu.
Strana 188
Zona 4: Sekcija podloga od drugih materijala razliitih od snijega (Jib line) U ovoj zadnjoj zoni postoje manje prepreke koje savreno odgovaraju vonji po povrinama koje nisu od snijega, kao i vjebanju tu se nalazi prostor za zabavu sa integrisanom isprepletenom prekom i isprepletenom kutijom, potom ravna preka i visece kutije, zakrivljena preka, zakrivljena kutija i mini zid. Zemlja zabave za boarder-e u Westendorf, Tyrol (Snowboard park zabave) www.boardplay.com Zemlja zabave za boarder-e u Westendorf-u sastoji se od sljedeih elemenata: 5-metarska ploa, 3-metarska ploa, roller combo, ugao, 3-metarski skok, funbox, 3-metarska duga, 3-metarska prava ograda, roler, 15-metarska ploa, 20 25-metarska ploa i dio za mehaniko vjebanje.
Strana 189
Biciklistiki park u Leogang-u, Salzburg (Planinski biciklistiki park sa stazama za spust) www.bikepark-leogang.com
Spust 2.200 metara prirodnih staza sa mnogo izrovanih dijelova, strmih dijelova i skokova. irina staze za spust je izmeu 1 i 2,5 metara. Visinska razlika je 458 metara sa prosjenim nagibom od 20,7 %. Vonja slobodnim stilom 2,5 kilometara ljunkovitih puteva sa brojnim eskalacijama i opadanjima, strmim skretanjima, mogulama, ploama i tunelima. Visinska razlika je 458 metara sa prosjenim nagibom od 17,9 %. 4-krianja 400-metarska takmiarska staza (na zavretku dijela za vonju slobodnim stilom) za 2 4 biciklista sa stalnom startnom mreom. Visinska razlika je 45 metara sa prosjenim nagibom od 12,4 %. Par 300 metara staze namjenjene takmienju dvojice biciklista. Mjerenje vremena je besplatno. Visinska razlika je 45 metara sa prosjenim nagibom od 14,7 %. Biciklistika staza za vjebanje sa upustvima Idealno za poetnike i djecu 170 metara duga maruta sa malim preprekama. Prljavi skokovi 3 staze sa 5 dublera za poetnike, strunjake i profesionalce. Ukupna veliina oko 220 m za skokove do 2 metra iznad povrine zemlje. North Shore Avanturistiki park sa 2 pada, 4 North Shore pravca, 1 velikim padom (visokim 4 metra), 1 odskokom (visokim 2 metra), rainbow ruler-om, gredom za balansiranje, itd. Singl staza 2,5 km staze za spust sa visinskom razlikom od 458 metara idealno za poetnike. Osim Biciklistikog parka, takoe postoji i Servis centar sa mogunou iznajmljivanja bicikala, prodavnicom, garaom za bicikle i mogunostima pranja za bicikliste.
Strana 190
Cijene 1 uspon iarom sa biciklom Jednodnevna karta Dvodnevna karta Trodnevna karta Sezonska karta (odrasli) Sezonska karta (tinejderi) Sezonska karta (djeca) 11,20 28,00 55,00 79,00 183,50 146,80 91,80
Hexen-Wasser u Hochsll, Tyrol (Tematska staza za planinarenje i pjeaenje) www.hexenwasser.at
Ova tematska staza za planinarenje i pjeaenje poziva sve da uivaju u ljepoti, eleganciji, ivahnosti i snazi planinske vode. Ona je pogodna za sve one koji vole da uivaju u prirodi svim svojim ulima i koji vole da se opuste. Njemaki naziv Hexen-Wasser znai arobna voda.
Osim Hexenwasser, takoe se nalazi i Hexen-Bach (arobni potok), Hexen-Wald (arobna uma) i Barfuweg (Staza po kojoj se hoda bosih nogu). Vano je napomenuti da se sve te atrakcije nalaze na planini, te je stoga neophodno korienje iare.
Cijene (za sve atrakcije ukljuujui i prevoz iarom): Odrasli Djeca (izmeu 6 i 16) 12,00 6,00
Strana 191
Snjeni park za djecu u Serfaus, Tyrol (Ski park za poetnike za djecu) www.serfaus-fiss-ladis.at
Na ukupnoj povrini od oko 20.000 m Snjenog parka za djecu u Serfaus-u nalazi se istinski raj za djecu.
1. Park za vonju gumenim amcem 2. Mini staza za vjebanje sa upustvima namjenjena za ski skutere 3. Prevoz (bebi lift) 4. Gumeni zamak na naduvavanje
11 9 3 1 2 4 7 13 10 5 8 12 6
5. Dugo djeije klizalite 6. Snjena maka 7. Prevoz (bebi lift) 8. Kula za igru 9.Malo djeije selo 10. Iglo 11. Stolice za roditelje 12 .Cirkuski ator za programe poslije skijanja 13 Zimska tobogan staza
Osim ovog Snjenog parka za djecu, turistiki region Serfaus-Fiss-Ladis ima i sljedee atrakcije za djecu: Murmli staza (staza za avanturistiko skijanje sa 7 razliitih stanica) Murmli park (drugi Ski park za poetnike u skijanju za djecu manji od Snjenog parka za djecu) Bertas djeija zemlja (trei Ski park za poetnike u skijanju za djecu ak vei i od Snjenog parka za djecu) Iglo selo (4 igloa povezana tunelima sa razliitim osvjetljenjem i zvukovima)
Strana 192
Alpski coaster u Wurbauerkogel, Gornja Austrija (Tobogan staza) www.wurbauerkogel.at
Apsolutni vrhunac avanture planine Wurbauerkogel u Gornjoj Austriji je alpski coaster otporan na vremenske uslove. To je luda vonja na saonicama za dvije osobe na duini od 760 metara.
Optimalna sigurnost garantovana je sigurnosnim pojasom, visokom tehnologijom i video kontrolom. Alpski coaster vodi vas uz planinu gdje se prilikom vonje okreete, naglo padate, skaete i prolazite kroz start pozicije sa preprekama. Ponekad je staza 5 metara iznad zemlje. Visinska razlika je 63 metra sa nagibom od max 24 %.
Cijene (uz brdo i niz brdo za jednu vonju) Odrasli Djeca (do 15) Odrasli (5 vonji) Odrasli (10 vonji) 4,50 2,90 20,60 40,00
Teren za visoke konope u Pruggern, Styria www.bac.at
Teren za visoke konope predstavlja grupu elemenata koji su postavljeni na stubove na visini od 10 do 12 metara. Ne samo da je to fiziki, ve je to i psiholoki izazov. Teren za visoke konope u Pruggern-u najvei je u Austriji sa povrinom od oko 5.000 m.
Zbog visine i radi sigurnosnih mjera pristup na terene sa visokim konopima dozvoljen je samo organizovanim turama koje prati kvalifikovani vodi Cijene
Strana 193
Poludnevni program (3 do 4 sata) Cijelodnevni program (6 do 7 sati)
52,00 73,00
Zimska staza za sputanje gumenim amcima u Faistenau, Salzburg www.snowtubing.co.at
Sputanje stazom niz planinu u gumenim amcima. U Faistenau postoji pet pripremljenih staza za sputanje gumenim amcima u duini od 170 metara. Vozai idu ski liftom do vrha planine, a potom uzimaju jedan od 75 gumenih amaca kako bi se na brz nain spustili. Najnovija inovacija je vrteka sa gumenim amcima za malu djecu.
Cijene 1 sat (odrasli) 1 sat (djeca od 6 do 14) 2 sata (odrasli) 2 sata (djeca od 6 do 14) 8,00 6,50 11,00 9,50
1 vonja za jednu osobu (odrasli) 1,20 1 vonja za jednu osobu (djeca) Pola dana 3 sata (odrasli) Pola dana 3 sata (djeca) 1,00 13,00 11,00
Staza za motore sa etiri toka u Bad St. Leonhard, Carinthia www.erlebnisweltmoselebauer.at 825 metara duga kruna maruta za one koji uivaju u brzini na motorima na etiri toka. Kruna maruta ukljuuje staze sa strmim skretanjima, mostovima i mogulama. Minimalni uzrast za vonju motora sa etiri toka je 16 godina. U Austriji je neophodno da instruktor vonje motora sa etiri toka bude prisutan cijelo vrijeme.
Strana 194
Jedina stvar koju vozai trebaju ponijeti sa sobom su odgovarajue cipele kaciga i rukavice su obezbijeeni. Kruna maruta se koristi tokom ljetnjeg perioda a i tokom zime. Cijene (ukljuujui instruktora, gorivo, kacigu i rukavice) Pola sata Maruta za djecu (10 minuta) 45,00 5,00
Grupe do 14 motora etvorotokaa (1 sat) 480,00
Staza u kronjama drvea u Kopfing, Gornja Austrija www.baumkronenweg.at
Ova Staza u kronjama drvea u Kopfing-u sastoji se od 17 kula, svaka od njih je visine izmeu 3 i 22 metra iznad zemlje. Zbog konstrukcije staze ponekad se osjeate kao da ste vie od 50 metara iznad povrine zemlje. Kule su povezane stabilnim dovoljno irokim drvenim mostovima i viseim mostovima. Osim toga, postoji 26 odmorita gdje se znanje prenosi na jedan razigran nain. Jo jedna atrakcija ove staze u kronjama drvea su dvije kue na drveu, od kojih svaka ima smjetajni kapacitet za noenje za do 16 osoba.
Cijene (Staza u kronjama drvea) Odrasli Djeca (izmeu 6 i 15) Starije osobe (preko 65) Djeca (ispod 6) Sezonska karta 6,00 3,50 5,50 besplatno 15,00
Cijene (Smjetaj u kuama na drveu po danu) Za odrasle pojedinano (polupansion) Za odrasle pojedinano (samo doruak) Za svako dijete pojedinano (polupansion) Za svako dijete pojedinano (samo doruak) 40,00 31,00 35,00 24,00
Strana 195
Sputenje gumenim amcem u ljetnjem periodu u Hoch-Imst, Tyrol www.alpine-center.at
90 metara SunKid ljetnja staza za spuanje gumenim amcem savreno odgovara posjetiocima svih starosnih dobi. Polazi se sa lagane startne rampe, staza se sputa niz nagib od 15 % prije nego se naie na prvi od nekoliko uzbudljivih uglova samo nekih 20 metara niz brdo. Maruta staze se nastavlja laganim zaokretom u suprotnom pravcu za im slijedi ravni dio u duini od nekih 20 metara koji se kree ravno naprijed i niz liniju pada. Na kraju se nalazi spektakularan nagnuti ugao od 90 koji kontrolisano smanjuje brzinu. Kako bi se gosti spasili zamorne etnje nazad do vrha objekta, instaliran je 80 metara dug lift udesni ilim. Ovaj udesni ilim takoe se koristi u zimskom periodu, a koristi ga ski kola sa tog podruja.
Veliki kompleks za sputanje niz sajle (flying fox) u Hollenbach, Donja Austrija www.best-trip.at
Koristei 370 metara dugu sajlu za sputanje, najduu u Austriji, korisnici se sputaju niz planinu i imaju osjeaj da lete iznad dolina, potoka i jezeraca. Visinska razlika iznosi 36 metara i vrijeme vonje je otprilike 55 sekundi. Cijena za dvije vonje niz brdo je 10,00 .
etnja po oblacima na planini Dachstein, Styria www.dachstein.at Jedna od najspektakularnijih vidikovac platformi u Austriji. Nalazi se 2.700 metara iznad nivoa mora na vrhu 250 metara visoke prednje strane stijene. Svojim posjetiocima omoguava nezaboravne poglede, a ulaz je besplatan ukoliko je posjetilac kupio kartu za iaru. Graevina je otporna na brzinu vjetra do 210 kilometara na sat i na snjeni nanos od 8 metara.
Strana 196
13.2. lanak iz ISR-a (International ropeway revue12)
Planiranje zatite okoline za podruja skijalita

Andreas Berchtold, lan tima za planiranje i pruanje konsalting usluga austrijanskog GEOS-a, objanjava kako integrisati faktore zatite okoline u proces planiranja jednog ski podruja U okviru projekata razvoja i poboljanja ski podruja, irom svijeta sada postoji sve vee usredsreenje na aspekte okoline. U mnogim sluajevima neuspjeh u pogledu identifikovanja i rjeavanja problema okoline prouzrokovao je velika odlaganja u realizaciji ili je vodio direktnom odbijanju planova koji su dostavljeni. Obraajui odgovarajuu panju na faktore zatite okoline u ranoj fazi, mogue je znatno ubrzati ukupan proces planiranja, u zavisnosti od propisa koji se primjenjuju u relevantnoj zemlji. Tehnika dijaloga Na koji nain planiranje zatite okoline moe na najbolji nain biti integrisano u proces planiranja i donoenja odluka? Vano je imati na umu da aspekti zatite okoline moraju biti ukljueni od samog poetka. Djelotvoran nain da se ovo uradi jeste da se primjeni tehnika dijaloga, s jedne strane vodei rauna o tehnikim i ekonomskim aspektima projekta, a sa druge o zahtjevima zatite okoline. U dijalogu morate formulisati svoj stav, dati vaem partneru u dijalogu priliku da odgovori na isti, a potom, u svjetlu onoga to je reeno, ponovo razmisliti o vaoj poziciji. Rezultat je jedna vrsta dijalektike planiranja koja dozvoljava da se projekat kree korak po korak naprijed sve dok ne bude spreman za podnoenje i realizaciju. PLANIRANJE OKOLINA
PRIJEDLOG PROJEKTA
PRELIMINARNI EIA/SEA
IZMJENA PROJEKTA
E/A
PLANIRANJE PROJEKTA
MJERE UBLAAVANJA
ODOBRENJE
------------------------------------------------REALIZACIJA
GEOS
U relanosti jednog ski podruja ovo znai da svaki korak u planiranju mora biti slijeen korakom procjene zatite okoline i obrnuto. Rezultat je uestao proces u kome se master plan ski podruja stalno prilagoava, a plan zatite okoline se mjenja kao odgovor na svako prilagoavanje. Kako se ovo radi Sljedei primjer slui za ilustraciju jednog tipinog procesa planiranja na osnovu ove metode. Strana zaduena za razvoj najprije iznosi svoj prijedlog. Zatim slijedi inicijalna procjena moguih problema zatite okoline. Oni aspekti zatite okoline koji e biti vani za dalji proces planiranja razrauju se u detalje (npr. u obliku jedne analize uticaja). Na osnovu rezultata inicijalne procjene zatite okoline, projekat se dalje razvija i po potrebi mijenja. Izmjenjen prijedlog potom se podvrgava jednoj detaljnoj procjeni uticaja na okolinu. Svaki aspekat okoline koji je izloen riziku od negativnih uticaja paljivo se prouava, a potom se izrauju mjere kako bi se isti ublaili. Ove mjere zatite okoline zatim bivaju uvrtene u daljii proces planiranja, i na osnovu toga rade se konani planovi. Kada su potrebe zatite okoline na taj nain uvrtene u konanu verziju koja se predaje, i kada su zakoni i propisi relevantne zemlje na duan nain ispotovani, nita vie ne bi trebalo stajati na putu zvaninog odobrenja projekta. Izvoai radova potom se mogu brzo ukljuiti i zapoeti sa provoenjem projekta odrivog razvoja ski podruja.
12
Revija meunarodnih iara
Strana 197
OKOLINA Procjena uticaja na okolinu Geologija Nagib staze Opasnost od obruavanja stijena Razliita klizita Opasnost od lavine Izvori, podzemne vode Krake vode Rukovoenje nadzemnim vodama Otpadne vode i deponije Flora Fauna Ekspolatacija zemljita Predjeli / pejzai Kulturno nasljee Trite radne snage Sociokulturoloki aspekti Saobraaj Izgradnja nekretnina Regionalna privreda Sadraj procjene uticaja na okoli Procjena uticaja na okolinu ukljuuje mnogobrojne faktore u zavisnosti od pojedinane situacije na podruju koje se treba razviti. Prirodno, najprije se uzima u obzir podesnost terena za sportove na snijegu. Ovo ukljuuje takve potencjalne opasnosti kao to su opasnost od odronjavanja stijena, razliita klizita i lavine, te se moraju predloiti odgovarajue mjere za onu opasnost za koju se utvrdi da postoji. U polu-sunim regionima posebno, prvi prioritet mora se dati zatiti izvora za snadbjevanje pitkom vodom i u svrhe navodnjavanja. Ove potrebe kombinuju se sa razmatranjem opcija pravljenja snijega i otjecanja voda sa ski staza pod zajednikim naslovom upravljanja povrinskim vodama. Za budue potrebe javne kanalizacije odreenog ski podruja, uljuujui snadbjevanje elektrinom energijom, te deponije i otpadne vode, moraju se pronai rijeenja uzimajui u obzir postojeu infrastrukturu. U ovom smislu, projekat razvoja ski podruja u stvari moe sluiti kao katalizator rijeavanja postojeih problema. Uticaji na biodiverzitet (floru i faunu) predstavljaju drugu oblast o kojoj se mora voditi rauna, kao to su to uticaji na pejza, pitanja eksploatacije zemljita i kulturnog nasljea. Na kraju, procjena uticaja na okolinu mora voditi rauna o onim aspektima lokalnog i regionalnog razvoja na koje e uticati projekat razvoja ski podruja, ukljuujui pitanja kao to su uticaji na trite radne snage, obim saobraaja, izgradnju nekretnina i regionalnu privredu i kulturu. Uprkos velikom broju pojedinanih faktora koji su ukljueni, jednako je vano ne zanemariti ni iru sliku. Voda iz malih jezera koja se koristi za pravljenje vjetakog snijega, na primjer, moe se koristiti u svrhe navodnjavanja ili za potrebe lokalnih hotela kao voda koja nije za pie. Na slian nain, mjere poumljavanja i ponovnog zasijavanja travnatih povrina mogu se kombinovati sa reorganizacijom eksploatacije poljoprivrednog zemljita kako bi se poboljala situacija sa oticanjem voda i klizitem na ski stazama. Znaajna sinergija moe se mobilizovati i iskoristiti kombinovanjem domaih strunjaka i znanja i tehnikih vjetina sa znanjem i iskustvom stranih strunjaka koji se dovedu na projekat. Duna panja u pogledu identifikovanja i integracije ovih domaih znanja i tehnikih vjetina naroito je bitna u zemljama koje nisu dio svijeta zapadne kulture. Jedna takva procjena osigurae da poetni dijalog koji ukljuuje tehnike i komercijalne aspekte, te aspekte zatite okoline moe voditi jednom u potpunosti integrisanom procesu planiranja koji predstavlja jednu zaokruenu cjelinu sastavljnu od dijelova i koji, u idealnom sluaju, zadovoljava potrebe i elje svih ukljuenih strana. ANDREAS BERCHTOLD WWW.GEOS.AT
Hidrologija
Biodiverzitet
Lokalni / regionalni razvoj
Strana 198
FAKTORI UTICAJA odmaralite zahtjevi za radnom snagom
zimske aktivnosti sistem za pravljenje vjetakog snijega snadbjevanje el. energijom
ljetnje aktivnosti vodeni park na otovrenom
opte povean broj ljetnikovaca xx xx x x o x x x o o x xx x xx x x x x o o x poveanje obima turizma xx xx xx x o x x x o o x xx x x x x x x o o x
otpadne vode
DOBRA ZATITE
zatvoreni vodeni park
potranja za vodom
ski liftovi, stanice
hoteli, apartmani
restoran na vrhu
parking prostori
tvrdi otpad
ovjek lokalni razvoj regionalni razvoj trite radne sange zdravlje sigurnost (od opasnosti) kulturno nasljee biodiverzitet flora fauna lov vodeni eko sistemi ume predjeli / pejzai prirodni predjeli kulturni predjeli tlo, iskoriavanje zemljita tlo, erozija poljoprivreda Voda voda za pie, izvori povrinske vode iskoriavanje voda (poljoprivreda) klima, vazduh lokalna klima Buka zagaenost vazduha
x xx xx x x x x x x o o xx xx
xx xx x x x x xx x x x o xx x
o o x x o x x x o o o xx x
x o o x o o o o o x o x o
x x x x o o o o o x x o x o
x x x xx o o x o o o o x o
xx xx xx x o o o o o o o o o
x x x x x x o x x x o o x x x x
o o o x x xx x x x x o xx x
x x x x o x xx x o o o x xx
o o o o x x x x o x o xx x
o o o o x x xx o o o o x o
x x xx x o x x o o x o x x
xx x xx x o x x x x x o xx xx
x x x o o x x x x x o o x x
x x x o x o xx x x o o x x
vodene
x x o o o xx x x o o o x xx
x x o x x x o x x o o x x
x x xx x x
x xx o xx x
x x o x x
o x xx xx xx
x o x x x x
o o o o o
o x o o o
x x o x o
xx xx x xx x
x o x o x
x x xx xx xx
x o o o o
x o xx x xx
x xx xx xx xx
x x x x x
x x x o o
o o o o o
x x o o o
x x x
x o o
o o o
o o o
o o o
o o x
o o o
o x o
o o o
o o o
x x o
o o o
o o x
x x o
o o o
o o o
o o o
o x x x x
o: neutralan ili pozitivan uticaj x: mali negativan uticaj xx: veliki negativan uticaj
saobraaj
ski staze
pogledi
alpske
ulice

Master Plan Jahorina - Srpski

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Master Plan Jahorina - Srpski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strategisches Entwicklungskonzept Hotel Jahorina und kreatives Entwicklungsleitbild fr die Destination Jahorina Berichtsentwurf (Stand 21.

TURISTIKI MASTER PLAN ZA JAHORINU BOSNA I HERCEGOVINA

Turistiki Master plan za Jahorinu

Analiza aktuelnog stanja na Jahorini............................................................... 7

Trendovi u turizmu .......................................................................................... 32

Plan konkurentnosti ........................................................................................ 48

Prijedlog kljunih projekata............................................................................ 56

Marketinke Strategije .................................................................................. 128

Turistiki Master plan za Jahorinu

10. Investicija i Plan izvoenja ........................................................................... 141

11. Preliminarne kalkulacije za glavne investicije ............................................ 154

12. Zakljuak i rezime ........................................................................................... 186 13. Dodatak .......................................................................................................... 187

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

Pitanja zatite ivotne sredine Prostorno ureenje i planiranje

Turistiki Master plan za Jahorinu

2. Analiza aktuelnog stanja na Jahorini

Turistiki Master plan za Jahorinu

1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

1231,5 817,9 937,3 1067,0 739,4 805,9 1027,5

Turistiki Master plan za Jahorinu

Lokacija u Republici Srpskoj

Opte Informacije Enitet Povrina Republika Srpska 729 km

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

Duina (km) 1,45 2,60 1,55 0,95 0,95 0,55

Kapacitet (osoba na sat) 1200 2400 1200 900 900 600

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

2.8. Kljune institucije za destinaciju Jahorina

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

Turistiki Master plan za Jahorinu

Ukupan broj kreveta u Kolainu (2004. godine): 458 d) Dolasci i noenja

Dnevna karta: Sedmina karta: i) Koeficijenti

Turistiki Master plan za Jahorinu

Hotelska ponuda - "Bianca Resort&Spa"

Turistiki Master plan za Jahorinu

3.2. Bjelolasica (Hrvatska)

Ukupan broj kreveta: 699 d) Dolasci i noenja

Turistiki Master plan za Jahorinu

Dnevna karta: Poludnevna karta: Sedmina karta: k) Koeficijenti

Turistiki Master plan za Jahorinu

3.3. Kranjska Gora (Slovenija)

Turistiki Master plan za Jahorinu

Cijena ski karata

Hotelska ponuda Hotel Kompas

Turistiki Master plan za Jahorinu

3.4. Kopaonik (Srbija)

Broj kreveta (31. augusta 2005.): 4.799 d) Dolasci i noenja

Turistiki Master plan za Jahorinu

Cijena ski karata 17 EUR 9 EUR (9:00-13:00h) 13 EUR (12:30-16:30h) 92 EUR

Dnevna karta: Poludnevna karta: Sedmina karta: i) Koeficijenti

Hotelska ponuda - Hotel Grand

Turistiki Master plan za Jahorinu

3.5. Bjelanica (Bosna i Hercegovina)

Ukupan broj kreveta: 1.239 d) Dolasci i noenja

Turistiki Master plan za Jahorinu

Cijene ski karata 13,33 EUR 11,80 EUR 71,80 EUR

Dnevna karta: Poludnevna karta: Sedmina karta: i) Koeficijenti

Turistiki Master plan za Jahorinu

3.6. Bansko (Bugarska)