NakladaSlap KatalogKnjiga2010

katalog
SADRAJ Medicina Stomatologija Veterina Psihologija Djeja psihologija Klinika psihologija/psihijatrija Psihoterapija i savjetovanje Metodologija Biografije Povijest Etnologija/Antropologija Znanost o jeziku/Knjievnost Zanimljiva psihologija Kazalo autora Kazalo naslova Cjenik knjiga
2010
2 12 17 19 44 57 62 77 80 82 86 87 90 92 95 98
medicina
Johannes Sobotta
ATLAS ANATOMIJE OVJEKA I. + II. SVEZAK + TABLICE

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana Marui
Ukupna makroskopska anatomija
U dva sveska detaljno i dosad nedosegnutom kvalitetom slika prikazuje se ukupna makroskopska anatomija na skoro 2000 slika. Novo izdanje sadri vie od 200 novih slika.
Lako savladavanje gradiva
Atlas je sloen po podrujima kao izvrsna priprema za savladavanje gradiva i testiranje. Jednostavne uvodne slike i pregledni prikazi olakavaju razumijevanje sloenih slika i meuodnosa.
Od poetka uenje za kliniku
Kako biste anatomsko znanje mogli prenijeti i primijeniti u klinici, Sobottin atlas sadri jo vie klinikih slika: primjerice, rendgenske, MRT i CT slike, endoskopske slike, intraoperativne slike organa u boji, slike pacijenata s najeim kljenutima itd.
2. izdanje
Format: 23 31 cm Uvez: tvrdi Opseg: I. sv. 432, II. sv. 400 str. Tablice: 76 str. Cijena: 1200,00 kn
www.nakladaslap.com
e-mail:nslap@nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Savr ena orije ntaci ja - n ovi s ustav navi gacij e
KOMPAKTAN SVEZAK S TABLICAMA MIIA, ZGLOBOVA I IVACA UZ SVEZAK 1.
IGROM KROZ ANATOMIJU
Johannes Sobotta, ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana Marui
Sobottine karte za uenje nude Vam mogunost da se kroz igru pripremite za ispite i testove iz podruja anatomije, histologije i embriologije. Zahvaljujui primjerenom formatu i didaktikoj doraenosti, prikladne su za uenje u svakoj prigodi. Karte za uenje podijeljene su u 5 setova, a slike potjeu iz Sobottinih atlasa anatomije i histologije.
IGROM KROZ ANATOMIJU 1: KOSTI, SVEZE, ZGLOBOVI
Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 143 kartice za uenje Cijena: 130,00 kn
IGROM KROZ ANATOMIJU 3: SREDINJI IVANI SUSTAV, KRVNE ILE I TOPOGRAFSKE REGIJE
Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 127 kartica za uenje Cijena: 120,00 kn
IGROM KROZ ANATOMIJU 4: HISTOLOGIJA
Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 146 kartica za uenje Cijena: 120,00 kn
IGROM KROZ ANATOMIJU 2: MIII
Format: 10 14,5 cm Uvez: zatitna kutija Opseg: 153 kartice za uenje Cijena: 130,00 kn
IGROM KROZ ANATOMIJU 5: EMBRIOLOGIJA

Format: 10 14,5 cm / zatitna kutija / 48 kartica za uenje Cijena: 80,00 kn
5
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
ANATOMIJA OVJEKA FOTOGRAFSKI ATLAS SUSTAVNE I TOPOGRAFSKE ANATOMIJE
J. W. Rohen, C. Yokochi i E. Lutjen-Drecoll ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ana Marui
Uenje o ljudskom tijelu nezamislivo je bez uvida u izvorni anatomski preparat. Fotografski atlas sustavne i topografske anatomije Rohena, Yokochija i Ltjen-Drecolla omoguuje studentima pogled na ljudsko tijelo i kad nisu uz anatomski preparat. Tako je ovaj atlas izvrsna dopuna klasinim atlasima s crteima - oni slue za uenje detalja grae i anatomskih odnosa, a fotografski atlas omoguuje sintezu toga znanja na izvornome preparatu.
2. izdanje 4
Format: 22 30 cm Uvez: tvrdi Opseg: XII + 500 str. Cijena: 550,00 kn
Johannes Sobotta; U. Welsch (ur.), ur. hrv. izd. Ester Pernjak Pugel i Damir Sapunar
HISTOLOKI ATLAS CITOLOGIJA, HISTOLOGIJA, MIKROSKOPSKA ANATOMIJA

Temeljne spoznaje citologije, histologije i mikroskopske anatomije kljune su u medicini u razumijevanju normalne funkcije organa i promjena tijekom bolesti. Sobottin Histoloki atlas idealan je pratilac u nastavi histologije za studente medicine i stomatologije. Vie od 500 detaljnih snimaka visoke kvalitete pridonose znanju iz podruja citologije, histologije i mikroskopske anatomije.Sadraj snimaka precizno je objanjen kratkim, razumljivim i provjerenim tekstovima. Poseban naglasak stavljen je na zorno prikazivanje. Izbor snimaka nainjen je u skladu s praktinim potrebama medicinskog obrazovanja.
Format: 20 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 260 str. Cijena: 280,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Jeffrey J. Schaider, Stephen R. Hayden, Richard E. Wolfe, Roger M. Barkin, Peter Rosen
ROSEN BARKINOVA 5MINUTNA DIJAGNOSTIKA ZA HITNA STANJA

ur. hrv. izd. doc. dr. sc. Mladen Peri
NOVO
Referentni prirunik za hitne slube temeljito je preraen i objavljen u treem izdanju. Vodei autoriteti pruaju praktine informacije za vie od 600 klinikih problema na preglednom, dvostraninom formatu koji je savren za brzu konzultaciju. Svaki od navedenih poremeaja ukljuuje kliniku sliku, pretrage, dijagnozu, lijeenje i MKB-10 ifru bolesti. Ikone omoguavaju brzo pronalaenje potrebnih informacija. Ovo izdanje sadri najnovije informacije o temama kao to su recentne infektivne bolesti, novi protokoli i nove metode lijeenja.
Format: 23,5 31,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 1336 str. Cijena: 560,00
Berthold Block
ULTRAZVUNI ATLAS TRBUNE ANATOMIJE

Preveo Dinko Nizi, dr. med.
Ultrazvunim se pregledom prikazuje niz presjeka. Osnovu u tumaenju nalaza ini prikaz pojedinoga presjeka. Na prvi se pogled lako zbuniti razliitim izgledom ultrazvunoga presjeka istoga podruja u razliitih bolesnika. Tomu je vie razloga, ukljuujui razlike u gustoi, tjelesnoj masti, razliitosti s obzirom na dob, zaklanjanje plinom i lane nalaze. U veini sluajeva uoljiva odstupanja nemaju uporite u stvarnim anatomskim razlikama. Strogo se pridravajui sustavno uvjebanoga pregleda moe se kod svakog bolesnika dobiti niz presjeka vrlo velike slinosti. ak i ako se prikazi meusobno razlikuju, anatomski e odnosi na njima ostati isti. Premda je objavljeno nekoliko izvanrednih atlasa raunalne (kompjutorske) tomografije (CT) i oslikavanja magnetnom rezonancijom (MR), zanimljivo je da nitko (koliko je sastavljau poznato) nije uloio truda i napravio slian atlas ultrazvune anatomije trbuha. Ovom se knjigom eli popuniti ta praznina. Sastavlja se posebice nada da e poetniku posluiti kao iscrpan vodi kroz isprva zbunjujui svijet ultrazvune grae tijela.
NOVO
Format: 17 24 cm Uvez: meki, ivani, s klapnama Opseg: 296 str. Cijena: 280,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Danijel Buljan, Mirna itum, Marija Buljan, Maja Vurnek ivkovi
PSIHODERMATOLOGIJA
Psihodermatologija je znanstvena disciplina koja je kliniki i istraivaki usmjerena na bioloke, psiholoko-psihijatrijske i socijalne imbenike u dermatolokim poremeajima. Ova je knjiga zamiljena da pomogne u prepoznavanju i razumijevanju razliitih uzronih imbenika koji mogu biti u podlozi manifestne kone bolesti. Osim strunjacima koji rade na podruju konih bolesti (dermatolozi, medicinske sestre na dermatovenerolokim odjelima), knjiga je namijenjena i irokom rasponu strunjaka koji se bave lijeenjem dermatolokih i psihijatrijskih bolesnika, kao to su psiholozi i psihijatri te lijenici ope i obiteljske medicine. Detaljno je prikazan utjecaj biolokih, psiholokih i socijalnih imbenika (bio-psihosocijalni pristup) u dermatologiji. Strunjacima koji se bave zdravstvenim i opim ivotnim problemima ljudi s konim bolestima ponuen je novi okvir za razmatranje razliitih uzronih imbenika, dijagnostiku utemeljenu na suvremenim kriterijima MKB-10 i DSM-IV te istovremeno lijeenje standardnom dermatolokom terapijom, suvremenom psihofarmakoterapijom i psihoterapijom.
Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 164 str. Cijena: 240,00 kn
6
Gernot Rassner
DERMATOLOGIJA UDBENIK I ATLAS

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Mirna itum
Glavna nakana ove knjige jest posredovati izmeu dermatolokog znanja i lijenikog razmiljanja. Kombinacija udbenika i atlasa pretvara dermatologiju zorno u rijei i slike. Pri opisima bolesti pozornost je bila usmjerena na opis temeljnih znanja i bolesti, to je potrebno svakom studentu, ali su opisane i neke rjee bolesti. Ova knjiga opisuje diferencijalno-dijagnostike postupke te je, integrirajui makroskopski s mikroskopskim izgledom i molekularnim mehanizmima, idealan prirunik za dermatologe i lijenike ope prakse.
Format: 20,5 27,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: XII + 481 str. Cijena: 480,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Mirna itum, Lenka Oremovi (ur.)
TRIHOLOGIJA
Vjerojatno ni jedan medicinski problem nije praen tolikim inovacijama i ponudama u podruju nadrilijenitva kao to je problem ispadanja kose. Dokaz neuinkovitosti, naime, nije mjerljiv snagom nade koja se moe kupiti! Stoga je svako novo znanstveno dostignue u podruju trihologije iznimno vano. Nadamo se da e ova publikacija, kao rezultat zalaganja kolega koji su do sada dali najvei doprinos trihologiji u Hrvatskoj i ire, pomoi sveobuhvatnom pristupu tom problemu, na zadovoljstvo naih bolesnika. Iz sadraja: Uvodna rije; Lenka Oremovi, Vlatka avka, Tanja Suec: Trihologija juer, danas, sutra; Vanja Zjai Rotkvi, Maja Radman: Hormonalna kontrola rasta dlake; Berislav Momilovi: Multielementni profil kose; Lenka Oremovi, Klaudija ebeti, Vlatka avka, Marija izmi: Oteenja kose izazvana vanjskim imbenicima; Liborija Lugovi-Mihi, Marija Buljan ,Mirna itum, Marija Buljan: Tumori podrijetla folikula dlake araneoplastine promjene na dlakama; Branka Marinovi: Vlasite i sistemske bolesti; Milo D. Pavlovi: Seboreini dermatitis vlasita; Suzana Oani Buli, Lena Kotrulja, Sanja Poduje, Vedrana Bulat: Trihologija djeje dobi s osvrtom na najee poremeaje; Lenka Oremovi, Maja Vurnek ivkovi, Klaudija ebeti: Psiholoka vanost kose; Danijel Buljan, Dalibor Karlovi, Marija Buljan, Ana Kovak, Vladimir Gapar: Trihotilomanija; Nevena Skroza Di Biagio: Dijagnostike metode u trihologiji; Igor Bartenjev, Mirjam Rogl-Butina: Primjena lasera i IPL u trihologiji (fotoepilacija); Miroslav Kinl, Dunja Grabi, Adolf Kinl: Kirurke metode transplantacije kose; Emina Kasumagi-Halilovi, Asja Prohi: Vitamini i oligoelementi u lijeenju ispadanja kose; Jelena Filipovi-Gri: Dermatokozmetika za njegu kose i vlasita; Liborija Lugovi-Mihi, Vlatka avka, Vedrana Bulat: Reakcije preosjetljivosti na pripravke za njegu vlasita.
Mira ajkovac
KOZMETOLOGIJA
2. izdanje
Sadraj knjige je podijeljen u etiri osnovna poglavlja. Prvo poglavlje sadrava povijesni razvoj kozmetike i kozmetologije te neke osnovne pojmove o kozmetologiji. U drugom poglavlju obuhvaene su anatomsko-fizioloke osnove, koje su neophodne za razumijevanje naina djelovanja kozmetikih pripravaka na kou i privjeske, na zube i desni te na osjet njuha. U treem su poglavlju obraene supstancije za izradu kozmetikih pripravaka, navedeni su zakonski propisi, a isto tako i gledite Europske zajednice o reguliranju ove materije. etvrto poglavlje je najopsenije jer opisuje kozmetike proizvode za odravanje istoe, za njegu, zatitu i uljepavanje.
Format: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 359 str. Cijena: 290,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Janko Hanevi (ur.) i suradnici
PREVENCIJA, DETEKCIJA I LIJEENJE DEKUBITUSA

Problem lijeenja kroninih rana star je otprilike koliko i ovjek, ali ipak, prije 50-ak godina s napretkom znanosti i tehnike postavljene su jasne odrednice kako, kada i to treba koristiti u njihovu lijeenju. Kako kronina rana dekubitus, ulcus crusis ili dijabetino stopalo s ulkusom nije samo lokalna promjena, razumljivo je i da u svakom sluaju bolesnik treba biti obraen timski, od strane vie specijalista. Problem je mnogo vei i iri nego to na prvi pogled izgleda. U zemljama bogatijim od nas posveena je osobita panja lijeenju kroninih rana. Postotak izljeenja vrlo je visok (kod dekubitusa do 63%!). Postoje edukacijski programi za lijenike, medicinsko osoblje i ostale djelatnike koji se susreu s kroninom ranom. tovie, trai se kontinuirana edukacija svih profila, osobito obitelji ili osoblja u domovima i ljeilitima. Postavljeni su standardi koji se moraju potovati da bi se u ustanovi, ljeilitu ili kod kue mogao i smio lijeiti dekubitus. Ne zaboravite, ako se dijagnosticira 2. stadij dekubitusa pri prvom zapaanju, to znai da nisu pravodobno poduzete preventivne mjere i da se problem ne prepoznaje. U sluaju 3. i 4. stadija dekubitusa moemo tvrditi da su mjere lijeenja bile nedostatne, a uzroci su jasni. Danas, uz poznavanje patofiziolokih injenica te uz opremu i sredstva rezultati su vie nego zadovoljavajui.
Janko Hanevi, Tonisav Antoljak i suradnici
RANA
U knjizi je obraena fiziologija, patofiziologija, komplikacije akutnih i kroninih rana, poklonjena je panja ishrani, imunolokim problemima cijeljenja rane, sudsko-medicinskom vjetaenju, te cost-benefitu u lijeenju rane.
Davorin ani, Alan Sekelj
ZAVOJI
Tehnika previjanja rane, kao jedan od tradicionalnih, najstarijih oblika medicinske i nemedicinske pomoi i tehnike postavljanja zavoja i poveza razliite namjene u zbrinjavanju ozljeda i bolesti - u svakodnevnoj su praksi brojnih (ne samo kirurkih) medicinskih disciplina; u osposobljavanju laika za pruanje prve pomoi i kune njege - ove se tehnike ubrajaju meu najvitalnije sadraje obuke. U uobliavanju tehnika zbrinjavanja ozlijeenih ili oboljelih osoba autori uvijek decidirano naglaavaju optimalne tehnike izbora, i pri tome nijansiraju i alternativne, analogne tehnike primjenljive u zadanim situacijama.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Simeon Grazio, Danijel Buljan (ur.)
KRIOBOLJA
Veina ljudi tijekom ivota iskusi barem jednu epizodu kriobolje. Osim to uzrokuje patnju i bol samom pacijentu, ima znaajne posljedice za obitelj, radnu sredinu i drutvo u cjelini. Kriobolja je jedan je od najeih uzroka traenja lijenike pomoi, drugi je po redu uzrok izostajanja s posla i povezana je s visokim direktnim i indirektnim trokovima, pa je velik zdravstveni i socijalnoekonomski problem, a utjee na kvalitetu ivota, ukljuivo i odnose unutar obitelji. Knjiga je pisana kao znanstveno-struna monografija, usmjerena kliniki i istraivaki. Iz sadraja: Uvod; Funkcionalna anatomija slabinske kraljenice; Epidemiologija, rizini imbenici i prognoza kriobolje; Promjena paradigme u pristupu kriobolji; Evaluacija pacijenata s krioboljom; Diskogena kriobolja; Nediskogena miino-kotana kriobolja; Kriobolja uzrokovana traumom, osteoporotskim frakturama i tumorima; Somatski uzroci kriobolje osim miino kotanih; Radioloko oslikavanje u kriobolji; Elektromioneurografija; Laboratorijske pretrage u kriobolji; Funkcionalna procjena pacijenta s krioboljom; Konzultativno-suradna psihijatrija i reumatoloki pacijent; Psihoneuroimunoloki aspekti kriobolje; Psihijatrijski imbenici kriobolje; Psiholoki aspekti kriobolje; Principi lijeenja pacijenata s krioboljom; Lijekovi u lijeenju kriobolje osim psihofarmaka; Psihofarmakoterapija u lijeenju kriobolje; Psihoterapija u lijeenju kriobolje; Medicinska gimnastika; Manipulacija i mobilizacija; Fizikalna terapija u lijeenju pacijenata s krioboljom; Akupunktura i akupresura; Masaa; Trakcija; Ortoze; Kirurko lijeenje hernije lumbalnog intervertebralnog diska; Rehabilitacija nakon kirurkih zahvata na lumbalnoj kraljenici; Ocjena radne sposobnosti pacijenata s krioboljom; Vjetaenje nematerijalne (neimovinske) tete; Prevencija kriobolje.
Antun Rukavina
OSTEOSINTEZE DUGIH KOSTIJU POGREKE I KOMPLIKACIJE

Knjiga je rezultat 25-godinjeg rada autora u lijeenju prijeloma kostiju operativnim metodama. Sve vane napomene u opem i specijalnom dijelu prikazane su saeto i prikladno tako da lijenik moe vrlo lako uoiti greku, ali i u danom trenutku znati izabrati i poduzeti odgovarajuu operativnu metodu najprikladniju u tretiranom sluaju. U posebnom dijelu uz brojne i vrlo kvalitetne slike i rendgenograme moe se po pojedinim dijelovima dugih cjevastih kostiju i vidjeti da je naslov - pogreke i komplikacije u potpunosti objanjen. Podruje lijeenja traume kostiju u naoj je medicinskoj literaturi relativno slabo obraeno, pa je ovakva knjiga dobrodola.
Thomas Deller, Tamas Sebesteny
ATLAS NEUROANATOMIJE
u pripremi
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Zoran Klanfar, Zvonimir Jakobovi, Dragan Kubelka, Sonja Kalauz
NOVO
RADIOLOKA TEHNOLOGIJA U PRAKSI

I. Priprema pacijenata za radioloke dijagnostike pretrage II. Modifikacije radiolokih metoda
U prvom dijelu opisano je kako pacijenta treba pripremiti za radioloki postupak i kako postupati kada su standardi postupka neprimjenjivi. Modifikacije radiolokih metoda gotovo su u potpunosti u rukama radiolokih tehnologa pa je tekst drugog dijela napisan na vioj sadrajnoj razini sukladno njihovu boljem poznavanju radioloke tehnologije, metodike i fizikalnih procesa.
Dubravka imunovi
10
OSNOVE RADNE TERAPIJE

Svaki student tijekom sudjelovanja na praktinim vjebama iz strukovnih sadraja susree pacijente/klijente s razliitim disfunkcijama. Neovisno o vrsti disfunkcije i metodologiji radnoterapijske intervencije koja se provodi, za razumijevanje struke nuno je usvojiti osnove struke. Vano je da student bazino razumije filozofiju struke, teorijske postulate, kako bi iste prilagodio u radu s pacijentom/klijentom. Student koji ne moe opaati, pohraniti i prizvati informacije, ne moe se ni prilagoditi novim problemskim situacijama na koje nailazi tijekom studiranja. Stoga je nuno i krajnje potrebno da studenti razumiju paradigmu radne terapije i djelokrug procesa rada radnog terapeuta. Proces rada radnog terapeuta neizostavno zahtijeva uvaavanje radnoterapijske procjene, radnoterapijskog programa i evaluacije krajnjeg ishoda. Autorica ovom knjigom eli potaknuti studente na diskusiju, dodatno prouavanje strune literature, s naglaskom na to veoj spoznaji o bogatstvu ljudskog sudjelovanja u aktivnostima i nainima na koje radni terapeut moe odgovoriti na njih uporabljujui ih kao sredstvo radnoterapijske prakse. Uvidom u osnove radne terapije, bez potekoa se moe definirati paradigma struke i uloga radnog terapeuta kao suvremenog strunjaka u zdravstvenom timu. Filozofija kontinuiranog poboljanja kvalitete skrbi za pacijenta/klijenta kada se pravilno slijedi, moe osigurati uvjete za izvoenje. Kvalitetna edukacija radnih terapeuta i kontinuirano uenje zasigurno e senzibilizirati drutvenu zajednicu za potraivanje radnoterapijskih usluga, s krajnjim ishodom izvrsnosti u pruanju radnoterapijskih usluga. Iz sadraja: Uvod; Radna terapija; Modeli u radnoj terapiji; Pristupi u radnoj terapiji; Radnoterapijska procjena; Postavljanje ciljeva; Radnoterapijska intervencija; Aktivnost kao terapija; Etika u intervenciji radnog terapeuta i njegova uloga u timu; Praenje i osiguranje kvalitete u radnoj terapiji.
NOVO
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
medicina
Jadranka Morovi-Vergles i suradnici
INTERNA MEDICINA ODABRANA POGLAVLJA

Iz sadraja: Bolesti srca i krvnih ila; Plune bolesti; Bolesti probavnoga sustava; Bolesti krvi i krvotvornoga sustava; Bolesti bubrega i mokranoga sustava; Poremeaji imunosnoga sustava i reumatske bolesti; Bolesti endokrinoga sustava; Poremeaji metabolizma; Najea akutna otrovanja. Anita okota, Sonja Kalauz
LIJEKOVI OBLICI I PRIMJENA

Iz sadraja: Lijek; Mjerne jedinice; Jedinice mjere u metrikom, ljekarnikom sustavu i kune mjere; Faktori za preraunavanje; Pet + tri osnovna pravila pri podjeli lijeka; Naini primjene lijeka u organizam; Preraunavanje doza lijekova; Zadaci, Odgovori. Zoran Klanfar
FILM I FOTOKEMIJSKA OBRADA U RADIOLOGIJI

Iz sadraja: Predgovor; Uvod; Povijest fotografije; Struktura filma; Fotoefekt i latentna slika; Radioloki i fotografski filmovi; Vrste filmova u radiologiji; Senzitometrijske karakteristike filma; Proizvodnja i pakiranje foto materijala; Odlaganje, uvanje i upotreba foto materijala; Tamna komora; Kemijska obrada filma; Strojna kemijska obrada radiolokog filma; Automatska mjealica fotografskih otopina; Suhi postupak obrade eksponiranog filma; Povrat srebra; Artefakti; Leksikon; Literatura
Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi
11
u pripremi
PEDIJATRIJSKI VADEMEKUM
Jack Inslay (urednik) Prvi pedijatrijski vademekum na hrvatskom jeziku. Iz sadraja: Postupci za oivljavanje; Akutni problemi u pedijatriji; Voda i elektroliti; Infektivne bolesti; otrovanja u djece; Pregled, najei simptomi i problemi kod novoroenadi; Laboratorijska dijagnostika; Medicinsko-socijalni problemi s adresarom ustanova koje mogu biti od pomoi, a posebno moemo istaknuti kompendij koji se odnosi na popis lijekova, doziranje, mogue nuspojave.
MEDICINA I PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM

Helmut Landgraf, DirkMatthias Rose, Peter E. Aust (urednici) Knjiga Medicina i putovanje zrakoplovom slui prvenstveno kao udbenik za edukaciju doktora medicine na poslijediplomskom studiju iz zrakoplovne medicine i na teajevima za ovlatenog zdravstvenog ispitivaa zrakoplovnog osoblja.
Format: 8 16 cm Uvez: meki plastini uvez Opseg: 435 str. Cijena: 280,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
stomatologija
NOVO
Mahmoud Torabinejad, Richard E. Walton
ENDODONCIJA
Naela i praksa
ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Ivica Ani
Endodoncija je grana stomatologije koja se danas vrlo brzo razvija. Zbog sloenosti i mogueg nepredvidljivog ishoda endodontskog zahvata, nekada to nije bilo tako i pomaci su bili vrlo spori. Postojala su razdoblja kada je endodontski zahvat bio osporavan i kada je prevladavalo miljenje da je zub s bolesnom pulpom bolje izvaditi. Sreom, stomatolozi su uspjeli odrati i razviti struku koja danas golemom broju pacijenata omoguuje vrlo uspjenu i cijenom prihvatljivu sanaciju zuba. Endodoncija kakvu danas znamo ima gotovo sve prednosti struke, a relativno malo mana. Zbog toga je elja endodonata da se i opi stomatolozi osposobe za endodontske zahvate, pri emu je vano udovoljiti nekim smjernicama. Uspjeh zahvata ovisi o brojnim imbenicima, od kojih na neke ne moemo, a na neke moemo i moramo utjecati. Dobro znanje i tehnika opremljenost, uz kliniko iskustvo omoguit e praktiaru da izabere najbolji put lijeenja svog pacijenta. Iz sadraja: Biologija zubne pulpe; Zatita pulpe; Endodontska mikrobiologija; Dijagnoza i planiranje lijeenja; Periodontalna i endodontska povezanost; Longitudinalne frakture zubi; Lokalna anestezija; Endodontske hitne intervencije i lijeenje; Skrb za traumatizirane zube; Endodontska radiologija; Endodontski instrumenti; Anatomija; Izolacija i pristup; ienje i oblikovanje; Priprema za restauraciju; Zatvaranje; Endodontska kirurgija; Endodontski ishodi; Izbjeljivanje zubi; Gerijatrijska endodoncija
12
Format: 21 45 cm Uvez: tvrdi Opseg: XVI + 475 str. Cijena: 750,00 kn
4. poglavlje
Bolesti pulpe
i periapeksa
53
316
ijih prodo znatn e ju dovesti lokaliziran enja ne mora dovode do jatora upaBlaga ote dok srednja i jaka medi entracije pulpi, upaljene mjena u visoke konc srednje i jako ra25 . 39 otputanja kod modifikato proteaze upale i upaprirodnih inhibitora le. Porast uje na prisutnost koliine medijatora ulartanja velike i krvnih ila (vask pulpe upu i praksa leukodica otpu snost Naela Kao poslje poveanja propu i migracije DoNcija da eNDo do ja cirkulacije ture pokazuju 52 le dolazi osti), zasto ci iz litera za pojaanu ne permeabiln ozljede. Poda o odgovoran tva za ded CGRP cita na mjest razna sreds neke tvauzronici neuropepti pulpe40 . te ubrajamo Kemijski arna propu je senzorni e ana kapil uzronike je dentina, tijekom upale u okolU kemijske sterilizaciju i ien emene i trajne ispun cirkulaciju kapilarni tlak i pove iz krvnih ila ine ciju, privr aju da se i limfnim Poveani senzibiliza u materijalima za izlaska teku ine venulama do forte ve). U poku koris de do (lako i kaviteta, enje teku ri prisutne premaze snost dovo ara, dolaz m tkikavitetne nakon preparacije bez njega i eu. Ako odvo filtraciji iz kapil zuba, te no tkivo tvrdim zubni i mali orom i tva za dentin odgovara je okruena s kamf na IgM kao sreds sterilizira e, pa tako ilama ne ata. Pulpa nitrat, fenol va uinkovitost citotoksinost vno se oboje rezilijencij kompresije, pa loku 20 . se srebrni 41 . njiho miranja eksud okruje slabe ne 19 , a njihova stanice poziti ujui imuno a tim, tvori , pokaz do pasiv oteenja dajue pulpe je Neke plazm je upitna genol. Meu lne pulpe vom koje og tlaka dovodi na mjestu jena pripa slika 4-7 ne denta u dentina ien ne huma sa venula jcima, ogranienim sterilizacij ti do upalnih prom e u sredstvima za perokporast tkivn kod upalje 4letnog kolap odjel moe dovesiritanse koji se nalaz form, vodikov polako (Slika da ak i komp zbiva se samo po ziaktivnost. kloro relativno propa tva za desen U kemijske amo i alkohol, Porast tlaka tkiva, i napreduje ta tlaka ipak ne ena srads materijale za lne pulne denta poras dentina ubraj ne, uz ve naved ge, te na oteenje ne huma ne stakod jakog kiseli uparu upalje aze i podlo , pulpa41, 42 tamno oboje sid i razne medijatora sti 1). Stoga etne prem ovom primje mastociti kao Na tkiva kavit tanje zubi. ijom. uoljivi pikalnog slika 4-6 bilizaciju, i trajnu opskrbu strangulac uje vie faktora. Otpu m praga podraljivo pogled su u iritansa peria nskih kanaktno pe na prvi privremen Bol uzrok direktno sniavanje aju bol i indire er kemijskihza ispiranje korije vi prieabol nice. Dobar primj jatori izazivi vaskularne perm sredstva te neki spoje nskih le uzrokuje oma akterijska kamentni uloci, ola ivaca. Medi tkivnog va i simpt kalijesu antib raciju) korije a i senzornih vazodilatacije arteri om i porastom i medi u znako (optu analn rnih vein tkivni edem punjenje nskih kanal la, intrak uzokuje tore senzo plazma ili poveanjem a, to rezultira , SP 21,22 nje korije ijalima za o na recep Kinini, koji stvaraju se kada Bradikinin ibilna. sutni u mater a sredstava za ispira , bilnosti venul ak djeluje izravn inske ogenima. biokompat pritis a nemoakutne upaleu kontakt s kininpulpi pomou teku vitro kanala. Vein je toksina i nije tlaka. Taj uvjetovan u nata 29 jednoj in kreini dou A dokazani su anatomski eralne cirkulacije medikame osti . U ivaca. oreakkolat tkivni tlak, i neurokinin visoke djelotvorn aanja imun ; to je ra na ja periapismanjenje Poveani afije a35 do oslob pulpe pulpa reagi rea pulpe i dinog razvo kromatogr inin je doveo pulpe goved(PGE 2)30 . Bolesti osobitosti, da pulpe gunost irenj do nekroze i poslje zubne mske ti dina E 2 studiji, badik (iCGRP) iz a na anato vezivna tkiva. Ozlje a upale prouje P-a mogu doves sa. prostaglan Bez obzir A 2 uzrok . Razin tivnog CGR djelovanjem i sva druga tkiva. m stanica. dendribrane a, fosfolipaza ano kalnog proce oteenja iritanse kao m i odumiranje e ne su brojne enja stanic iz stanine mem rabilo poja ju teine ne la.) dica ote aaju se esti pulp j pulpi prisut plitke prepa, ili u histozultira upalo je intenzitetu i stupn Kao poslje e arahidonske kiseli leukotrieni oslob rimennoj zubno tenjem dr. M. Jontel cija Bol karijesa ili a pulpi acija izme U upalje i oekspe KlasifiKa porcionaln e poput poetnog vih promjena u boksani slika 4-8 e (strelice). (S dopu postoji korel oslobaanj oma, dijagn ne. Kod iti metabou od toga, dini, trom gotovo ne i klinikih simpt kim Lagane ozljed dovode do nikak Za razlik perzistitike stanic donske kiseli razli Prostaglan ti Budui da se na klini pulenoj eta ne na upala. mom arahi tisa31 pronaeni su eta ili pulpnih boles bolesti temelje cije kavit tek poet tnost u upalj metaboliz u. Status ih prisutna nije preparacije kavit ih promjena. loke slike anog pulpi ne i njihova prisu upalnim reakokom nalaz zibilni moe biti upaln ikacija pulpn talno izazv opse je u odgoze i klasif a, a ne na histopatol alna) pulpa, rever za i de do jaih ki karijes, donske kiseli vo sudjelovan olokom zne dovo dubo liti arahi si, obino ju iritacije i o imun ti od prola vi ima uje na njiho simptomim kao: zdrava (norm ni pulpitis, nekro 32 rije i njiho mogu rajui iritan rnim vlakn plasti pulpi upu pulpe. i trajan moe varira og pulpitisa i su bakte pe opisujemo pulpitis, hiper irana senzo de, poput SP i tvrdog tkiva o o jaini dentinzubne antigeni ija pulpe vor i ni Ovisn zibiln cijama ili putem pepti je gusto inerv ra 23 . Potencijaln bolnih ina, reakc ija. do irever i ireverzibil lijeena pulpa. Odgo - izravno voru doma rzibilni pulpitis) Zubna pulpa omodularne neuro prolaze bez tolog. vrste reakc T m pulpe mola ne u pulpi iz karijesa, koji pcija. razliite alvet jene esto prethodno e imun denervacijo ti upale (reve Te prom ni pacijent ni stoma pokrenuti ikacija i resor stanice popu koja sadr je su pokazale da omijom inferiornog og nusproduk nekroze. biti kalcif (us)a mogu okompetentne jan broj stanica . enja pulpn 5 potpune te ih ne zamjeuju om aksot oma CGRP Studi skih tubul sadri imun prouzroen do poveanog ote tnih stanica . , te znaa ki bez simpt ne dendripulpa simptoma, i u takora, peten Zdrava pulpa focita, makrofaga koje nalikuju na m je klini Normalna Takav zub biolo5 Poveaivca, dolaz acije imunokom ivaca pulpe, te II alnom pulpo jerazliitih vitaliteta. olarnog es i i (rjee) B-lim molekula klase h makrofagima . nu ulogu jene infiltr nespeZub s norm alno na testove ve patolokih prom 4-7) upalnih aktivacijom Upalni proc tkiva i sman upuuju na zatit dolazak norm rezultira s ekspresijom, morfoloki slini enoj pulpi (Slika ima a medijatora a i vorni za pulpu5 . loke znako e i odgovara Iritacija pulpe di do oslobaanj ina, bradikinin Ta ispitivanja mehanizm i oni odgo ulina u upalj enu tike stanic nikakve radio va i dovo ije, poput histam pokazuje oslobaaju a imunoglob luju u obrambenim ljuje se i Arsu vjerojatno tnih stanica u ote rezultiraju grana da kih susta er se na razin pojav e reakc peten enja pulpe P26,33 , dok jaka ne23 . Tako aze, katepsin G da oni sudje . U zubnoj pulpi na. okompe37 imunokom 25 cifine upaln donske kiseli iCGR je jaka ote pokazuje jetnost imun dendriog tkiva la PMN (elast je antitripsin , i do sman stanje vebolita arahi lje, prisu Blaga i sredn ivaca s porastom itis317 , te granu 38 . Nada i dolaz meta zatite pulpn je kliniko . rnih tan efekt 33 Ti eksperimenti , makrofaga (Slika 4-8) rzibilni pulp aza, kao to oninski lizosomskih reakcije RevePunjenje reverzibilni pulpitis blage upale pulpe njem senzo produkti 24 , inhibitori prote d vezan uz kalcit upravo supro t T-limfocita i SP . thusov tip pulklase II u enja imaju nestanka iCGRP nakon oteenja zbivaju vlje pepti 26 ferin) pogla definiciji, i i objektivni nalaz a pulpa vratiti stanica popu esijom molekula je Po 17. ote i lakto tentnih di, nog tiktivn di, kao to i tom tkivu reakcinajnovije a s ekspr (SP) . se povui, da se 5 u nja ili potpu pulpni neuropepti jene. K tome, dijelovima i neuropepti i supstancija P oloke zano uz subje , upala e tikih stanic pulpi, pokazuje da u drugim nalazimo ih prom karijesa u ti i P), se uzrok osti . Imun pokazuju kroz dinamine dolaze iz no gen (CGR u od vezivnog tkiva Ukloni li u upaljenoj preosjetljiv u pulpi, mogu doves eukina aji koji ze alnog stanje. e histaualno reakcije i mastocite, da podra nje razliitih interl34-36 pe, prola Za razlik noj ulozi normalno nog centr bilan, ne sadr 27 . Mastociti sadr zakanjele ja, nosaem s te event pokazale od plasti a pulpa MehaTehnike svojoj zatitsitu-tinih podru studije su za posljedicu stvara mjesto oteenja. sastoji se . Nosa je fleksi jela, zdrav pulpe (Slika 4-6) acije trombocita. kula je, unato na nosaem ratori manjih nekro ene posebnim pulpu imaju upalnih stanica Sustav s r agreg dna nja ze pulpe. dviju mole nu g gutaperkom gutaperke. Optu kod upalj kondo stvara u triene i fakto ili svezivanje za sloj ni instru nja je prikla su nemogunost stani privlaenje a presvueno nekro i ost velii nosa ka punje min, leuko enje mastocita hlapotpune na njihovu i odrava rigidn h bii odgovarajua, kanal se osui Ova tehni 17-29). Nedostatci gutaperke nakon antigenom imunolok jei/ili drugi laali ipak osigustandardizirani a reakcija e niko ote i e reakcije, ulina E (IgE) tanjem histamina nskog kanala veliina optuke prom (Slika Imunolok i skvravanj acijama su konini n obrade korije citnim granu imunoglob cifine upaln otpu degradacijs e punjenja varaju rezultira se postavi tnih u masto Osim nespe ati i podravati trole duljin krvnih ila menta. Nako ae punilom. Odgo povrinu u i vrsto a i praksa inicir ancija prisu staninoj stijenci vo prem enja. jalnom grija i 1 do 2 mm iznad CIJA Nael vnih supst govor moe ina u i lagano uju na njego oakti gutaperuklon etno ENDODON e se na speci tnost histam e histamina upu s otapalom lo za razmekavanje otapanju ratora zagrij e. Nosa se zatim brtvljenje je istovjgutama. Prisu Tehnike duin porast razin 28 otapa minom . Apikalno punjenja do radne koje rabe i znaajan upali pulpe . nski kanal nom ili djelo eukaliptolu. Nabrtvi klasinog Tehnike pri se na potpu ka ili ulaza u korije perka sustava stvarati koronarno znaenje formu ili /guta ijska tehni standno ke zasnivajuprimarno u kloro difuz kod nosa ne mora doslje , eukaperka, ke se ne rabe sa razali gutaperke, be i moperkom, tehni ost izved ).96-98 kloroperka anju zivaju se smola. esto, ove jednostavn u nepravilnosti prilagoav (Slika 17-30 erka ke su ljenje dobrom kiove tehni ne gutaperke da se gutap kloroform ali ovise o Prednosti nost potis plasti punilom, Problem je u tome otapala. Uz ove 36 dardnim prodiranja 96 Nedostatci su mogu no uklanjanje gutaperke. kanala s hlapljenjem o proputanje gunost i otea kanala. mekane pikalno tkivo97,98 od stijenke pojavljuje ekstenzivn korijenskog 95 skvrava rijala u peria m revizije. se ozu. ito vanja mate tijeko ronu progn tehnike open gutaperke lou dugo nosaa i i neke imaju rijali temeljen materijal ike i mate Nove tehn uveden novi B na trite 17-31).99 je , puNedavno (Slika erke u prahun mioj gutaperki ji od smjese gutap na teku estica. Nako pose sasto prije i srebrnih Materijal silikonu nski kanal ljenog na ra u korije Kondenzacija nije A nila teme a i praksa rijal se injici tapia. njuje za CIJA Nael jeanja mate og gutaperka samostvrd ENDODON glavn materijal njivanju. Uz ovaj stavljanja smatra se da se ja ispri stvrd i potrebna lagano ekspandira zagrijavanje i revizi jna ta i dosto potrebno ki vjero dentin30 minu nja nije Primarni om. Klini sustav punje klasinim nain minimalna. radi nim ionorijala su puna se ovog mate ni materijal je stakle ).100 Utvristraivanja no uvede erka (Slika 17-32 kDrugi nedav gutap Pitolj razme gnirana gutaperke. nski kamerom impre
irenje lezije
DVD je izvor koji se moe koristiti kao nastavno pomagalo za grupnu ili individualnu studentsku uporabu. Za sistemske zahtjeve vidi karticu koja se nalazi pored diska. Ovaj DVD ukljuuje videokolekciju endodontskih postupaka nastalih na Loma Linda Sveuilitu.
1. poglavlje
Zubna pulpa
i periradikula
rna tkiva
dentin
avaju prije a, koji omek instrumenta avanje nabija veliini ni dio kabrzo zagrij su da odgovaraju raju apikal uzrokuje C oblikovani aju da opturi CA.) olirana struja uiranog vala . A, Kontr ima u pokunEndo, Orange, iku kontin zagrijavanje iranim tapi znou Sybro ureaj za . B, Nabijai za tehn nestandardiz a. (Ljuba araju Specijalni tapi u kanalu prosjeno odgov ne i konicitet nabija Slika 17-25 gutaperka velii takoer isproban . Nabijai su razliite u kanala Dostupne C, za obrad tapiem. nala jednim
zagrijavanje anje u korije Ureaj za nu masu za injicir n, MO.) Slika 17-28 erku u plasti a Spartan, Fento ava gutap znou Obtur nal. (Ljuba
odontoblast
ivac kapilara
limfna ila dendritika stanica
makrofag e sluaj intern ruljiva za B i defekt. a nije prepo kondenzacij nzirano da se ispun lateralna konde oblikovan, vertikalno oien i smole je je kanal plastine sa cija. A, Kada anje termo u tubulu Interna resorp i defekt. B, Injicir ene u smjer ridgea.) Slika 17-29 se ispuni nastal uje promj da anju pokaz znou dr. H. Trowb resorpcije veem pove (Ljuba B, RCD na veem poveanju anju. na malom pove anju. D, RPD (RCD) na pove ijski dentin (RPD) na manjem e komponen A, Reakc dvije glavn no tijelo Slika 1-8 atorni dentin sastoje od vka. Stani C, Repar toblasti se (strelica). ksa (prenog nasta
s guuiranog vala a toom kontin tehnik ispun tehnik a, kao bilo koja e punilo. Konani Slika 17-26 punilom. Ova tehnik da apikalno potisn u dr. A. i tendenciju (Ljubazno taperkom nzacije ima bira s vremenom. ple konde obino apsor Punilo se a.) Hsiao
. Jednom gutaperkom vanim dijelom s obliko apikalnim specijalno suprotnom Nosai s kanal sa u smjeru od nosaSlika 17-27 n u preparirani se rotira m, nosa odvoji gutaperka ili kad je unese lateralne instrumento da se i tehnikom rotirajuim kazaljke na satu toga ispun i s kompozitno-smoa San od smjer kanala se nakon pni k i su dostu ology, Inc, Techn a. Ostata nzacije. Nosa Lightspeed vrue konde . (Ljubaznou lastim epom TX.) Antonio,
fibroblast plazma stanica matina stanica Slika 1-10 pulpe. ram A Dijag
organizacije
periferne
DB
an od u dr. H. Mosti formirpulpe. (Ljubazno Slika 1-9 eksponirane karijesom gea.)
Odon matri i stani nog tijela iziranog dentinskog kroz tubulus u te, stani nemineral vak se produuje ui dio lei ispod sintetiziraj u cinasta tijelo je Stanini i organele Stanino dentin). i dentin. tenu jezgru Za vrijeme akno smje predentin u. sadri bazal sekretornu stanic atska mreica i stanice i e za plazm je i vezikule zmi tipin eze istiu se endo topla e mitohondri itim memnogen je i brojn tivne denti ana razli i t, a posto ijev apara tijela su povez tinasti spoj, tijesniGolg i puko . Stanina ukljuuju ima specifine funkc u (Slika 1-11) e spojevima, spoja uju stanic branskim osome. Svaki tip niniki povez spoj i dezm alni spojevi meha vi omoguuju komu u osom spoje vi kontroliraj je. Dezm sloj. Pukotinasti n Tijesni spoje toblasta oslokoherenta u stanica u sloju. cije odon izme kti sekre na perifernom kraju kaciju sloja. Produ membranu nu propusnost kroz stani stanini nastavak. iznad baaju se dentina (DB) ridtijela i kroz Trowb reparatornog staninog
Matine
ogenetskih nih morf varajuim ti) obitelji kota ra rasta. se s odgo ne dontoblas fakto se nakon stanice mogu stanica. Mati rajueg stanice (Preo razvijaju tip e matine obitoblasti toblasta. Embrionsk ncirati u bilo kojisu ogranienije i jeih odon ncirani odon o difere se one Novodifere rezultira smru posto(poznatih kao nedi-j poticajima odraslih osoba mnog , to znai da tkivu a fine u cijelo koje nih stanic nalaze u stanice kod ju kao tkivno speci ni tip pronaen oteenja nim aju iz mati . Pod e) koje se no se opisu ncirati samo u stani j s pulpnim mati Oni se razvijmezenhimne stanic e u njezinoj jezgri vor e je slua reen odgo difere raspo ih kao mogu ferenciran u. Ovo su najgue kula, osloboen odnice migrione potje iz kojeg mole pulpi, iako stanice prethodontoblaste. poticajnih ama. stanic u utjecajem i smrt stanice, ove e nciraju se su jesu lanic na oteenje a oteenja i difere ovom proce raju do mjest ajne molekule u Kljune potic
i transform proteina
i-
etvrto izdanje knjige koja je pred vama jedno je od pomagala koje e omoguiti opem stomatologu uspjeno provoenje endodontskog zahvata. Svojim opsegom obuhvaa upravo onoliko koliko je potrebno da se pristupi lijeenju zubne pulpe i periradikularnog podruja, uz vrlo korisne savjete kada treba pacijenta uputiti specijalistu. +385 (0)1 6281 774
www.nakladaslap.com
stomatologija
NOVO
William R. Proffit, Henry W. Fields, Jr., David M. Sarver
ORTODONCIJA
Najnovije tehnike i istraivanja za poboljanje lijeenja!

Ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Mladen laj
Suvremena ortodoncija, udbenik u boji, praktian je resurs s dugom tradicijom izvrsnosti. Crtei i vie od 1000 novih kolor fotografija jasno ilustriraju pojmove. Knjiga sadri detaljne informacije o dijagnozi, planiranju lijeenja, srodnih problema i najnovijim metodama lijeenja, ukljuujui ulogu ortodoncije u cjelokupnom lijeenju pacijenata s viestrukim problemima. Znaajna obiljeja: - Novi dizajn u boji s vie od 1400 klinikih fotografija i ilustracija. - Primjena paradigme mekog tkiva u modernoj ortodontskoj dijagnostici i lijeenju. - Procjena razliitih pristupa lijeenju i tempiranja lijeenja. - Nove informacije o primjeni cone beam kompjutorske tomografije u trodimenzionalnoj procjeni dentalnih i facijalnih dimenzija i odnosa te tijeka lijeenja. - Planiranje lijeenja usmjereno na problem s primjenom digitalne tehnologije za razvoj baze podataka kao pomo pri izradi plana lijeenja. - Prikaz suvremene biomehanike kao pomo pri uinkovitoj primjeni ortodontskih aparata. - Nove tehnike skeletnog sidrenja pomou kotanih sidra i vijaka. - Poglavlja o lijeenju odraslih osoba s prikazom multidisciplinarnog lijeenja, novih pristupa lingvalnoj ortodonciji i rasprava o kirurkom, nasuprot ortodontskom lijeenju.
4. POGLAVL JE / KASNI STADIJI RAZ VOJA
13
za uenje eg izvora lj nja! Nema bo odontskog lijee ort principa

1. POGLAVL UZIJA I DEN JE / MALOKL ALN TOFACIJ E NEPRAV ILNOSTI U SUVREM 1. DIO / ORT ODONTS KI PROBLEM Prijeklop
ENOM DRU
TVU
A,B
gornji lateje kada su z prisutan ive, kao to krini zagri donje inciz je odraz Lateralni odnosu na Slika 1-10 avljeni lingvalno u krini zagriz vrlo esto uzroka. ih post ralni ralni zubi ti i zbog drug enta. Late kloovog pacij luka, ali moe nasta u obrnutom prije je to kod og zub jeg zubn prednji o. uskog gorn takoer ima jedan palatinaln ent postavljen ti koji je Ovaj pacij alni sjeku pu, i to later
Otvoreni zagriz
5 4
Horizontal 3
(mm) 2
VOJ ORT 2. DIO / RAZ prijeklop vertikalni ira se kao iva dodiruju linklopa defin inciz vi donjih Dubina prije njega (norSlika 1-12 alno, incizalni brido cingulumu ili ispod za, nema na g zagri inciziva. Norm gornjih inciziva otvoreno inciziva. inu mm). Kod jenost gvalnu povr prijeklop od 1-2 kalna odvo oji se mjeri verti malno post klopa, ve dubine prije
50 Maksila Mandibula
ODONTS
KIH PRO
BLEMA
10.6
10.6 2
Vertical (mm)
12.5
populacije
Incizalna stuba
40 30 20 10 0 0 do 1 Idealno 2 do 3 Blago 4 do 6 Umjereno >10 mm Ekstremno
D
osmijeje ljepote poboljan restauracije za utjecalo na ne dodatno ignu odli u tretmanu ive, to je je da se post atologijom ne su na inciz ijom omoguila kom stom ice postavlje skom terap urativnom/kozmeti emene ljusk ortodont resta godina, privr je uspostavljena doncije s koja dobi od 18 erne orto a U Slika 1-7 visine lica i ravnote zuje interakciju mod ma. poka problemi ha. Poveanje e zube. Terapija i dentalnim ovan skeletalnim loe oblik sa znaajnim pacijenta
lni prijeklop horizonta ira se kao gornji incistuba defin aktu, na nain da bridova Incizalna kont vih incizalnih se donji Slika 1-11 alno, incizivi su u jinom njiho Ako inciziva. Norm donje samo debl alnim odnosom). u klopom ili zivi preklapaj lopa smatra se normnaziva obrnutim prije prek to se (2-3 mm d gornjih, e ispre incizivi nalaz im zagrizom. njim krin pred
) II (superpo , 1989.kluzije klase Kod ovog j populaciji rene malo eci. u ameriko e sjekutivljanja umje 14 godina i 11 mjes oroost inciziva umjereno nepraviln uje temp skog ispra u do Nepraviln ili ekstremn om ortodont godina i 10 mjeseci naprijed, dok je podr od 11 godina barem gdje Slika 1-13 enta tijek a lacije ima ulacije, ima ozbiljnu u dobi od 11 abrade prem kod dva pacij odrasle pop ji sluajevi 1994. Treina popu i skoro 15% njih B, Promjene TM zgloba pom jene u dobi polovini nost i crtei rasta j bazi). A, Prom je u cijelosti pomakom kranijalnu bazu. eni uje u zbije trijsk na se podr a naprijed. pojavljuju oki prijeklop. Izra pojavljuje se u e, obino Kefalome u kranijalno g rasta izraeno u odnosu g rasta, ali brade prem ) ce, ali se dub Slika 4-9 poloaju idni triad mandibularno en pomicanjem od 5mm zagriz nepravilnost. na ima sfenoetmo 7 mm mandibularno roposteriornom oko 7 mm bio izra velika vei iza (prijeklop vei , dok se otvoreni je od nirano na ante oko rasta nije slih o u istom takoer imao priblino zagr man pacijent je , tako da najvei dio pacijenta,kod g (TM) zgloba ostal dubokog e i 13% odra ) pojavljuje u kih a nego eci. Ovaj 20% djec od 2mm Hispanacmandibularno na i 0 mjes su na kranijalnu bazu rasnih/etni iz priblino bite vei izmeu do 15 godi zagr upljeni kod over ike oki i 8 mjeseci ati dolje i natrag u odno rjee zast (negativni a. Velike su razl eniji dub izraun a anaca problemi su osu. Izra knulo prem u dr. V. Kokicha.) mljivo je kod Hisp aca. 1% sluajev ikalnom odn u uklopio od 2 ca ili bijel vert ankete, zani ta bijelaca nego (Ljubazno Nepravil nost sjeku tia (mm
7 do 10 Ozbiljno
putanja rasta Prosjena gorSlika 4-11 njih implantata u ijalnu i stra prednjih su na kran sti u odno u skupini dannjoj elju okomicu, zabazu i njenu . Dvije putanje prikapojica poetni skih djevo irane na a. superpon usporedb ala ne su bi se olak stranji loaj kako to da se ipanju na dolje i napr Obratite ie prema se antat pom rastom koji s impl prednjeg, do kajed vie od jim intenzitetom u slabi . (Ljubazno nastavlja derske dobi snije tinej wa) dr. B. Solo
3 12.5
15.6 20.5
implant Anterior implant Posterior
Postotak
20.5
15.6
Tablica 4-4
gija, Terminolo
rotacijske
promjene
eljusti
Bjork Prednja rotac
Stanje njeg vei od stra Prednji rast njeg vei od pred Stranji rast
ija ija
Rotacija u
Stranja rotac Bjork
Shudy ljke na smjeru kaza satu ra otno od smje Rotacija supr na satu kazaljke ton Solow, Hus ija Prava rotac Oita rotac ija ija donje
Interna rotac
Proffit
ija ija
. se dijastema zuba zove ito u u susjednih je uobiajena, naro Prostor izme juje nicaivno Slika 1-9 tema u maksili relat se poveava ili sman njstvu te dijas teme u djeti j denticiji Sredinja mjeovito tano ispravljanje dijas mm. njstvu, u ka. Spon vei od 2 ksom ne- djeti ava inde trajnih onja kada prostor nije esto se izra kontaktne toke njem se dogaa ost inciziva najee etrima od Nepraviln t u milim ao doticati. Slika 1-8 udaljenos e koju bi zub treb ti; ukupna akte tok pravilnos iva do kont svakog inciz
u dei vei crna podataka skupina o ei kod je otvoreni zagriz djece i mla perspektive, Na temelju otak amerike dvostruk aca ili Hisina. Iz te 1), dok skoro je klase kod bijel e razli(p < 0,00 ca nego ki bi se post ciju etiriju skup . Malokluzije ili crnaca i kod crna o sigurno prikazuj ijske koli klasifika okluziju ulac puta e Angleovu Ovo skor imalo norm crne pop mm pet to ve- barem 30% bi < 0,001). proporcija kod 11 ravu). Una panaca (p iofacijalnih uniju rasp lema, vertikalni 28 itost kran i 5. pogl. za potp ih prob 27 (vid osteriorn skupine ciji antero-p 26 oj prevalen
25 24 23 22 21 20 19 mm
10
u itudinalnih implantati jea (vidi 2. Sve do long teni metalni stol prolog enhasu kori h godina suradnika u Kop kojima aju tiraene 60-i ka i dibula rotir cija a koje su arno studije Bjor rota sila i man pogl.), prim u kojem se mak Razlog je taj to tarnja . er ana unu ma genu, omj nije bio odreen 39 sti, nazv jena m rasta svake elju na prom 38 jeko a u sri e maskira nicanja zubi. 37 koja se doga tendenciju da bud u brzini ciju. ima jenama jsku rota rotacija, kosti i prom i stvaraju van 18 e elju16 14 na povrini povrini kost u orijentaciji svak 12 na 10 i mandi8 6 Promjene ukupna promjena lnom ravninom i 4 Age 2 o, vanjske e palatina binacije irine Oigledn e irine i su odreen rezultira iz kom , interkanin zane su plasti, kako inom donje jena je ra prika promjene of bularnom ravn ih prom Prosjene . irine mola et al. Standards rotacije. rotacijsk se ovdje Slika 4-10 spola tijekom rasta y of unutarnje opis tih ersa RE, ini koji oba t i : Universit o. (Iz Moy ogija za sni term molara u sloenos Terminol zbunjujua. Opi irina zelen ent. Ann Arbor, Mich ent; 1976.) a asne lopm sebi stave i razj Bjork koristio u vo, interkaninusal Developm th and Deve sama po je da pojedno aki oniHuman Occl er for Human Grow oni koje s ciljem koriste, Cent atike, nisu a, niti potpuno jedn Michigan problem radovim tekou inalnim svojim orig
44 43 42 41 40
46 45
kom ras eljusti tije eljusti Rotacija a o rotaciji a u s implantatim ivanja (studija) rast a, istra Istraivanja eljustim
le pree mandibu Rotacija jezgr ijalnoj bazi ma kran ravnine dibularne Rotacija man ijalnoj bazi prema kran ravnine mandibularne j jezgri Rotacija dibularno prema man
Potpuna rotac Matriksna
ija
Potpuna rotac Eksterna
rotacija rotacija
rotacija
iksna Intramatr
delac Rubna remo ice gran
ija sterna rotac na rotacija rotacija-Ek = Interna rotacija Intramatriks donje granice ija na rotacija na ija = Potpu ija-Rubna remodelac Proffit: Potpu iksna rotac rotac Bjork: Matr rotacija = Prava 8,9 Solow: Oita
sluaju arcija u ovom ati stave u , ija je funk implant avarni nastavak njom. Ako se alnih nast i kondila s luba funkcion njost vima. a eljusti i, dalje od ne osoba, unutra kut tikulacij njim rado ilne kost nekim prija ruje stab ziti da se kod vei a na nain da se ni u pod njim rast ciju se zapa u termina. su predlaga tijekom sku rota gore u pred ka, moe usporedb ma koji le rotira ju i vanj e (prema icu 4-4 za unutarn njost (sr) (sr) mandibu smanjuj ovima). Vidi Tabl je vidjeti e ravnine u stranjim dijel c. lu. Unutra sa unutardibularn ostavnije e mandibu ji alveolarni iva man Jedn a dolj prvo doprino le: atrajui uje don cionalnih dijelovima i prem 10 razlikovali su dva cija) mandibu eljusti razm kost koja okru liko funk t ller lna rota le je se od neko ni nastavak (kos Bjork i Skie u su nazvali tota mandibu le sastoji rni mandibu su alveolar 115 muskula rotaciji (koj ), njoj Ostatak 4-12). To va vakanjetornih miia) a (Slika i omogua nastavak tika upire zube pripoji mas koja pod kojoj su (kost na nastavak
114
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
stomatologija
NOVO
Ole Fejerskov, Edwina Kidd
KARIJESOLOGIJA
Bolest i kliniko lijeenje
Ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Ivica Ani
Karijesologija sadri mnotvo materijala o bolesti u svim njezinim razliitostima, od nicanja prvih zuba to prevladavajuih oblika bolesti u starijih pacijenata. Istaknuta je kljuna uloga kontrole karijesa u ouvanju dentalnog zdravlja. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova, a kao logian poetak prikazane su klinike manifestacije dentalnog karijesa. Dalje obrauje kliniku epidemiologiju karijesa, dentalni karijes u biolokom kontekstu, nekirurku terapiju, kirurke intervencije, kontrolu i predvianje karijesa i stomatologiju u 21. stoljeu. Obuhvaeno je i podruje javnog zdravstva, prikazana praktinost primjene znanstvenih spoznaja u zdravstvu, ukljuujui drutva s niskim, srednjim i visokim prihodima. Moderni pojmovi o dentalnom karijesu mogu utjecati na organizaciju i strukturu stomatoloke prakse u budunosti. Svaki stomatolog koji eli pruiti dentalnu skrb temeljenu na dokazima i utjecati na razvoj moderne stomatologije trebao bi proitati ovu knjigu. Karijesologija je kompilacija doprinosa brojnih znanstvenika i klinikih strunjaka, pod vodstvom urednikog odbora, koji su razvili srne pojmove ove knjige metodologijom klinikih istraivanja, epidemiologijom, klinikom karijesologijom i mikrobiologijom. itatelj u rukama dri vodi kroz dentalni karijes koji sadri uravnoteenu raspravu o karijesologiji kao znanosti i njezinom mjestu u modernoj stomatologiji.
14
u pripremi 2. dopunjeno izdanje
Predrag Zarevski, Ilija krinjari, Andrea Vrani
PSIHOLOGIJA ZA STOMATOLOGE
Detaljnije informacije na str. 38.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
stomatologija
Herbert F. Wolf, Edith M. Rateitschak i Klaus H. Rateitschak
PARODONTOLOGIJA
ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Darije Planak

Parodontoloki atlas autora Wolfa i Rateitschaka koji je objavljen prvi put 1984., a sada izlazi kao 3. izdanje, godinama se smatra jednim od najboljih atlasa iz podruja parodontologije. U mnogo emu se razlikuje od postojeih udbenika i monografija i istodobno je daleko vie od atlasa, posebice ovo izdanje koje je opseno preraeno i proireno. O uspjenosti i popularnosti prethodnih izdanja govori i podatak da je do sada preveden na est svjetskih jezika. Prijevodom na hrvatski jezik Rateitschakov atlas koristit e studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija, nastavnicima te stomatolozima praktiarima i specijalistima parodontolozima. Isto tako bit e od koristi i dentalnim higijeniarima. Ovaj prijevod je prvi atlas iz parodontologije kod nas i umnogome e doprinijeti poboljanju nastave te razvoju i popularizaciji parodontologije kao struke. Format: 23,5 31,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 532 str. Cijena: 1200,00 kn
15
J.O. Andreasen, F.M. Andreasen, L.K. Bakland, M.T. Flores
TRAUMATSKE OZLJEDE ZUBI

ur. hrv. izd. dr. sc. Walter Duki
Drugo englesko izdanje knjige Traumatske ozljede zubi nadopuna je izuzetno uspjenog prvog izdanja, objavljenog 1999. godine. Knjiga je dopunjena napretcima u lijeenju taumatskih ozljeda, osobito s obzirom na hitnost akutnog lijeenja. Nova poglavlja ukljuuju dugorone prognoze, dijagnoze pulpe te komplikacije parodontalnog cijeljenja i informacije od pacijenata nakon hitnih intervencija. Novo je i poglavlje o principima endodontskog lijeenja traumatiziranih zubi. Jedinstveno obiljeje knjige su elektroniki izraene slike zuba manekena s razliitim traumatskim ozljedama, to stomatologu omoguuje usporedbu manifestacija i ishoda lijeenja razliitih vrsta ozljeda. Iz sadraja: Epidemiologija traumatskih ozljeda zubi; Vrsta ozljeda i posljedice trauma; Klasifikacija trauma zuba; Pregled i dijagnoza; Dijagnoza komplikacija cijeljenja pulpe; Dijagnoza komplikacija kod cijeljenja parodonta; Prioriteti u lijeenju trauma zuba; Fraktura krune zuba bez otvorene pulpe; Fraktura krune zuba s otvorenom pulpom; Fraktura krune i korijena; Fraktura korijena; Fraktura alveolarnog nastavka; Potres; Subluksacija; Ekstruzijska luksacija; Lateralna luksacija; Intruzijska luksacija; Avulzija (eksartikulacija); Traume u mlijenoj denticiji; Imobilizacija (splint); Endodontske implikacije dentalne traume.
Format: 21 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 88 str. Cijena: 280,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
stomatologija
George Laskaris
ATLAS ORALNIH BOLESTI
ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Marinka Mravak-Stipeti

Spektakularni razvoj molekularne biologije, patofiziologije, laboratorijskih dijagnostikih postupaka i lijeenja zahtijevao je novo, tree, izdanje meunarodno priznatog Laskarisova Atlasa oralnih bolesti, koje se sada pojavljuje i na hrvatskom jeziku. Kao i prethodna, posljednje izdanje Laskarisove stoerne knjige pokriva cijeli spektar lokalnih bolesti te oralnih oitovanja sustavnih bolesti. Svaku bolest potpuno oslikavaju izvrsne fotografije u boji, uz saeti tekst koji ocrtava klinike znakove i simptome. Kljune odlike ovog klasinog teksta ukljuuju: Potpuno obnovljen sadraj koji obuhvaa sve ono najnovije u oralnoj medicini; etiri potpuno nova poglavlja o granulomatoznim bolestima, ne-neoplastinim bolestima eljusti, odontogenim tumorima i problemima uzrokovanim stranim tijelima; gotovo 800 fotografija, od kojih je otprilike 350 novih; nov, revidirani oblik, s jasnim upuivanjem na etiologiju, kliniku sliku, diferencijalnu dijagnozu, laboratorijske dijagnostike testove i terapijske smjernice. Format: 21,5 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 454 str. Cijena: 750,00 kn
16
Gran Koch, Sven Poulsen (urednici)
PEDODONCIJA KLINIKI PRISTUP

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Olga Luli-Duki
Cilj knjige je dati sveobuhvatan pregled pedodoncije, s posebnim naglaavanjem oralne zdravstvene skrbi o djeci i adolescentima. Knjiga je udbenik za dodiplomski i poslijediplomski studij, ali je jednako korisna za sve doktore stomatologije koji ele unaprijediti znanja i iskustva te pruiti suvremenu oralnu skrb. Prikazuje glavne oralne bolesti, metode lijeenja, te niz oralnih stanja prisutnih u djece i adolescenata. Ukljuuje sve aspekte razvoja orofacijalnog sustava, traumatskih ozljeda zubi, parodontnih bolesti, oralne patologije, kontrole boli i lijeenja djece s posebnim potrebama. Pedodoncija primjenjuje znanja drugih klinikih disciplina, medicinskih i bihevioralnih znanosti te ih prilagoava posebnim potrebama mlade osobe od roenja, kroz djetinjstvo do kasne adolescentske dobi. Format: 21,5 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 482 str. Cijena: 750,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
veterina
Urednici H. E. Knig i H. G. Liebich
ANATOMIJA DOMAIH SISAVACA
Udbenik i atlas u boji za studente i praktiare

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Mladen Zobundija, prof. dr. sc. Kreimir Babi, prof. dr. sc. Vesna Gjurevi Kantura
Anatomija domaih sisavaca, udbenik i atlas u boji za studente i praktiare opseno je i bogato ilustrirano djelo u kojem se na vrlo pristupaan nain opisuje graa domaih sisavaca. Kao i brojne druge anatomije i ova je podijeljena na uobiajena poglavlja. Na poetku je dan kratak povijesni prikaz veterinarske anatomije u okviru povijesti medicine, zajedno s opom anatomijom. U sljedea etiri poglavlja obraen je sustav za kretanje i to posebno za glavu i vrat, za trup te za prsni i zdjelini ud. U svakom od spomenutih poglavlja obraene su najprije kosti, potom zglobovi s ligamentima i drugim tvorbama te miii. Uz miie navedena je vaskularizacija i inervacija. Posebno je naglaena primijenjena anatomija, tj. naznaena su mjesta pristupa u zglobove, tetivne ovojnice i u sinovijalne vreice te posljedice oboljenja nekih miia ili paraliza ivaca. Zavrni dio lokomotornog sustava je poglavlje Statika i dinamika, u kojem se daje pregled statikih ureaja tijela i naini kretanja, prvenstveno u konja.
NOVO
17
60
1 Osovinski kostur
F L M Ma N O P S T Z Os frontale Os lacrimale Maxilla Mandibula Os nasale Os occipitale Os parietale Os sphenoidale Os temporale Os zygomaticum
61
Kostur glave, lubanja
E F O P Pt S T I II III Os ethmoidale Os frontale Os occipitale Os parietale Os pterygoideum Os sphenoidale Os temporale Endoturbinale I Endoturbinale II Endoturbinale III Protuberantia intercornualis Sinus frontalis u proc. cornualis F N P T O L
Sinus frontalis Lamina ext. (os frontale) Lamina int. (os frontale) Sinus frontalis Fossa ethmoidalis P I II III Sinus sphenoidalis E F
Linea temporalis
Opis svakog organskog sustava bogato je ilustriran originalnim snimkama anatomskih preparata, slikama, crteima, skicama, rendgenogramima, ultrazvunim snimkama i snimkama kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije, te tablicama, tako da je znaajno olakano praenje, razumijevanje i uenje anatomije pa e ova anatomija biti velika pomo studentima tijekom studija i praktiarima u njihovu radu. Kod obrade pojedinih organskih sustava dan je i kratak opis mikroskopske grae, razvitka i fiziologije, ime se poblie objanjava veza izmeu grae i funkcije te se time dobivaju integrirane spoznaje o pojedinim organskim sustavima.
Crista supramastoidea Fossa temporalis Proc. zygomaticus (os temporale) Condylus occipitalis Meatus acusticus ext. Proc. paracondylaris
Fossa sacci lacrimalis Bulla lacrimalis
Protuberantia occipitalis ext. Ulaz u meatus temporalis
Z S M
Proc. temporalis (os zygomaticum)
Crista facialis
Sulcus chiasmatis
Pars petrosa (os temporale) Meatus acusticus int. For. jugulare Canalis nervi hypoglossi
For. ovale Pt Bulla tympanica Proc. muscularis
Condylus occipitalis Proc. paracondylaris
Ma
Slika 1-15. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na desnu lateralnu stranu).
Slika 1-17. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na medijani presjek, desna polovica).
Protuberantia intercornualis For. magnum Proc. paracondylaris Condylus occipitalis Fossa condylaris ventr. For. jugulare For. retroarticulare S For. ovale For. orbitorotundum Tuberculum articulare Proc. muscularis Margo supraorbitalis Proc. pterygoideus (os basisphenoidale) Fossa sacci lacrimalis Hamulus pterygoideus Bulla lacrimalis Tuber maxillae Fossa pterygopalatina Rub choane i spina nasalis caudalis Forr. palatina minora Pars perpendicularis (os palatinum) Canalis supraorbitalis F Pt V F Os frontale O Os occipitale Pl Os palatinum Pt Os pterygoideum S Os sphenoidale T Os temporale V Vomer Z Os zygomaticum For. ethmoidale
Proc. cornualis
O For. stylomastoideum Meatus acusticus ext. Proc. styloideus Bulla tympanica
Linea temporalis Forr. supraorbitalia
Sulcus supraorbitalis
714
19 Topografskoklinika
Slika 1-16. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na dorzalnu stranu).
F Os frontale L Os lacrimale M Maxilla N anatomija Os nasale T Os temporale
Z Pl
715
Trbuh (abdomen)
Aorta thoracica
Slika 1-18. Kosti mozgovnog dijela lubanje goveda (pogled na ventralnu stranu).
Esophagus Aorta Lnn. bifurcationes Ductus thoracicus Truncus bronchoesophageus
V. azygos dextra
1 Truncus sympathicus 2 N. vagus (X) 3 Truncus vagalis dorsalis 4 Truncus vagalis ventralis 5 N. phrenicus dexter 1 3 4 5 2
A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Ggl. stellatum Trunc. i v. costocervicalis Ggl. cervicale medium A. carotis com. dextra V. jugularis dextra N. phrenicus dexter A. subclavia dextra A. cervicalis superficialis A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna
A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis A. subclavia sinistra Esophagus A. carotis com. sinistra Truncus brachiocephalicus V. jugularis sinistra A. i v. cervicalis supf. A. i v. axillaris V. cava cranialis Truncus pulmonalis i lig. arteriosum Botalli A. i v. thoracica interna 1
4 3 5
1 Ggl. cervicothoracicum (stellatum) 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus sinister
2 6
7 Truncus sympathicus
Plica venae cavae
V. cava caudalis
V. cava cranialis
Vv. pulmonales
V. cava caudalis
Slika 19-26. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini psa (desna strana).
Slika 19-28. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini psa (lijeva strana).
Lnn. mediastinales craniales i medii V. azygos dextra Esophagus Aorta thoracica Lnn. bifurcationes A. i v. intercostalis suprema Lnn. bifurcationes Aorta thoracica
1 Ggl. stellatum 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus dexter 7 Truncus sympathicus 6 7 4 5 3 1 2
A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Tr. costocervicalis A. carotis com. dext. V. jugularis dextra A. cervicalis supf. A. subclavia dextra A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna
A. i v. cervicalis profunda A. i v. scapularis dorsalis A., v. i n. vertebralis Tr. vagosympathicus A. carotis com. sin. V. jugularis externa V. cava cranialis A. cervicalis superficialis A. i v. axillaris A. i v. thoracica interna 1 2
1 Ggl. stellatum 7 4 3 5 2 Ggl. cervicale medium 3 N. vagus (X) 4 Truncus vagalis dorsalis 5 Truncus vagalis ventralis 6 N. phrenicus sinister 7 Truncus sympathicus
Plica venae cavae
V. cava caudalis V. cava cranialis
Truncus pulmonalis
Vv. pulmonales
Slika 19-27. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini konja (desna strana).
Slika 19-29. Shematski prikaz topografije organa i provodnih putova na otvorenoj prsnoj upljini konja (lijeva strana).
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
veterina
Marija Vuemilo, Alenka Tofant
PRAKTIKUM
OKOLI I HIGIJENA DRANJA IVOTINJA

Praktikum OKOLI I HIGIJENA DRANJA IVOTINJA napisan je s ciljem da studentima preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu omogui stjecanje osnovnog znanja potrebnog za razumijevanje teoretskog podruja u svezi s kolegijima Okoli, vladanje i dobrobit ivotinja i Higijena i dranje ivotinja te omogui lake savladavanje nastavnog plana i programa koji se odnosi na praktinu laboratorijsku i terensku nastavu. Prvi dio praktikuma se odnosi na kolegij Okoli, vladanje i dobrobit ivotinja koji se slua u I. godini studija. Uvodno se opisuju svojstva tla s kojima studenti veterinarske medicine moraju osnovno biti upoznati, jer su u uskoj vezi s veterinarskom djelatnosti vezanoj za okoli, zdravlje i dobrobit ivotinja, a zatim su opisani postupci odreivanja pojedinih parametara tla koji se izvode na laboratorijskim vjebama. U drugom poglavlju praktikuma su opisane najvanije spoznaje o znaenju vode za zdravlje i proizvodnost ivotinja, a zatim se u drugom dijelu, koji se odnosi na praktino izvoenje u laboratoriju, detalnjo opisuju postupci odreivanja parametara koji su znaajni za kakvou vode. Tree poglavlje sadri teoretske spoznaje o mikroklimatskim pokazateljima znaajnim za zdravlje i dobrobit ivotinja u uzgoju, to se kasnije obrauje na praktinim vjebama u laboratoriju. Nauena teoretska znanja primjenjuju se u praksi na farmi gdje se na osnovu mjerenja i testiranja mikroklimatskih pokazatelja donosi nalaz i miljenje o smjetajnim prilikama. U etvrtom poglavlju koje se odnosi na podruje Sanitacije najprije su opisane teoretske spoznaje o higijenskim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, a dio poglavlja koji se odnosi na praktini dio, laboratorijske vjebe, obrauje osnovne postupke odreivanja svojstava dezinficijensa i njihove uinkovitosti. Potreba za ovakvom vrstom praktikuma dugo je prisutna. Zadnji iz podruja animalne higijene tiskan je davne 1962. godine, stoga je osnovna nakana autorica pisanjem ovog praktikuma bila studentima olakati i uiniti razumljivijom praktinu nastavu te dati poticaj da je izvode s razumijevanjem i interesom.
18
PRAKTIKUM / Okoli i higijena dranja ivotinja
IV. poglavlje Sanitacija
Muha odlae jajaca
Kukuljice i liinke
Adult
Prikaz razvoja kune muhe (Musca domestica)
Muha mesara (Sarcophaga carnaria)
Modra zujara (Calliphora erytrocephala)
godinje ima 6 do 10 generacija. Muha ivi oko 30 dana, a moe preivjeti u svim stadijima. Za razvoj im je kritina temperatura od 5 C, a liinke i kukuljice ubija temperatura od 45 C, to se moe iskoristiti u njihovu suzbijanju na gnojitu. Muha pecavka (Stomoxys calcitrans) kao i kuna muha kozmopolitska je vrsta i sree se poglavito u stajama, konjunicama, stonim depoima. Neto je manja od prethodne. ivi u stajama, ali ulazi i u ljudske nastambe. Ima rilo podeeno za bodenje i sisanje krvi. Krvlju se hrane i mujaci i enke. Kada je vanjska temperatura zraka 12 C, ne bode, ali zna biti jako agresivna ljeti pred kiu. Bode uglavnom u predjelu nogu i zglobova, a ubod je bolan, s crvenilom koe. Krvni obrok uzima svaka tri dana. Za vrijeme ivota, koji traje 70 dana, enka poloi 200 do 300 jajaaca. Potpuni razvoj od jajaca do odraslog kukca, pri temperaturi od 25 C, traje 27 do 37 dana. Moe prezimiti u svim stadijima, a odrasli tijekom zime hiberniraju. Mehaniki moe prenijeti uzronike bedrenice, streptokoknih infekcija, poliomijelitisa i dr. Stajsku muhu (Muscina stabulans) nalazimo ve u proljee u okolini ljudskih nastambi i u stajama. Veliine je 7 do 9 mm. Jajaca odlae u animalnom i vegetabilnom otpadu, gnoju i kanalizaciji. Cjelokupan razvoj traje 15 do 20 dana, i godinje moe imati oko 10 generacija. Liinke mogu izazvati crijevne mijaze i dospjeti u zaputene rane ljudi i ivotinja. Mala kuna muha (Fannia canicularis) obino se nalazi u kuama, gdje leti oko svjetiljke. enke polau oko 50 jajaaca u trulo voe, povre, sir i sl. Liinke su plosnata karakteristina izgleda. esto
Stajska muha (Muscina stabulans)
uzrokuju intestinalne mijaze. Nalazimo ih u septikim jamama i animalnom otpadu. Godinje ima 4 generacije, a moe prezimiti u svim stadijima. Muha mesara (Sarcophaga carnaria) je prilino velika, 13 do 15 mm, duguljasta oblika. Viviparna je muha, raa ive liinke i polae ih na leine, fekalije, rane ljudi i ivotinja. este su mijaze koje uzrokuje u ranama ljudi i ivotinja. Modra zujara (Calliphora erytrocephala) na lenoj strani ima etiri slabo izraene crne pruge. Noge su crne. Trbuh je plaviaste boje, s odsjajem. Kad enka osjeti miris mesa (u kui, u klaonici, u mesnici i sl.) leti prema tome mjestu i tu polae jajaca. Odjednom poloi 20 do 100 jajaaca i to obino u meso, na leine, klaonike otpatke i sl. Poslije 24 sata izlaze liinke, koje su bijele boje. Izgleda da izmet liinke ubrzava truljenje hrane, osobito mesa. Izbjegavaju svjetlo, pa se brzo zavlae u hranu. Uz obilnu hranu i pri povoljnom vremenu stadij liinke traje 8 do 14 dana, poslije toga liinke se zakukulje. Poslije 14 dana iz kukuljice izlazi odrasla muha. Susreemo ih na zidovima u kuhinjama, u mesnicama, klaonicama i sl. Sirnu muhu (Piophyla casei) esto nalazimo u skladitima animalnih namirnica (sireva, suhog mesa), zrionama sireva, prutanama i dr. Jajaca su mlijeno bijele boje, blago savijena, s oblim krajevima, duga oko 0,6 mm. Liinka je bez glave i nogu, izduenog tijela koje se suava na vrhu, na kome se nalazi vjenac kukica, ukasto bijele je boje, duga 6 do 8 mm. Kree se peristaltikim pokretima ili kad je potpuno narasla, skaui - 25 cm horizontalno ili 15 cm vertikalno. Zbog toga je dobila naziv sirni skaka (cheese skipper). Muica se pari ubrzo nakon pojave, a enka ve poslije desetak sati poinje polagati jaja. Poloi u prosjeku 130 jaja, maksimalno 500 tijekom dva do etiri dana. Polae ih pojedinano ili u grupicama razliite veliine, u vlanim sredinama, u pukotinama, na proizvodima ili pored njih. esto se nagomilavaju jer ih vie enki polae na istim mjestima. Liinke izlaze nakon trideset sati do tri dana i vrlo brzo se razvijaju. Odmah se uvlae u unutranjost proizvoda kroz najmanje pukotine i prodiru duboko te se njihov napad teko zapaa, izuzev kada ih je velik broj na jednom mjestu. U suhomesnate proizvode prodiru pored kostiju, kroz upljine nastale skidanjem kostiju ili pored vezova na kojem meso visi. Liinke se razviju za 8 do15 dana pod povoljnim uvjetima, a na 27 do 32 C razvoj liinki moe trajati samo 5 dana. Odrasle liinke naputaju napadnute proizvode, migriraju na tamnija, zaklonjena i suha mjesta, u razne pukotine zidova i polica, gdje se preobraavaju u kukuljice. Stadij kukuljice traje 5 do 7 dana, poslije ega dolazi do pojave novih muica. Prezimljuje kao liinka ili kao kukuljica. Cijeli ciklus razvoja jedne generacije TRAJE 12 do 15 dana pod vrlo toplim ljetnim uvjetima. Jedan par muica u toplijem dijelu godine stvori preko 100 milijuna novih muica. Godinje mogu imati 6 generacija. Otporna je prema ekstremno nepovoljnim uvjetima. Odrasli moe bez hrane preivjeti mjesec dana na 9 do10 C, liinke do 6 mjeseci. Do 64 sata mogu izdrati na -
134
135
T. A. McGeady, P J. Quinn, . E. S. FitzPatrick, M. T. Ryan

VETERINARSKA EMBRIOLOGIJA
u pripremi
www.nakladaslap.com e-mail:nslap@nakladaslap.com +385 (0)1 6281 774
psihologija
Stephen Strack
RAZLIKOVANJE NORMALNE OD ABNORMALNE LINOSTI NOVO

Bilo je mnogo pokuaja uspostave jasnih kriterija da bi se u podruju linosti mogla razlikovati normalnost od abnormalnosti. Neki od tih kriterija usmjereni su na obiljeja koja karakteriziraju tzv. normalno ili idealno stanje duevnog zdravlja. Nastojali su se odrediti kriteriji za pojmove kao to su abnormalnost ili psihopatologija. Najee se koristi statistiki kriterij prema kojem normalnost odreuju postupci koji se najee pojavljuju u odreenoj drutvenoj skupini, dok patologiju ili abnormalnost odreuju obiljeja koja su u toj populaciji neuobiajena. Prema tome, normalnost i patologiju moemo shvatiti kao relativne pojmove oni su proizvoljno odreene toke na nekom kontinuumu ili gradijenti. Ne postoji jasna crta razdvajanja normalnog i patolokog ponaanja. Dapae, linost je toliko sloena da neka njezina podruja mogu, a druga ne mogu normalno funkcionirati. Osim toga, postupci koji u jednom trenutku slue prilagodbi, u drugom asu to vie ne uspijevaju. Knjiga na temu razlikovanja normalnih od patolokih fenomena u psihologiji predstavlja znaajan doprinos psiholokoj znanosti. Naime, pitanja na koja su pokuali odgovoriti autori vjerojatno su najea pitanja koja si postavljaju i na koja moraju odgovarati psiholozi, neovisno o tome bave li se znanstvenim istraivanjima ili radom u praksi. Tradicija traganja za kriterijima i pokazateljima pomou kojih e moi razluiti to je u nekom ponaanju odraz normalne linosti, a to poremeaja, postoji otkad su se odstupanja u ponaanju poela kvalificirati kao poremeaji. Premda suvremena znanost danas nudi velik broj relevantnih informacija u ovom podruju, ne moe se rei da smo blizu zadovoljavajueg odgovora. Iz sadraja: Teorijska stajalita: Millonov evolucijski model ujedinjenja u prouavanju normalne i abnormalne linosti; Psihopatologija iz perspektive petofaktorskog modela; Razlikovanje odstupanja linosti, normalnosti i dobrobiti pomou sedmofaktorskog psihobiolokog modela; Kognitivna teorija linosti i poremeaja linosti; Metodologija: Tekoe i zamke u oblikovanju istraivanja o normalnoj i abnormalnoj linosti; Metode za razumijevanje nasljednih i okolinskih utjecaja u razvoju normalne i abnormalne linosti; Razlikovanje normalne i abnormalne linosti pomou MMPI-2.
19
Razlikovanje normalne od abnormalne linosti
Metode za razumijevanje nasljednih i okolinskih utjecaja
(tj. razlici u nasljednosti) kod mukaraca i ena ili u samim specifinim genima i okolini (npr. kod dva spola mogu biti djelatni razliiti geni). Genetski modeli spolnog ogranienja prouavaju obje vrste razlika. Istraivanja na blizancima suprotna spola osobito su korisna za prouavanje uinaka naslijea i okoline ogranienih spolom. U nastavku e biti iznesen prikaz osnovnih vrsta takvih nacrta istraivanja, a nakon toga e slijediti rasprava o njihovim multivarijatnim i longitudinalnim proirenjima. Metode kvantitativne genetike izvrsna su polazna toka za razumijevanje genetskih i okolinskih utjecaja na linost i na poremeaje linosti jer one pruaju iru sliku nasljednih i nenasljednih (okolinskih) uinaka. Ta istraivanja otvaraju put istraivanjima u podruju molekularne genetike u kojima se temeljitije prouavaju uinci specifinih gena.
Slika 6.3
Nacrti istraivanja u kojima se prouava obitelj

Prouavanje lanova nuklearne (cjelovite) obitelji tradicionalno se smatra prvim korakom u istraivanjima u podruju bihevioralne genetike. Ono moe ukljuivati jednu generaciju (npr. brau/sestre, polubrau/polusestre, bratie/sestrine) ili vie njih (djecu, roditelje, bake i djedove itd.). Prouavanja obitelji obino daju manje podataka od istraivanja na blizancima ili usvojenoj djeci jer su uinci naslijea i zajednike obiteljske okoline meusobno izmijeani i ne mogu se procijeniti odvojeno od fenotipske korelacije meu genetski povezanim ljudima koji ive u istoj okolini. To se jasno vidi iz usporedbe oekivanih korelacija izmeu roditelja i njihovih potomaka i parova prave brae i sestara, prikazanih u tablici 6.2 (za model s nasuminim uparivanjem, aditivnim i neaditivnim uincima) te su dvije korelacije funkcija etiri parametra (a2, d2, o2D kad je rije o brai i sestrama i o2D kad je rije o roditeljima i njihovim potomcima). Dvije opaene korelacije matematiki nisu dovoljne za procjenu etiri razliita parametra koji im se nalaze u podlozi. Pa ipak, nuklearne obitelji dostupnije su prouavanju od blizanaca ili usvojene djece i mogu posluiti tome da se utvrdi postoji li ikakva slinost meu lanovima obitelji u odreenoj crti linosti, to bi zahtijevalo daljnje prouavanje primjenom nacrta istraivanja koji e dati vie podataka o naslijeu. Naravno, nepostojanje bilo kakve slinosti meu lanovima obitelji ukinulo bi vanost zajednikog naslijea i zajednike okoline u nastanku te crte linosti. Istraivanja na obiteljima osobito su korisna u utvrivanju vanosti biranja partnera po slinosti pri nastanku odreene crte linosti (tj. slinosti meu suprunicima), to se moe uzeti u obzir prilikom genetikih analiza u drugim istraivanjima (npr. onima na blizancima). 178
Model puta za cjelovitu obitelj
Na slici 6.3 prikazan je dijagram traga koji pokazuje odnose izmeu etiriju lanova jedne obitelji (M=mama, T=tata, te B1/S1 i B2/S2 = brat/sestra). U prikazani su model ukljueni jedino aditivni utjecaji (A), zajedno s dijeljenom i nedijeljenom okolinom (na slici 6.3 to je prikazano kao D i ND). U dijagram je ukljuen i sloeniji model kulturalnog prijenosa kada roditeljski fenotipi imaju izravan utjecaj (prikazan kao m i o) na zajedniku okolinu potomaka. Zanimljivo obiljeje tog modela jest da pasivna korelacija izmeu naslijea i okoline (rNO ili s na slici 6.3) proizlazi iz kulturalnog prijenosa. Oekivane korelacije izmeu roditelja i njihovo dvoje djece, a prema tom modelu, mogu se nai kod 179
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Johnmarshall Reeve
RAZUMIJEVANJE MOTIVACIJE I EMOCIJA

Zato ljudi ine to to ine? Zato ljudi osjeaju to to osjeaju? Kako netko moe pomoi u motiviranju druge osobe?
ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Zvonimir Knezovi
Osvrui se na ta, ali i na mnoga druga kljuna pitanja, knjiga itatelju pomae u boljem razumijevanju motivacije. Ona pokuava ponuditi odgovore i na druga vana pitanja u ovom podruju, npr. odakle potjee motivacija, kako se i zbog ega motivacija mijenja tijekom vremena te kako se motivacija moe poveati, a njezina kakvoa jo vie poboljati. Knjiga takoer pokazuje kako se mogu primijeniti naela motivacije u vrlo razliitim podrujima kao to su kola, radno mjesto, sportsko polje i savjetovalite. Naravno, knjiga moe znatno pripomoi i u nastojanju da podignemo kvalitetu nae vlastite motivacije. Emocije su kratkotrajni subjektivno-fizioloko-funkcionalno-izraajni fenomeni koji usklauju reakcije prilagodbe na vane dogaaje u naem ivotu. Tonije, emocije organiziraju i usklauju etiri meusobno povezana aspekta iskustva: osjeaji, fizioloka pripremljenost, funkcije i ekspresija. etvrto izdanje pomno je revidirano i aurirano novim informacijama kako bi prikazalo najnoviji i vrlo uzbudljiv napredak u ovom podruju psihologije. Uvedeno je i novo poglavlje pod naslovom Motivirani i emocionalni mozak te osvjeeni pregled pozitivne psihologije. Uz to postoje i novi odlomci u kojima se na cjelovitiji nain raspravljaju vane teme iz pojedinih podruja, a navedeno je i dvostruko vie primjera i ilustracija nego u prethodnom izdanju. Sadri: Sveobuhvatni pregled: sadraj pokriva sve aspekte istraivanja motivacije ukljuujui bioloke, kognitivne, socijalne, itd. Praktian pristup prouavanju motivacije: gotovo svako poglavlje itatelja vodi kroz nain primjene, pritom pokazujui studentima kako motivirati sebe i druge. Jasan i koncizan stil pisanja:usporeujui je s drugim tekstovima, ova knjiga interpretira i prenosi drugima istraivanja motivacije na mnogo laki i razumljiviji nain. Recentne informacije: na gotovo svakoj stranici prirunika itatelj moe pronai reference o istraivanjima koja su objavljena 2000. godine ili poslije. Iz sadraja: Uvod; Motivacija u povijesnoj i suvremenoj perspektivi; Motivirani i emocionalni mozak; Fizioloke potrebe; Psiholoke potrebe; Intrinzina motivacija i vrste ekstrinzine motivacije; Socijalne potrebe; Vjerovanje o osobnoj kontroli; Osobno Ja i njegove tenje; Priroda emocija: pet vjenih pitanja; Aspekti emocija; Osobine linosti; Nesvjesna motivacija; Motivacija za rastom i razvojem i pozitivna psihologija; Zakljuak.
NOVO
20
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
NOVO
Mark L. Knapp, Judith A. Hall
NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U LJUDSKOJ INTERAKCIJI

Vano je istaknuti injenicu da je ova knjiga koautorsko djelo. Jedan autor predstavlja podruje komunikacije, a drugi predstavlja socijalnu psihologiju. Autori tumaenja i istraivanja neverbalnih fenomena predstavljaju vrlo razliite akademske discipline i perspektive na primjer, komunikologiju, savjetovanje, psihologiju, psihijatriju, lingvistiku, sociologiju, menadment, fonetiku i druge. Razumijevanje prirode neverbalne komunikacije jedan je uistinu interdisciplinarni pothvat. Prvi dio knjige upoznaje itatelja s nekim fundamentalnim spoznajama. Vodei rauna o tim opim stajalitima, drugi, trei i etvrti dio vode itatelja kroz neverbalne elemente koji su dio svake interakcije: okolinu u kojoj se interakcija odvija, fizike karakteristike samih sudionika u interakciji i njihovo ponaanje (geste, dodire, izraze lica, usmjeravanje pogleda i glasovne zvukove). Peti, zavrni dio se fokusira na to kako se ovi pojedini dijelovi interakcije kombiniraju onda kad nastojimo ostvariti neke sasvim uobiajene ciljeve u svakodnevnom ivotu. Iz sadraja: Neverbalna komunikacija Osnovne perspektive; Korijeni neverbalnog ponaanja; Sposobnost primanja i odailjanja neverbalnih signala; Utjecaj okoline na ljudsku komunikaciju; Efekti teritorija i osobnog prostora na komunikaciju kod ljudi; Efekti fizikih karakteristika na komunikaciju kod ljudi; Uinak gesti i dranja tijela na ljudsku komunikaciju; Uinak dodira na ljudsku komunikaciju; Uinak lica na ljudsku komunikaciju; Uinak kontakta oima na ljudsku komunikaciju; Uinak vokalnih znakova koji prate izgovorene rijei; Povezivanje svega multisignalne poruke.
21
PSIHOLOGIJA MEDIJI ETIKA
Iskustva i promiljanja za bolju suradnju

Urednici: Devdet Hadiselimovi, Marlena Plavi, Jasenka Pregrad, Vesna Rusijan Ljutina Izdavai: Drutvo psihologa Istre i Naklada Slap
Knjiga je namijenjena psiholozima, novinarima, studentima tih struka, vlasnicima medija i strunjacima koji se bave obrazovanjem. Osnovi je cilj pruiti im podrku - u znanju, stavu i donoenju etini(ji)h odluka kroz isticanje prednosti dobre suradnje izmeu psihologa i medija, pojanjavanjem vanosti medijske pismenosti te davanjem nekih praktinih uputa o tome to mogu (bolje) uiniti u susretu ovih struka. Autori/ce tekstova su sudionici konferencije Psihologija mediji etika odrane u Poreu 2008. godine. Iz sadraja: Uvod (o prednosti suradnje meu strukama i potrebi za temom etike); Zakljuci konferencije (kao polazinim tokama ili podrci za akcije); Medijska (ne)pismenost (definiranje podruja, svrhe i davanje primjera); Za sigurno hodanje medijima (podrka psiholozima za suradnju s medijima); S onu stranu medija (podrka novinarima i vlasnicima medija u bavljenju etiki osjetljivim temama).
NOVO
Format: 17 24 cm Uvez: meki Opseg: 130 str. Cijena: 100,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Edward E. Smith, Susan Nolen-Hoeksema, Barbara L. Frederickson, Geoffrey R. Loftus, Daryl J. Bem, Stephen Maren
ATKINSON/HILGARD UVOD U PSIHOLOGIJU

etrnaesto ameriko i prvo hrvatsko izdanje Uvoda u psihologiju, iji su autori Atkinson i Hilgard, oznaava novo razdoblje ovog klasinog udbenika koji studente uvodi u psihologiju. Dugogodinjim suradnicima Smithu, Bemu i Susan Nolen-Hoeksema, pridruilo se troje novih: Barbara L. Frederickson i Stephen Maren s Michigenskog sveuilita te Geoffrey Loftus sa Sveuilita Washington. Frederickson, Maren i Loftus unose u tekst novu perspektivu, iako oni zasigurno nisu novi u psihologiju, ve su sve troje meunarodno cijenjeni istraivai i nastavnici. Na tim autora sada ukljuuje strunjake koji pokrivaju irok raspon naeg podruja, od bioloke psihologije, kognicije i percepcije do socijalne psihologije i psihologije linosti, od normalnog razvoja do psihopatologije. Svi autori su i nagraivani istraivai koji daju strune evaluacije glavnih problema i nalaza u psihologiji.
Klasino i suvremeno
22
Izuzetno je vano da studenti razumiju i cijene klasina ispitivanja koja ine temelje psihologije. Meutim, u suvremenoj psihologiji postoji golema koliina inovativnih radova. U ovom izdanju prikazujemo veinu obeavajuih novih radova u psihologiji. Rezultat je sveobuhvatan i uzbudljiv pregled onog to je povijesno bilo najbolje u psihologiji i onog to je najbolje u novoj psihologiji.
Biologija, evolucija i kultura
656
18. POGLAVLJE: SOCIJALNA KOGNICIJA
PRIJELOMNO ISTRAIVANJE
to kako e se esto pojaviti temeljna atribucijska pogreka. Kako bismo razumjeli zato, potrebno je razbiti proces atribucije u faze. Prema jednom naelu, proces uzronih atribucija dijeli se u najmanje dva dijela. Prvi je korak dispozicijski zakljuak (koju osobinu ukljuuje ova akcija?), a drugi je situacijska korekcija (koji bi situacijski pritisci mogli uzrokovati ovu akciju?). Eksperimenti pokazuju da je prvi korak dispozicijskog zakljuivanja vie automatski od drugog koraka - situacijske korekcije (Gilbert i Malone, 1995; Gilbert, Pelham i Krull, 1988). To pokazuje da mi tako esto inimo temeljnu atribucijsku pogreku stoga to je prenauena, to je postala automatski proces koji se esto odvija izvan svjesnog doivljavanja. Samo kad imamo kognitivne resurse koji nam omoguavaju namjerno i briljivo promiljanje, moemo korigirati svoje poetne, automatske dispozicijske atribucije, pozivajui se na postojee situacijske uzroke. Iako moe djelovati ohrabrujue da namjerno promiljanje moe prevladati temeljnu atribucijsku pogreku, moramo uvidjeti da smo najee, dok stvaramo dojmove o drugima, kognitivno zaokupljeni, razmiljajui istodobno o mnogim stvarima, poput planiranja sljedee akcije, anticipiranja reakcije drugih ili upravljanjem dojma koji drugi imaju o nama. Sav taj kognitivni posao znai da emo i dalje initi temeljnu atribucijsku pogreku (Gilber i Malone, 1995).
Jedna je od implikacija ovog ispitivanja da ljudi koji odabiru teme o kojima se raspravlja ostavljaju dojam da vie znaju od onih koji pasivno doputaju da drugi odreuju o emu e se raspravljati, iako je svatko svjestan razliitih uloga koje se igraju. A to ima implikacija za suvremene spolne uloge. Istraivanja su pokazala da u spolno mijeanim interakcijama mukarci govore vie od ena (Henley, Hamilton i Thorne, 1985), ee prekidaju druge dok govore (West i Zimmerman, 1983) i ee odreuju teme za raspravu (Fishman, 1983). Ispitivanje s ispitivaima i natjecateljima implicira da je jedna od posljedica tih obrazaca spolnih uloga da ene naputaju veinu spolno mijeanih interakcija smatrajui da imaju manje znanja od mukaraca, pri emu promatrai oba spola imaju istu takvu iluziju. Poruka koju odnose sa sobom je jasna: temeljna atribucijska pogreka moe raditi u vau korist ili protiv vas. Ako elite djelovati obrazovano i sebi i drugima, nauite tako strukturirati situaciju da vi odluujete o temama za raspravu. Budite ispitiva, a ne natjecatelj! Utvreno je da uzronim atribucijama, kao i drugim aspektima stvaranja dojmova, upravljaju dva razliita naina miljenja, jedan vie automatski i nenamjeran i drugi vie kontroliran i namjeran. Ti naini miljenja utjeu na
Kultura i kognicija
niz argumenata koje su dobili od eksperimentatora. To ih je iskustvo trebalo upozoriti na snana situacijska ogranienja izraavanju stavova. S tim salijentnim osobnim iskustvom, Korejci vie nisu davali dispozicijske atribucije, dok su Amerikanci to inili i dalje. Iz tog i drugih istraivanja autori su zakljuili da razlike u temeljnoj atribucijskoj pogreci izmeu istone i zapadnjake kulture ne odraavaju toliko kulturalne razlike u sklonosti temeljnoj atribucijskoj pogreci. U standardnim uvjetima i Korejci i Amerikanci inili su tu pogreku. Umjesto toga, kulturalne razlike u atribucijama odraavaju veu osjetljivost na kontekst i situacijske pritiske kod pripadnika istonoazijskog naroda, gdje su ta situacijska ogranienja salijentna (Choi i sur., 1999). Ima sve vie podataka da pripadnici istonoazijskih naroda posveuju vie panje kontekstu i situaciji nego to to ine zapadnjaci (Masuda i Nisbett, 2001), te da su vie pod utjecajem konteksta i situacije (Ji, Peng i Nisbett, 2000). Ove i bezbrojne druge razlike u stilu miljenja koje postoje izmeu Istoka i Zapada, danas se smatraju dokazima da su pripadnici istonoazijskih naroda skloniji holistikom miljenju, dok su zapadnjaci skloniji analitikom miljenju (Nisbett i sur., 2001). Holistiko miljenje definira se kao orijentacija prema cijelom kontekstu ili polju, te pripisivanje uzronosti tom kontekstu uz relativno slabo koritenje kategorija i formalne logike, a vee oslanjanje na dijalektiko rasuivanje, koje ukljuuje prepoznavanje i nadilaenje oitih kontradikcija. Suprotno tome, analitiko miljenje definira se kao orijentacija na objekte, odvojene od konteksta, s mnogo upotrebe kategorija i formalne logike, te izbjegavanja kontradikcija. Kako su nastale tako velike razlike u stilu razmiljanja? Vodei istraivai kau: na temelju dugotrajnih razlika u socijalnim postupcima. U 1. poglavlju govorili smo o razlici izmeu kolektivistikih i individualistikih kultura. Kolektivistike kulture, sigurno se jo sjeate, naglaavaju temeljnu povezanost i meusobnu ovisnost meu ljudima, dok individualistike kulture istiu temeljnu odvojenost i neovisnost pojedinaca. U 11. smo poglavlju vidjeli da ak i uvstva koja ljudi doivljavaju i izraavaju odraavaju kulturu u kojoj su odrasli. Kolektivistike sklonosti mogu se pratiti unatrag ak do usredotoenosti davnih Kineza na socijalnu harmoniju i kolektivno djelovanje, dok se individualistike kulture mogu pratiti ak do usredotoenosti starih Grka na osobno djelovanje. Ta dva prilino divergentna gledita o ljudskom djelovanju ne samo da odreuju razlike u drutvenim postupcima koje postoje izmeu istonjakih i zapadnjakih kultura, ve oblikuju i njihovo napredovanje u znanosti, matematici i filozofiji. Ostavtina tih razliitih davnih orijentacija prema mjestu uzronosti ukljuuje kulturalne razlike u kogniciji koje danas nalazimo u istraivanjima, prema kojima su pripadnici istonoazijskih naroda u svom miljenju holistiki, dok su suvremeni pripadnici zapadnjakih kultura vie analitiki (Nisbett i sur., 2001). Naini na koje koristimo svoj mozak nisu, dakle, univerzalni ili odreeni biologijom. Nai stilovi miljenja su prilagodljivi, oblikovani naom kulturom i potkrijepljeni suvremenim socijalnim postupcima. Ovaj novi napredak u razumijevanju kulture i kognicije ponitava sve prijanje tvrdnje o univerzalnosti kognicije i socijalne kognicije. tovie, jedan od najutjecajnijih tekstova o socijalnoj kogniciji tijekom 1980-ih godina napisao je znanstvenik koji danas vodi istraivanja kulture i kognicije. Posluajte to on danas kae o svom ranijem radu: Prije dva desetljea napisao sam s Lee Rossom knjigu pod skromnim naslovom Ljudsko zakljuivanje (Nisbett i Ross, 1980). Roy DAndrade, istaknuti kognitivni antropolog, proitao je knjigu i rekao mi da je to dobra etnografija. Bio sam okiran i oajan. Ali danas se potpuno slaem s DAndradeovom tvrdnjom o granicama istraivanja koja su bila provedena samo u jednoj kulturi. Psiholozi koji su odluili ne raditi meu-kulturalna ispitivanja moda su time izabrali da budu etnografi umjesto psihologa. (Nisbett i sur., 2001, str. 306). Dodatne informacije potraite na Mrei kod Infotrac College Edition. Potraite nazive koji su za vas relevantni ili:
Meusaetak
Mi percipiramo i interpretiramo nadolazee informacije pomou shematske obrade u pojednostavljenim strukturama pamenja koje se zovu sheme. Sheme su miniteorije o svakodnevnim objektima i dogaajima, koje nam omoguavaju uinkovitu obradu informacija. Stereotipi su sheme o skupinama ljudi. tualni i automatski, djelujui izvan svjesnog doivljavanja. nost, shematska obrada dovodi do pristranosti i pogreaka u obradi socijalnih informacija. U stvaranju dojmova o drugim ljudima, mi smo, na primjer, skloni uinku prvenstva. Prve informacije koje primamo pobuuju poetnu shemu i tako postaju snanije u odreivanju naeg dojma nego kasnije informacije. Sheme i stereotipi upravljaju naim zakljucima.
Ponovljenim izlaganjem stereotipi mogu postati habi Budui da sheme i stereotipi pojednostavljuju stvar-
Slika 18-3 Temeljna atribucijska pogreka Procjene ispitivaa i natjecatelja nakon to su sudjelovali u kvizu. Ispitiva je procijenjen kao superiorniji i od natjecatelja i od promatraa, iako je ispitiva imao ogromnu situacijsku prednost. I natjecatelji i promatrai pridali su preveliku teinu dispozicijskim uzrocima, a premalu situacijskim uzrocima. (Prema Ross, Amabile i Steinmetz, 1977)
Stoljeima su zapadnjaki filozofi i psiholozi raspravljali o kognitivnim procesima ili nainima miljenja - kao da su ti procesi isti kod svih normalnih odraslih osoba. Ustvari, veina istraivanja i razmiljanja o socijalnoj kogniciji prikazanih u ovom poglavlju polazi od iste pretpostavke da su kognitivni procesi univerzalni, karakteristini za sve ljude. Iako je oito da razliite kulture imaju razliite socijalne obiaje, to se smatralo irelevantnim za temeljne kognitivne procese kao to su kategorizacija i uzrono rasuivanje. Prijelomno istraivanje socijalne kognicije ponitava tu pretpostavku i tvrdi da divergentni drutveni sustavi stvaraju i potkrepljuju razliite sustave miljenja (Nisbett, Pebg, Choi i Norenzayan, 2001). Prvi podaci koji su upuivali na to da aspekti socijalne kognicije ne moraju biti univerzalni vezani su uz temeljnu atribucijsku pogreku. Rana istraivanja pokazala su da dok je za Amerikance ve odavno potvreno da tue ponaanje tumae dispozicijskim atribucijama, Hindu Indijci i Kinezi tumae slina ponaanja situacijskim atribucijama (Miller, 1984; Morris i Peng, 1994; Norenzayan i Nisbett, 2000). Osim toga, s korejskim i amerikim studentima bila su ponovljena klasina ispitivanja u kojima sudionici itaju govor koji je sastavila neka druga osoba (poput govora za i protiv Fidela Castra) (Choi, Nisbett i Norenzayan, 1999). U ovom ispitivanju pisac govora nije mogao birati temu, pa je stoga pogreno zakljuivanje da njegovi stavovi odgovaraju argumentima u govoru. Pa ipak, poput Amerikanaca, Korejci su zakljuili da govornik zastupa stavove o kojima govori, to je dispozicijska atribucija koja odraava temeljnu atribucijsku pogreku. Meutim, Amerikanci i Korejci reagirali su sasvim drugaije ako im je bila pruena prilika da se prije donoenja procjene stave na mjesto pisca govora. U jednoj varijanti klasinog ispitivanja bilo im je najprije reeno da sami napiu govor, koristei
U ovom izdanju Uvoda u psihologiju isprepliu se tri teme: biologija, evolucija i kultura. Iz ranijih smo izdanja zadrali na naglasak na biolokim temeljima ponaanja, ali smo proirili prikaz bioloki orijentiranih istraivanja na jo nekoliko poglavlja. Opirnije smo prikazali i evolucijske perspektive u psihologiji. Tako smo, na primjer, dodali odjeljak o evolucijskoj psihologiji. Istaknuli smo evolucijsko znaenje emocija, te uvrstili i tekst o evolucijskim teorijama linosti. Trei naglasak, koji se takoer provlai kroz cijelu knjigu, je na kulturi i razliitostima. Iz sadraja: Priroda psihologije; Bioloki temelji psihologije; Psihiki razvoj; Senzorni procesi; Percepcija; Svijest; Uenje i uvjetovanje; Pamenje; Govor i miljenje; Motivacija; Emocije; Inteligencija; Linost; Stres, zdravlje i suoavanje; Psihiki poremeaji; Lijeenje psihikih poremeaja; Drutveni utjecaji; Socijalna kognicija; Dodatak: Statistike metode i mjerenje; Rjenik.
Attribution error Situational constraints
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Laura E. Berk
PSIHOLOGIJA CJELOIVOTNOG RAZVOJA

ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Gordana Kereste
HIT
84
Psihologija cjeloivotnog razvoja
3. Prenatalni razvoj, roenje i novoroene
85
Prizori iz ivota
Prenatalna okolina i zdravlje u kasnijem ivotu
Kada je prije 55 godina Michael doao na svijet, est tjedana prije oekivanog termina i s poroajnom teinom od svega 1800 grama, lijenik koji ga je porodio nije bio siguran hoe li preivjeti. Michael ne samo da je preivio, ve je bio dobrog zdravlja, sve do sredine svojih etrdesetih godina, kada mu je na rutinskom lijenikom pregledu utvren povien krvni tlak i dijagnosticirana eerna bolest. Michael nije imao prekomjernu tjelesnu teinu, nije puio i nije jeo masnu hranu to su rizini initelji za ove smetnje. Takoer, u njegovoj obitelji nije bilo eerne bolesti ni povienog tlaka. Mogu li se korijeni Michaelovih zdravstveih problema pronai u njegovu prenatalnom razvoju? Sve vei broj podataka pokazuje kako initelji iz prenatalne okoline ne oni toksini (kao to su duhan ili alkohol), ve oni vrlo suptilni, poput prelaska hranjivih tvari i hormona kroz posteljicu mogu utjecati na zdravlje desetljeima poslije (Wheeler, Barker i OBrien, 1999.). Niska poroajna teina i bolesti srca, modani udar i eerna bolest Strogo kontrolirani eksperimenti na ivotinjama otkrili su kako kod slabo hranjenih fetusa male poroajne teine dolazi do promjena u tjelesnim strukturama i funkcijama koje rezultiraju kardiovaskularnim bolestima u odrasloj dobi (Franco i sur., 2002.). Kako bi istraili tu povezanost kod ljudi, u Velikoj Britaniji istraivai su iz javnih dosjea prikupili podatke o poroajnoj teini 15 000 mukaraca i ena i njihovim bolestima u srednjoj odrasloj dobi. Oni koji su u trenutku roenja bili teki manje od 2500 grama imali su 50% vei rizik od umiranja od bolesti srca i modanog udara, nakon to je kontroliran utjecaj socioekonomskog statusa i brojnih drugih rizinih initelja za zdravlje. Veza izmeu poroajne teine i kardiovaskularnih bolesti bila je najjaa kod ljudi iji je omjer tjelesne teine i duine u trenutku roenja bio jako mali taj omjer pokazatelj je zastoja u rastu (Godfrey i Barker, 2000.; Martyn, Barker i Osmond, 1996.). U drugim istraivanjima provedenim na velikim uzorcima takoer je utvrena veza izmeu niske poroajne teine i bolesti srca, modanog udara i eerne bolesti u srednjoj odrasloj dobi. Takva veza pronaena je kod pripadnika oba spola i u razliitim zemljama, ukljuujui Finsku, Indiju, Jamajku i Sjedinjene Amerike Drave (Eriksson i sur., 2001.; Fall i sur., 1998.; Forsn i sur., 2000.; Godfrey i Barker, 2001.). Istraivai vjeruju kako zdravstvene probleme u kasnijoj dobi ne uzrokuje niska poroajna teina sama po sebi, ve sloeni initelji koji su s njom povezani. Neki pretpostavljaju kako slabo hranjen fetus alje velike koliine krvi u mozak, zbog ega slabije rastu organi u trbunoj upljini, poput jetre i bubrega (koji su ukljueni u kontrolu kolesterola i krvnog tlaka) (Barker, 2002.). Posljedica svega toga je povean rizik za bolesti srca i modani udar u kasnijoj dobi. to se tie eerne bolesti, neodgovarajua prenatalna ishrana moe trajno poremetiti rad guterae, to s godinama dovodi do sve slabijeg podnoenja glukoze (Rich-Edwards i sur., 1999.). Prema jednoj drugoj hipotezi, potvrenoj i u istraivanjima na ljudima i u istraivanjima na ivotinjama, poremeaji u funkcioniranju posteljice prisutni kod nekih trudnica omoguuju da do fetusa dou velike koliine hormona stresa, to usporava njegov rast, poveava njegov krvni tlak i izaziva hiperglikemiju (povienu razinu eera u krvi). Ovi prenatalni initelji ine pojedinca sklonijim bolestima u kasnijoj dobi (Osmond i Barker, 2000.). Naposljetku, usporen prenatalni rast kod mnoge djece dovodi do kompenzacije u postnatalnom razdoblju, u obliku prekomjerne tjelesne teine koja, zadri li se i u odrasloj dobi, doprinosi nastanku bolesti srca i eerne bolesti (Barker, 1999.). Velika poroajna teina i karcinom dojke. Drugi ekstrem u prenatalnom rastu velika poroajna teina povezan je s karcinomom dojke, najeom malignom boleu kod odraslih ena (Andersson i sur., 2001.; Vatten i sur., 2002.). U jednom istraivanju, majke 589 ena koje su imale invazivni karcinom dojke i 1569 ena koje nisu imale karcinom dojke dale su podatke o poroajnoj teini svojih keri, tetnim prenatalnim okolinskim utjecajima (primjerice, majino puenje u trudnoi) i zdravstvenoj povijesti obitelji (primjerice, roake koje su imale karcinom dojke). ene su izvijestile o svojem zdravlju u odrasloj dobi. Nakon to je izvrena kontrola drugih rizinih initelja, velika poroajna teina posebice ona iznad etiri kilograma izdvojila se kao jasan prediktor karcinoma dojke (vidjeti sliku 3.3) (Michels i sur., 1996.). Istraivai vjeruju kako je krivac za to prevelika koliina estrogena kod trudnice, koja utjee na prekomjeran rast fetusa i mijenja poetno tkivo dojki, koje onda u odrasloj dobi pod utjecajem estrogena moe postati maligno. Prevencija Povezanosti koje su utvrene izmeu prenatalnog razvoja i bolesti u kasnijem ivotu nipoto ne znae da su te bolesti neizbjene. Umjesto toga, prenatalni okolinski initelji utjeu na zdravlje u odrasloj dobi, a mjere koje poduzimamo kako bismo zatitili svoje zdravlje mogu sprijeiti prenatalne rizine initelje u njihovoj realizaciji. Osobama koje su roene s niskom poroajnom teinom istraivai savjetuju redovite
SLIKA 3.3 Povezanost

izmeu poroajne teine i rizika od karcinoma dojke u odrasloj dobi. U istraivanju provedenom na 589 ena s invazivnim karcinomom dojke i 1569 ena koje nisu imale karcinom dojke, poroajna teina pokazala se povezanom s pojavom karcinoma nakon to je izvrena kontrola brojnih drugih prenatalnih i postnatalnih zdravstvenih rizika. Rizik za pojavu karcinoma dojke bio je osobito velik kod ena ija je poroajna teina bila vea od etiri kilograma. (Prilagoeno iz Michels i sur., 1996.)
lijenike preglede i brigu o initeljima povezanima s pojavom bolesti srca i eerne bolesti prehrani, tjelesnoj teini, tjelesnom vjebanju i izvorima stresa nad kojima imaju kontrolu. ene
s velikom poroajnom teinom trebale bi redovito vriti samopregled dojki i obaviti mamografiju, to im omoguuje rano otkrivanje karcinoma dojke i u velikom broju sluajeva njegovo izljeenje.
enjima sredinjeg ivanog sustava (Bender i sur., 1995.; Richardson i sur., 1996.).
Unato svemu tome, vrlo je teko precizno utvrditi oteenja uzrokovana kokainom budui da velik broj ovisnica upotrebljava vei broj droga, sklone su i drugim visokorizinim ponaanjima i nisu osjetljive na djetetove po316 trebe (Lester, 2000.). Zajedniki utjecaj svih ovih initelja pogorava ishode kod djece (Alessandri, Bendersky i Lewis, 1998.; Carta i sur., 2001.). Kako nakon ranog djetinjstva djeca koja su prenatalno bila izloena kokainu nisu praena, dugorone posljedice na razvoj nisu poznate.
panje, loije pamenje, postiu loije rezultate na testonica pui vei broj cigareta, to je vjerojatnost da e dijete vima inteligencije i pokazuju vie problema u ponaanju, imati tekoe vea. Odlui li trudnica u bilo kojem trenutak i kada se kontroliraju brojni drugi initelji (Cornelius ku prestati puiti, makar to bilo i u posljednjem tromjei sur., 2001.; Trasti i sur., 1999.; Wasserman i sur., 2001.). seju trudnoe, smanjuje se vjerojatnost premale poroajIpak, drugi istraivai nisu potvrdili ove nalaze (Barr i sur., ne teine i drugih problema kod djeteta (Klesges i sur., 1990.; Streissguth i sur., 1989.). 2001.). 317 10. Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu Na koji nain puenje zapravo moe natetiti fetusu? ak i onda kada se ini da je dijete ija je majka puila Nikotin, sastojak duhana koji izaziva ovisnost, stee krvu trudnoi roeno u dobrom stanju, njegov razvoj moe ne ile, smanjuje dotok krvi u maternicu i uzrokuje porebiti ugroen suptilnim tekoama u ponaanju. Novoro imaju odgoja djece. Djeca iji roditelji koriste autori- prijenos hranjivih sameen rast posteljice. To smanjuje enad ije su majke puile u trudnoiNaini slabiju patativni roditeljski stil stojaka, pa fetus sporije raste. Takoer, nikotin poveava nju na zvune podraaje i miii su im napetiji (Fried i (pogledajte 8. poglavlje) osobito dobro misle o sebi (Carloson, Uppal i Prosser, 2000;monoksida i u krvotoku majke i koncentraciju ugljinog Feiring Makin, 1987.). Dijete koje slabo reagira na podraaje i neMarihuana, jo jedna od ilegalnih droga, rasprostrai Taska, 1996). Toplo, u krvotoku fetusa. Ugljini monoksid istiskuje kisik iz crmirno je, moe kod odraslih potaknuti ponaanja koja ne pozitivno ponaanje roditelja pokanjenija je od kokaina i heroina. Istraivanja u kojima se zuje djeci psihikom venih kompetentna vrijedna. doprinose na najbolji nain djetetovu zdravomda su prihvaena kaokrvnih stanica. iKod fetusa laboratorijskih ivotinja ispitivala povezanost upotrebe marihuane u trudnoi sa ini se djeca koja su ugljini oekivanja, koja do porazvoju. Neka su istraivanja pokazala kakokako vrsta, ali prikladnamonoksid dovodi su oteenja sredinjeg ivanog smanjenom poroajnom teinom djeteta i preranim roeduprta objanjenjima, sustava i snienja poroajne teine. Na slian nain moe u prenatalnom razdoblju bila izloena utjecaju duhana, u pomau djeci da vrednuju vlastito njem, rezultirala su proturjenim nalazima (Fried, 1993.). ponaanje prema razumnim standardima. utjecati i na ljudske fetuse (Friedman, 1996.). djetinjstvu i adolescenciji imaju problem s odravanjem U nekoliko istraivanja pronaena je veza izmeu preKada roditelji pomau djeci ili za njih donose odluke i onda kada im pomo i ne treba, djeca esto pate od niskog samopotovanja. Ti kontrolirajui roditelji djeci prenose osjeaj neadekvatnosti (Pomeranz i Eaton, 2000). Pretjerano tolerantno, ugaajue roditeljstvo povezano je s nerealistino visokim samopotovanjem koje takoer potkopava razvoj. Djeca koja se osjeaju nadmonima drugima, sklona su verbalnim napadima kada se ugrozi njihova prenapuhana slika o sebi i imaju probleme prilagodbe, ukljuujui tu zlobnost i agresivnost (Hughes, Cavell i Gros SLIKA 10.2 Uinak kohorte na samopotovanje amesman, 1997). rikih uenika nie srednje kole za razdoblje od 1965. Osobito je zabrinjavajue to amerike kulturalne vrido 1995. Samopotovanje je malo opalo tijekom kasnih jednosti sve vie stavljaju naglasak na vlastito ja i time 1960-ih i 1970-ih godina. Od 1980-ih godina nadalje znavjerojatno potiu roditelje da ugaaju djeci i previe jaaajno javno zanimanje i poticanje jaanja djejeg samopo SLIKA 10.1 Hijerarhijska struktura samopotovanja u srednjim razredima osnovne kole. Na temelju svojih iskustava u tovanja dovelo je do otrog porasta u prosjenom samorazliitim okruenjima djeca formiraju najmanje etiri odvojena aspekta samopotovanja: kolsku kompetenciju, socijalnu ju njihovo samopotovanje. Kao to ilustrira slika 10.2, potovanju. Rezultati samopotovanja za mlae i starije kompetenciju, tjelesnu/sportsku kompetenciju i tjelesni izgled. Oni se diferenciraju u nekoliko samoevaluacija i kombinisamopotovanje amerike mladei je u proteklih nekouenike pokazuju slian porast. (Iz J. M. Twenge i W. Keiraju kako bi stvorili opi osjeaj samopotovanja. liko desetljea jako poraslo (Twenge i Campbell, 2001). th Campbell, 2001, Age and Birth Cohort Differences in SelfPa ipak, u usporedbi s prijanjim generacijama, amerika Esteem: A Cross-Temporal Meta-Analysis, Personaliy and Social mlade sve je manje uspjena, a pokazuje i sve vie antiPsychology Review, 5, p. 336. Prilagoeno s doputenjem.) socijalnog ponaanja. Budui da je opisana veza izmeu odgoja djece i sahvaanja i samopotovanja. Potom, od etvrtog do estog djeca usprkos svom viem kolskom postignuu imaju mopotovanja korelacijska, ne moemo zaista rei u kojoj razreda, samopotovanje veine djece raste jer se osjeanie rezultate samopotovanja nego djeca Sjeverne Amemjeri ponaanja roditelja utjeu na djetetov osjeaj vlastiju osobito dobro zbog svojih odnosa s vrnjacima i zbog rike (Chiu, 1992-1993; Hawkins, 1994). U azijskim raditi jae se trudei i na koju se, kada su suoeni s novim te vrijednosti. Istraivanja o preciznom sadraju poruka svojih sportskih sposobnosti (Twenge i Campbell, 2001; zredima nadmetanje je otro, a pritisak za uspjehom jak. izazovima, mogu osloniti. Takoer, oni neuspjeh pripisukoje odrasli alju djeci izdvojila su initelje koji utjeu na Zimmerman i sur., 1997). Istodobno, azijska djeca puno se rjee pozivaju na socijalju initeljima koji se mogu promijeniti i kontrolirati kao samopotovanje. Pogledajmo kako te poruke oblikuju djenu usporedbu kako bi promaknula svoje vlastito samopoto su nedovoljan trud ili vrlo teak zadatak (Heyman i tetovo vrednovanje samoga sebe u kontekstu postignua. Utjecaji na samopotovanje tovanje. Ona su rezervirana u pozitivnim prosudbama o Dweck, 1998). Tako bez obzira na to uspiju li ili ne uspiju, sebi, a velikoduna u svojim pohvalama drugih zato to takva djeca imaju radian, ustrajan pristup uenju. Stvaranje atribucija povezanih s postignuem. AtriOd srednjeg djetinjstva nadalje postoji snana povenjihova kultura cijeni skromnost i drutveni sklad (Heine bucije su naa obina, svakodnevna objanjenja uzroka Naalost, djeca koja razviju nauenu bespomonost zanost izmeu samopotovanja i svakodnevnog ponaai Lehman,1995; Falbo i sur., 1997). ponaanja nai odgovori na pitanje: Zato sam ja (ili svoje neuspjehe, a ne uspjehe, pripisuju vlastitim sposobnja. kolsko samopotovanje predvia djetetovo kolsko Nadalje, iako je iroko prihvaeno kulturalno uvjereneka druga osoba) to uinio? Sjetite se kako Joey na popostignue (Marsh, Smith i Barnes, 1985). Djeca s visonostima. Kada pak uspiju, vjerojatnije e zakljuiti da su nje da je ope samopotovanje djeaka vee od samopokim samopotovanjem omiljenija su kod vrnjaka (Harter, etku poglavlja, govorei o natjecanju iz pravopisa, svoj za to odgovorni vanjski initelji poput sree. tovie, za 1982). Takoer, kao to smo vidjeli u 8. poglavlju, djeaci tovanja djevojica, ta je razlika mala. Djevojice moda razoaravajui uradak pripisuje srei (Belinda je dobila sve razliku od svojih vrnjaka koji su orijentirani na svladavapoinju vjerovati da imaju vie sportskog talenta od djeo sebi mogu misliti loije jer internaliziraju tu negativnu lagane rijei), a svoj uobiajeni uspjeh sposobnosti (on zna nje, oni su stvorili uvjerenje da su sposobnosti zadane i da vojica i napredniji su u nizu tjelesnih vjetina. tovie, kulturalnu poruku (Kling i sur., 1999). U usporedbi sa svoda je u pravopisu bolji od Belinde). Joey takoer razumije se ne mogu promijeniti veim trudom. Tako kada je zadaprofil niskog samopotovanja u svim podrujima povezan jim bjelakim vrnjacima, afroamerika djeca imaju neto kako trud ima utjecaj na uspjeh: Ubio sam se uei kako tak teak, ta djeca doivljavaju tjeskoban gubitak kontrole je s tjeskobom, depresijom i sve izrazitijim antisocijalnim vie samopotovanje, koje je moda rezultat tople podrke se piu rijei. to se u Eriksonovim terminima moe nazvati trajnim ponaanjem (DuBois i sur., 1999). Koji socijalni utjecaji iz proirene obitelji i jakog osjeaja etnikog ponosa (Grayosjeajem inferiornosti. Ona odustaju i prije no to su se Razvoj kognitivnih sposobnosti omoguuje kolskoj mogu dovesti do toga da neka djeca imaju visoko, a neka Little i Hafdahl, 2000). Takoer, djeca i adolescenti koji zapravo poela truditi (Elliot i Dweck, 1988). djeci da prilikom objanjavanja razine svog uspjeha razlunisko samopotovanje? idu u kolu ili ive u susjedstvu u kojem su dobro zastue sve spomenute varijable (Skinner, 1995). Oni koji imaS vremenom sposobnosti djece s nauenom bespomopljene njihove etnike i socioekonomske skupine imaju Kultura. Kulturalne silnice snano utjeu na samopoju jako dobro kolsko samopotovanje stvaraju atribucije nou ne predviaju vie njihov uspjeh. Budui da se kod jai osjeaj pripadanja i imaju manje problema sa samotovanje. Tako, primjerice, osobito jak naglasak na sociusmjerene na svladavanje, tj. da svoj uspjeh pripisuju njih ne razvija veza izmeu truda i uspjeha, djeca s nauepotovanjem (Gray-Little i Carels, 1997). jalnoj usporedbi moe objasniti zato kineska i japanska sposobnosti karakteristici koju oni sami mogu unaprijenom bespomonou ne razvijaju metakognitivne i samonatalne izloenosti marihuani i smanjene veliine glave (mjera razvoja mozga), reakcija trzanja u novoroenakoj dobi te nemirnog spavanja i slabe panje u dojenakoj dobi i djetinjstvu (Dahl i sur., 1995.; Fried, Watkinson i Gray, 1999.; Lester i Dreher, 1989.). Meutim, kao i u sluaju kokaina, nisu ispitani dugoroni uinci. Duhan. Premda se u zemljama zapadnog svijeta puenje smanjilo, procjenjuje se da 12% ena u Sjedinjenim Amerikim Dravama i 19% ena u Kanadi pui za vrijeme trudnoe (Health Canada, 2001.b; Matthews, 2001.). Najpoznatiji uinak puenja na prenatalni razvoj je smanjena djetetova poroajna teina. Meutim, manje je poznato kako je vjerojatnost drugih ozbiljnih posljedica, kao to su spontani pobaaj, prijevremeni poroaj, poremeaji disanja za vrijeme spavanja, dojenaka smrt i karcinom u kasnijem djetinjstvu, takoer poveana (Franco i sur., 2000.; Walker, Rosenberg i Balaban-Gil, 1999.). to trud-
Psihologija cjeloivotnog razvoja
Temeljni pristup ove knjige oblikovala je profesionalna i osobna povijest autorice kao nastavnice, istraivaice i roditelja. On se sastoji od sedam filozofskih sastojaka koji su utkani u svako poglavlje: 1. Razumijevanje velikih razlika meu teorijama koje postoje u ovom podruju te jakih i slabih strana svake od njih. 2. Shvaanje cjeloivotne perspektive kao integrativnog pristupa razvoju. 3. Poznavanje i slijeda razvoja i procesa koji lee u njegovoj osnovi. Studentima je prikazan organizirani slijed razvoja, zajedno s procesima koji lee u osnovi razvojnih promjena. 4. Uvianje utjecaja konteksta i kulture na ovjekov razvoj. Brojna istraivanja pokazuju kako ljudi ive u bogatim fizikim i socijalnim kontekstima koji utjeu na sva podruja razvoja. 5. Razumijevanje zajednikog doprinosa biolokih i okolinskih initelja razvoju. 6. Osjeaj za meuovisnost svih podruja razvoja tjelesnog, kognitivnog, emocionalnog i socijalnog. U svakom je poglavlju naglaen integrativni pristup ovjekovu razvoju. 7. Razumijevanje meusobne povezanosti teorija, istraivanja i praktine primjene znanstvenih spoznaja. Iz sadraja: Prvi dio: Teorije i istraivanja ovjekova razvoja; Povijest, teorije i strategije istraivanja; Drugi dio: Temelji razvoja; Bioloki i okolinski temelji; Prenatalni razvoj, roenje i novoroene; Trei dio: Dojenaka i najranija djeja dob: prve dvije godine ivota; Tjelesni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu; Kognitivni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu; Emocionalni i socijalni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu; etvrti dio: Rano djetinjstvo: od druge do este godine ivota; Tjelesni i kognitivni razvoj u ranom djetinjstvu; Emocionalni i socijalni razvoj u ranom djetinjstvu; Peti dio: Srednje djetinjstvo: od este do jedanaeste godine; Tjelesni i kognitivni razvoj u srednjem djetinjstvu; Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu; esti dio: Adolescencija: prijelaz u odraslu dob; Tjelesni i kognitivni razvoj u adolescenciji; Emocionalni i socijalni razvoj u adolescenciji; Sedmi dio: Rana odrasla dob; Tjelesni i kognitivni razvoj u ranoj odrasloj dobi; Emocionalni i socijalni razvoj u ranoj odrasloj dobi; Osmi dio: Srednja odrasla dob; Tjelesni i kognitivni razvoj u srednjoj odrasloj dobi; Emocionalni i socijalni razvoj u srednjoj odrasloj dobi; Deveti dio: Kasna odrasla dob; Tjelesni i kognitivni razvoj u kasnoj odrasloj dobi; Emocionalni i socijalni razvoj u kasnoj odrasloj dobi; Deseti dio: Zavretak ivota; Smrt, umiranje i tugovanje.
23
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Tony Attwood
ASPERGEROV SINDROM
Vodi za roditelje i strunjake
NOVO
24
Format: 15 21 cm Uvez: tvrdi + ovitak Cijena: 120,00 kn
Ljudi s Aspergerovim sindromom percipiraju svijet drugaije od svih ostalih. Nas druge smatraju udnima i zbunjujuima. Zato ne kaemo to mislimo? Zato kaemo toliko toga to ne mislimo? Zato tako esto dajemo nevane primjedbe koje ne znae nita? Zato se dosaujemo i postanemo nestrpljivi kada nam netko s Aspergerovim sindromom ispria stotine zadivljujuih injenica o voznim redovima, brojevima ugraviranima na uline svjetiljke u Ujedinjenom Kraljevstvu, razliitim vrstama mrkve ili kretanjima planeta? Zato toleriramo takvu zbrku doivljaja svjetla, zvuka, mirisa, dodira i okusa, a da ne ponemo vritati? Zato drimo do drutvenih hijerarhija zato prema svima ne postupamo na isti nain? Zato imamo tako sloene emocionalne odnose? Zato jedni drugima aljemo i primamo tolike drutvene signale i kako ih razumijemo? I nadasve, zato smo toliko nelogini u usporedbi s ljudima s Aspergerovim sindromom? Istina je, naravno, da oni koji imaju taj sindrom predstavljaju tek manjinu. Nain na koji percipiraju svijet njima je smislen i ima nekih divljenja vrijednih aspekata, no esto ih dovodi u sukob s konvencionalnim (tj. veinskim) nainima miljenja, osjeanja i ponaanja. Oni se ne mogu promijeniti, a mnogi od njih to ni ne ele. Meutim, potrebna im je pomo u nalaenju naina da se prilagode svijetu kakav jest, da bi mogli konstruktivno koristiti svoje posebne vjetine, baviti se svojim specifinim interesima, a da pritom ne dolaze u sukob s drugima, te postii, koliko god je to mogue, odreeni stupanj neovisnosti u odrasloj dobi te neke pozitivne drutvene odnose.
to je Aspergerov sindrom? Do prije nekoliko godina jedva da je itko uo za taj naziv, a danas se ini da gotovo u svakoj koli postoji dijete s ovim sindromom. Ipak, prvu je definiciju takve djece objavio Hans Asperger, beki pedijatar, jo prije vie od pedeset godina. On je utvrdio dosljedan obrazac sposobnosti i ponaanja koja su se preteno javljala kod djeaka. Obrazac je ukljuivao nedostatak empatije, slabu sposobnost sklapanja prijateljstava, jednostrane razgovore, intenzivnu zaokupljenost specifinim interesima te nespretne pokrete. Meutim, njegov pionirski rad nije bio meunarodno prepoznat sve do 1990-ih. Sve do nedavno roditelji i nastavnici moda bi shvatili da je dijete neobino, no nisu imali nikakvu ideju o tome zato je takvo, ni kamo da se obrate za pomo. Knjiga je napisana kao vodi za roditelje i strunjake, da im pomogne u prepoznavanju i tretmanu djece i odraslih s Aspergerovim sindromom. Knjiga je tanka, to odraava na trenutani nedostatak znanja, no temelji se na irokom pregledu literature i autorovim iskustvima kao klinikog psihologa specijaliziranog za ovo podruje. U posljednjih 25 godina autor je susreo vie od tisuu pojedinaca s ovim sindromom, u irokom rasponu dobi, sposobnosti i porijekla, od djece iz vrtia do starijih ljudi, ukljuujui i umirovljenog profesora koji je dobitnik Nobelove nagrade. Oduvijek je bio zadivljen njihovom strpljivou i domiljatou u postizanju sposobnosti koje drugi steknu bez razmiljanja. Takoer se divi roditeljima i nastavnicima koji, usprkos nedostatku informacija i smjernica, uspijevaju postii znaajan napredak. Knjiga daje opis i analizu neobinih svojstava te praktine strategije kojima se mogu smanjiti ona koja su najupadljivija i koja predstavljaju najvee tekoe. Navedene su brojne izjave ljudi s Aspergerovim sindromom, budui da su njihovi uvidi i opisi jasniji i pronicljiviji od tekstova u znanstvenim asopisima. Autor se drao naela da, ako ne moete neto objasniti jednostavnim rijeima, ne razumijete o emu govorite. itatelju nije potreban doktorat iz psihologije da bi preveo strune nazive, no za one kojima su potrebne daljnje informacije ukljuene su originalne reference. Iz sadraja: Uvodna rije; Dijagnoza; Socijalno ponaanje; Jezik; Interesi i rutine; Motorika nespretnost; Kognicija; Osjetna osjetljivost; esto postavljana pitanja; Dodatak I: Dodatni izvori o emocijama i prijateljstvu; Dodatak II: Kako se danas osjeam?; Dodatak III: Dijagnostiki kriteriji
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
E. Bruce Goldstein
OSJETI I PERCEPCIJA NOVO
Ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Vladimir Kolesari

Najoitiji odgovor na pitanje Zato itati ovu knjigu? jest da je to zahtjev studijskog predmeta. Ali osim toga, postoje brojni drugi razlozi za itanje ove knjige. U prvom redu, materijal e vas opskrbiti informacijama koje mogu pomoi u drugim predmetima, a moda ak i u vaoj buduoj karijeri. Ako planirate postati istraiva ili nastavnik u podruju percepcije ili bliskim podrujima, ova e vam knjiga dati dobre temelje. Ustvari, brojna istraivanja o kojima ete itati proveli su istraivai koji su se uveli u podruje percepcije pomou ranijih izdanja ove knjige. Materijal u ovoj knjizi vaan je, takoer, za budui studij medicine ili slinih podruja, budui da se dobar dio naih rasprava odnosi na funkcioniranje tijela. Nekoliko medicinskih primjena koje ovise o znanju o percepciji sredstva su za obnovu percepcije kod ljudi koji su izgubili vid ili sluh te u tretmanu boli. Ostale primjene ukljuuju robotika sredstva koja se mogu koristiti u neuobiajenim okolinama, sustav prepoznavanja govora koji moe razumjeti to netko govori te prometne znakove koji su vidljivi vozaima u razliitim uvjetima. Ali razlozi prouavanju percepcije prelaze mogunosti korisne primjene. Budui da je percepcija neto to stalno doivljavate, znanje o tome kako djeluje interesantno je samo po sebi. Kako biste procijenili zato, promotrite to doivljavate upravo sada. Gledajui okolo vjerojatno ete imati osjeaj da percipirate tono ono to je tu vani u okolini. Jedna od stvari koju ete nauiti prouavajui percepciju jest da je sve to vidite, ujete, okusite ili njuite filtrirano mehanizmima vaih osjetila. To znai da je to to
25
Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi Cijena: 680,00 kn
percipirate odreeno ne samo onim izvana nego i svojstvima vaih osjetila. Taj je pojam fascinirao filozofe, istraivae i studente stotinama godina, a sada ipak ima vie znaenja zbog nedavnih napredovanja u naem razumijevanju mehanizama odgovornih za nau percepciju. Drugi razlog za prouavanje percepcije jest to vam moe pomoi da postanete svjesniji naravi vaih vlastitih perceptivnih doivljaja. Mnogo od svakidanjeg iskustva koje uzimamo kao gotovu injenicu poput sluanja neijeg govora, kuanja hrane ili gledanja slika u muzeju moe se procijeniti na dubljim razinama razmatrajui pitanja kao to su Zato nepoznati jezik zvui kao neprekinuti tok zvuka, bez prekida izmeu rijei?, Zato gubim osjet okusa kad uzimam neto hladno? te Kako slikar stvara dojam dubine na slici?. itajui ovu knjigu nee biti samo odgovora na ova pitanja nego i na druga o kojima moda niste mislili, poput ovoga Zato ne vidimo boje u sumraku? ili Kako to da okolna scena ne izgleda da se kree kada hodam kroz nju?. Stoga, iako ne planirate postati lijenik ili dizajner vozila-robota, nakon itanja ove knjige stei ete uvid u sloenost i ljepotu mehanizama odgovornih za vae perceptivno iskustvo, a moda ak i jau svijest o svijetu oko vas. Iz sadraja: Uvod u percepciju; Uvod u fiziologiju percepcije; Neuroni i percepcija; Organizirani mozak; Percipiranje predmeta; Vidna panja; Percepcija boje; Percepcija dubine i veliine; Percepcija gibanja; Percepcija i djelovanje; Zvuk, sluni sustav i percepcija visine tona; Lokalizacija zvuka i zvuna scena; Percepcija govora; Koni osjeti; Kemijski osjeti; Razvoj percepcije; Dodatak: Detekcija signala: postupak i teorija
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Anita E. Woolfolk
EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA
Sadraj ove knjige trebao bi zanimati svakoga koga zanima obrazovanje i uenje, od volontera u predkolskim ustanovama do predavaa u raznim programima za odrasle s potekoama. Deveto ameriko i prvo hrvatsko izdanje naglaava utjecaj obrazovanja i primijenjenih istraivanja na razvoj djeteta, kognitivnu znanost, uenje i poduavanje. Teorija i praksa nisu razdvojene, nego se razmatraju zajedno. U knjizi je prikazano kako se podaci i ideje koje su rezultat istraivanja na polju edukacijske psihologije mogu primijeniti na rjeavanje svakodnevnih problema vezanih uz poduavanje. Kako biste istraili vezu izmeu znanja i prakse, u knjigu je uvrteno mnogo primjera, dijelova lekcija, opisa stvarnih situacija, naputaka i praktinih savjeta iskusnih nastavnika. Pratei tekst, susrest ete se sa stalnim izazovom da razmislite o vrijednosti i upotrebljivosti ideja u svakom poglavlju i vidjet ete naela edukacijske psihologije na djelu. Nove teme ukljuuju: mozak i uenje; nasilje i agresija u odnosima; radno i implicitno pamenje; prilagodbe odjeljku 504; raznolikost i nadarenost; upravljanje razredom i kulturama; samoregulacija; teorija cilja; pedagogija relevantna za kulturu; strategije uenja; drutvena kognitivna teorija i samouinkovitost; uenje utemeljeno na problemu i zajedniko uenje; interes i emocije u uenju; auto-sheme i motivacija; rjeavanje nesuglasica i nasilja; autentino ocjenjivanje; visokorizina provjera znanja. Na kraju svakog poglavlja nalazimo Smjernice, Praktine primjere za nastavnike i Za/Protiv. Smjernice vaan razlog za prouavanje edukacijske psihologije jest stjecanje vjetina za rjeavanje problema u razredu. To su nastavni savjeti i praktini prijedlozi utemeljeni na teoriji i istraivanju o kojima se raspravlja u tome poglavlju. Praktini primjeri za nastavnike: to biste vi uinili? to bi oni uinili? na kraju svakoga poglavlja, vrhunski nastavnici diljem zemlje te nastavnici diljem svijeta nude vlastita rjeenja problema s kojima ste se susreli na poetku svakoga poglavlja. Za/Protiv u svakome poglavlju, rasprava pod nazivom Za/Protiv prouava dva oprena pogleda na neko vano pitanje ili proturjeje povezano s istraivanjem ili praksom u edukacijskoj psihologiji. Iz sadraja: Nastavnici, poduavanje i edukacijska psihologija; Kognitivni razvoj i jezik; Osobni, socijalni i emocionalni razvoj; Razlike meu uenicima i potrebe uenja; Kultura i drutvo; Bihevioralni pogledi na uenje; Kognitivni pogledi na uenje; Sloeni kognitivni procesi; Drutveno kognitivni i konstruktivistiki pogledi na uenje; Motivacija u uenju i nastavi; Stvaranje okoline za uenje; Poduavanje za uenje u koli; Poduavanje za samoregulaciju, kreativnost i toleranciju; Standardizirano testiranje; Procjena i ocjenjivanje u razredu.
USKORO
26
Format: 21,5 28 cm Uvez: tvrdi
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Maks Tuak, Maksimilijana Tuak
PSIHOLOGIJA KONJA
Kada god se malo dublje zamislimo o nama samima, o svijetu koji nas okruuje, doemo do jasnog zakljuka: Na ovoj Zemlji mi, naravno, nismo sami. Ta se spoznaja ini sama po sebi razumljivom iako, zapravo, vei dio svoga ivota djelujemo i ponaamo se kao da smo na svijetu sami. Mi smo, dodue, svjesni toga da na zemlji postoje i ivotinje. Na koncu, svakoga ih dana jedemo, odijevamo njihovu kou, upotrebljavamo njihove rogove i kosti, koristimo ih za rad, a pojedinci s njima ive i cijeli svoj ivot. Ukupno postoji ak 350 000 raznih ivotinjskih vrsta, od ega ima samo ptica oko devet tisua, dok sisavaca ima tri tisue vrsta. Promislimo li samo koliko ima predstavnika pojedinih vrsta, tek tada postanemo zapravo svjesni da na svijetu doista nismo sami. Zbog razvitka i napretka naeg doba one nam doista nisu u tolikoj mjeri neophodne, a moda ni neposredno potrebne, no unato tome vidimo da ih trebamo u nekoj drugoj funkciji kao kune ljubimce. Sve vie su nam potrebne kao suputnici u naem samotnom ivotu. Najprije treba objasniti dva pojma: to je komparativna psihologija te to je zoopsihologija. Komparativna psihologija moe se definirati kao izuavanje ivotinjskoga ponaanja te istraivanje slinosti i razliitosti meu njima. Ona podrazumijeva istraivanje i izuavanje ivotinjskoga ponaanja u cilju boljeg poznavanja njihova ivota, te da bismo bolje upoznali i razumjeli svoje vlastito ponaanje. Osnovu komparativne psihologije ini evolucijFormat: 17,5 24,5 cm ski odnos meu svim ivotinjskim vrstama. Komparativna Uvez: tvrdi psihologija, dakle, ukljuuje izuavanje ivotinja i meuCijena: 180,00 sobnu usporedbu razliitih vrsta ivotinja, te usporedbu ovjek ivotinja. Razvijala se zapravo u dva prilino razliita smjera. Prvi je tzv. europska etoloka tradicija, koja se razvijala tako to je dokumentirala sustavna opaanja u prirodnom okoliu. Njezin je razvoj zapoeo u dvadesetom stoljeu. Vrhunac te orijentacije predstavljaju Konrad Lorenz i Niko Tinbergen. Ovaj smjer dominira u Europi, dok se u Americi poelo izuavati ivotinjsko ponaanje putem opaanja u laboratorijima. Radilo se o interesu biheviorista J. B. Watsona i B. F. Skinnera i drugih, koje je zanimalo prvenstveno pitanje uenja kod ivotinja. Njihov je interes potaknuo intenzivno prouavanje ivotinjskog ponaanja u laboratorijskim uvjetima. Tijekom prve polovine stoljea ove su se dvije grane razvijale odvojeno, a nakon 1950. su se udruile. S druge strane, zoopsihologija predstavlja granu psihologije koja se bavi prouavanjem psihologije pojedine ivotinjske vrste. U naem sluaju to je izuavanje psihologije konja. Zanimaju nas psihike znaajke konja, njegovo zamjeivanje, sklonosti uvjetovane nagonima i instinktima, sporazumijevanje, njegove sposobnosti i njegova linost, a na kraju i abnormalnosti u njegovu ponaanju. ini mi se da nijedna druga ivotinja nije toliko posebna po svojoj aktivnosti i naglaenoj osjetljivosti, kao to je to konj. U prvome redu, tu su njegova brzina, ustrajnost i trkaka gipkost i prilagodljivost razliitim klimatskim prilikama. Jedna od najzanimljivijih stvari kod konja jest njihova iznimna sposobnost prilagodbe. U stanju se prilagoditi kako ekstremno vruim, tako i ekstremno hladnim klimatskim prilikama. Ekstremna specijaliziranost, vrlo velika brzina kretanja, a s druge strane jednako tako ekstremna sposobnost prilagodbe uvjetima okoline, upuuju na to da je konj vrlo osobita ivotinja. Iz sadraja: Uvod; Povijesni pogled unatrag; Instinktivna aktivnost; Socijalno ponaanje konja; Igra; Percepcija; Komunikacijsko ponaanje; Osobnost konja; Je li konj bistar; Abnormalno i neobino ponaanje; Hipoterapija.
USKORO
27
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
James Blair, Derek Mitchell i Karina Blair
PSIHOPAT EMOCIJE I MOZAK

Ljudi su ve dugo zaokupljeni ili fascinirani pojmom zla i ljudima za koje se smatra da ga personificiraju. Izrecite rije psihopat i veina e ljudi prizvati predodbu nekog za koga vjeruje da je utjelovljuje. Neki e se prisjetiti lika iz filma: Hanibala Lectera iz filma Kad jaganjci utihnu, Normana Batesa iz filma Psiho i Freddyja Kruegera iz filma Strava u Ulici brijestova. Neki e nai inspiraciju u svijetu politike i tvrditi da su psihopatski likovi bili Adolf Hitler, Saddam Husein, Margaret Thatcher, George W. Bush ili ak Bill Clinton. Ipak, veina e najveim psihopatom smatrati svog sadanjeg poslodavca ili biveg partnera. Mi emo, meutim, kako bismo razjasnili sam pojam, jednostavno opisati etiri sluaja. Ti su sluajevi izmiljeni; oni su nastali stapanjem pojedinaca s kojima smo radili. Samo su dva od prikazanih sluajeva psihopatska, ali sva etiri pokazuju visok stupanj antisocijalnog ponaanja. Podrijetlo dananjeg opisa sindroma psihopatije nalazimo u Cleckleyevu radu. U svojoj knjizi Maska zdravlja Cleckley je opisao 16 kriterija za dijagnozu psihopatije. Ti kriteriji ukljuuju povran arm, odsutnost anksioznosti, odsutnost osjeaja krivnje, nemogunost oslanjanja na takve osobe, nepotenje, egocentrinost, neuspjeh u stvaranju trajnih intimnih odnosa, neuspjeno uenje pomou kanjavanja, siromatvo emocija, pomanjkanje uvida u uinke vlastitog ponaanja na druge i nemogunost planiranja. Iz sadraja: to je psihopatija?; Temeljne injenice; to je temeljni uzrok psihopatije?; Psihopatska osoba: funkcionalno oteenje; Kognitivna tumaenja psihopatije; Neuralna tumaenja psihopatije; Neurokognitivno tumaenje reaktivne agresivnosti; Neurokognitivno tumaenje psihopatije; Preostala zagonetna pitanja i zakljuci.
28
Katica Lackovi-Grgin
2. izdanje
Marija Lebedina Manzoni
USAMLJENOST
Fenomenologija, teorije i istraivanja
Iz sadraja: Oblici odvojenosti od drugih; Teorijska shvaanja i pristupi usamljenosti; Usamljenost i samoa; Struktura i tipovi usamljenosti; Metode istraivanja usamljenosti; Korelati usamljenosti; Suoavanje s usamljenou; Tretmani usamljenosti; Usamljenost u razliitim kulturama.
PSIHOLOKE OSNOVE POREMEAJA U PONAANJU

Iz sadraja: Uvod; Poremeaji koji se prvi put pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji; Vrijednosti; Interesi; Moral; Emocije; Motivacija; Inteligencija; Samopoimanje; Linost; Teorije linosti.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Keith Oatley, Jenifer M. Jenkins
RAZUMIJEVANJE EMOCIJA
2. izdanje
Razumijevanje emocija K. Oatleya i J. M. Jenkins jedan je od najkompletnijih suvremenih prikaza problematike poimanja i istraivanja emocionalne sfere psihikog ivota. Ova knjiga je uvjerljiva demonstracija radikalne promjene statusa afektivnog ivota u svijetu znanstvenog prouavanja psihikih svojstava i procesa: u posljednjih nekoliko desetljea emocije su od efemerne i relativno beznaajne pojave, uglavnom svrstane u kategoriju atavistikih fenomena, postale jedna od centralnih tema istraivanja i promiljanja mnogih znanstvenih disciplina. Knjiga je po svom sadraju, nainu izlaganja i didaktikoj opremi moderan i vrijedan sveuilini udbenik. Na naem govornom podruju ne postoji izvor koji bi barem priblino pokrio afektivni ivot, jedno od najvanijih podruja suvremene znanosti o ponaanju. Opa razina panje koja se pridaje emocijama u cijeloj zapadnoj kulturi opravdava pretpostavku da bi izdavanje ovakve knjige kod nas moglo biti shvaeno i kao vaan kulturni dogaaj iji se znaaj ne bi ograniio samo na vrijednu dopunu sveuiline udbenike literature. Iz sadraja: Pristupi shvaanju emocija; Kulturalno shvaanje emocija; Evolucija emocija; to je emocija?; Mehanizmi emocija u mozgu; Razvoj emocija; Individualne razlike u razvoju emocionalnosti; Emocije i psihopatologija u djetinjstvu; Funkcije i uinci emocija u spoznaji i persuaziji; Emocije u odnosima s drugim ljudima; Uloga emocija u psihopatologiji odraslih; Psihoterapija, svjesnost i knjievnost.
29
William H. Masters, Virginia E. Johnson, Robert C. Kolodny
LJUDSKA SEKSUALNOST
Ljudska seksualnost jedna je od najpoznatijih i najvanijih knjiga iz tog podruja te je u skladu sa znaenjem za podruje ljudske seksualnosti zasigurno koritena i kao najvaniji udbenik. Knjiga posebice naglaava sloenost ljudske seksualnosti, potrebu multidisciplinarnog pristupa u spoznavanju, razumijevanju i rjeavanju problema vezanih uz ljudsku seksualnost te donosi iscrpan prikaz znanstvenih istraivanja iz podruja ljudske seksualnosti. Iz sadraja: Uvod - Osvrt na seksualnost, Istraivanje seksualnosti; Bioloki aspekti - Anatomija spolnih organa, Fiziologija seksualnosti, Reprodukcija ovjeka, Kontrola raanja, Pobaaj; Razvojni aspekti - Seksualnost u djejoj dobi, Seksualnost u adolescenciji, Seksualnost u odrasloj dobi, Spolne uloge; Psihosocijalni aspekti - Voljeti i biti voljen, Intimnost i vjetine komuniciranja, Poboljajte svoje seksualne veze, Seksualna orijentacija, Seksualno ponaanje, Seksualne varijacije, Prisilni seks; Aspekti seksualnog zdravlja - Spolno prenosive bolesti i infekcije, Infekcija HIV-om i AIDS, Seksualne smetnje i seksualna terapija, Seksualni poremeaji i seksualno zdravlje; Kulturoloki aspekti - Seks i zakon, Vjerski i etiki aspekti seksualnosti.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Jasna Hudek-Kneevi, Igor Kardum
STRES I TJELESNO ZDRAVLJE

Psihosocijalne odrednice zdravlja
Stres i tjelesno zdravlje vrijedno je djelo dvoje sveuilinih nastavnika psihologije koji su i sami svojim istraivanjima pridonijeli ovom podruju. Obiljeje svih poglavlja je dobra teorijska i metodoloka utemeljenost u odabiru, osmiljavanju i prezentiranju grae prikupljene iz raznovrsne psiholoke, psihijatrijske, gerontoloke, endokrinoloke, imunoloke i druge, preteito strane, literature. Prezentaciju paljivo odabrane grae konzistentno prate osvrti na metodoloke probleme i dosege pojedinih istraivakih rezultata, to ima izuzetnu instruktivnu vrijednost ne samo za studente dodiplomskih i poslijediplomskih studija, ve i za druge potencijalne istraivae pa i strunjake. U cijelosti, ovo djelo potvruje kompetentnost autora, njihovo dobro poznavanje razliitih podruja psihologije te i za temu relevantnih podruja medicine. Konceptualna i jezina jasnoa ovu knjigu ine razumljivom i irem krugu itatelja, prvenstveno onima koji se u praksi bave problemima stresa i zdravlja ljudi. Ona je namijenjena ponajprije studentima preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija psihologije, ali i psiholozima zainteresiranima za bolji uvid u problematiku stresa i njegova djelovanja na nastanak bolesti, odnosno odravanje zdravlja. Ova knjiga moe biti korisna i studentima medicine i lijenicima, ponajprije u onim dijelovima u kojima se govori o rezultatima istraivanja djelovanja stresa na zdravlje te psihosocijalnim posrednicima izmeu stresa i zdravlja. Iz sadraja: Konceptualizacije stresa: povijesni pregled istraivanja stresa; Stres kao podraaj; Stres kao reakcija organizma; Stres kao transakcija izmeu pojedinca i okoline; Posrednici odnosa stresa i zdravlja: kontrola i stres; Suoavanje sa stresom; Socijalna podrka i stres; Stres i zdravstveni ishodi: stres, bolest i zdravlje.
30
Richard S. Lazarus, Susan Folkman
STRES, PROCJENA I SUOAVANJE

Iz sadraja: Pojam stresa u biolokim i humanistikim znanostima; Procesi kognitivne procjene; Osobni imbenici koji djeluju na procjenu; Situacijski imbenici koji djeluju na procjenu; Pojam suoavanja; Proces suoavanja; Alternativa tradicionalnim formulacijama; Procjena, suoavanje i prilagodbeni ishodi; Pojedinac i drutvo; Kognitivne teorije emocija; Metodoloki problemi; Tretman i upravljanje stresom.
ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA
2. izdanje
Mladen Havelka (urednik) Iz sadraja: Psihologija u zdravstvu; Komunikacija u zdravstvu; Socijalna potpora, obitelj i samozatita u unapreenju zdravlja i lijeenju bolesti; Stres i tjelesno zdravlje; Tjelesni nedostaci, bolesti i psihika stanja; Psiholoke tekoe bolesnika u bolnici; O boli; Zdravstvena psihologija i starenje; Psiholoke pojavnosti neizljeivih bolesti; Zdravstvena psihologija i posao; Etika pitanja u zdravstvenoj psihologiji.
Format: 20,5 28 cm Uvez: meki Opseg: 250 str. Cijena: 160,00 kn
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Richard H. Cox John P Pinel .J. Ante Fulgosi
BIOLOKA PSIHOLOGIJA
BIOLOKE OSNOVE OSOBINA LINOSTI
PSIHOLOGIJA SPORTA KONCEPTI I PRIMJENE
D. Cramer, B. Jackschath
PSIHOLOGIJA NOGOMETA
31
Karl H.E. Kroemer, Etienne Grandjean
PRILAGOAVANJE RADA OVJEKU ERGONOMSKI PRIRUNIK

Iz sadraja: Miini rad; Kontrola pokreta; Poboljanje radne efikasnosti; Tjelesne dimenzije; Oblikovanje radnih mjesta; Teki tjelesni rad; Rukovanje teretom; Radne vjetine; Sustav ovjek-stroj; Mentalna aktivnost; Umor; Radni stres; Dosada; Oblikovanje rada s ciljem izbjegavanja monotonije; Radni sati i uzimanje hrane; Noni rad i rad u smjenama; Vid; Ergonomski principi osvjetljenja; Buka i vibracije; Unutarnja klima; Dnevno svjetlo, boje i glazba za ugodan rad.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Dominic Cooper, Ivan T. Robertson
PSIHOLOGIJA ODABIRA ZAPOSLENIKA

Iz sadraja: Upravljanje odabirom zaposlenika radi ukupne kvalitete, po emu se ljudi razlikuju?; Utvrivanje potreba klijenta i postavljanje potrebnih standarda; Standardi vrednovanja metoda odabira; Uspostavljanje standarda za postupke odabira; Metode odabira - intervjuiranje; Metode odabira - na temelju uzorka rada; Metode odabira - psihometrija; Metode odabira - druge mogunosti?; Standardi odluivanja pri odabiru zaposlenika; Kontinuirano unapreivanje; Sustavi normiranog ocjenjivanja; Analize uinkovitosti.
Josip Burui
SAMOPREDSTAVLJANJE TAKTIKE I STILOVI

Iz sadraja: Teorijske osnove; Ciljevi, problemi i istraivake pretpostavke; Metodoloki pristup; Rezultati; Opa rasprava: Instrumenati za mjerenje samopredstavljanja; Meusobne povezanosti i odnosi taktika samopredstavljanja; Objanjenje stilova samopredstavljanja obiljejima pojedinca; Zavrni osvrt prednosti, ogranienja i smjernice za budua istraivanja; Zakljuci.
32
Glynis M. Breakwell
VJETINE VOENJA INTERVJUA
2. izdanje
Vjetine voenja intervjua je izuzetno prikladan prirunik, potreban studentima razliitih studija (psihologije, defektologije, socijalnog rada, medicine, prava, novinarstva, politologije...), te vrlo koristan i strunjacima iz tih i drugih podruja koji se u svom radu bave i voenjem intervjua.
Iz sadraja: Intervjui; Selekcijski intervjui s pojedincem;

Selekcijski paneli i skupni intervjui; Procjenjivaki intervjui; Istraivaki intervjui; Intervjui s djecom; Medijski intervjui.
Gary Yukl
RUKOVOENJE U ORGANIZACIJAMA
Iz sadraja: Uvod: Priroda rukovoenja; Priroda upravljakog posla; Stajalita o uinkovitom rukovodeem ponaanju; Sudioniko rukovoenje, delegiranje i osnaivanje; Dijadne uloge, atribucije i sljedba; Mo i utjecaj; Upravljake osobine i sposobnosti; Rane kontingencijske teorije o uinkovitom rukovoenju; Karizmatsko i transformacijsko rukovoenje; Uvoenje promjena u organizacijama; Rukovoenje u timovima i grupama za donoenje odluka; Strateko rukovoenje poslovodnih struktura; Razvijanje sposobnosti rukovoenja; Etiko rukovoenje i razliitost; Pregled izloenog i integracija.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Goran Milas
LINOST I DRUTVENI STAVOVI

Iz sadraja: Teorijska osnova; Drutveni stavovi; Suvremeni teorijski modeli linosti: vladajua paradigma; Dimenzija drutvene poeljnosti; Odnos dimenzija linosti i drutvenih stavova; Ciljevi, problemi i istraivake pretpostavke; Metoda; Ispitanici; Mjerni instrumenti; Postupak; Obrada podataka; Rezultati; Struktura drutvenih stavova; Mjerenje dimenzija linosti; Povezanost temeljnih drutvenih stavova i dimenzija linosti; Utjecaj ratne situacije na drutvene stavove; Drutveni stavovi kao odraz obrambenog mehanizma; Zavrno razmatranje; Zakljuci. Zoran Suanj
ORGANIZACIJSKA KLIMA I KULTURA

Iz sadraja: Organizacijska klima i kultura - evolucija konstrukata; Organizacijska klima; Organizacijska kultura; Organizacijska klima i kultura: razlike i slinosti; Model suparnikih vrijednosti; Istraivanje organizacijske klime i kulture u okviru modela suparnikih vrijednosti; Cilj i metoda istraivanja; Rezultati i rasprava; Zakljuci istraivanja.
33
Gordon Foxall, Ronald E. Goldsmith, Stephen Brown
PSIHOLOGIJA POTRONJE U MARKETINGU

Iz sadraja: Marketing usmjeren na potroaa, Odluivanje potroaa, Perceptivni procesi, Kognitivno i bihevioralno uenje, Stavovi i ponaanje, Motivacija i ivotni stil, Linost, Potroai u kontekstu, Potroai u drutvu, Pranje prozora: Postmodernizam u istraivanju trita.
udbenik za srednje kole

Sinia Brlas
OSNOVE PSIHOLOGIJE I POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Iz sadraja: Opa psihologija, Predmet psihologije, Vanost psihologije i komunikacije za usluna zanimanja, Kako to uspjenije koristiti miljenje u rjeavanju problema, to ometa pamenje i zato zaboravljamo, Definiranje uenja te oblici i vrste uenja, Kako kontrolirati raspoloenja i uvstva (emocije), to je motivacija i kako ona utjee na rad i ponaanje, Poeljne osobine osobe koja prua uslugu u uslunim zanimanjima, Izvoenje radne aktivnosti (pruanje usluge).
Format: 17 24 cm Uvez: meki
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Howard Gardner, M.L. Kornhaber, W.K. Wake
INTELIGENCIJA RAZLIITA GLEDITA

Iz sadraja: Povijesna i kulturalna gledita; Porijeklo znanstvenog gledita; Psihometrijsko gledite; Razvojno gledite; Piaget i poslije Piageta; Bioloka gledita; Kognitivno gledite; Nova gledita; S gledita kole; S gledita radnog mjesta.
u pripremi 2. dopunjeno izdanje 34
Predrag Zarevski
STRUKTURA I PRIRODA INTELIGENCIJE

Iz sadraja: Mjerenje brzine procesa obrade informacija; Odreenje inteligencije; Faktorski modeli kognitivnih sposobnosti; Kibernetiki modeli kognitivnih sposobnosti; Neklasini pristupi istraivanju kognitivnih sposobnosti; Uloga naslijea i okoline za razvoj inteligencije; Spolne razlike u kognitivnom funkcioniranju; Kognicija i dob; Utjecaj vjebe na rezultate u testovima inteligencije; Eksplicitne i implicitne teorije inteligencije; Inteligencija i uenje; Inteligencija i linost; Rasa i inteligencija; Pogled u budunost - umjetna inteligencija.

Robert J. Sternberg
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA
Iz sadraja: Uvod u kognitivnu psihologiju; Kognitivna neuroznanost; Panja i svijest; Percepcija; Pamenje: modeli i istraivake metode; Procesi pamenja; Reprezentacija znanja: predodbe i propozicije; Reprezentacja i organizacija znanja; Jezik: priroda i usvajanje; Jezik u kontekstu; Rjeavanje problema i kreativnost; Odluivanje i rezoniranje; Kognitivni razvoj; Ljudska i umjetna inteligencija.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Donald C. Pennington
OSNOVE SOCIJALNE PSIHOLOGIJE
4. izdanje
Iz sadraja: Uvod; Socijalizacija I: rane godine; Socijalizacija II: proces koji traje cijeli ivot; Stavovi i promjena stava; Predrasude i sukobi; Socijalna spoznaja I: percepcija sebe i drugih; Socijalna spoznaja II: atribucijski pristup; Meuljudska privlanost; Neverbalna komunikacija i meuljudsko ponaanje; Drutveni utjecaj; Grupe i grupni uradak.
M. Hewstone, H. Stroebe
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA EUROPSKE PERSPEKTIVE

Iz sadraja: Uvod u povijest socijalne psihologije; Evolucijska socijalna
psihologija; Razvojna socijalna psihologija; Metodologija u socijalnoj psihologiji: instrumenti za testiranje teorija; Socijalna kognicija; Emocije; Atribucijska teorija i istraivanja:od temeljnog do primijenjenog; Stavovi; Prosocijalno ponaanje; Agresivno ponaanje; Socijalna interakcija: suradnja i natjecanje; Afilijacija, privlanost i bliski odnosi; Socijalni utjecaj u malim skupinama; Grupna izvedba; Odnosi izmeu skupina; Zdravstvena psihologija: socijalnopsihologijska perspektiva; Socijalna psihologija u organizaciji.
35
Rupert Brown
GRUPNI PROCESI
Iz sadraja: Realnost grupa; Elementarni procesi u grupama; Strukturalni aspekti grupa; Socijalni utjecaj u grupama; Usporedba pojedinaca i grupa; Meugrupni sukob i suradnja; Razmiljanje o grupama; Socijalni identitet i meugrupni odnosi.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Robert C. Beck
MOTIVACIJA TEORIJA I NAELA

Iz sadraja: Orijentacija: priroda motivacijske teorije; Emocionalni temelji motivacije; Instinkti i ponaanja specifina za vrstu; Regulacija unutranjih stanja; Hranjenje, okus i ovisnost; Pijenje, termoregulacija i razmnoavanje; Nagon i aktivacija; Regulacija ponaanja; Nagrade kao potkrepljivai; Nagrade kao poticaji; Bijeg, strah, izbjegavanje i kazna; Frustracija, anksioznost i stres; Agresivnost i altruizam; Linost, socijalni i kognitivni motivi: Linost i individualne razlike; Stavovi i kognitivna konzistencija; Interpersonalna privlanost; Primjena motivacijske teorije.
Falko Rheinberg
MOTIVACIJA
Iz sadraja: Uvod; Ranije koncepcije: instinkti i nagoni; Motivacija kao odnos osobe prema okolini; Motivacija postignua; Motivacija moi; Analiza sloenih motivacijskih struktura; Motivacija i volja; Aktualni razvoj: motivi, ciljevi i dobrobit.
36
2. izdanje
Keith Oatley, Jenifer M. Jenkins
RAZUMIJEVANJE EMOCIJA
fra imun ito ori
PSIHOLOGIJA RELIGIOZNOSTI
Iz sadraja: Uvodne postavke psihologije religioznosti; Povijesna batina psihologije religioznosti; Religioznost sa stajalita psihologije linosti; Religioznost u psihologijskim sustavima S. Freuda, C.G. Junga, G.W. Allporta i V.E. Frankla; Psiholoke dimenzije religioznosti djece, mladih i odraslih ili ljudski razvoj i religioznost; O moralnom razvoju, usvajanju vrijednosti i o poslunosti autoritetu; Religioznost i duevno zdravlje; Religioznost i suoavanje s nevoljama; O plodovima upotpunjavanja i integracije psiholokog i duhovnog; O odnosu religioznosti i kriminaliteta; Psihoterapijski fenomen kajanja i opratanja; Parapsihologija nasuprot slinim religijskim fenomenima; Osnove psihologije duobrinitva; Psihologijska mjerenja religioznog iskustva; U smjeru poimanja zrele religioznosti.
2. izdanje
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
K. Warner Shaie, Sherry L. Willis
PSIHOLOGIJA ODRASLE DOBI I STARENJA

Iz sadraja: Razvoj u odrasloj dobi i starenje: Uvod; Mlaa odrasla dob: neovisnost naspram prisnosti; Srednje godine: generativnost i odgovornost; Starost: reintegracija ili oaj; Metodologija istraivanja razvoja odraslih i starenja; Obitelji: odnosi meuovisnosti; Mukarci i ene: zajedno i odvojeno; Karijere: zaraivanje za ivot; Razvoj linosti: kontinuitet i promjena; Motivacija: vjerovanja, ciljevi i osjeaji; Uenje i pamenje: usvajanje i zadravanje informacija; Intelektualni razvoj: prikaz kompetentnosti; Bioloki razvoj: tijelo koje stari; Mentalni poremeaji: nemogunost suoavanja; Kraj ivota: smrt i gubitak.
37
ODABRANE TEME IZ PSIHOLOGIJE ODRASLIH
Katica Lackovi-Grgin, Vera ubela Adori (urednice) Iz sadraja: Psihologija ivotnog vijeka: Kratki osvrt na njezinu povijest i probleme; Samoregulacija razvoja u odrasloj dobi; Neki aspekti i implikacije negativnih vjerovanja o starenju i starim osobama; Procesi prilagodbe u odrasloj dobi; Zadovoljstvo ivotom odraslih osoba: kroskulturalna perspektiva; Prisni odnosi u odrasloj i starijoj dobi; Privrenost u odrasloj dobi.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Predrag Zarevski, Ilija krinjari, Andrea Vrani
PSIHOLOGIJA ZA STOMATOLOGE
Iz sadraja: Estetsko znaenje usta i zuba za psihiki razvoj; Prvi odlazak
stomatologu; Osnovnokolska dob; Srednjokolska i studentska dob; Srednja dob; Starija dob; Pacijenti sa smetnjama u razvoju i ponaanju; Bol i strah; Sistematska desenzibilizacija i biofeedback; Stres: prevencija i tretman; Psihosomatski poremeaji i njihov tretman; Linost stomatologa; Linost pacijenta i njihov odnos; Davanje i slijeenje uputa; Suradnja stomatologa i psihologa.
Milko Mejovek
UVOD U PENOLOKU PSIHOLOGIJU

Iz sadraja: Psihologija u penolokom tretmanu; Stres i adaptacija na
kazneni zavod; Psihosocijalna klima; Nasilje u kaznenim zavodima; Poremeaji linosti zatvorenika.
38
James Hartley, Alan Branthwaite
PSIHOLOG U PRAKSI
Iz sadraja: to je savjetovanje? Osobno stajalite; Savjetovanje u svijetu rada; Psiholozi, lijenici i osobe oboljele od raka; Psihologija u policijskom radu; Kako djeluje reklamiranje?; Usavravanje sportskih sposobnosti: uvjebavanje vjetine koncentriranja; Bi li to moglo biti itljivije? Orue za procjenu teksta; Jesu li ene bolji vozai od mukaraca? Postupci i instrumenti za mjerenje vozakog ponaanja; Pate li vatrogasci od stresa?; Istraivanje domaih zadaa: pogled sa strane; Autizam i teorija uma; to je dobra teorija? Pitanje koje trai pragmatian pristup; Zastraivanje i nasilnitvo u koli: mijenjanje stavova i ponaanja; Psihologija i humanitarna pomo.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Randy J. Larsen, David M. Buss
PSIHOLOGIJA LINOSTI
ur. hrv. izdanja prof. dr. sc. Denis Bratko
Ova se knjiga razlikuje od ostalih tekstova prema vanosti koja se pridaje kulturi, rodu, te biologiji, a to su podruja psihologije linosti koja su znatno uznapredovala posljednjih godina. No, autori su takoer bili fascinirani napretkom u svakoj od est osnovnih domena (dispozicijska domena, bioloka domena, intrapsihika domena, kognitivna/doivljajna domena, socijalna i kulturalna, (domena prilagodbe) psihologije linosti, koje ine osnovu oko koje je organizirana ova knjiga. Iz sadraja: Uvod u psihologiju linosti; Procjenjivanje, mjerenje i nacrti istraivanja u psihologiji linosti; Crte linosti i taksonomije crta; Teorijski problemi i problemi mjerenja u psihologiji linosti; Dispozicije linosti tijekom vremena: stabilnost, promjena i koherentnost; Bioloka domena; Genetika linosti; Fizioloki pristup linosti; Evolucijski pogled na linost; Psihoanalitiki pristup linosti; Psihoanalitiki pristup: suvremene teme; Motivi i linost; Kognitivno/doivljajna domena; Kognitivne teme u psihologiji linosti; Emocije i linost; Pristupi samopoimanju; Linost i socijalna interakcija; Spol, rod i linost; Kultura i linost; Stres, suoavanje sa stresom, prilagodba i zdravlje; Poremeaji linosti; Saetak i smjernice za budunost.
HIT
39
Ivan Furlan, Slavko Kljaji, Vladimir Kolesari, Mirjana Krizmani, Boris Petz, Silvija Szabo, Branimir verko
PSIHOLOGIJSKI RJENIK
ur.: Boris Petz
Drugo izdanje Psihologijskog rjenika sadri mnogo novih natuknica, posebice u podrujima psihologije koja su se u posljednje vrijeme najvie razvijala, poput bioloke psihologije, kognitivne psihologije, klinike psihologije i drugih podruja u kojima se pojavio vei broj novih pojmova i teorija. Rjenik sada pokriva i podruja koja su u prvom izdanju bila zanemarena, poput traumatske psihologije. Domovinski rat, a osobito ukljuenost psihologa u pruanje psihosocijalne pomoi, potakli su nas da se uputimo u podruje traumatske psihologije, to se odrazilo i u nizu novih natuknica. U posljednjih desetak godina posebno je postala izraena uloga raunalnog pristupa pojedinim problemima u znanosti openito, pa tako i u psihologiji, te je i taj dio razvoja trebalo ukljuiti u Rjenik. Novo, nadopunjeno izdanje sadri popis ljudi iz psihologije i drugih, srodnih struka koji su u nekom razdoblju razvoja psihologije doprinijeli tom razvoju ili u nekom od njezinih brojnih podruja dali svoj znaajan doprinos.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Spencer A. Rathus
TEMELJI PSIHOLOGIJE
Iz sadraja: to je psihologija; Metode istraivanja; Biologija; Osjeti i percepcija; Svijest; Uenje; Pamenje; Miljenje i govor; Inteligencija; Motivacija i uvstva; Razvoj; Linost; Psiholoki poremeaji; Terapija; Zdravlje; Socijalna psihologija; Statistika.
David Hothersall
POVIJEST PSIHOLOGIJE
Iz sadraja: Psihologija i antika; Filozofski i znanstveni korijeni psihologije; Rana prouavanja sredinjeg ivanog sustava; Wilhelm Wundt i osnivanje psihologije; Edward Titchener i Hugo Mnsterberg; Njemaki psiholozi 19. i ranog 20. stoljea; Gestalt psihologija u Njemakoj i Sjedinjenim Dravama; Povijest klinike psihologije i razvoj psihoanalize; Prethodnici funkcionalizma u Engleskoj i Sjedinjenim Amerikim Dravama; Funkcionalizam na Sveuilitu u Chicagu i Sveuilitu Columbia; Upotreba i zloupotreba testova inteligencije tijekom povijesti; Biheviorizam Johna B. Watsona i rad Ivana Pavlova.
40
Roger R. Hock
ETRDESET ZNANSTVENIH STUDIJA KOJE SU PROMIJENILE PSIHOLOGIJU

Iz sadraja: Biologija i ljudsko ponaanje; Percepcija i svijest; Uenje i uvjetovanje; Inteligencija; Kognicija i pamenje; Ljudski razvoj; uvstva i motivacija; Linost; Psihopatologija; Psihoterapija; Socijalna psihologija.
HIT
Boris Petz
UVOD U PSIHOLOGIJU PSIHOLOGIJA ZA NEPSIHOLOGE

Iz sadraja: to je psihologija?; Organske osnove naih doivljaja; Naslijee ili okolina?; Kako znamo da izvan nas postoji svijet?; Razliita stanja svijesti; Predodbe, uenje i pamenje; Miljenje i govor; Inteligencija; uvstva i motivacija; Linost; Nenormalna linost (psihiki poremeaji i poremeaji linosti); Primjena psihologije u razliitim podrujima ivota; to misliti o parapsihologiji?
4. izdanje
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Predrag Zarevski
HIT
PSIHOLOGIJA PAMENJA I UENJA

Iz sadraja: Tok informacija u ljudskoj svijesti; Pamenje; Uenje; Metamemorija; Kako bre uiti i manje zaboravljati; Svakodnevno pamenje; Osnove modifikacije ponaanja; Kako biti uspjeniji roditelj; Pamenje u sudnici.
5. izdanje
Michael J.A. Howe
2. izdanje
PSIHOLOGIJA UENJA
Iz sadraja: Uvod: poeci ljudskog uenja; Priprema za uenje u koli; Mentalne aktivnosti i ljudsko uenje; Ponavljanje i vjebanje; Kako postojee znanje pomae u uenju; Inteligencija i ljudske sposobnosti; Kako motivacija utjee na uenje; itanje, razumijevanje i uenje; Proirivanje vjetina pisanja.
41
Tomislav Grgin
2. izdanje
EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA
Iz sadraja: Edukacijska psihologija i njezin predmet prouavanja; Proces uenja; Pamenje; Analiza znanja (iskustva); Pojave koje prate uenje; Racionalna organizacija uenja; Sposobnost; Motivacija; Vanjske prilike uenja; Uenje i linost; Posebne kategorije aka u procesu poduavanja; Evaluacija edukacijskih dostignua.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Format: 14,5 20,5 cm Uvez: meki Opseg: 126 str. Cijena: 80,00 kn
Vlado Andrilovi
SAMOSTALNO UENJE
Iz sadraja: to je samostalno uenje; Neka istraivanja
misaono-verbalnoga uenja i pamenja; Organizacija samostalnog uenja; Primjeri uenja iz tekstova razliitog stupnja didaktike oblikovanosti.
Tomislav Grgin
4. izdanje
KOLSKO OCJENJIVANJE ZNANJA

Iz sadraja: kolska dokimologija; Analiza subjektivnog naina ocjenjivanja; Objektivniji postupci mjerenja znanja.
42
Vlatka Domovi
KOLSKO OZRAJE I UINKOVITOST KOLE

Iz sadraja: kolsko i razredno-nastavno ozraje kao
tema nae kolske pedagogije; Kultura kole i/ili kolsko ozraje; Pristupi istraivanju kolske okoline; Organizacijska uinkovitost kole; kolsko ozraje i uinkovitost kole.
2. izdanje
VALENTIN PUEVSKI KOLA OTVORENIH VRATA

Antun Mijatovi (urednik)
Iz sadraja: Znanstveni i teorijski rad prof. dr. sc. Valen-
tina Puevskog u podruju pedagogije i kolstva; Neka znaajnija samoodreenja i odreenja pedagokog i pedagogijskog planetarija prof. dr. sc. Valentina Puevskog; Neprekidno putovanje u kolsku neizvjesnost; Drutvene i ivotne odrednice proirivanja odgojne i obrazovne funkcije suvremene kole; Otvorenost kole prema drutvenoj sredini; Izvannastavne i izvankolske aktivnosti u funkciji suvremenih tokova odgoja i obrazovanja; Modeli boravka uenika u koli; Posebnosti kineziolokog pristupa odgoju; Novo vrijeme trai novu pedagogiju i novu kolu; Izobrazba i pripremanje uitelja; Aktivirati uenike za unapreivanje higijenskih i estetskih uvjeta ivota u koli; Suvremena kola i tednja; kola i odgoj mladih za karitativno djelovanje; Mjesto i uloga podmlatka Crkvenog kria u osnovnoj koli; Slobodno vrijeme, igra i odgoj; Pisma starog uitelja.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihologija
Irving L. Janis
GRUPNO MILJENJE
Format: 17,5 x 24,5 cm Uvez: tvrdi
William L. Benoit, Pamela J. Benoit
PERSUAZIVNE PORUKE
u pripremi
u pripremi
Steve Duck
LJUDSKI ODNOSI
u pripremi
Briga o odnosima ini knjigu privlanom disciplinama zainteresiranim za interakciju, dok e obuhvaanje evolucijske perspektive i perspektive privrenosti privui itatelje iji glavni interes su faktori koji odreuju odreena ponaanja (poput biolokih predispozicija, steenih skladnosti osobnosti, stilova interakcije steenih ranim iskustvima i udaljenim utjecajima kao to su kulturalne norme). Naravno, sve ovo je vano u prouavanju odnosa, i ova knjiga nee tvrditi da postoji samo jedan zanimljiv nain promatranja odnosa. Meutim, polemizira s onima koji kau da je samo jedan takav nain. Ovo izdanje na taj nain mijea britanski naglasak utemeljen na razgovoru, s amerikom, vie tradicionalnom usmjerenou na eksperimentalne perspektive, istiui naine na koje predodreeni aspekti psihologije, kao to su osobnost, evolucijske i sociobioloke komponente psiholoke naravi, daju stvarnu i odreenu formu interakcije u svakodnevnom ivotu meu mreama stvarnih ljudi.
43
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
NOVO
Paul Stallard
MISLI DOBRO, OSJEAJ SE DOBRO
Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima

Kognitivno-bihevioralna terapija djece jest popularni oblik psihoterapije koji se danas koristi za cijeli niz problema s mentalnim zdravljem kod djece i mladei. Empirijska je osnova kognitivno-bihevioralne terapije djece dokazana kroz brojne randomizirane kontrolirane pokuse, koji su rezultirali veim uvjerenjem kliniara da je kognitivno-bihevioralna terapija najbolja terapija za mnoge poremeaje. Rezultati randomiziranih kontroliranih pokusa openito su pozitivni te pokazuju kako kognitivno-bihevioralna terapija daje znaajne post-terapijske i kratkotrajne rezultate u usporedbi s kontrolnom grupom koja eka na terapiju i kontrolnom grupom koja prima terapiju bez aktivnih elemenata. Ipak, dugotrajnije dobiti ili superiornost kognitivno-bihevioralne terapije usmjerene na djecu nad drugim aktivnim intervencijama dobila je usporedno manje panje te jo nije dosljedno pokazana. Isto tako, temeljne znaajke koje razlikuju kognitivno-bihevioralnu od bihevioralne terapije jo nisu definirane; u intervencijama se opseg i posebni fokus na kognitivnu domenu i pretpostavljene disfunkcionalne kognitivne procese u intervencijama znaajno mijenja; malo se zna o efektivnim komponentama terapije ili o njihovu redoslijedu; optimalni nain ukljuivanja roditelja u kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na dijete, kao i njihova konkretna uloga, nejasni su. Ipak, interes za kognitivno-bihevioralnu terapiju usmjerenu na dijete nastavlja rasti unato ovim ogranienjima, a rezultat toga je da je itav niz materijala i strukturiranih radnih prirunika postao dostupan kako bi kliniarima pomogao u provoenju kognitivno-bihevioralne terapije s djecom. Iz sadraja: Pregled; Ukljuivanje i spremnost na promjenu; Formulacije; Sokratovski proces i induktivno zakljuivanje; Sudjelovanje roditelja u kognitivno-bihevioralnoj terapiji usmjerenoj na dijete; Proces kognitivno-bihevioralne terapije usmjerene na dijete; Prilagoavanje kognitivno-bihevioralne terapije djeci; Temeljne komponente programa kognitivno-bihevioralne terapije za internalizirane probleme
44
Format: 16,5 24 cm Uvez: tvrdi + ovitak Cijena: 280,00
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
NOVO
Franz Petermann, Ulrike Petermann
TRENING S AGRESIVNOM DJECOM + CD
Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi Cijena: 280,00
Ova knjiga je namijenjena ne samo praktiarima nego i studentima, koji su zainteresirani za razvoj i uporabu treninga za djecu osnovnokolske dobi. Na osnovi aktualnosti teme (agresija, delikvencija, hiperaktivnost i dr.) pretpostavljamo da krug itatelja moe biti prilino heterogen. Upravo ta heterogenost odraava se i u oblikovanju knjige. Ali takvo oblikovanje moe biti povoljno, jer se time moe ostvariti niz esto zanemarenih ciljeva. Pojedinano, radi se o sljedeim ciljevima: a) koncepcija intervencijske strategije orijentirane na terapiju ponaanja, koja kao teoretsku pozadinu ima socijalnokognitivnu teoriju uenja prema Banduri; b) strategija za dijagnozu i trening orijentirana na pojedinca, koja u razliitim trening programima vodi nestanku agresivnih naina ponaanja kod djece; c) obrada podataka za kontrolu treninga iz analize pojedinanih sluaja, koja omoguava individualnu provjeru uspjeha treninga i d) iscrpna dokumentacija radnih koraka i materijala, koja omoguuje samostalno provoenje treninga u praksi. Iz sadraja: Izraajni oblici i tijek; Dijagnostika; Tumaenje uzroka; Koncepcija treninga; Individualni trening; Grupni trening; Savjetovanje roditelja i obitelji; Kontrola uinaka; Prijenos pristupa na druga podruja; Rjenik; Literatura; Kazalo pojmova
45
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Mirjana Duran TRADICIJA SPONTANE KULTURE DJECE I MLADIH (2)
PRAZNOVJERICE ZA RAZONODU NOVO
U ovoj su knjizi prikupljene praznovjerice za razonodu koje izmiljaju, prakticiraju te s koljena na koljeno prenose djevojice i djevojke. Rije je o zbirci igara i igrolikih aktivnosti u pozadini kojih je praznovjerno predvianje ili utjecanje na budue dogaaje. Za koga u se udati?, Gdje i kako u ivjeti?, Koliko posto me voli?, samo su neka od pitanja na koja se trae odgovori. Ne potiemo li objavljivanjem ovakve zbirke praznovjerje? U Beu je godine 1814. bilo zabranjeno izdavanje Grimmovih bajki s obrazloenjem da sadre previe praznovjerja. Kako je ovdje rije o praznovjericama za razonodu, i to vrlo bajkovitim, koje poput spomenara, leksikona, pjesmarica, grafita i igara ine dio tradicije spontane kulture djece i mladih, a koje nalazimo i u poutjelim biljenicama naih baka i majki, ali i na blogovima mlaih adolescenata, mislim da ih treba tretirati kao dio stvaralatva koje zadovoljava neke razvojne potrebe u srednjem djetinjstvu i ranoj adolescenciji, a koriste se kao razonoda i zabava.
slova. upisanih nici, ali bez iju, ovoj stra tii se sav GOVARA tablice na listia. Lis x 9 poput KOMU OD ie na 18 oslijedom i tablicu 9 u se red imena nap a nacrtat ia upisuj enskih e prvo Najprije treb na s list h i devet vojke koj Ime ki dje izvlae. et kle, ime devet mu po jedan, se devet u svih dev deke. Da an Zatim g deka stupci za a se, jed Zatim vojke, a oizvueno ju, a ond sko ime. su za dje a ime prv promijea . Redovi jedno en og reda, muko i a u tablicu et polja prv drugome. izvlaenj ije jedno svih dev raju jedan polju dob upisati u ova treba u svakom parovi odg izvue itd. Tako pojedini og stupca leda koliko 9 polja prv polja pog ra? 8 oznakama u odgova 7 BB se prema Tko kom 6 DD Tablica 5 CD
1 1 2 3 4 5 6 7 8 AA BC CD BD AD CC BD AD 2 BB BD BB AC CD BB AD CC AC 3 4 AC AC DD CD AC BC BC DD AB BC BD BC BD DD AB CD AB AD AC DD AA DD AA CD DD BD BD BB BB AB BB BD BB BD BD BC CC AD BD CD BD AA AD CC BD AB BD AB BC BC CC AA AD AB BD AD BB BC BC CC
46
41. TKO
ju mrzite. a a na kra BC i novan u volite, 9 na ljubav u poetk a, to je traj nost da se nevna vez toji mogu to svakod a, ali pos sigurno da g cilja. Nije Idealna vez odnos. Nije i do eljeno AA je sti seksualni Moete obo antian i AB an rom rima. a ima sna sigurnost. u partne Ova vez nosti me osjeaji. . Malo sli Uzajamni ost. AC ri u pitanju i suprotn jalne stva i ostane. ne postoji j su materi da ovako a, u kojo ite se av ivota. a. Potrud Kratka vez AD tati i ljub jaka vez nje ret moe pos omne mr Sretan sus strasti, ali BB avi do ogr nja a velike velike ljub dva posljed Ovo je vez aju. ek put od BC dvoje bila vie sva i nije dal ako bi njih poslije sve U ovoj vez u, ali se love-story, BD u se sla gla postati U poetk o onda mo CC a sam Ova bi vez . DD na svijetu ovjeka
67
broj 62 o da kae neki OJ nu zamolim JEDAN BR vo u ime a zatim ga tree slo se gata, j 3, svako to to ga komu a u tablici zime ono primjer, bro ime i pre je to, na se pogled Ako vo. Zatim Napie se dvadeset. o jedno slo manji od sam jedan, a ne ostane - vei od sve dok se kria, i prezimenu i. va: slovo zna Tablica slo
17. TKO
66
16. RE
E I PR CI MI IM
EZIME I
redosl tablica od u treu mje e). , razliitim Nacrta se ska imena, te brojev ki stupac drugi en da diktira i). U sva imena, u io tablicu ivotinjsk se muka tko nije vid (ljudski ili lovi tijela od nekoga Dio tijela je traiti u petu dije a jbolje Radnja do 5. (Na 3 jezik jevi od 1 bro Mjesto a 4 guli
Muko ime 4 Ivan 2 Marko 1 Dean ensko ime 1 Marija 2 Petra 4 Ivana c 3 kokoinja 2 tala 5 svinjac 2 isti 5 gricka 3 eka 6 ljubi 1 pere 2 stranjic 1 papak 6 nos 4 palac 5 nokat
ova odredi etvrtu nek O RADI eljna), u a. Broj red u se S KIM T sta (nepo pet stupac ijedom upi
63 prvi ji. U se po el
suju stupac upi , e radnje
Voli me, ne voli me kazuju vie od stoljea latice to ih djevojke otkidaju s cvijeta. U ovoj knjizi zapisane su praznovjerice za razonodu ili igre proricanja koje s koljena na koljeno prenose djevojice i djevojke, a ponekad i deki. Dio su tradicije spontane kulture djece i mladih, a u posljednje se vrijeme sele s poutjelih papiria i biljenica na blogove tinejdera. Kako je praznovjerju mjesto samo u zabavi i razonodi, zabavite se i razonodite! U pogovoru upuenom odraslima predstavljen je znanstveni pristup ovoj problematici. Knjigu su razigrano likovno opremile mlade akademske slikarice grafiarke Jelena Kovaevi i Ines Matijevi Caki.
i s tobom eli plesat K e voli ljubavi samo teb zeta i poklon L eli ti dat jesi li zau A eli znati te Lj tebe oboava moe bez B te vidi ne kad M sretan je C ljubi drugu njim N to ii e s i ti dati ne el tebe Nj misli na te voli te R strano ostavit e ti s tobom D S eli fura ja te i te ne vol D san uope je tijelo potuje te goga mu se tvo voli dru T svia omenu vidio je da it e ti usp E te folira U poklon ponekad oi je F istinu V voli tvo govori ti probleme se boji G druge to dati, ali Z ima eli ti ne H si mu voli te najljepa poljubi I tan da te bio bi sre J
ak. pere pap
6 Vjek em - kao u na i brojeve a prate ita se pri njicu itd. isti stra I na kraju, tri u tali Marko Pe
3 Karlo n 5 Sebastia o
3 Tamara 6 Mia
5 Zorica
1 auto 4 smetlite 6 bolnica
riji u autu : Dean Ma primjeru
27
26
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Lesley Hughes, Paul Cooper
RAZUMIJEVANJE DJECE S ADHD SINDROMOM I PRUANJE POTPORE

Ova knjiga proizlazi izravno iz stvarnih iskustava u razredu i obiteljskom domu te istrauje realnost ivljenja s ADHD-om i utvruje kako uinkovite strategije kontrole mogu poboljati djeje ponaanje unutar i izvan uionice. Iz sadraja: Razumijevanje ADHD sindroma; Iskustva s ADHD sindromom; ADHD i lijekovi: kratko razmatranje dokaza; ADHD i kole; Nunost suradnikog rada; Modeli suradnikog rada; Intervencije u obrazovnom procesu kod ADHD sindroma; Prijedlozi za razmiljanje; Dodatak: Dijagnostiki kriteriji za Deficit panje/Hiperaktivni poremeaj (ADHD).
HIT
47
HIT
Dubravka Kocijan-Hercigonja, Gordana Buljan-Flander, Dinka Vukovi
HIPERAKTIVNO DIJETE UZNEMIRENI RODITELJI I ODGAJATELJI

Knjiga Hiperaktivno dijete, uznemireni roditelji i odgajatelji autorice D. Kocijan te suradnica G. Buljan Flander i D. Vukovi govori o aktualnom sindromu Deficit panje / Hiperaktivni poremeajodnosno o sindromalnim smetnjama koje se u literaturi navode kao Attention deficit hyper-activity disorders (ADHD). Radi se o sindromu koji se susree u predkolske i kolske djece, pa i adolescenata, a samo izuzetno i u odraslih. U djeaka je 2 do 3 puta uestaliji nego u djevojica. Iako se radi o relativno blagom poremeaju razvojne dobi, ovaj sindrom predstavlja nemali problem, kako djeci koja od njega pate tako i njihovim roditeljima, uiteljima, odgajateljima, pa i iroj zajednici. Pore-meaj je i velik izazov za razliite strunjake koji se njime bave. Stoga pojavu ove knjige u naoj sredini treba posebno pozdraviti! elim naglasiti da je ova knjiga vrijedan prilog psiholokoj literaturi o razvojnoj dobi i da svakako zasluuje visoku strunu ocjenu. Iz sadraja: Povijest; Epidemioloka istraivanja; Klasifikacija; Simptomatologija; Etiologija; Dijagnostika; Diferencijalna dijagnostika; Terapijske tehnike.
4. izdanje
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Joachim Rumpf
HIT VIKATI, UDARATI, UNITAVATI

Kako postupati s agresivnom djecom
Agresija i nasilje kod djece tema je o kojoj se u naem drutvu ivo raspravlja. Tumaenja uzroka rastueg nasilja i brutalnosti su razliita, npr.: Sve to moemo zahvaliti slabom odgoju...; Roditelji se vie ne usude neto poduzeti kod svoje djece...; Sve je to posljedica humanitarne sentimentalnosti nakon rata i poslije 68. godine... Mnogi od nas ve su uli takve i sline argumente, i to sigurno ne samo od generacije djedova. No je li to tono? Bez obzira na to to ne postoje sigurne spoznaje o tome je li se danas u usporedbi s prijanjim vremenima povealo agresivno ponaanje i nasilje kod djece i mladih, ostaje da se zapitamo, moraju li roditelji i odgojitelji zaista na nasilje odgovarati nasiljem? Imamo li, ustvari, posla s jednim sloenim problemom, kojemu se ne smije pristupiti jednostavno, samo jednom odreenom strategijom? Iz sadraja: Sva djeca su agresivna; kako moemo prepoznati agresivnu djecu?; Destruktivna agresija; Prevencija i pomo.
2. izdanje
48
Wolfgang Bergmann
DISCIPLINA BEZ STRAHA

Iz sadraja: emu poslunost?; Smiri se...!; Osnove: Prvo mama, pa onda?; emu slue oevi?; Roditelji kao usluitelji?; Izgubljeni sin se vraa, i onda se dogaa nesrea; to je zaista znaajno; Pravila, da ili ne ili: Kako su djeje elje ponekad smijene i cool; Ali oprez: Sve poinje prkosom; Na stepenicama sasvim miran i sasvim sam; Sada se lijepo igrajte; Nemo bez samilosti, nita nije gorkije; Oprez sa zabranama ili: Jane voli Tarzana, a Tarzan voli impanzu; Meso ili riba: to je na stolu mora se pojesti; Ljubav se ne da iznuditi, poslunost takoer; Lijepo djetinjstvo, bez straha; Uitak djeteta: Ja sam; O engleskim srnama i oevima koji ni o emu nemaju pojma; Dvije due u jednom tijelu ili: Kako pobijediti potkradanja; Kida mi ivce a ja sam ponosan na tebe; Pubertet bi se morao zabraniti: Pubertet ima li toga?; Pubertet po drugi put; Drveni krevet, dva madraca i nepotreban konflikt ili: To uope ne dolazi u obzir...!; Moderne obitelji i to nedostaje za poslunost: Pria o pospremanju; Troje djece? Gdje toga jo ima?; Krvnik na internetu ili: Kada roditelji moraju biti sasvim odluni; Tijelo bez srama i uitka posvuda pornii; Kerkiina tajna usred dnevne sobe.
HIT
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
2. izdanje
Cecilia A. Essau, Judith Conradt Gordana Kereste
AGRESIVNOST U DJECE I MLADEI

Iz sadraja: Uvod; opis i klasifikacija agresivnosti; Metode istraivanja i dijagnostika; Epidemiologija; Popratna obiljeja i poremeaji; Tijek; modeli nastanka; imbenici rizika; Psiholoke intervencije; Psiholoka prevencija.
DJEJE AGRESIVNO I PROSOCIJALNO PONAANJE U KONTEKSTU RATA

Iz sadraja: Rat i djeca; Istraivanja utjecaja rata na djecu; Teorijska gledita o utjecaju rata na djecu; Agresivnost; Prosocijalno ponaanje; Obitelj i roditeljsko ponaanje; Istraivanje povezanosti izmeu ratnih iskustava djece iz Hrvatske i njihova agresivnog i prosocijalnog ponaanja te uloge obitelji; Ciljevi i problemi istraivanja; Metoda; Rezultati i rasprava o rezultatima; Opa rasprava; Zakljuci.
49
HIT
3. izdanje
Ross Vasta, Marshall M. Haith, Scott A. Miller
DJEJA PSIHOLOGIJA
Iz sadraja: Temelji znanosti; Teorije djejeg razvoja; Metode istraivanja; Bioloki i tjelesni razvoj; Genetika: bioloki kontekst razvoja; Prenatalni razvoj; Roenje, tjelesni rast i razvoj vjetina; Kognitivni razvoj; Razvoj osjetila i percepcije; Kognitivni razvoj: piagetovski pristup; Kognitivni razvoj: pristup obrade informacija; Kognitivni razvoj: pristup testiranja inteligencije; Razvoj govora; Socijalni razvoj i razvoj linosti; Rani socijalni i emocionalni razvoj; Razvoj pojma o sebi; Moralni razvoj; Razvoj spolnih uloga i razlika meu spolovima; Odnosi s vrnjacima.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Franz Buggle
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA JEANA PIAGETA

Iz sadraja: Uvod: svrha i tematika ove knjige; Piagetova polazita i temeljni istraivaki interesi: genetska epistemologija; Piagetova teorija spoznajnog razvoja: temeljni pojmovi i znaajke; O Piagetovoj metodologiji; Kognitivni razvoj kao slijed strukturalno razliitih razdoblja; Kritiko vrednovanje Piagetove razvojne psihologije.
2. izdanje
Mira Klarin
RAZVOJ DJECE U SOCIJALNOM KONTEKSTU

Iz sadraja: Razvoj u obiteljskom kontekstu; Vrnjaki kontekst razvoja; Razvoj u /pred/ kolskom kontekstu; Razvoj u kontekstu razliitih socijalnih odnosa; Pokuaj novog tumaenja uloge osnovnih faktora razvoja.
50
Andreja Braja-ganec
DIJETE I OBITELJ EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Iz sadraja: Djeji emocionalni i socijalni razvoj; Individualni i okolinski utjecaji na djeju psihosocijalnu prilagodbu; Obiljeja djeje psihosocijalne prilagodbe; Obitelj i emocionalno funkcioniranje; Struktura roditeljskih metaemocija i djeja psihosocijalna prilagodba; Naini mjerenja djejeg temperamenta, razumijevanja emocija, eksternaliziranih i internaliziranih problema, djejeg agresivnog i prosocijalnog ponaanja, strukture roditeljskih metaemocija i obiteljskog funkcioniranja; Ciljevi i problemi istraivanja; Rezultati i rasprava rezultata; Opa rasprava; Zakljuci.
PSIHOLOGIJA ADOLESCENCIJE
Iz sadraja: Uvod; Adolescencija u kontekstu psiholokih teorija; Metodologija istraivanja u psihologiji adolescencije; Bioloki pristupi adolescenciji; Psihoanalitiki pristupi adolescenciji; Psihosocijalni pristupi adolescenciji; Razvojno-kognitivni pristupi adolescenciji.
2. izdanje
www.nakladaslap.com e-mail:nslap@nakladaslap.com +385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
STRES U DJECE I ADOLESCENATA

Knjiga je namijenjena studentima psihologije, ali i istraivaima, psiholozima u praksi i drugim strunjacima koji se bave problemima stresa. Ova knjiga koristit e kao temeljna literatura za podruje psihofiziologije stresa te razvojne psihologije djetinjstva i mladosti, kako istraivaima, tako i psiholozima u praksi i drugim strunjacima koji se bave problemima stresa.
2. izdanje
Anita Vuli-Prtori
DEPRESIVNOST U DJECE I ADOLESCENATA

Iz sadraja: Uvod; Klinika slika; Etiologija; Rizini i zatitni faktori; Psiholoka procjena i dijagnostika; Diferencijalna dijagnostika i komorbidnost; Psiholoke intervencije i tretmani.
51
Ninoslava Penik
MEUGENERACIJSKI PRIJENOS ZLOSTAVLJANJA DJECE

Iz sadraja: Tjelesno zlostavljanje djece u obitelji; Izloenost nasilju izmeu roditelja; Nasilje u obitelji u djetinjstvu zagrebakih studenata; Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece u obitelji; Socijalni kontekst zlostavljanja; Roditeljska toplina i opa socijalna podrka; Traumatski stres zlostavljanja djece; Provjera modela meugeneracijskog prijenosa zlostavljanja; Predvianje i spreavanje meugeneracijskog zlostavljanja; Istraivanja zlostavljanja djece: kamo i kako dalje?
2. izdanje
SAMOPOIMANJE MLADIH
Iz sadraja: Uvod; Openito o samopoimanju; Samopoimanje mladih.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Predrag Zarevski, Maja Mamula
POBIJEDITE SRAMELJIVOST
- a djecu cijepite protiv nje

+CD za progresivno oputanje miia
3. izdanje
Iz sadraja: Predgovor; Odreenje srameljivosti; Srameljivost i srodni pojmovi; Srameljivost i popratne pojave; Meukulturalne razlike u srameljivosti; Spolne i dobne razlike u srameljivosti; Razvoj srameljivosti; Kako sprijeiti razvoj srameljivosti; Srameljivost i seksualni ivot; Izmjerite srameljivost i asertivnost; Kako smanjiti srameljivost; Pojmovnik.
Jean A. Ayres
2. izdanje
DIJETE I SENZORNA INTEGRACIJA

Iz sadraja: Senzorna integracija i mozak; Poremeaji senzorne integracije; to se u vezi s problemom moe uiniti.
52
Monika Linn
TERAPIJSKE VJEBE KOD PSIHOMOTORIKIH RAZVOJNIH SMETNJI

Iz sadraja: Psihomotorika: Opaanje; Motorika; Podruja primjene psihomotorike terapije; Od minimalne cerebralne disfunkcije do sindroma deficita panje ili hiperkinetikog sindroma; Socijalno-grupni rad: Principi socijalno-grupnog rada; Modeli socijalno-grupnog rada; Grupni proces; Faze u razvoju grupe; Praksa.
4. izdanje
Nevenka uturi
PSIHOMOTORIKI RAZVOJ DJETETA U PRVE DVIJE GODINE IVOTA

Iz sadraja: Uvod; Razvoj motorike; Razvoj okulomotorike, Razvoj govora; Razvoj drutvenosti; Zavrna rasprava; Zakljuci.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Wolfgang Bergmann
UMIJEE RODITELJSKE LJUBAVI

To pojedinano, to sasvim osobito izmeu roditelja i djeteta uvjet je individualnog i socijalnoga ivota. Svaka majka i svaki otac imaju svoj udio u tome. Prenositi ivot i time ga doivjeti osobitim intenzitetom, to je poruka. Ona je jednostavna. Iz sadraja: O ljubavi koja sve povezuje; I ljubav moe ponekad poi naopako; Kad pria, razdanjuje se; Majke i oevi su razliiti; Kad se ljubav raspadne; Socijalni otpori; Treba me spoznati; Beskrajna ljubav; O normama i otvorenosti ljubavi; to ljubav sve moe. Format: 16,5 22 cm Uvez: meki Opseg: 210 str. Cijena: 150,00 kn
HIT
Format: 20,5 28 cm Uvez: mapa s knjigom Opseg: 189 str. + 2 x 50 str. Cijena: 312,00 kn
Frances Page Glascoe
SURADNJA S RODITELJIMA
Upotreba roditeljske procjene djejeg razvojnog statusa u otkrivanju razvojnih problema i problema ponaanja
Iz sadraja: Primjena; Pregled literature na kojoj se temelji PEDS; Psihometrijska svojstva PEDS-a.
53
U prilogu se nalazi 50 komada PEDS obrazaca za ocjenjivanje, te 50 komada PEDS obrazaca za odgovore.
Mirjana Duran
DIJETE I IGRA
3. izdanje
Iz sadraja: Igra; Igra u razliitim kulturama; Struktura igre; Klasifikacija; Igra i spoznajni razvoj; Prilog: zbirka 212 djejih igara.
Maria Montessori
DIJETE TAJNA DJETINJSTVA

Iz sadraja: Stoljee djeteta; Delikatne psihike konstrukcije; Inteligencija; Sukobi na razvojnom putu; Supstitucija linosti; Odgoj djeteta; Slobodan izbor; Nagrade i kazne; Dostojanstvo; Disciplina; Osnovno obrazovanje; Paralelni tjelesni razvoj; Duhovna priprema uitelja; Ovisnost o odraslima; Poriv za posjedovanjem; Kompleks manje vrijednosti; Sukobi izmeu odrasle osobe i djeteta; Zadatak roditelja; Prava djeteta.
2. izdanje
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
HIT
Silvija Philipps
IGRE OLOVKOM PREDVJEBE PISANJA

Vjebe pisanja su primjereno sredstvo za poticanje grafomotorikih vjetina i sposobnosti potrebnih za uspjeno svladavanje zahtjeva koje pred djecu postavljaju kolski programi.
6. izdanje
Format: 20,5 28 cm Uvez: radna mapa Opseg: 50 str. Cijena: 50,00 kn
Silvija Philipps
MONTESSORI PRIPREMA ZA IVOT
54
2. izdanje
Iz sadraja: Maria Montessori - izuzetna odgojiteljica i uiteljica; Montessori pedagogija; Montessori pedagogija u Hrvatskoj; Razvoj djeteta; Ljudske sklonosti; Razdoblja posebne osjetljivosti; Sloboda i disciplina; Montessori fenomen; Razvojne potrebe djeteta u predkolskoj dobi; Grupa djece u Montessori vrtiu; Pripremljena okolina; Indirektna priprema; Montessori vjebe za dob od 3 do 6 godina; Indirektna priprema kozmikog odgoja; Slijed Montessori vjebi; Odstupanja u ponaanju; Normaliziranje; Montessori zdravstvena pedagogija; Montessori terapija; Integracija djeteta s tekoama u razvoju u Montessori grupu.

Elisabeth Raffauf
TO JE LJUBAV?
Spolni odgoj u obitelji
Ova je knjiga dobar savjetnik roditeljima i svima koji se zanimaju za svoj osobni rast u doivljaju spolnosti i koji ele pratiti djecu u potrazi za odgovorima na pitanje: to je ljubav? Iz sadraja: Pria o sjemenu i jajnoj stanici; To tako lijepo golica; Keri, sinovi, majke, oevi; Seksati se ne govori; to je to to se ne kazuje; Televizija, ulica, Internet; Ljubav, seks i jo tota; Privatne stvari; Kako se ljubav osjea?
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Mirjana Duran
TRADICIJA SPONTANE KULTURE DJECE I MLADIH (1) SPOMENAR I DNEVNIK

Iz sadraja: O spomenaru; Pismo djeci; Pismo odraslima; Kultura za djecu i djeja kultura; Tradicija, folklor, postfolklor; Spomenar; to sve sadre spomenari; Govorne poruke u spomenarima; Likovne poruke u spomenarima; Spomenarski vremeplov; U spomenare se upisuju i odrasli; Spomenari lokalna ili globalna pojava.
Spomenar i dnevnik Format: 20,5 23,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 203 str. Cijena: 200,00 kn Spomenar Format: 17 20 cm Uvez: tvrdi Opseg: 100 str. Cijena: 40,00 + PDV kn
55
eljka ivkovi
VJEBE PAMENJA
Knjiga 1: Pamtim, pamti, pamti Knjiga 2: Pamtimo, pamtite, pamte
Format: 17,5 19 cm Uvez: meki Opseg: 70 + 70 str. Cijena: 120,00 kn
Vjebe i savjeti za bolje pamenje i uenje
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
djeja psihologija
Merc Segarra, Francesc Rovira
HIT BIBLIJA KROZ IGRU

Knjiga je bogata ilustracijama prilagoenima djeci te kratkim i jednostavnim komentarima koji su direktno i indirektno povezani sa sadrajem. Sadri 43 prie: 25 iz Starog i 18 iz Novog zavjeta. Prie su ispriane jednostavno i neposredno, tako da su razumljive i najmlaim uenicima. Uz svaku kratku priu dolazi i jednostavan zadatak koji zahtijeva matu, kreativnost i pomo odraslih, pa e ova itateljska i stvaralaka pustolovina okupiti cijelu obitelj, a u kole donijeti ideje, teme i pristupe koji su u skladu s novim, zanimljivijim i poticajnim programima. Svaki susret donosi novu priu, pa se cijelu kolsku godinu veselimo novim dogaajima i novim zadacima! Iz sadraja: Stari zavjet - Stvaranje, Adam i Eva, Izgradnja arke, Potop na Zemlji, Abraham i Sara, Izak, Ezav i Jakov, Josip, Josip u Egiptu, Josip i njegova braa, Izraelci u Egiptu, Mojsije, Bog govori Mojsiju iz gorueg grma, Izlazak iz Egipta, Bog otvara put kroz vodu, Bog je dao kruh svom narodu, Deset zapovijedi, Koveg saveza, Jerihonske trube, Samuel, aul, David i Golijat, Kralj Salomon, Danijel i lavovi, Jona i kit. Novi zavjet - Navjetenje, Roenje, Dobre vijesti, Mudraci s istoka, Isus u hramu, Krtenje, Isusovi uenici, Svadba u Kani, Isus lijei bolesne, Parabole, Isus i mala djeca, Na putu u Jeruzalem, Judina izdaja, Posljednja veera, Maslinska gora, Isusovo razapinjanje, Uskrsnue, Uzaae.
56
igre upute zanimljivosti uenje kroz igru
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
klinika psihologija/ psihijatrija

NOVO
Hermann Rorschach
PSIHODIJAGNOSTIKA
Metodika i rezultati jednog eksperimenta iz percepcije (tumaenje sluajnih oblika)

Ova je knjiga prvi put izala prije sedamdeset i jednu godinu. Godinu dana nakon toga, 2. travnja 1922. godine njezin je autor, u meuvremenu svjetski poznat izumitelj Rorschachova testa, umro u 37. godini ivota. Za sedamdesetu godinjicu smrti Hermanna Rorschacha, 1992. godine objavljuje se sadrajno nepromijenjeno i posebno opremljeno 11. izdanje Psihodijagnostike. U tekstu je opisana metodika i privremeni rezultati jednog psiholokog eksperimenta, koji se unato svojoj jednostavnosti pokazao vrijednim i kao test za ispitivanje i kao test za istraivake svrhe. Unaprijed treba rei da cijeli rad ima preteno empirijski karakter. Pitanja od kojih polaze prvi pokusi ove vrste (1911) bila su bitno drugaije naravi od onih koji su se u daljnjim pokusima nametnula. Zakljuke do kojih se dolazi ovim eksperimentom treba stoga smatrati vie nalazima nego teorijskim izvedenicama. Teorijski temelji ovog pokusa jo su u samom zaetku.
Slavka Gali
2. izdanje
NEUROPSIHOLOGIJSKA PROCJENA TESTOVI I TEHNIKE

Iz sadraja: Klinika neuropsihologija; Klinika neuropsihologija - razvoj, definicije i odnos prema srodnim disciplinama; Neuropsihologijska procjena - osnovni pojmovi u odnosu mozak-ponaanje; Neuropsihologijska procjena - funkcionalni sustavi ponaanja; Testovi i tehnike u neuropsihologijskoj procjeni. Michael Karson, Samuel Karson, Jerry ODell
57
16PF INTERPRETACIJA U KLINIKOJ PRAKSI

Iz sadraja: Kliniko znaenje 16PF-a; Opa interpretativna razmatranja; Konstrukcija 16PF-a; Ljestvice 16PFa; Pokazatelji stila odgovaranja ili ljestvice valjanosti; Opi faktori; Interakcije meu faktorima; Studije sluaja. James N. Butcher, Carolyn Williams
BITNE ODREDNICE INTERPRETACIJA MMPI-2 I MMPI-A INVENTARA

Iz sadraja: Objektivno procjenjivanje linosti pomou MMPI-2 i MMPI-A inventara; Primjena, bodovanje, izrada profila i kodiranje MMPI-2 i MMPI-A inventara; Odreivanje valjanosti MMPI-2 profila; Interpretacija standardnih ljestvica MMPI-2 inventara; Interpretacija tipova profila (vrsta kodova) u MMPI-2 inventaru; Interpretacija MMPI-2 ljestvica sadraja; Interpretacija MMPI-A ljestvica valjanosti, te standardnih i dopunskih ljestvica.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

2. izdanje
Gerald C. Davison, John M. Neale
PSIHOLOGIJA ABNORMALNOG DOIVLJAVANJA I PONAANJA

Iz sadraja: Uvod i temeljna pitanja; Duevni poremeaji; Razvojni poremeaji tijekom cijelog ivotnog vijeka; Psiholoke intervencije te pravna i etika pitanja. Michael T. Nietzel, Douglas A. Bernstein, Richard Milich
UVOD U KLINIKU PSIHOLOGIJU

Iz sadraja: Klinika psihologija: definicije i povijest; Pristupi u klinikoj psihologiji; Procjenjivanje i mjerenje u klinikoj psihologiji; Intervju u klinikoj psihologiji; Testiranje u klinikoj psihologiji; Opaanje u klinikoj psihologiji; Pregled klinikih intervencija; Klinike intervencije: metode psihoterapije; Istraivanja klinikih intervencija; Djeja klinika psihologija; Zdravstvena psihologija; Klinika neuropsihologija; Forenzika psihologija; Prijeporna struna pitanja u klinikoj psihologiji. Charles Wenar
RAZVOJNA PSIHOPATOLOGIJA I PSIHIJATRIJA OD DOJENAKE DOBI DO ADOLESCENCIJE
58
Iz sadraja: Razvojni pristup; Normalan razvoj; Most prema psihopatologiji; Autizam: teko oteenje u dojenakoj dobi; Smetnje inicijative i rane socijalizacije; Rane smetnje znatielje i usmjerenosti na zadatak; Depresija, suicid i posljedice gubitka; Anksiozni poremeaji i pretjerana samokontrola; Poremeaji ophoenja i nedostatna samokontrola; Shizofrenija: teko oteenje kolske dobi i adolescencije; Psihopatoloki fenomeni i rizici u adolescentnom prijelazu; Razvojne posljedice mentalne retardacije; Rizici kod tjelesnih bolesti i oteenja mozga; Rizici u interpersonalnom kontekstu: loe postupanje prema djetetu i rastava; Rizici kod djece pripadnika etnikih manjina; Psiholoka procjena; Lijeenje i prevencija.
Michael B. First, Robert L. Spitzer, Miriam Gibbon, Janet B.W. Williams, Lorna Smith Benjamin
SKID-II
Strukturirani kliniki intervju za poremeaje s Osi II iz DSM-IV
SKID-I
Strukturirani kliniki intervju za poremeaje s Osi I iz DSM-IV
Format: 20 28 cm Uvez: mapa s prirunicima i upitnicima Cijena: 1030,00 kn + PDV
Format: 20 28 cm Uvez: mapa s prirunicima i upitnicima Cijena: 730,00 kn + PDV
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

DSM-IV DIJAGNOSTIKI I STATISTIKI PRIRUNIK ZA DUEVNE POREMEAJE
Amerika psihijatrijska udruga DSM-IV je sustav znanja za psihijatre, neurologe, psihologe, lijenike opce prakse, pedijatre, interniste, specijaliste medicine rada, specijaliste kolske medicine, psihoterapeute, defektologe, socijalne radnike, pravnike, penologe, pedagoge.
Michael B. First, Allen Frances, Harold Alan Pincus
DSM-IV PRIRUNIK ZA DIFERENCIJALNO DIJAGNOSTICIRANJE

Iz sadraja: Diferencijalna dijagnostika korak po korak; Diferencijalna dijagnostika pomou stabala; Diferencijalna dijagnostika pomou tablica.
MINI DSM-IV DIJAGNOSTIKI KRITERIJI IZ DSM-IV

Amerika psihijatrijska udruga Iz sadraja: Uvod; Upozorenje; Uporaba prirunika; DSM-IV klasifikacija; Vieosna procjena; Poremeaji koji se obino prvi put dijagnosticiraju u dojenakoj dobi, djetinjstvu ili adolescenciji; Delirij, Demencija, te Amnestiki i drugi Kognitivni poremeaji; Duevni poremeaji zbog opeg zdravstvenog stanja; Poremeaji vezani uz (psihoaktivne) tvari; Shizofrenija i drugi Psihotini poremeaji; Poremeaj raspoloenja; Anksiozni poremeaji; Somatoformni poremeaji; Umiljeni poremeaji; Disocijativni poremeaji; Seksualni poremeaji i Poremeaji spolnog identiteta; Poremeaji hranjenja; Poremeaji spavanja; Poremeaji kontrole poriva koji nisu drugdje svrstani; Poremeaji prilagodbe; Poremeaji linosti; Druga stanja koja mogu biti u sreditu panje kliniara.
59
VIEOSNA KLASIFIKACIJA PSIHIJATRIJSKIH POREMEAJA U DJECE I ADOLESCENATA

Svjetska zdravstvena organizacija Iz sadraja: Uvod; Os I Kliniki psihijatrijski sindromi; Os II Specifini poremeaji psiholokog razvoja; Os III Intelektualna razina; Os IV Zdravstvena stanja iz MKB-10 esto povezana s poremeajima ponaanja i duevnim poremeajima; Os V Popratne abnormalne psihosocijalne okolnosti; Os VI Ukupna procjena psihosocijalne nesposobnosti.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

T.R. Miles, Elaine Miles
DISLEKSIJA
STO GODINA DISLEKSIJE
Iz sadraja: Geneza jedne ideje; Metode istraivanja; Od neformalnog promatranja do klasifikacije; Fonoloki nedostaci; Terapija; Savjetovanje; Zakljuci i pogled u budunost.
Eric Hollander, Daphne Simeon
ANKSIOZNI POREMEAJI
Iz sadraja: Epidemiologija; Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza; Tijek i prognoza; Bioloke teorije; Psiholoke teorije; Somatske metode lijeenja; Psihoterapijske metode lijeenja; Odabir metode lijeenja i kombinirano lijeenje.
60

Martin Reite, John Ruddy, Kim Nagel
EVALUACIJA I LIJEENJE POREMEAJA SPAVANJA

Iz sadraja: Pregled medicine poremeaja spavanja; Fiziologija i patologija spavanja; Pritube na nesanicu; Poremeaji s prekomjernom pospanou; Parasomnije; Somatski i psihijatrijski poremeaji i spavanje; Lijekovi sa sedativno-hipnotikim svojstvima; Posebni problemi populacije.
Format: 10 26,5 cm Uvez: meki Opseg: 272 str. Cijena: 160,00 kn
Neala Ambrosi-Randi
RAZVOJ POREMEAJA HRANJENJA

Iz sadraja: Poremeaji hranjenja: dijagnoza i klasifikacija; Razvoj i odravanje poremeaja hranjenja; Dijeta; Modeli nastanka poremeaja hranjenja; Bioloki, psiholoki i socijalni faktori u razvoju poremeaja u navikama hranjenja; Ciljevi i problemi istraivanja; Instrumenti; Rezultati i rasprava; Zakljuci istraivanja.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

Harold I. Kaplan, Benjamin J. Sadock Harold I. Kaplan, Benjamin J. Sadock
PRIRUNIK KLINIKE PSIHIJATRIJE

Prirunik koji obrauje sve vee psihijatrijske probleme: od uzimanja anamneze i psihikog statusa do lijeenja svakog od specifinih poremeaja. Usklaen je s DSMIV. Za svaki od poremeaja navedene su i suvremene etioloke spoznaje i dijagnostiki i terapijski algoritam.
PRIRUNIK ZA UPORABU LIJEKOVA U PSIHIJATRIJI

Iz sadraja: Opa psihofarmakologija: sve grupe lijekova koji se rabe u psihijatriji (antipsihotici, benzodijazepini, barbiturati, litij, antidepresivi); Intoksikacija i predoziranje; Eksperimentalni lijekovi.
2. izdanje
PSIHIJATRIJSKI RJENIK
Amerika psihijatrijska udruga Kratkim i jasnim tumaenjem pomoi e strunjaku u razumijevanju rijetkih pojavnosti u struci, a svojom jasnoom pristupaan je i laicima. Znanstvena istraivanja nisu vie svedena na opserviranje i deskriptivnu psihijatriju, ve se sve vie trae uzroci: bioloki, psiholoki i socijalni. Sve tri komponente obuhvaene su u Rjeniku.
61
udbenik za srednje kole

Format: 17 24cm Uvez: meki Opseg: 150 str. Cijena: 120,00 kn + 20,00 kn
Goran Arbanas
PSIHIJATRIJA
udbenik i radna biljenica
Udbenik je namijenjen uenicama i uenicima srednjih medicinskih kola, za predmet Klinika medicina psihijatrija. Budui da se uenici sada po prvi put susreu s psihijatrijom (ove godine upoznat e se s ovom granom medicine i u sklopu sestrinske njege psihijatrijskog bolesnika), nastoji se dati im najosnovnija znanja o duevnim bolestima i poremeajima. Upravo zbog toga to je to prvi susret s psihijatrijom, svi su pojmovi objanjeni na jednostavan nain, kako bi onaj tko nema nikakva psihijatrijska predznanja mogao pratiti tekst. Knjiga slijedi klasifikaciju po Meunarodnoj klasifikaciji bolesti i drugih srodnih zdravstvenih problema (MKB-10) i Dijagnostikom i statistikom priruniku za duevne poremeaje (DSM-IV).
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
psihoterapija i savjetovanje
Dave Mearns, Brian Thorne
NOVO
SAVJETOVANJE USMJERENO NA OSOBU
62
Format: 16,5 24 cm Uvez: tvrdi + ovitak Opseg: 258 str. Cijena: 250,00 kn
Prolo je gotovo dvadeset godina od prvog izdanja knjige Savjetovanje usmjereno na osobu. U tom razdoblju, praksa savjetovanja i psihoterapije jako se proirila, a primjetan je i usporedan razvoj unutar zasebnog podruja savjetovanja usmjerenog na osobu. Godine 1988., osim tekstova Carla Rogersa, bilo je jako malo literature koja bi mogla pomoi nekome tko se eli osposobiti za savjetovatelja usmjerenog na osobu, te je prvo izdanje ove knjige donijelo grau i predmet pristupu koji je bio u opasnosti od zastarijevanja. Tree izdanje ove knjige temelji se na dubokim promjenama koje su se tijekom posljednja dva desetljea dogodile u svijetu usmjerenom na osobu. Pristup je sada dobro utemeljen u Velikoj Britaniji i prihvaaju ga tisue praktiara. Postoji nekoliko vrlo kvalitetnih teajeva za osposobljavanje i to na poznatim sveuilitima najpoznatiji su oni na sveuilitima Strathclyde i East Anglia gdje su autori knjige bili odgovorni za razvoj centara koji su stekli meunarodni ugled. O pristupu usmjerenom na osobu puno se pie i u strunoj literaturi, a knjige nekih autora koji prihvaaju taj pristup puno se itaju i jako cijene (npr. Merry, 1995., 1999., Keys, 2003., Tolan, 2003., Wilkins, 2003., Sanders, 2006., Tudor i Worrall, 2006.). Brzo irenje i uvrivanje tog pristupa u Velikoj Britaniji i u drugim dijelovima svijeta osiguralo je njegovu vitalnost. Pojavile su se nove kole koje su ostale vjerne srnim elementima pristupa, ali koje su prigrlile i drukije poglede te otvorile nove terapijske mogunosti. Autori ove knjige smatraju ta dostignua dobrodolima, uz istodobno motrenje moguih odstupanja zbog odbacivanja kljunih elemenata pristupa. Neumorni su i u trajnom prouavanju teorijske osnove djelovanja usmjerenog na osobu kako bi uvidjeli gdje je potrebno proirenje ili razrada. U tom je smislu osobito aktivan bio Dave Mearns, a njegov rad na konfiguracijama i ego-sintonom procesu pokazao se osobito produktivnim i od velike klinike vanosti.
Empatija
Savjetovanje usmjereno na osobu
Okvir 4.3
Empatija koja je osjetljiva na mjesto procjene
Klijentica Adrienne ima jako eksternalizirano mjesto procjene teko joj je procijeniti ak i vlastite doivljaje. Prikazujemo ono to je rekla, zajedno s moguim reakcijama nekompetentnog i kompetentnog savjetovatelja. Adrienne: Vrlo se blijedo sjeam neega to je moda bilo zlostavljanje. Ustvari, ak i ne znam jesu li to sjeanja moda sam to sve izmislila. Imam i osjeaje, ali oni su razbacani posvuda. Osjeam jaku tugu hm, puno plaem, pa si mislim da sam vjerojatno jako tuna. esto se osjeam frustriranom... ali nisam sigurna jesam li frustrirana zbog drugih ljudi ili zbog sebe. A to mislite o ljutnji? Je li i ona jedan od vaih osjeaja? [Ova osoba koja pokuava biti savjetovatelj bila je na seminaru o odraslim ljudima koji su u djetinjstvu doivjeli zlostavljanje. Nauila je da je ljutnja esto zatomljena ili potisnuta emocija i da se dio procesa oporavka sastoji u klijentovu pokazivanju te ljutnje. Naalost, kad je rije o klijentici s vanjskim mjestom procjene, takvo je pitanje nametljivo i moe je navesti na pretpostavku da bi morala ili trebala biti ljuta. Klijentica bi mogla poeti misliti jo loije o sebi budui da nije u stanju doi do te pretpostavljene ljutnje.] Sjeanja koja to moda nisu... plakanje koje moe biti zbog tuge... i frustracija koja je moda usmjerena na druge ljude, a moda na vas. Kako se osjeate sada... dok o tome govorite? [Savjetovatelj usmjeren na osobu nije direktivan u odnosu na to to klijent pokazuje, ve nudi smjer procesa (Rennie, 1998) i time, u ovom sluaju, poziva klijenticu da se usmjeri na sadanji trenutak i na to kako se sada osjea. Osim toga, inei to, poziva klijenticu na vjebanje sebe kao mjesta procjene.]
imaju dijagnozu shizofrenije (Rogers, 1967). U tom posljednjem spomenutom istraivanju ne samo da je visoka razina empatije bila povezana sa znaajnim slabljenjem simptoma shizofrenije, ve je kod bolesnika koji su bili u odnosima na osobu Savjetovanje usmjereno koje je karakterizirala vrlo slaba empatija bilo vidljivo ak i jaanje simptoma shizofrenije (1967, str. 85-86). To pokazuje da u radu s jako poremeenim klijentima prisutnost empatije ima povoljan uinak, ali i da savjetovatelji Usudim li se biti ja? Okvir 6.1 koji ne uspijevaju uspostaviti empatijski proces mogu svojim klijentima i natetiti. DoReagirajui na svog klijenta, usudim li se: kaze o vanosti empatije podupire i injenica da iskusni praktiari koji djeluju u raznovrsnim podrujima savjetovanja na slian nain posveuju panjuosjeaje koje imam u sebi? Doivjeti empatiji (Fiedler, 1950, Raskin, 1974). Zagrliti klijenta kad osjeam da mu to treba?
Kongruentnost
Nekompetentan savjetovatelj:
Kompetentan savjetovatelj:
Jo uvijek je, meutim, otvoreno pitanje zato empatija imaPokazati pozitivno kad je jako osjeam? takvo svoju ljutnju djelovanje. Sigurno je da se njome prenosi savjetovateljevo razumijevanje kliPriznati svoju rastresenost kad mi to netko prigovori? jenta i ve ta injenica sama po sebi moe pojaati klijentovo Priznati svoju zbunjenost kad malo dulje traje? samopotovanje (Joj, pa mene je mogue razumjeti!). Moda, kao to smo rekli u 1.svoju iznerviranost kad se ona pojaava? Izraziti poglavlju, tom pozitivnom djelovanju empatije pridonosi savjetovateljeva spremnost njenost kad je osjeam? Rijeima izraziti da se potrudi razumjeti klijenta (Toj sam osobi dovoljno vaan/na da e se po- u meni? Vikati kad neto kuha truditi razumjeti me). U nekim sluajevima mogue je da empatija ublaavane znam kamo e me to odvesti? Biti spontan/a iako otuenje, jer je gotovo nemogue zadrati otuen odnos u kontaktu s nekime Biti snaan/na i uvjerljiv/a, ali i njean/na? tko pokazuje duboko razumijevanje na vrlo osobnoj razini. Modanjean/na, ali i snaan/na te uvjerljiv/a? Biti e to zvuati cininim, ali u nekim sluajevima vanost savjetovateljeve empatije moe biti Koristiti senzualni dio sebe u odnosu s klijentom? povezana s injenicom da je klijent rijetko kada dobivao takve darove od drugih Stati ispred svoje profesionalne fasade? savjetovatelja (Tu je netko tko se zaista trudi razumjeti me... netko tko me ne Usudim li se Kao to nastoji samo smjestiti u svoje omiljene teorije, ve me zaista slua).biti ja kad reagiram na svog klijenta? postoje razliiti mogui razlozi za djelotvornost empatije, isto vrijedi i za proces putem kojeg ona vri svoj utjecaj. Jedan od uinaka empatije sigurno je taj da se njome jaa klijentova svijest o njegovim povrinskim i dubinskim osjeajima i to tako to se na njih obraa panja. Osvjeivanje osjeajaKongruentnost postavlja izazovna pitanja poput onih u Okviru 6.1, ali ona je koji su prije bili poricani prvi je korak u preuzimanju odgovornosti za njih izazov samo zato to pomagai openito podravaju pravilo o nekongruentnosti. i njihove posljedice. Na primjer, ena moe postati svjesnom svojih dubinskih osjeaja ljutnje smo deprimirani zbog razine nekongruentnosti koju zapaamo u Zaista, esto prema muu, a da je prije tu ljutnju nijekala i doivljavala samo kao iritaciju. Sljedepruanju usluga u podruju mentalnog zdravlja. Ima li smisla raditi s klijentima a posljedica empatije koja je vrsto dokazana u istraivanjima jest da onakoji se bore protiv svoje nekongruentnosti, nudei im u odnoi bolesnicima potie klijenta na daljnje i dublje istraivanje (Tausch i sur., 1970, Bergin nekongruentnost? injenici da se to pitanje ne postavlja ozbiljno u su vlastitu i Strupp, 1972, Kurtz i Grummon, 1972). Drugim rijeima, kad savjetovatelj pokazuje da pruanju usluga u podruju mentalnog zdravlja, mora se prii i sa sociolokog i razumije osjeaje i misli koje klijent pokazuje, tada je prirodan korak za stajalita. Nekongruentni odnosi toliko su jako ukorijenjeni u naoj psiholokog klijenta da otvara sve dublje razine vlastite svijesti. Oito je da e osjeaj da nas netko kulturi da smo ih poeli doivljavati kao zdravu pa ak i profinjenu stvarnost. razumije tome pridonijeti, ali dobar dio tog uinka moe se objasniti i pomou Kao ljudska bia koristimo svoje brojne i dobro razvijene vjetine da bismo njegovali vlastitu nekongruentnost i da bismo se zatitili od toga da nas drugi zaista vide. Kao to je to drugdje opisano, stvaramo ipkane zavjese i sigurnosne pregrade (Mearns, 1996, 1997a) da bismo se sakrili od drugih, a u sudaru s 77 ljudima, razvijamo ograniavajua pravila kako bismo se osigurali da emo u odnosu jako smanjiti vjerojatnost slobodnog susretanja s njima (Mearns, 2003,
str. 67-68). Kad bismo se mogli dovoljno osloboditi kulturalnih pravila, mogli bismo preispitati svoj poloaj moda bismo ak bili u stanju razmotriti svoju kulturu glede njezine kolektivne patologije nekongruentnosti. Naravno, takav kritiki prikaz nekongruentnosti u drutvenim odnosima, samo je jedan od moguih. Jednako tako, mogli bismo sa stajalita socijalne psihologije biti zadivljenima profinjenou ljudskog bia koje u razliitim drutvenim okolnostima moe sebe prikazati na razliite naine. Takva raznolikost ima golemu vanost u preivljavanju drutvenog bia. Omoguuje mu pokazivanje onoga to procjenjuje da e najbolje odgovarati ciljevima koje eli postii u razliitim kontekstima. Prema tome, dijete brzo naui da je nekongruentnost u meuljudskim odnosima jako vana. Na primjer, ako Jill ustanovi da njezinu ljutnju drugi stalno ne odobravaju, moe je pretvoriti u tugu zbog koje e dobiti utjehu. Ako Jack ustanovi da njegova tuga nije u skladu s njegovom slikom o tome kako bi trebao izgledati poslovni mukarac, on je uvijek moe pretvoriti u prikladniju ljutnju. Ako se Jack i Jill kasnije upoznaju i postanu partneri, moda e u ranim fazama njihova odnosa brani savjetovatelj imati posla. Kad ne bismo imali sposobnost da budemo nekongruentni, bilo bi nam teko odrati vlastite sloene drutvene strukture. Na primjer, oslanjamo se jedni na druge da bismo mogli ostaviti po strani trenutane brige i da bismo igrali razliite uloge koje ispunjavamo u drutvenim sustavima. To povjerenje koje jedan u drugoga imamo glede sposobnosti da budemo nekongruentni doputa nam da pokrenemo sustave koji pruaju barem malo sigurnosti. Na stomatolog i dalje izvrava svoju profesionalnu ulogu, neovisno o tome to se trenutano u njemu zbiva, a kada ne bismo mogli predvidjeti takvo njegovo postupanje, ne bismo mu dopustili da nam stavi builicu u usta! Empatiju smo definirali kao proces, bezuvjetno pozitivno uvaavanje kao stav i uvjerenje, a sada kongruentnost odreujemo kao stanje u kojem se savjetovatelj nalazi kad je u odnosu s klijentom:
vala druge terapijske pristupe, npr. kognitivnu terapiju (Burns i Nolen-Hoeksema, 1991) i kratkotrajnu dinamsku terapiju (Vaillant, 1994). Vanost empatije vidljiva je ne samo u radu s tzv. neurotinim klijentima, ve i s onima koji
Kongruentnost je stanje u kojem se nalazi savjetovatelj kad njegove vanjske reakcije prema klijentu dosljedno odgovaraju njegovu unutranjem doivljaju klijenta.
Savjetovatelj je kongruentan kad je otvoreno takav kakav jest pri reagiranju na klijenta, kad je nain njegova postupanja odraz toga kako se osjea iznutra, kad je njegova reakcija na klijenta pokazatelj toga to doivljava, a ne pretvaranje ili obrana. S druge strane, kad se pretvara da je pametan, kompetentan ili brian, tada prema svom klijentu nastupa lano njegovo vanjsko pona-
76
120
121
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Judith S. Beck
NOVO
KOGNITIVNA TERAPIJA ZA SLOENE PROBLEME

to uiniti kada osnove ne pomau
Ova knjiga dr. J. Beck je vrijedan doprinos literaturi iz podruja kognitivne terapije s pacijentima koji imaju tee probleme. Na temelju vlastitog rada s pacijentima i supervizije drugih terapeuta, dr. Beck je uspjela opisati tipine probleme koji ometaju napredak u terapiji i obeshrabruju kako pacijente, tako i terapeute. Sve donedavna mnogi terapeuti te su probleme smatrali manifestacijama otpora, reakcijama negativnog transfera ili pasivno-agresivnim sklonostima. Zbog toga su esto bili frustrirani, ne znajui to napraviti. Umjesto nabrajanja tih prepreka u terapiji, dr. Beck ih je preoblikovala u prepoznatljive, lako uoljive probleme koji imaju specifine granice i karakteristike. Kategorizirajui probleme u specifina podruja, osigurala je dostupnost njihovoj kompleksnosti. Na temelju svog golemog iskustva, dala je pregled primjerenog pristupa svakoj vrsti tekoa: (1) konceptualizacija problema u terminima pacijentove razvojne prolosti, bazinih vjerovanja i pretpostavki i disfunkcionalnih kognicija i ponaanja, i (2) oblikovanje relevantnih strategija i tehnika za rjeavanje problema. Budui da je svaki problem drugaiji, neophodno je u skladu s tim prilagoditi strategije to se u ovoj knjizi odlino i opisuje. Optereenje terapeuta nije oduvijek bilo tako veliko. U ranim godinama kognitivne terapije, mogli smo se jednostavno usmjeriti na pacijentove ovdje-i-sada probleme i primijeniti relevantne tehnike. Za depresivne pacijente to je znailo ponaajnu aktivaciju pomou planiranja aktivnosti, ispunjavanja protokola disfunkcionalnih misli i angairanja u praktinom rjeavanju problema. U prosjeku, depresija (ili anksiozni poremeaj) bi nestao do 10. seanse, a jednu bi ugovorili radi prevencije povratka. Kako je vrijeme prolazilo trajanje terapije pacijenata s komorbidnim poremeajima ili sloenim kroninim problemima (poput onih opisanih u knjizi) produilo se na 15, 20, 25 ili ak i vie seansi. Pacijenti su poeli dobivati dijagnoze poremeaja linosti uz depresiju, anksioznost ili panini poremeaj. Danas prosjeni pacijent koji trai terapiju na Beckovom institutu kognitivne terapije dobiva najmanje dva psihijatrijska lijeka i pokazuje ograniene odgovore na psihofarmake ili prijanje psihoterapije. U sri te relativne nedostupnosti terapiji je razliiti niz terapijskih problema koje je divno opisala dr Beck.
63
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Aaron T. Beck, Arthur Freeman, Denise D. Davis
NOVO
KOGNITIVNA TERAPIJA ZA POREMEAJE LINOSTI
64
U vie od dva desetljea otkad su Aaron T. Beck i suradnici objavili Kognitivnu terapiju depresije, kognitivna se terapija razvila na gotovo eksponencijalan nain. Od ranog rada na lijeenju depresije, model je doraen i primijenjen u lijeenju estih klinikih sindroma, ukljuujui anksioznost, panini poremeaj, poremeaje hranjenja i zloporabe opojnih sredstava, te poremeaja rasuivanja vezanih uz psihoze. Istraivanja su pokazala njezinu uinkovitost u lijeenju razliitih klinikih poremeaja. Uz primjenu u praktino svim klinikim populacijama, prilagoena se kognitivna terapija primjenjuje u svim ivotnim dobima (djeca, adolescenti, stariji pacijenti) te razliitim situacijama (dnevni pacijenti, bolniki pacijenti, parovi, grupe i obitelji). Zanimanje za i razvoj klinikog rada u lijeenju pacijenata s poremeajima linosti porastao je s klinikim iskustvom i vjetinom kognitivnih terapeuta. Prvo izdanje ove knjige bilo je usmjereno na tu aroliku i zahtjevnu skupinu, dok je drugo odraz klinikog iskustva i razvoja kognitivne terapije u lijeenju onih poremeaja smatranih neizljeivim. Rad u kognitivnoj terapiji zavrijedio je zanimanja u svijetu, a centri kognitivne terapije otvoreni su na svim kontinentima osim Antarktike. Od 1973. g. zanimanje za kognitivne pristupe poraslo je za 600%. Knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu nalazi se irok pregled povijesnih, teorijskih i terapijskih aspekata. U drugom dijelu nalazimo poglavlja iz klinike prakse, sloena prema tri klastera opisana u Dijagnostikom i statistikom priruniku za duevne poremeaje (DSM-IV). Klaster A ukljuuje paranoidne, shizoidne i shizotipne poremeaje linosti, klaster B ukljuuje antisocijalne, granine, histrionine i narcisistike poremeaje linosti dok klaster C ukljuuje ovisne, izbjegavajue i opsesivno-kompulzivne poremeaje linosti. Iz sadraja: Povijest, teorija i istraivanja: Pregled kognitivne terapije poremeaja linosti; Teorija poremeaja linosti; Procjena poremeaja linosti; Opi principi i specijalizirane tehnike; Odnos kognitivne terapije i pacijenata s poremeajima linosti; Klinika primjena: Paranoidni poremeaj linosti; Shizoidni i shizotipni poremeaji linosti; Antisocijalni poremeaj linosti; Granini poremeaj linosti; Histrionski poremeaj linosti; Narcisistiki poremeaj linosti; Ovisni poremeaj linosti; Izbjegavajui poremeaj linosti; Opsesivno-kompulzivni poremeaj linosti; Pasivno-agresivni poremeaj linosti; Sinteza i smjernice za budunost.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Iva egura
NOVO
PSIHOLOGIJA KORONARNE SRANE BOLESTI
Zdravlje je nae najvee blago. Zdrav i zadovoljan pojedinac najbolje moe doprinijeti svojoj socijalnoj sredini na koju je usmjeren i drutvu u cjelini. Dvije su osnovne brige svakog pojedinca: 1. kako ostati zdrav te 2. kako se izlijeiti. Kroz povijest ovjeanstva nailazimo na razliita shvaanja uzroka bolesti te naine lijeenja i modele pruanja pomoi oboljelima od neke tjelesne ili psihike bolesti. Najvei napredak u integraciji medicine i psihologije poinje razvojem psihosomatske medicine u prvim desetljeima prologa stoljea. Kasnije se u sedamdesetim godinama 20. st. pojavljuju dva nova podruja: a) bihevioralna medicina i b) zdravstvena psihologija, kako bi se pristupilo egzaktnijem i efikasnijem prouavanju uloge psiholoke komponente u bolesti. Koronarna srana bolest primarni je uzrok morbiditeta i mortaliteta nae civilizacije te se u razvijenim zemljama smatra direktnim ili indirektnim uzrokom etvrtine svih smrti. Koronarna srana bolest (KSB) poznata je pod nekoliko naziva; stenozna koronarna skleroza, ishemina bolest srca, degenerativna koronarna bolest i koronarna insuficijencija. Posebne karakteristike osoba i specifian nain ivota koji neovisno jedno o drugome mogu dovesti do razvoja bolesti, kao i faktori koji proizlaze iz biolokih i okolnih uvjeta nazivaju se faktori rizika. Spomenut emo neke od najvanijih. Veina ljudi iz rizine skupine nema dominantan faktor rizika, ve kod njih koegzistira nekoliko faktora rizika koji pojedinano ne mogu uzrokovati bolest. Meutim, u kombinaciji ovi faktori mogu dovesti pojedinca u stanje rizika za obolijevanje od koronarne srane bolesti. Kao rezultat ove situacije, mnogi ljudi pod rizikom ne trae medicinsku pomo i tek nakon to prebole akutni infarkt miokarda postanu svjesni (kao i njihovi lijenici) povijesti bolesti koju dugo nisu prepoznali. S obzirom na navedeno, edukacija je najvaniji imbenik u smanjenju pojavljivanja rizinih faktora kod pacijenata. Iz sadraja: Uvod; Odreenje biopsihosocijalnog modela bolesti unutar zdravstvene psihologije; Kardiovaskularne bolesti; Faktori rizika za nastanak i razvoj koronarne srane bolesti; Rehabilitacija kardiovaskularnih bolesnika; Rezultati; Depresivnost; Anksioznost kao stanje; Anksioznost kao crta linosti; Povezanost vremena proteklog od infarkta i stupnja socijalne podrke s psiholokim varijablama; Rasprava; Depresivnost, anksioznost klinike i komparabilne skupine s obzirom na percipiranu socijalnu podrku, dob i spol sudionika; Promjene u izraenosti simptoma anksioznosti i depresivnosti s obzirom na vrijeme proteklo od infarkta miokarda te stupanj percipirane socijalne podrke.
65
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Carolyn L. Vash, Nancy M. Crewe
NOVO
PSIHOLOGIJA INVALIDITETA
66
Carolyn Vash i Nancy Crewe, priznati su strunjaci u podruju rehabilitacije osoba s fizikim invaliditetom. Svaka ima iza sebe desetljea vrijednih i praktinih iskustava u podruju savjetodavne psihologije i radne rehabilitacije, koje su im donijele osobno iskustvo s tisuama osoba koje su se morale suoiti s izazovima financijske mree socijalne legislative, osobama koje su bile suoene sa psihosocijalnim pitanjima odnosa u drutvu koje ne prihvaa ljude s invaliditetom otvorenih ruku i osoba koje su pronale zadovoljstvo i smisao ivota u obitelji, na radnom mjestu i u zajednici. ivot za ljude s invaliditetom znaajno se promijenio od 1945. g. kad su Sjedinjene Drave bile preplavljene osobama ranjenim u Drugom svjetskom ratu i ljudima koji su preivjeli epidemije djeje paralize tijekom 1940-ih i 1950ih godina. Ovakav priljev ljudi uzdrmao je shvaanje da osobe s invaliditetom ne bi trebale oekivati da sudjeluju u potpunosti i javno u drutvu i da bi trebale ostati kod kue, te se o njima brinuti lanovi obitelji. Na taj je nain podruje zdravstvene i radne rehabilitacije napredovalo i steklo veu vjerodostojnost tijekom 1960-ih kroz povean priljev sredstava iz federalnih fondova u dravne odsjeke za radnu rehabilitaciju, istraivanje rehabilitacije i centre za rehabilitaciju na veim medicinskim fakultetima, te programe edukacije za psihologe i strunjake iz radne rehabilitacije na sveuilitima. Poetkom 1970-ih zapoeo je pokret za prava invalidnih osoba kako bi oni sami dobili veu ulogu u planiranju vlastite rehabilitacije i sustavu raspodjele sredstava. Korisno je promjene koje nastupaju u ivotima invalidnih osoba smjestiti u kontekst promjena koje se zbivaju u amerikom drutvu. Tijekom 1950-ih i ranih 1960-ih, Amerika je bila zemlja u kojoj su interesi i stavovi bijelaca, anglosaksonskog podrijetla, protestanata i, mi bismo dodale, mukaraca dominirale. Meutim, u posljednjih etrdesetak godina ova je zemlja napredovala u mjesto u kojemu se slavi multikulturalna razliitost, tako da ljudi s invaliditetom postaju samo jedna od brojnih skupina koje oekuju potpuno sudjelovanje u drutvu. No, ova knjiga predstavlja mogunost ne samo za promicanje nae multikulturalne razliitosti, ve i za promicanje naeg zajednitva. Svako poglavlje obrauje pitanja koja su vana za svakoga. Ljudi s invaliditetom imaju iste potrebe, nadanja i snove kao i itatelji ove knjige. A ova se knjiga bavi pitanjima koja su bitna za ivote svih nas i prikazuje neke od izazova s kojima se osoba s invaliditetom mora suoiti, a koje itatelj ove knjige moda ima, a moda i nema. Temeljna je poruka da smo svi mi samo dio ovjeanstva, da smo svi dobro doli, i da su obiljeja po kojima smo svi mi jednaki daleko vanije od obiljeja po kojima smo razliiti. Ljepota je ove knjige u njezinoj izvornoj ljudskosti.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Ulrich Stangier, David M. Clark, Anke Ehlers
SOCIJALNA FOBIJA
Napredak u psihoterapiji
Iz sadraja: Opis poremeaja: Oznaavanje; Definicija; Diferencijalna dijagnoza; Epidemiologija; Rizini faktori; Tijek i prognoza; Komorbiditet; Dijagnostiki postupak; Teorije i modeli tumaenja poremeaja: Kognitivne teorije; Dijagnosticiranje i indikacije: Eksploracija i ulazna dijagnostika; Indikacije i diferencijalne indikacije; Planiranje terapije i komorbiditet; Lijeenje: Temeljna naela i okvirni uvjeti lijeenja; Provjera negativnih misli i razvoj realistinijeg dojma o pojavnom ja u nastavku terapije; Daljnje metode za restrukturiranje socijalnofobinih uvjerenja; Mijenjanje disfunkcionalnih temeljnih uvjerenja; Sprjeavanje ponavljanja poremeaja, zavravanje terapije i susreti za obnavljanje postignutog; Uinkovitost: Uinkovitost prikazanog naina lijeenja; Uinkovitost drugih bihevioralnih terapijskih metoda; Primjena lijekova.
Stania Nikoli, Vesna Vidovi, Marijana Maranguni, Zorana BujasPetkovi
OBITELJ PODRKA MENTALNOM ZDRAVLJU POJEDINCA

Iz sadraja: Povijesni osvrt na razvoj obiteljske terapije; Funkcionalna i disfunkcionalna obitelj; Mentalno zdravlje, drutvene promjene i obitelj; ivotni ciklus obitelji; Genogram; Indikacije i kontraindikacije za obiteljsku terapiju; Psihijatrijski simptom i obitelj; Evaluacija mentalnog funkcioniranja obitelji; Vrste tehnika obiteljske terapije; Grupni model intraobiteljskih odnosa - teorijske osnove tehnike analitike obiteljske terapije.
67
Judith S. Beck
OSNOVE KOGNITIVNE TERAPIJE

Iz sadraja: Uvod; Kognitivna konceptualizacija; Struktura prve terapijske seanse; Druga i ostale seanse; Struktura i oblik; Problemi sa strukturiranjem terapijske seanse; Identificiranje automatskih misli; Identificiranje emocija; Evaluacija automatskih misli; Odgovaranje na automatske misli; Identificiranje i mijenjanje posredujuih vjerovanja; Bazina vjerovanja; Dodatne kognitivne i bihevioralne tehnike; Predoavanje (imaginacija); Domaa zadaa; Zavravanje terapije i spreavanje povrata simptoma; Planiranje tretmana; Problemi koji nastaju u terapiji; Napredovanje (usavravanje) kognitivnog terapeuta.
KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA TERAPIJA ZA PSIHIJATRIJSKE PROBLEME - VODI ZA PRAKTIAN RAD

Keith Hawton, Paul M. Salkovskis, Joan Kirk, David M. Clark; urednici Iz sadraja: Razvoj i naela kognitivno-bihevioralnih tretmana, Kognitivno-bihevioralna procjena, Anksiozna stanja: panika i generalizirana anksioznost, Fobini poremeaji, Opsesivni poremeaji, Depresija, Somatski problemi, Poremeaji hranjenja, Kronine psihijatrijske smetnje, Brani problemi, Seksualne disfunkcije, Rjeavanje problema.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Gnter Krmer
DIJAGNOZA EPILEPSIJA
NOVO
Ova je knjiga nastala iz potrebe da se kratko i saeto prikau najvaniji aspekti epilepsije. Prvi je napadaj za pogoene osobe i njihove blinje najee ok. Osoba se pita zato je to ba nju pogodio ili neku njoj blisku osobu ili ak dijete? to taj napadaj znai za budunost? Slijedi li u svakom sluaju nakon tog prvog napada neki oblik epilepsije? U ovom ete poglavlju ukratko dobiti sve vane informacije koje su vam potrebne za razumijevanje epilepsije. Detaljno e se govoriti i o uestalosti pojave epilepsije, dobi u kojoj zapoinje i osobitostima prvog napadaja. Iz sadraja: to biste trebali znati: Zato ba ja?; Prvi napadaj; Uzroci i okidai: Najei uzroci napadaja i epilepsija; Prigodni napadaji; Epileptiki napadaj izazvani visokom tjelesnom temperaturom (temperaturni grevi); Je li epilepsija nasljedna bolest?; Ozljede glave i epilepsija; Modani tumori i epilepsija; Poremeaji cirkulacije u mozgu i epilepsija; esti oblici napadaja: Absence napadaji; Fokalni napadaji bez poremeaja svijesti; Fokalni napadaji s poremeajima svijesti; Generalizirani toniko-kloniki (grand mal) napadaji; Status epilepticus; Vani oblici epilepsija: Westov sindrom; Sindrom Lennox-Gastaut; Rolando-epilepsija; Absence epilepsija; Juvenilna (mladenaka) mioklonika epilepsija; Epilepsija sljepoonog renja; Pretrage: Povijest bolesti; Elektroencefalogram; Pretrage pomou slikovnih prikaza mozga; Odreivanje koncentracije lijeka u krvi; Neuropsiholoki pregled; Ispitivanja psihikih poremeaja; Lijeenje: Osnovica lijeenja pomou lijekova; Najvaniji lijekovi protiv napadaja; Lijeenje bez farmakolokih sredstava i komplementarne metode lijeenja; Mogunosti operativnog lijeenja epilepsije; ivot s epilepsijom: Spolnost; elja za raanjem djece; kola; Zanimanje; Putovanja; Alkohol; Gledanje televizije i igranje videoigara; Sport; Sposobnost za upravljanje automobilom.
Format: 15 21 cm Uvez: tvrdi + ovitak Opseg: 146 str. Cijena: 150,00
68
NOVO
Ulrike Schfer, Bernd Kitze, Sigrid Poser
MULTIPLA SKLEROZA VIE ZNATI BOLJE RAZUMJETI

Sve o dijagnozi, tijeku i za vas najboljem lijeenju
esto kod prve pojave bolesti nije mogue postaviti jednoznanu i sigurnu dijagnozu, ve samo sumnjati da se radi o multiploj sklerozi (MS). Da bi se sa sigurnou moglo govoriti o MS-i, moraju proi barem dvije faze bolesti (atake, ubovi), barem dva razliita podruja u mozgu odnosno kraljenikoj modini moraju biti zahvaena i moraju postojati tipine promjene u likvoru. Primjenom magnetske rezonancije mogue je danas dijagnozu postaviti ranije. Ako pretrage likvora, magnetska rezonancija i klinike tegobe upuuju na MS-u, mogue je ve nakon prvog uba bolesti s dosta velikom sigurnou postaviti dijagnozu. To je vano, jer ve nakon prve atake bolesti treba razmotriti mogunost lijeenja imunomodulacijskim lijekovima. to se sad nakon to znate dijagnozu ili je pretpostavljate promijenilo? Sigurni ste da bolujete od bolesti za koju postoji jo niz neodgovorenih pitanja, iji se tijek i tegobe koje donosi mijenjanju i toliko se razlikuju od bolesnika do bolesnika da niste sigurni to vas oekuje. U nadolazeem vremenu va e najvei problem biti pomiriti se s vlastitom sudbinom i u tome vam elimo pruiti prvu pomo.
Format: 15 21 cm Uvez: tvrdi + ovitak Opseg: 160 str. Cijena: 150,00
Is sadraja: Simptomi; Kako se multipla skleroza oituje?; to je multipla skle-
roza?; Simptomi bolesti; Prepoznati bolest; Kliniki pregledi; Tehniki pregledi; Uzroci; Zato nastaje multipla skleroza?; Teorije o nastanku bolesti; Koliko ljudi obolijeva?; Odgovori na esta pitanja; Lijeenje; Kako lijenik lijei?; Lijeenje kortizonom; Lijeenje pojedinih simptoma; Bolesti koje su posljedica MS-e i njihovo lijeenje; Medicinska gimnastika; Samopomo; ivjeti s MS; Prilagoditi prehranu; to bi vam jo moglo pomoi?; Svladavati svakodnevicu.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Caroline Michael
NOVO MODANI UDAR

Nakon modanog udara ponovo nai svoje mjesto u ivotu za mnoge ljude koji su to proivjeli esto je dug put, koji nerijetko obiljeavaju razdoblja utuenosti, oaja i bespomonosti. Takva bolest ovjeka naglo izbacuje iz uobiajenog svakodnevnog ivota i esto dovodi do dugotrajnih, pa i drastinih promjena u ivotu bolesnika i lanova njegove obitelji. Naravno, ima i tokova bolesti kod kojih se pojedinci (gotovo) potpuno oporave. No, kod mnogih se modani udar ne moe usporediti s neim poput slomljene noge, na primjer, kad s vremenom dolazi do potpunog izljeenja i ivot se nastavlja nepromijenjen. No, upravo to esto misle bolesnici i lanovi njihovih obitelji, naroito u prvo vrijeme nakon pojave bolesti. Razlozi tomu mogu biti obrana od zdvajanja i straha, ili to kao laici premalo znaju o posljedicama modanog udara. Ova knjiga namijenjena je svima onima koji se moraju nositi s nekim poremeajem nakon modanog udara. eljela bih pokuati pruiti oboljelima, lanovima njihovih obitelji, ali i osobama koje profesionalno skrbe za bolesnike s modanim udarom bolje razumijevanje moguih poremeaja, osobito psihikih, koji su posljedica bolesti. Osim savjeta kako se nositi s odreenim poremeajima, elim razloiti mogunosti kako svi ukljueni, usprkos trajnim poremeajima, mogu (i moraju) postii to pozitivniju kvalitetu ivota.
69
Helmut Remschmidt
AUTIZAM - POJAVNI OBLICI, UZROCI, POMO

Iz sadraja: to je autizam?; Autistini poremeaj (Kannerov sindrom); Aspergerov sindrom; Drugi pervazivni razvojni poremeaji; Koji su se postupci u tretmanu autistinih poremeaja pokazali uinkovitima?
Fritz Rieman, Wolfgang Kleespies
UMIJEE STARENJA
Sazrijevanje i preputanje
Iz sadraja: Potraga za sreom; Nove slobode; Starenje kao razdoblje ivotne krize; Erotika i seksualnost u drugoj polovini ivota; Priprema za starost; to danas oteava starenje; to danas olakava starenje; Starost i smrt; Olakanje je kad imamo istu sudbinu; O vrlinama starosti; O duhovnoj slobodi u starijoj dobi; Najtee je ostaviti; Bijeg od samoe.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Jasminka Despot Luanin
ISKUSTVO STARENJA DOPRINOS TEORIJI STARENJA

Iz sadraja: Starenje i starost; Metodoloki pristupi istraivanju starenja; Starenje i drutvo; Starenje i tjelesno zdravlje; Starenje i funkcionalna sposobnost; Starenje i psihiko zdravlje; Starenje i stres; Dob, spol i zdravlje - znaajni imbenici koji odreuju starenje; Generacijske razlike u starenju; Uspjeno starenje; Doprinos teoriji starenja.
Marianne Koch
INTELIGENCIJA TIJELA TO BISTE TREBALI ZNATI KAKO BISTE OSTALI MLADI

Iz sadraja: Bivati stariji, pa to onda; Pet stupova mladenake vitalnosti; Mentalno fit; Medicina za mukarce - medicina za ene: godine promjene i kako ih prevladati; Seks ne poznaje dobne granice; Moram li ostati lijepa - mogu li ostati lijepa; Wellness izmeu uitka i biznisa; Zdrava prehrana - nita lake od toga, nita tee od toga; Socijalna kompetentnost; Starost nije bolest, no zdravlje je najbolje sredstvo protiv starenja; Protiv depresije i usamljenosti; Najvanije spoznaje istraivanja starosti.
70
Rdiger Klepsch, Susanne Wilcken
PRISILNE RADNJE I PRISILNE MISLI

Opsesivno-kompulzivni poremeaj KAKO IZAI IZ VLASTITOG ZAARANOG KRUGA? Format: 14,5 20,5 cm Uvez: meki Opseg: 120 str. Cijena: 120,00 kn
Iz sadraja: O ovoj knjizi; to su prisile? - Je li moje ponaanje jo normalno?; Kako se ivot poigra; Tko jednom doivi prisile, doivljava ih uvijek ponovno; Prekinuti zaarani krug; Dobre anse za oboljele: terapije za zadovoljniji ivot.
Hans-Jrgen Luderer
SHIZOFRENIJA KAKO NAUITI NOSITI SE S BOLEU

KORISNE INFORMACIJE ZA BOLESNIKE I LANOVE NJIHOVIH OBITELJI Format: 14,5 20,5 cm Uvez: meki Opseg: 180 str. Cijena: 160,00 kn
Iz sadraja: Shizofrenija - to je to zapravo; Lijenika dijagnoza; estoa, uzroci i tijek shizofrenije; Lijeenje; Sustav psihosocijalne skrbi; Pravna pitanja.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Fritz Riemann
TEMELJNI OBLICI STRAHA

Iz sadraja: Uvod; Shizoidna linost; Depresivna linost; Opsesivno-kompulzivna linost; Histerina linost; Zakljuno razmatranje.
2. izdanje
Thomas D. Meyer
BIPOLARNI POREMEAJ
Manino-depresivni poremeaj
Iz sadraja: Bipolaran, odnosno manino-depresivan - to je to?; to znai manino-depresivni (bipolarni afektivni) poremeaj?; to je uzrok?; Kada zapoinje lijeenje?; Upravljanje samim sobom: to mogu uitini?; to je upravljanje samim sobom?; Upoznajte bolje svoja raspoloenja i svoj ritam; Kad postanem depresivan; Kad postanem hipomanian ili manian.
71
Mihaly Csikszentmihalyi
FLOW OARAVAJUA OBUZETOST

Iz sadraja: Ponovno otkrivanje sree; Anatomija svijesti; Zadovoljstvo i kvaliteta ivota; Uvjeti za oaravajuu obuzetost; Tijelo u oaravajuoj obuzetosti; Oaravajua obuzetost misli; Rad kao oaravajua obuzetost; Uivanje u samoi i drugim ljudima; Pobjeivanje kaosa; Stvaranje smisla.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Mirjana Krizmani, Vladimir Kolesari
TOLERANCIJA U SVAKIDANJEM IVOTU PSIHOLOGIJA TOLERANCIJE

Iz sadraja: to je tolerancija ili snoljivost?; Tolerancija u civiliziranom drutvu; Utjecaj kulture na toleranciju u razliitim podrujima ljudskog ivota; Tolerancija prema razliitostima; Tolerancija i netolerancija u svakidanjem ivotu; Izraavanje tolerancije; Moe li se tolerancija mjeriti?; Granice tolerancije; Posljedice tolerancije i netolerancije; Pouavanje i poticanje tolerancije; Zakljuak.
2. izdanje
Peter Lauster
POSTANITE SAMOPOUZDANI
Ova knjiga nastoji u prvom redu pobuditi razumijevanje za vlastitu situaciju, te za situaciju ljudi koji nas okruuju, to je prvi korak k izgradnji veeg samopouzdanja. Program za postizanje vie sigurnosti u samoga sebe zahtijeva, primjerice, voenje Dnevnika problema.
72
2. izdanje
Serena Zoli, Giovanni B. Cassano
I IZBAVI ME OD MRANOG ZLA

TO JE DEPRESIJA I KAKO SE LIJEI
Iz sadraja: Istraivanje jedne bolesti koja je sve manje mrana; Razgovor s profesorom Giovannijem B. Cassanom; Bolest ivljenja; Depresija ispriana na temelju doivljaja same bolesti: svjedoanstva; Genije i neumjerenost: raspoloenja.
2. izdanje
Martin Hautzinger
DEPRESIJA
Iz sadraja: Opis poremeaja; Teorije poremeaja i modeli koji ih tumae; Dijagnosticiranje i psihoterapijske indikacije; Lijeenje depresivnih poremeaja; Posljedice i otvorena pitanja.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Lidija Arambai
GUBITAK, TUGOVANJE, PODRKA

Iz sadraja: Gubitak; Tugovanje; Podrka u procesu tugovanja; to i kako istraivati u podruju gubitaka i tugovanja?
2. izdanje
J. William Worden
SAVJETOVANJE A TERAPIJA U I 2. IZD NJE TUGOVANJU

Iz sadraja: Privrenost, gubitak i doivljaj gubitka; Razumijevanje procesa tugovanja; Savjetovanje u procesu tugovanja: ublaavanje uobiajenih reakcija na gubitak; Abnormalne reakcije u procesu tugovanja: oteano tugovanje; Terapija u procesu tugovanja: razrjeenje oteanog tugovanja; Proces tugovanja nakon posebnih vrsta gubitka; Proces tugovanja i obiteljski sustavi; Savjetovateljevi vlastiti gubici i proces tugovanja; Izobrazba za savjetovanje u procesu tugovanja.
73
Gnter Niklewski, Rose Riecke-Niklewski
KAKO IVJETI S GRANINIM POREMEAJEM LINOSTI

SAVJETI NJIMA SAMIMA I NJIHOVIM PARTNERIMA
Iz sadraja: Prema jednom tekom duevnom poremeaju; Uzroci i nastanak - bioloki, psiholoki i socijalni utjecaji; Nemiri, rizici i krize - samooteujue ponaanje; Mogunosti lijeenja graninog poremeaja linosti; Granini poremeaj linosti unutar obitelji; Borderlineodnosi - poseban problem; Informacije.
PRAKTINE SMJERNICE ZA LIJEENJE OBOLJELIH OD GRANINOG POREMEAJA LINOSTI

Amerika psihijatrijska udruga Iz sadraja: Svrha prirunika; Upute za koritenje praktinih smjernica; Uvod; Prikaz procesa nastanka smjernica; Preporuke za lijeenje oboljelih od graninog poremeaja linosti; Saetak preporuka; Oblikovanje i provedba plana lijeenja; Specifini initelji koji utjeu na lijeenje; Ublaavanje rizika; Osnovne informacije i pregled dostupnih podataka; Definicija, epidemiologija i uobiajen tijek razvoja bolesti; Pregled i sinteza dostupnih podataka; Potrebe za buduim istraivanjima; Psihoterapija; Farmakoterapija i ostali tjelesni tretmani.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Eilsabeth Roudinesco
PSIHOANALIZA I NJEZINI PUTOVI

Iz sadraja: Depresivno drutvo; Poraz subjekta; Lijekovi za duh; Dua nije stvar; Ponaanje ovjeka; Velika svaa s nesvjesnim; Frankensteinov mozak; Pismo iz ekvinocija; Freud je mrtav za Ameriku; Francuski scientizam; Budunost psihoanalize; Znanost i psihoanaliza; Tragini ovjek; Univerzalno, razlika, iskljuivanje; Kritika psihoanalitikih institucija.
Anna Freud
UVOD U TEHNIKU DJEJE PSIHOANALIZE

Iz sadraja: Iz ivota Anne Freud; Uvod u analizu djeteta; Sredstva analize djeteta; Uloga transfera u djejoj analizi; Odnos djeje analize prema odgoju; Teorija djeje psihoanalize.
74
Gerald Corey
TEORIJA I PRAKSA PSIHOLOKOG SAVJETOVANJA I PSIHOTERAPIJE

Ova je knjiga namijenjena studentima psihologije na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, ljudima koji se obrazuju za zanimanje savjetovatelja, strunjacima u podruju duevnog zdravlja i ostalim strunjacima iz pomagakih zanimanja. U knjizi je dan pregled glavnih pojmova i primjena suvremenih terapijskih sustava te nekih etikih i strunih pitanja koja se odnose na praksu psiholokog savjetovanja. Cilj knjige je poduiti studente kako da naine mudar izbor meu razliitim teorijama i tehnikama, to e im pomoi u izgradnji osobnog stila savjetovanja. Iz sadraja: Temeljna pitanja primjene psiholokog savjetovanja: Uvod i pregled knjige; Savjetovatelj: osoba i strunjak; Etika pitanja u savjetodavnoj praksi; Teorije i tehnike psiholokog savjetovanja: Psihoanalitika terapija; Terapija Alfreda Adlera; Egzistencijalistika terapija; Terapija usmjerena na osobu; Getalt terapija; Realitetna terapija; Bihevioralna terapija; Kognitivno-bihevioralna terapija; Feministika terapija; Terapija obiteljskih sistema; Integracija i primjena: Integrativno stajalite; Prikaz sluaja: integrativni pristup u radu sa Stanom.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Richard Nelson-Jones
PRAKTINE VJETINE U PSIHOLOKOM SAVJETOVANJU I POMAGANJU

Iz sadraja: Uvod; Teorija o ivotnim vjetinama; Model praktine primjene ivotnih vjetina; Savjetovatelji kao osobe; Uspostava odnosa i pojanjavanje tekoa: Vjetine sluanja; Vjetine pokazivanja razumijevanja; Vjetine pojanjavanja tekoa; Procjena tekoa i njihovo izricanje o obliku vjetina: Procjena osjeaja i tjelesnih reakcija; Procjena naina razmiljanja i postupaka; Izricanje problema u obliku vjetina; Postavljanje ciljeva i oblikovanje plana intervencija: Pretvaranje manjkavosti u ciljeve; Planiranje intervencija; Intervencije namijenjene usvajanju ivotnih vjetina: Vjetine potrebne za primjenu intervencija; Intervencije u podruju miljenja; Intervencije usmjerene na vjetine djelovanja; Intervencije u podruju osjeaja; Isticanje postignutog i zavravanje: Isticanje postignutog u uenju ivotnih vjetina; Zavravanje savjetovanja i evaluacija; Pogled u budunost: Stjecanje i poboljavanje vlastitih vjetina savjetovanja. Arnold A. Lazarus
KRATKA, ALI SVEOBUHVATNA PSIHOTERAPIJA VIEMODALNI NAIN

Iz sadraja: Uvodna rije Cyrila M. Franksa; Prijeimo na stvar; Razjasnimo glavnu racionalu; to je viemodalni nain; Teorije i tehnike; Postupci viemodalne procjene: premoivanje i praenje; Postupci viemodalne procjene BASIC I.D. drugog reda i strukturirani profili; Neki elementi djelotvorne kratkoe; Aktivnost i sretne okolnosti; Dvije specifine primjene: poremeaji spolne elje i distimija; Terapija parova; Neki uobiajeni naini traenja vremena.
75
Albert Ellis
SVLADAVANJE OTPORA U PSIHOTERAPIJI

Iz sadraja: Osuvremenjivanje pristupa racionalno-emocionalne bihevioralne terapije (REBT) svladavanju otpora; Neka temeljna naela REBT-a i kognitivno-bihevioralne terapije (KBT); Uobiajeni oblici otpora; Pobijanje srnih iracionalnih vjerovanja koja su u osnovi otpora; Metode svladavanja otpora koje naglaavaju emocionalno-pobuujue, iskustvene metode; Snaga i energija u svladavanju otpora; Metode svladavanja otpora koje naglaavaju bihevioralne tehnike; Svladavanje otpora kod klijenata s tekim poremeajima linosti; Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija i multikulturoloko savjetovanje; Kako pomoi vaem najteem klijentu - vama samima; Kako odabrati poseban stil terapije za razliite klijente.
Frank Dumont, Raymond J. Corsini
EST TERAPEUTA I JEDAN KLIJENT

Iz sadraja: Prijamni intervju s Donaldom Greenom; Hipnoterapija prema Ericksonu; Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija; Multimodalna terapija; Adlerijanska psihoterapija; Na osobu usmjerena terapija; Kognitivna bihevior terapija.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
Albert Ellis, Windy Dryden
REBT RACIONALNO-EMOCIONALNA BIHEVIORALNA TERAPIJA

Iz sadraja: Opa teorija REBT-a; Osnovna primjena REBT-a; Primjer za ilustraciju osnovne primjene REBT-a: Sluaj klijentice Jane; Individualna terapija; Terapija parova; Obiteljska terapija; Grupna terapija; Racionalno-emocionalni maratoni i intenzivi; Poduavanje principima bezuvjetnog samoprihvaanja u strukturiranom okviru grupe; Racionalno-emocionalni bihevioralni pristup seksualnoj terapiji; Primjena hipnoze u REBT-u.
Helen Singer Kaplan
PSIHOTERAPIJA POREMEAJA SEKSUALNE ELJE

Iz sadraja: Povijesna perspektiva i sadanje stanje; Poremeaji seksualne elje: nefunkcionalna regulacija spolne motivacije; Evolucija seksualne elje i fantazije; Dijagnostiki kriteriji i klinika obiljeja; Evaluacija I: Bolesnici s poremeajima elje utvrivanje dijagnoze; Evaluacija II: Odreivanje etiologije; Lijeenje I: Bolesnici s poremeajima elje teorijska razmatranja; Lijeenje II: Prikazi sluajeva; Gubitak spolne elje izazvan psihijatrijskim poremeajem kod partnera; Organski poremeaji seksualne elje: slaba seksualna elja kao posljedica zdravstvenog stanja, uzimanja lijekova i dobi.
76
NOVO
Paul Stallard
MISLI DOBRO, OSJEAJ SE DOBRO

Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima
Frank M. Dattilio, Arthur Freeman
KOGNITIVNOBIHEVIORALNE STRATEGIJE U KRIZNIM INTERVENCIJAMA
Format: 16,5 24 cm Uvez: tvrdi + ovitak
u pripremi
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
metodologija
2. izdanje
Goran Milas
ISTRAIVAKE METODE U PSIHOLOGIJI I DRUGIM DRUTVENIM ZNANOSTIMA

Iz sadraja: Znanost i znanstvene metode; Teorije i istraivanja; Etiki problemi istraivanja; Temeljni elementi istraivakog procesa; Pisanje znanstvenog rada i istraivakog izvjetaja; Temelji eksperimentalne metode; Istinski eksperimenti; Kvazi-eksperimenti; Eksperimentalni nacrti na pojedincu; Vrednovanje i procjena djelotvornosti programa; Razlozi koritenja ne-eksperimentalnih metoda; Opaanje; Korelacijsko istraivanje; Anketno istraivanje; Nenametljivo istraivanje ponaanja; Meta-analiza; Pristupi i tehnike kvalitativnih istraivanja; Statistika analiza eksperimentalnih nacrta; Regresijska analiza; Kauzalna analiza neeksperimentalnih nacrta.
Aleksandar Halmi
STRATEGIJE KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA U PRIMIJENJENIM DRUTVENIM ZNANOSTIMA

Iz sadraja: Uvodna razmatranja; Teorijske paradigme i perspektive; Strategije istraivanja; Metode prikupljanja empirijskog materijala; Kvalitativna analiza empirijskog materijala; Umijee interpretacije i evaluacije; Prilog vjebe.
77
Milko Mejovek
METODE ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA U DRUTVENIM I HUMANISTIKIM ZNANOSTIMA

Iz sadraja: Openito o znanosti; Mjerenje; Mjerne karakteristike instrumenata; Znanstveno istraivanje; Nacrt istraivanja; Kvalitativna istraivanja; Metaanaliza; Elementi matrine algebre; Teorija mjerenja; Multivarijatne metode obrade podataka.
Aleksandar Halmi
PROGRAMI EVALUACIJE I EVALUACIJSKA ISTRAIVANJA U DRUTVENIM ZNANOSTIMA

Programi evaluacije i evaluacijska istraivanja su objektivne injenice, ali i socijalno-konstruirane kategorije koje oblikuje specifini kontekst unutar kojega djeluju razliiti sudionici: klijenti/korisnici, multipli stakeholdersi i evaluatori.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
metodologija
Boris Petz
OSNOVNE STATISTIKE METODE ZA NEMATEMATIARE

6. izdanje
Iz sadraja: Zato statistika? Provjerite svoje znanje iz osnova raunanja; O osnovnim pojmovima vjerojatnosti; Mjere centralne tendencije; Mjere varijabilnosti; Grafiko prikazivanje rezultata; Normalna raspodjela, neke druge raspodjele; Poloaj pojedinog rezultata u grupi; Razlika izmeu dviju aritmetikih sredina; Dvosmjerno ili jednosmjerno testiranje razlike; Testiranje razlike meu proporcijama; Tekoe i opasnosti pri radu s postocima; Korelacija; Prognoza iz jedne varijable u drugu; Hi-kvadrat test; Standardna pogreka standardne devijacije i granice pouzdanosti standardne devijacije; Osnovni principi uzimanja uzoraka; Zakljuivanje u statistici; Skale mjerenja; Uvod u analizu varijance; Izbor iz neparametrijskih testova.
78
STANDARDI ZA PEDAGOKO I PSIHOLOKO TESTIRANJE

AERA, APA, NCME
Psihodijagnostiki proces, naroito onaj njegov dio koji je povezan s izradom i primjenom testova te s upotrebom testovnih rezultata, jedan je od najeih, najvanijih i najosjetljivijih poslova profesionalnih psihologa. Prirunik koji je pred vama daje najcjelovitiji odgovor na mnoga tehnika, struna, etika i drutvena pitanja koja su temelj za evaluaciju testovne prakse. Njegov glavni cilj je promocija kvalitetne i etine upotrebe testova te formuliranje okvira za prosudbu vrijednosti postupaka testiranja. Iz sadraja: Izrada, evaluacija i dokumentacija testova; nepristranost u testiranju; primjene testiranja
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
metodologija
Charles Jackson
PSIHOLOGIJSKO TESTIRANJE
Iz sadraja: Zato je vano neto znati o psihologijskim testovima?; Zato upotrebljavati testove?; to je psihologijski test?; Gdje se primjenjuju testovi?; Razumijevanje testovnih rezultata; Kako procjenjivati testove?; Kako ispravno primjenjivati testove?; Kako saznati neto o testovima?; Promicanje primjerenog testiranja.
Louis Cohen, Lawrence Manion, Keith Morrison
METODE ISTRAIVANJA U OBRAZOVANJU

Iz sadraja: Prvi dio: Kontekst obrazovnih istraivanja; Priroda istraivanja; Drugi dio: Planiranje obrazovnih istraivanja; Etika obrazovnih i drutvenih istraivanja; Odabir uzorka; Valjanost i pouzdanost; Trei dio: Stilovi obrazovnih istraivanja; Naturalistika i etnografska istraivanja; Povijesna istraivanja; Korelacijska istraivanja; Istraivanja ex post facto; Akcijska istraivanja; etvrti dio: Strategije za prikupljanje podataka i istraivanje; Opaanje; Testovi; Osobni konstrukti; Multidimenzionalno mjerenje; Igranje uloga; Peti dio: Nova dostignua u obrazovnim istraivanjima.
2. izdanje
Vladimir Kolesari, Boris Petz
79
STATISTIKI RJENIK
Obuhvaeni pojmovi iskazani su kraim verbalno-logikim definicijama, u veini sluajeva ponueni su i dodatni opisi i ilustracije, sve redovito potkrijepljeno adekvatnim, jasnim i jednostavnim primjerima, navedene su i odgovarajue formule, grafike ilustracije te u Dodatku razliite statistike tablice.
5. izdanje
Filip Jelavi
DIDAKTIKA
Iz sadraja: Osnovni pojmovi didaktike; Organizacija nastave; Planiranje nastave; Nastavni kurikulum; Nastavni sustavi.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
biografije
Martin Geck
JOHANN SEBASTIAN BACH

Iz sadraja: Poetak: mladost i rane orguljake godine; Dvorski orgulja i koncertni majstor: Bach u Weimaru; Dirigent dvorske kapele u Kthenu; Kantor sv. Tome: rano leipziko razdoblje; Dvorski compositeur: srednje leipziko razdoblje; Univerzalni umjetnik: kasno leipziko razdoblje; Bachovo mjesto u povijesti glazbe.
Hans-Martin Lohmann
SIGMUND FREUD
Iz sadraja: ovjek i njegovo djelo; Kratki biografski pregled kao saeti prikaz psihoanalize; Mladi Edip-prouavanje uvstava; Na putu k psihoanalizi - prijateljstvo s Breuerom i Fliessom; Proboj - od psihopatologije k psihologiji normalnog; Znanstvene i politike ekspanzije - psihoanaliza kao pokret; Tamni kontinenti due - libido lien moi; Edip na Kolonosu - slava, izgnanstvo i smrt; Problemi i proturjeja; Psihoanaliza nakon Freuda; Biologija i tumaenje - neravnopravna braa; Lijenik kakav nitko nije htio biti; Mukarci i ene; Decentriranje i recentriranje; Freud - najliterarniji od svih psihoanalitiara.
80
Peter Boerner
JOHANN WOLFGANG VON GOETHE

Iz sadraja: Goethe o sebi; Djetinjstvo i mladost; Studentski dani; Sturm und Drang; Prvih deset godina u Weimaru; Putovanje po Italiji; Evolucija umjesto revolucije; Prijateljstvo sa Schillerom; Doba Napoleonove vladavine; Graanin svijeta; Faust.
Dubravko Jeli
SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI

Iz sadraja: Silvije Strahimir Kranjevi i njegovo vrijeme (Kronologija); Nad biografijom; Senjanin; Od prve pjesme do prve zbirke; Okovani Prometej; U Sarajevu; Nepotpisani urednik Nade; Drutveni ivot s Elom; Monolitni pjesnik; Uitelj; Pred barkom Haronovom.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
biografije
Dubravko Jeli
ANTUN GUSTAV MATO

Iz sadraja: Proslov; Antun Gustav Mato i njegovo vrijeme (Kronologija); AGM; Proroanstvo se poelo ispunjavati; Vjerenik gospoice Avantire; U svojoj drugoj domovini; Na izvorima duha i kulture; Dezerterov povratak; Dok je srca, bit e i Kroacije!; Kavalir... bez rue; Rodoljub, a ne politiar; Artist u svome (ne)vremenu; Njegovi dragi suvremenici; Sam protiv svih; Ideali i kontroverze; Oujak je opasan i nezdrav mjesec.
Fritz Hennenberg
WOLFGANG AMADEUS MOZART

Iz sadraja: Kako se odgaja udo od djeteta: Iskustva iz Italije i nakog toga; Mozartovo stvaranje do 1777. godine; ovjek sa svojim proturjejima; Samootkrivanje; Da sam takoreku do gue u glasbi; Usponi i padovi u Beu.
81
Linde Salber
LOU ANDREAS SALOM

Iz sadraja: Djetinjstvo i mladost u Rusiji; Studiranje kao nain ivota; Pisanje i ivot; Odlazak i povratak; ovjek kao ena i super-ena; U koli kod Freuda; Usamljeno - zajedno.
Dubravko Jeli
AUGUST ENOA
Iz sadraja: August enoa i njegovo vrijeme (Kronologija); Nad biografijom; Dva roenja; Put do sebe; Prva pjesma Zagrebu i prvi pjesnik Zagreba; Veze s kazalitem; Slavica; Biljenik i senator grada Zagreba; Pjesnik hrvatske povijesti; Urednik Vienca; Tipovi i prototipi; U krugu obitelji i prijatelja; enoina knjievna batina; Dva kobna utorka.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
povijest
NOVO
Ahasver von Brandt
POVJESNIAREVO ORUE
Knjiga je proizala iz prakse akademske nastave. Napisana je zato to je postojala oita potreba za jednostavnim i saetim uvodom u pomone povijesne znanosti. Mlai je narataj to smatrao nedostatkom. Taj je nedostatak poivao prije svega na tome to je u povijesti tijekom posljednjih desetljea dolo do promjena vezanih uz interese koje nisu bile povoljne za razvoj pomonih znanosti, posebno uz one discipline koje se bave izvorima u uobiajenom smislu rijei. Iz metodike perspektive te iz one koja se bavi izvorima, upravljanjem, povijeu drutva te duhovnom povijeu i povijeu stila naglaava se da pojedine pomone znanstvene discipline zapravo to i nisu, nego su ili posve samostalne znanstvene discipline kojima loe pristaje poloaj ancillae ili su pak sastavni dijelovi povijesti kao ope znanosti od koje se ne mogu na umjetan nain odvajati pomone znanosti. Kako god da se ovo znanstvenoteorijsko pitanje bude ponaalo neto emo o tome rei u uvodnom poglavlju jedno je sigurno: u praksi (istraivanju, poduavanju, ali i u bibliografiji) neizbjeno je pridati posebnu pozornost uobiajenim takozvanim pomonim znanostima i to se uope ne moe osporiti. Knjiga je tijekom petnaest godina od svog prvog izdanja (1958.) naila na neoekivano dobar odaziv, posebno kod studenata povijesti. Tekst i popis literature u sljedeim izdanjima zadran je na odreenoj razini tako da nije bilo promjena u opsegu, niti u prijelomu knjige. No ipak je 4. izdanje proireno i nadopunjeno dodatkom popisa pojmova. Iz sadraja: Predgovor; Pojam pomonih povijesnih znanosti; Temelji istraivanja; Pomone povijesne znanosti; Povijesne znanstvene discipline; Pretpostavke povijesnog dogaanja; Prostor: historijska geografija; Vrijeme: kronologija; Ljudi: Genealogija; Izvori; Ope uenje o izvorima; Pismo: Paleografija; Poslovna prepiska: isprave i akti; Grbovi: heraldika; Peati: sfragistika; Kovanice: numizmatika; Zakljuak: O vrijednosti pomonih znanosti.
82
Hrvoje apo
NOVO
POVIJEST POEGE I NJEZINA STANOVNITVA OD 1910. DO 1921.

Iz sadraja: Dosadanje spoznaje, izvori, metodologija; Uvod; Razdoblje od 1910. do poetka Prvoga svjetskog rata; Prvi svjetski rat; Poslijeratno razdoblje.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
povijest
Ante Sekuli
JURAJ UTIINOVI MARTINUEVI (1482.-1551.)

U knjizi se raspravlja o Jurju Utiinoviu Martinueviu poznatom u povijesti i pod imenom Brat Juraj (Frater Georgius) koji je u sloenim drutvenim, dravnim i crkvenim prilikama 16. stoljea svojim iznimnim dravnikim sposobnostima prinosio svoj obol borbi za mir i slobodu naroda poglavito u Sedmogradskoj.
Josip Buturac
2. izdanje
PISANI SPOMENICI POEGE I OKOLICE (1210.-1536.)

Knjiga sadri pisane povijesne spomenike na pergameni i papiru i to: povelje, isprave, zapisnike, izvjetaje i pisma. Knjiga je pobudila interes znanstvenika i ire italake javnosti te je, neoekivano za ovu vrstu znanstvenog djela, vrlo brzo rasprodano prvo izdanje.
83
FRA LUKA IBRIIMOVI I NJEGOVO DOBA

Zbornik radova Luka Ibriimovi i sukobi meu slavonskim i bosanskim franjevcima Bosne Srebrene.
PISMA FRA LUKE IBRIIMOVIA ZAGREBAKIM BISKUPIMA 1672.-1697.

Priredili Josip Barbari i fra Miljenko Holzleitner Prijevod s latinskog na hrvatski jezik pisama fra Luke Ibriimovia trojici zagrebakih biskupa i njihovi odgovori.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
povijest
Nenad Moaanin
POEGA I POETINA U SKLOPU OSMANLIJSKOG CARSTVA (1537.-1691)

Ova graa obiluje bogatstvom poticaja to iz nje izviru da u nas zaivi slojevitije i uravnoteenije poimanje znaenja razdoblja osmanlijske vladavine.
2. izdanje
Josip Buturac
STANOVNITVO POEGE I OKOLICE (1700.-1950.)

Reprint studije objavljene u Akademijinu Zborniku za narodni ivot i obiaje 1966.
84
Filip Potrebica
TRI STOLJEA POEKE GIMNAZIJE

Knjiga obuhvaa bitne odrednice povijesti Poege, njezine kulturne znamenitosti, a posebno djelovanje uvene Poeke gimnazije.
Mirjana Matijevi Sokol
TOMA ARHIAKON I NJEGOVO DJELO

Iz sadraja: Pregled historiografije o Tomi Arhiakonu i Salonitanskoj povijesti; Split u XIII. stoljeu; ivotni put Tome Arhiakona; Tomino djelo Salonitanska povijest (Historia Salonitana).
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
povijest
Joko Marui
ISTINITA PRIA O HRVATIMA/ CROATS - THE TRUE STORY

Na 102 majstorski iscrtane table odvija se pred nama klupko povijesnih dogaaja koji su prostor koji danas zaposjedamo, politiki i kulturalno definirali kao hrvatski. Pria je to arhetipska sazdana od svega onog kroz to se svi mi na ovom planetu, manje-vie, moramo probiti u svom povijesnom hodu; pria, nesumnjivo, i krvava i tragina u mnogim dionicama, ali i ljudski velika u smislu neugasive tenje da se, u ovom sluaju, jedan mali narod izbori za svoj prostor i stvori dravu na civilizacijskim zasadama za koje se dragovoljno opredijelio. Joko Marui, svjetski poznat autor crtanih filmova i karikaturist, potrudio se temeljito izuiti povijest ovih prostora i kree se kroz materiju sigurno i suvereno, lucidan i duhovit kakvim ga ve godinama znamo. Ova hrvatska povijest u crteu prevedena je na engleski jezik.
Format: 42 29,7 cm Uvez: tvrdi Opseg: 106 str. Cijena: 300,00 kn
Otto Veh
LEKSIKON RIMSKIH CAREVA

U Leksikonu rimskih careva portretirani su svi carevi od Augusta do Justinijana
85
Lojzo Buturac
IVOT I DJELO DR. JOSIPA BUTURCA

Bio-bibliografiju pokojnog dr. Josipa Buturca (Grabarje kod Poege, 14. XI. 1905. - Lovreina Grad, 5. X. 1993.), povjesniara, arhivista i crkvenog pisca, napisao je njegov brat, Lojzo Buturac. Vrlo opirna biografija prikazuje dr. Josipa Buturca kao znanstvenika iroke kulture, velikog znanja i aktivnog sudionika suvremenog ivota.
Erhard Gorys
LEKSIKON SVETACA
Iz sadraja: O knjizi; tovanje kranskih svetaca; Proglaavanje svetim (kanonizacija); tovanje svetaca u hrvatskim zemljama; Sveci od A do ; Atributi svetaca; Zatitnici, pomonici i zagovornici; Rjenik pojmova.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
etnologija/ antropologija
William A. Haviland
KULTURNA ANTROPOLOGIJA
Iz sadraja: Antropologija i prouavanje kulture; Kultura i opstanak: komuniciranje, podizanje djece i odravanje ivota; Stvaranje grupa: Rjeavanje problema suradnje; U potrazi za redom: Nalaenje rjeenja za problem nereda; Promjena i budunost: Kako rijeiti problem usklaivanja s promijenjenim uvjetima.
Vatroslav Roi
PRIGORJE. NARODNI IVOT I OBIAJI

Iz sadraja: Priroda; Tjelesni ustroj naroda; Jezik; ivotne potreptine; Rad; ivot; Pravo; Obiaji; Zabave; Vjerovanja; Iskustvo, znanje i mudrovanje.
Tomo Vinak
86
VJEROVANJA O DRVEU U HRVATA

Iz sadraja: Uvod; Predmet i cilj istraivanja; Tehnika etnoloke kartografije; Openita vjerovanja o drveu; Vjerovanja o pojedinim vrstama drvea; Zakljuna razmatranja; Summary; Literatura; Kazalo naziva drvea; Kazalo imena, naziva i pojmova; Prilozi: etnoloke karte.
Larry A. Samovar, Richard E. Porter, Edwin R. McDaniel
KOMUNIKACIJA MEU KULTURAMA

Iz sadraja: Komunikacija i kultura: glas i odjek; Duboka struktura kulture: korijeni stvarnosti; Kulturna objanjenja ivota i smrti; Kultura i pojedinac: kulturni identitet; Pogledi na stvarnost: kulturne vrijednosti; Rijei i znaenja: jezik i kultura; Neverbalna komunikacija: poruka djelovanja, prostora, vremena i tiine; Utjecaj kulture na kontekst: poslovno okruenje; Utjecaj kulture na kontekst: obrazovno okruenje; Utjecaj kulture na kontekst: zdravstvena skrb; Postati kompetentan: poboljanje meukulturalne komunikacije; Gdje smo bili? Kamo idemo?
u pripremi
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
znanost o jeziku/ knjievnost

NOVO JEZIK, KNJIEVNOST I MEDIJI U NASTAVI
Marijana ei, Mirela Barbaroa-iki (urednice)
Suvremeni pristupi pouavanju u osnovnim i srednjim kolama

Zadovoljstvo nam je to moemo uz 2. simpozij uitelja i nastavnika hrvatskoga jezika predstaviti znanstvene i strune radove prikupljene u novoj knjizi, koju smo pomalo sa strahom najavile u Uvodnoj rijei knjige koja je popratila 1. simpozij. Svjesni smo injenice da knjiga ponekad moe biti mrtvo slovo na papiru, o tome esto i govorimo onima koje pouavamo. Stoga znamo i vjerujemo da sve ono to je zapisano traje due od nekoliko dana strunoga usavravanja, tomu se uvijek moemo vratiti, ponovno itati i pokuati primijeniti. Time i nae potajne urednike elje da se nastavni proces pone u veoj mjeri mijenjati iznutra, dobivaju realniju mogunost ostvarivanja. Nije mudro sve oekivati odmah i sada, ali kako nas knjiga Propovjednika ui da sve ima svoje vrijeme, valja osvijestiti injenicu da nitko drugi promjenu nee uiniti umjesto nas. Kojom brzinom i u kojoj mjeri e doi do promjena, ovisi o svima nama, o naoj osobnoj promjeni i svakodnevnom promiljanju koga i to pouavamo te koji je cilj naega pouavanja. Jer, kako biti uvjerljiv pouavatelj ako i sam ne elim uiti, ako esto tvrdim da me neto ne zanima i ako o onome emu me drugi pouavaju ne elim ni razmiljati. Nadamo se da e svi oni koji posegnu za knjigom prepoznati nau nakanu da predstavimo aktualno i suvremeno u najuoj struci, ali i u drugim znanostima i disciplinama ije spoznaje mogu doprinijeti kvalitativnoj promjeni pouavanja s ciljem to bolje interakcije s uenicima.
87
KOMUNIKACIJA U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

Suvremeni pristupi pouavanju u osnovnim i srednjim kolama
Marijana ei, Mirela Barbaroa-iki (urednice) Iz sadraja: Uvodna rije, Teorijski okviri jezikoslovnomu znanju u novom nastavnom programu hrvatskoga jezika za osnovnu kolu, Standardnojezina normativnost i/ili komunikacijska funkcionalnost u procesu usvajanja hrvatskoga jezika, Komunikacijski pristup nastavi hrvatskoga jezika ili hajde da se i mi jednom okoristimo ve otkrivenom toplom vodom, Meuudbenika i unutarudbenika sinonimija i nepodudarni terminoloki sustav, Pogrjeke i nedosljednosti u gimnazijskim udbenicima i jezinim prirunicima, Fabrijevi romani etiri u jednom, Djeja prava u medijima zakonski okvir, Dijete izmeu pozitivnih i negativnih sadraja u medijima (pogled iz Ureda pravobraniteljice za djecu).
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

Mirko Gojmerac, Pavao Miki
KROATISCHE TOURISTIKWERBUNG IN DEUTSCHER BERSETZUNG

Knjiga je podijeljena u est poglavlja, a proizala je iz dugogodinjeg znanstvenog bavljenja problematikom prevoenja s hrvatskog na njemaki i obratno.
Iz sadraja: Standortbestimmung; bersetzungstheoretisches; Die Sprache der Werbung; Die Sprache der Werbung in kroatischen TourisitikWerbetexten; Treue und Freiheit der bersetzung; Sprachliche Schwierigkeiten des bersetzens.
Jelena Kuva, Marijan Palmovi
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA DJEJEGA JEZIKA

S obrazovnom se lingvistikom psiholingvistika uspjeno susrela u dvogodinjem projektu Tempus: Komunikacijska kompetencija u viejezinoj sredini. U sklopu toga projekta teorijski se, ali i praktino, pokazalo kako bi trebalo pristupati djeci u prvom razredu osnovne kole, kakve jezine sadraje postavljati pred djecu, kakva oekivanja imati od uitelja te kakve je promjene nuno uiniti na svim razinama obrazovnoga sustava, od predkolske do visokokolske razine. Ovaj je projekt samo primjer kako bi se trebale proimati razliite, ali ipak usko povezane discipline i to ne samo teorijski, nego i u praksi. Iz sadraja: Povijesni osvrt; Znaenje istraivanja djejega jezika za lingvistiku; Jezini korpusi; Metodologija istraivanja; Mjere; Primjeri i interpretacija podataka.
88
Janja Ciglar-ani
DOMILJATO STVOREN SVIJET BAROK U ENGLESKOJ KNJIEVNOSTI

Knjiga se bavi neobino zanimljivim pitanjem: koliko su engleski metafiziki pjesnici srodni pjesnicima kontinentalnoga baroka i koliko se njihova poezija moe definirati. Autorica ove knjige uinila je to na najbolji mogui nain: akribino, trezveno i odmjereno, premda bez zaziranja od polemikih tonova. A to je najvanije, uinila je to uvjerljivo i za znanost korisno. (iz recenzije akademika Pavla Pavliia) Mirna itum
NARANE I MRTVE RIBE

Format: 14,5 20,5 cm Uvez: meki Opseg: 125 str. Cijena: 100,00 kn Zapisi iz Domovinskog rata
Iz sadraja: Nedirnuta sjeanja, Savjest, Stacionar, Vozni red, Mogu li ja to?, Dvosmjerna cesta, Brada, Maslina, Recite mi, zapravo, to je to zabranjeno oruje?, Rov, Golubica, Humani rat, Pjevai, Nai oiljci, Golubov kamen, Narane i mrtve ribe, Trijaa, Oprost, Tajna, Slike, Zvona, George, Dermatologija u ratu.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

KARIKATURA
Aleksandar Flaker, Jadranka Brni (urednici) Iz sadraja: Definiranje karikature kao likovne vrste; Smijanje umjetnosti, izmeu reakcije i estetskoga iskustva na primjeru soc-arta; Karikaturnost filozofskog vica; Teorijske i povijesne znaajke karikature: uvod u metodologiju istraivanja; Simijeska; Estetski raskol ili kvaziekfraza i apsurd; Knjievnost i karikatura: uz ciklus Daniila Harmsa Sluai; Lik Venike Erofeeeva; V.V. Rozanov karikaturalni autorski lik; Grad i karikatura; Tijelo-feti i tijelo-karikatura; Ruski emigranti, likovni umjetnici i njihov doprinos umjetnosti karikature u naim krajevima; Karikaturalni podsmjesi postmodernizma; Od ikone do karikature.
SIMULTANIZAM
Aleksandar Flaker, Jasmina Vojvodi (urednici) Iz sadraja: Punctum temporalis (vizualne) simultanosti; Globalni simultanizam; Gesta kao simultanost; Vieslojno miljenje V. Nabokova i trenutano zauvijek B. Pasternaka; Modeli vremenskog simultanizma u poeziji Bunina i nekih njegovih mlaih suvremenika; Dolo je vrijeme: Pretres Viktora Krivulina; Kompozicijski kontrapunkt u ehovljevim tekstovima.
89
VIZUALNOST
Aleksandar Flaker, Josip Uarevi (urednici) Okupivi meunarodni tim strunjaka, zbornik obrauje problem vizualnosti s obzirom na razliite aspekte kulture, umjetnosti i znanosti - od knjievnosti, filma i slikarstva do plesa, glazbe, religije, muzeologije, lingvistike, kartografi je. Zbornik Vizualnost daje relevantan uvid u jedan od dominantnih aspekata kulture naega vremena.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
zanimljiva psihologija
2. izdanje
Douglas J. Herrmann
KAKO POSTII SUPERPAMENJE

Kako postii superpamenje ide ispred starih tehnika pamenja i istrauje posljednja, najuspjenija dostignua u podruju znanstvenog pamenja u posljednjih nekoliko godina.
Predrag Zarevski
90
PROVJERITE PAMENJE
Mislite li da imate bolje pamenje od veine vrnjaka? Zanima li vas to je to pamenje i kako funkcionira? Je li vam pamenje poelo opasno poputati?
Vladimir Pletenac
PUT PREMA USPJENOM UENJU ILI KAKO TREBA UITI

Upravo se u ovim vremenima tim problemom intenzivno bave strunjaci razliitih podruja jer budunost neke zemlje, pa i itavog ovjeanstva, ovisi o tome koliko emo se brzo prilagoditi stalnim promjenama, odnosno koliko emo brzo uiti.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
zanimljiva psihologija
Hans-Jrgen Eysenck
3. izdanje
PROVJERITE SVOJU INTELIGENCIJU

Ovo je prvo i ujedno klasino djelo namijenjeno samotestiranju inteligencije. Hrvatski prijevod je paljivo doraen i prilagoen, posebno za verbalne zadatke, tako da je ovo pravi Eysenck. Knjiga je prevedena na tridesetak jezika i prodana u nakladi veoj od 10 milijuna primjeraka.
Krunoslav Matei
4. izdanje
TESTIRAJTE SVOJU INTELIGENCIJU

to je inteligencija? Kako se ona mjeri? Moe li upoznavanje s testovima smanjiti bojazan pri stvarnom testiranju inteligencije?
91
Vera F. Birkenbihl
2. izdanje
UKLJUITE SVOJ MOZAK

ISKORISTITE SVOJE MENTALNE SPOSOBNOSTI
Zbirka duhovitih i uinkovitih preporuka za bolje iskoritavanje vlastitih intelektualnih sposobnosti.
Hans-Jrgen Eysenck, Carl Sargent
JESTE LI VIDOVITI?
Ova se knjiga bavi ekstrasenzornom percepcijom: otkrivanjem podataka o drugim ljudima ili dogaajima bez koritenja naih pet osjetila ili mogunosti logikog zakljuivanja.
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo autora
KAZALO AUTORA
Amerika psihijatrijska udruga Amerika psihijatrijska udruga AERA Ambrosi-Randi, N. Amerika psihijatrijska udruga Amerika psihijatrijska udruga Andreasen, J.O., Andreasen, F.M., Bakland, L.K., Flores, M.T. Andrilovi, V. Arambai, L. Arbanas, G. Arbanas, G. Attwood, T. Barbari, J., Holzleitner, fra M. Beck, A.T., Freeman, A., Davis, D.D. Beck, J.S. Beck, J.S. Beck, R.C. Benoit, V., Benoit, P . Bergmann, W. Bergmann, W. Berk, L.E. Birkenbihl, V.F. Blair, J., Mitchell, D.,Blair, K. Block, B. Boerner, P . Braja-ganec, A. Brandt von, A Breakwell, G.M. Brlas, S. Brown, R. Buggle, F. Buljan, D., itum, M. Buljan, M., Vurnek ivkovi, M. Burui, J. Butcher, J.N., Williams, C.L. Buturac, J. Buturac, J. Buturac, L. Ciglar-ani, J. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. Cooper, D., Robertson, I.T. Corey, G. Cox, R.H. DSM-IV, Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje Mini DSM-IV Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje Razvoj poremeaja hranjenja Praktine smjernice za lijeenje oboljelih od graninog poremeaja linosti Psihijatrijski rjenik, 2. izdanje Traumatske ozljede zubi 59 59 78 60 73 Cramer, D., Jackschath, B. Csikszentmihalyi, M. ajkovac, M. apo, H. ei, M. Barbaroaiki, M. ei, M., Barbaroa iki, M. uturi. N. ori, .. Dattilio, F.M., Freeman, A. Davison, G.C., Neale, J.M. Deller, T., Sebesteny, T. Despot Luanin, J. Domovi, V. Duck, S. Dumont, F., Corsini, R.J. Duran, M. Duran, M. Duran, M. Duran, M. ani, D., Sekelj, A. Ellis, A. Ellis, A.,Dryden, W. Essau, C.A., Conradt, J. Eysenck, H.J. Eysenck, H.J., Sargent, C. Fejerskov, O., Kidd, E. First, M.B. Frances, A., Pincus, H.A. First, M.G., Spitzer, R.L., Gibbon, M., Williams, J.B.W., Smith Benjamin, L. First, M.G., Spitzer, R.L., Gibbon, M., Williams, J.B.W., Smith Benjamin, L. Flaker, A. Flaker, A., Uarevi, J. Flaker, A., Vojvodi, J. Foxall, G.R., Goldsmith, R.E., Brown, S. Freud, A. Fulgosi, A. Gali, S. Gardner , H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. Psihologija nogometa Flow oaravajua obuzetost psihologija optimalnog iskustva Kozmetologija, 2. dopunjeno izdanje Povijest Poege i njezina stanovnitva od 1910. do 1921. Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika Jezik, knjievnost i mediji u nastavi Psihomotoriki razvoj djeteta u prve dvije godine ivota Psihologija religioznosti Kognitivno-bihevioralne strategije u kriznim intervencijama Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja Atlas neuroanatomije Iskustvo starenja doprinos teoriji starenja kolsko ozraje i uinkovitost kole Ljudski odnosi est terapeuta i jedan klijent Dijete i igra, 3. izdanje Praznovjerice za razonodu Spomenar Spomenar i dnevnik Zavoji Svladavanje otpora u psihoterapiji REBT - Racionalno-emocionalno bihevioralna terapija Agresivnost u djece i mladei Provjerite svoju inteligenciju Jeste li vidoviti? 31 71 7 82 87 87 52 36 76 58 9 70 42 43 75 53 46 55 55 8 75 76 49 91 91 14 59 58
61 15
Samostalno uenje Gubitak, tugovanje, podrka, 2. izdanje Psihijatrija radna biljenica Psihijatrija udbenik Aspergerov sindrom Pisma fra Luke Ibriimovia zagrebakim biskupima 1672.-1697. Kognitivna terapija za poremeaj linosti Kognitivna terapija za sloene probleme Osnove kognitivne terapije Motivacija Teorija i naela Persuazivne poruke Disciplina bez straha Umijee roditeljske ljubavi Psihologija cjeloivotnog razvoja Ukljuite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti Psihopat Emocije i mozak Ultrazvuni atlas trbune anatomije Johann Wolfgang von Goethe Dijete i obitelj Emocionalni i socijalni razvoj Povjesniarevo orue Vjetine voenja intervjua, 2. izd. Osnove psihologije i poslovne komunikacije Grupni procesi dinamika unutar i izmeu grupa Razvojna psihologija Jeana Piageta Psihodermatologija
42 73 61 61 24 83 64
63 67 36 43 48 53 23 91 28 5 80 50 82 32 33 35 50 6
92
Karijesologija, Bolest i kliniko lijeenje

DSM-IV, Prirunik za diferencijalno dijagnosticiranje SKID I
SKID II
58
Samopredstavljanje taktike i stilovi Bitne odrednice interpretacija MMPI-2 i MMPI-A upitnika Pisani spomenici Poege i okolice 1210-1536. Stanovnitvo Poege i okolice ivot i djelo dr. Josipa Buturca Domiljato stvoren svijet Barok u engleskoj knjievnosti Metode istraivanja u obrazovanju
32 57 83 84 85 88 79
Karikatura Zagrebaki pojmovnik kulture 20. stoljea Simultanizam Vizualnost Psihologija potronje u marketingu Uvod u tehniku djeje psihoanalize Bioloke osnove osobina linosti Neuropsihologijska procjena Inteligencija - razliita gledita
89 89 89 33 74 31 57 34
Psihologija odabira zaposlenika Teorija i praksa psiholokog savjetovanja i psihoterapije Psihologija sporta koncepti i primjene
32 74 31
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo autora
Geck, M. Glascoe, F.P . Gojmerac, M., Miki, P . Goldstein, E.B. Gorys E. Grazio, S., Buljan, D. Grgin, T. Grgin, T. Hadiselimovi, D., Plavi, M., Pregrad, J., Rusijan Ljutina, V. Halmi, A. Halmi, A. Hanevi, J. Hanevi, J. Hartley, J. Hautzinger, M. Havelka, M. Haviland, W.A. Hawton, K., Salkowskis, P .M., Kirk J., Clark, D.M. Hennenberg, F. Herrmann, D.J. Hewstone, M., Stroebe, W. Hock, R.R. Hollander, E., Simeon, D. Hothersall, D. Howe, M.J.A. Hudek-Kneevi, J., Kardum, I. Hughes, L., Cooper, P . Inslay, J. Jackson, C. Janis, I. Jean Ayres., A. Jelavi, F. Jeli, D. Jeli, D. Jeli, D. Kaplan, H.I., Sadock, B.J. Kaplan, H.I., Sadock, B.J. Karson, M., Karson, S., ODell, J. Kereste, G. Klanfar, Z. Klanfar, Z., Jakobovi, Z., Kubelka, D., Kalauz, S. Klarin, M. Klepsch, R., Wilcken, S. Knapp, M.L., Hall, J.A. Johann Sebastian Bach Suradnja s roditeljima - upotreba roditeljske procjene djejeg razvojnog statusa (PEDS) Kroatische Touristikwerbung in deutscher bersetzung Osjeti i percepcija Leksikon svetaca Kriobolja Edukacijska psihologija, 2. izdanje kolsko ocjenjivanje znanja Psihologija mediji etika Iskustva i promiljanja za bolju suradnju Programi evaluacije i evaluacijska istraivanja u drutvenim znanostima Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima Prevencija, detekcija i lijeenje dekubitusa Rana Psiholog u praksi Depresija Zdravstvena psihologija, 2. izdanje Kulturna antropologija Kognitivno-bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme Wolfgang Amadeus Mozart Kako postii superpamenje, 2. izdanje Socijalna psihologija Europske perspektive etrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju Anksiozni poremeaji Povijest psihologije Psihologija uenja Stres i tjelesno zdravlje Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pruanje potpore Pedijatrijski vademekum Psihologijsko testiranje Grupno miljenje Dijete i senzorna integracija Didaktika - 5. izdanje Antun Gustav Mato August enoa Silvije Strahimir Kranjevi Prirunik klinike psihijatrije Prirunik za uporabu lijekova u psihijatriji 16PF Interpretacija u klinikoj praksi Djeje agresivno i prosocijalno ponaanje u kontekstu rata Film i fotokemijska obrada u radiologiji Radioloka tehnologija u praksi I Priprema pacijenata za radioloke dijagnostike pretrage, II Modifikacije radiolokih metoda Razvoj djece u socijalnom kontekstu Prisilne radnje, prisilne misli Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji 80 53 88 25 85 9 41 42 21 Koch, G., Poulsen, S. Koch, M. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vukovi, D. Kolesari, V.,Petz, B. Knig, H.E., Liebich, H.G. Krmer, G. Krizmani, M., Kolesari, V. Kroemer, K.H.E., Grandjean, E. Kuva, J., Palmovi, M. Lackovi-Grgin, K. Lackovi-Grgin, K. Lackovi-Grgin, K. Lackovi-Grgin, K. Lackovi-Grgin, K., ubela Adori, V. Landgraf, H., Rose, D.M., Aust, P .E. Larsen, R.J., Buss, D.M. Laskaris, G. Lauster, P . Lazarus, A.A. Lazarus, R.S., Folkman, S. Lebedina Manzoni, M. Linn, M. Lohmann, H.M. Luderer, H.J. Marui, J. Marui, J. Masters, W., Johnson, S., Kolodny, R.C. Matei, K. Matijevi Sokol, M. McGeady, T. A., Quinn, P J., . FitzPatrick, E. S., Ryan, M. T. Mearns, D., Thorne, B. Mejovek, M. Mejovek, M. Meyer, T.D. Michael, C. Mijatovi, A. Milas, G. Milas, G. Miles, T.R., Miles, E. Pedodoncija kliniki pristup Inteligencija tijela to biste trebali znati kako biste ostali mladi Hiperaktivno dijete - uznemireni roditelji i odgajatelji, 3. izdanje 16 70 47
Statistiki rjenik Anatomija domaih sisavaca Dijagnoza epilepsija Tolerancija u svakidanjem ivotu Prilagoavanje rada ovjeku ergonomski prirunik Metodologija istraivanja djejega jezika Psihologija adolescencije Samopoimanje mladih Stres u djece i adolescenata Usamljenost fenomenologija, teorije i istraivanja Odabrane teme iz psihologije odraslih Medicina i putovanje zrakoplovom
79 17 68 72 31 88 50 51 51 28 37 11
77 77 8 8 38 72 30 86 67 81 90 35 40 60 40 41 30 47 11 79 43 52 79 81 81 80 61 61 57 49 11 10
Psihologija linosti Atlas oralnih bolesti Postanite samopouzdani, 2. izdanje Kratka, ali sveobuhvatna psihoterapija, Viemodalni nain Stres, procjena i suoavanje Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju Terapijske vjebe kod psihomotorikih razvojnih smetnji Sigmund Freud Shizofrenija nauiti nositi se s boleu Croats - The true story Istinita pria o Hrvatima Ljudska seksualnost
39 16 72 75 30 28 52 80 70 85 85 29
93
Testirajte svoju inteligenciju Toma Arhiakon i njegovo djelo Veterinarska embriologija
91 84 18
Savjetovanje usmjereno na osobu Metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima Uvod u penoloku psihologiju Bipolarni poremeaj maninodepresivni poremeaj Modani udar Valentin Puevski kola otvorenih vrata Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima Linost i drutveni stavovi Disleksija Sto godina disleksije
62 77 38 71 69 42 77 33 60
50 70 21
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo autora
Moaanin, N. Montessori, M. Morovi-Vergles, J. Nelson-Jones, R. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A., Milich, R. Niklewski, G., Riecke-Niklewski, R. Nikoli, S., Vidovi, V., Maranguni, M., Bujas-Petkovi, Z. Oatley, K., Jenkins, J. Penik, N. Pennington, D.C. Peterman, U., Peterman, F. Petz, B. Petz, B. Petz, B. Philipps, S. Philipps, S. Pinel, J.P .J. Pletenac, V. Poega i Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva Dijete Tajna djetinjstva Interna medicina odabrana poglavlja Praktine vjetine u psiholokom savjetovanju i pomaganju Uvod u kliniku psihologiju Kako ivjeti s graninim poremeajem linosti? Savjeti oboljelima i njihovim partnerima Obitelj Podrka mentalnom zdravlju pojedinca Razumijevanje emocija Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece, 2. izdanje Osnove socijalne psihologije 3. izd. Trening s agresivnom djecom + CD Osnovne statistike metode za nematematiare 6. izd. Psihologijski rjenik Uvod u psihologiju - psihologija za nepsihologe, 4. izd. Montessori priprema za ivot, Odgoj neovisnosti i odgovornosti, 2. izdanje Predvjebe pisanja - radni listovi Bioloka psihologija Put prema uspjenom uenju ili kako treba uiti Tri stoljea Poeke gimnazije Ortodoncija to je ljubav? Spolni odgoj u obitelji Dermatologija Udbenik i atlas Temelji psihologije Razumijevanje motivacije i emocija Evaluacija i lijeenje poremeaja spavanja Autizam - Pojavni oblici, uzroci, pomo Motivacija Umijee starenja Sazrijevanje i preputanje Temeljni oblici straha Anatomija ovjeka - fotografski atlas Psihodijagnostika Psihoanaliza i njezini putovi Prigorje. Narodni ivot i obiaji. Osteosinteze dugih kostiju - pogreke i komplikacije Vikati, udarati, unitavati Kako postupati s agresivnom djecom Lou Andreas Salome Komunikacija meu kulturama Multipla skleroza Vie znati Bolje razumjeti Sve o dijagnozi, tijeku i za vas najboljem lijeenju RosenBarkinova 5-minutna dijagnostika za hitna stanja 84 53 11 75 58 73 67 29 51 35 45 78 39 40 54 54 31 90 84 13 54 6 40 20 60 69 36 69 71 4 57 74 86 9 48 81 86 68 Sekuli, A. Singer Kaplan, H. Smith, E.E. Sobotta, J. Sobotta, J. Stallard, P . Juraj Utiinovi Martinuevi (1482.1551.) Psihoterapija poremeaja seksualne elje Problemi spolnog funkcioniranja Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju Atlas anatomije ovjeka I.+II.+tablice Igrom kroz anatomiju karte za uenje 1-5 komplet Misli dobro, osjeaj se dobro Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima Socijalna fobija Napredak u psihoterapiji Kognitivna psihologija Razlikovanje normalne od abnormalne linosti Organizacijska klima i kultura Vieosna klasifikacija psihijatrijskih poremeaja u djece i adolescenata Osnove radne terapije Narane i mrtve ribe Trihologija Lijekovi oblici i primjena Endodoncija Psihologija konja Psihologija invaliditeta Djeja psihologija, 3. izdanje 83 76 22 2 3 44
Stangier, U., Clark, D.M., Ehlers, A. Sternberg, R.J. Strack, S. Suanj, Z. Svjetska zdravstvena organizacija imunovi, D. itum, M. itum, M., Oremovi, L. okota, A., Kalauz, W. Torabinejad, M., Walton, R.E. Tuak, M., Tuak, M. Vash, C.L., Crew, N.M. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. Veh. O. Vinak, T. Vuemilo, M., Tofant, A. Vuli-Prtori, A. Warner Shaie, K., Willis, S.L. Welsch, U. Wenar, C. Wolf, H.F., Rateitschak, E.M. i K.H Woolfolk, A. Worden, J.W. Yukl, G. Zarevski, P . Zarevski, P . Zarevski, P . Zarevski, P ., Mamula, M. Zarevski, P ., krinjari, I., Vrani, A. Zbornik radova Zoli, S., Cassano, G. ivkovi, . egura, I.
67
34 19 33 59
10 88 7 11 12 27 66 49
94
Potrebica, F. Proffit, W.R., Fields, H.W., Sarver, D.M. Raffauf, E. Rassner, G. Rathus, S.A. Reeve, J. Reite, M., Ruddy, J., Nagel, K. Remschmidt, H. Rheinberg, F. Rieman, F., Kleespies, W. Riemann, F. Rohen, J.W. Rorschach, H. Roudinesco, E. Roi, V. Rukavina, A. Rumpf, J. Salber, L. Samovar, L.A. Schfer, U., Kitze, B., Poser, S. Schaider, J.J., Hayden, S.R., Wolfe, R.E., Barkin, R.M., Rosen, P . Segarra, M., Rovira, F.
Leksikon rimskih careva Vjerovanja o drveu u Hrvata Praktikum Okoli i higijena dranja ivotinja Depresivnost u djece i adolescenata, 2. izdanje Psihologija odrasle dobi i starenja Histoloki atlas citologija, histologija, mikroskopska anatomija Razvojna psihopatologija i psihijatrija - od dojenake dobi do adolescencije Parodontologija
85 86 18 51 37 4 58 15
Edukacijska psihologija Savjetovanje i terapija u tugovanju Rukovoenje u organizacijama Provjerite pamenje Psihologija pamenja i uenja Struktura i priroda inteligencije Pobijedite srameljivost - a djecu cijepite protiv nje + CD za progresivno oputanje miia Psihologija za stomatologe
26 73 32 90 41 34 52
38
Biblija kroz igru
56
Fra Luka Ibriimovi i njegovo doba I izbavi me od mranog zla - to je depresija i kako se lijei Vjebe pamenja knjiga I i II Psihologija koronarne srane bolesti
83 72 55 65
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo naslova
KAZALO NASLOVA
16PF Interpretacija u klinikoj praksi Agresivnost u djece i mladei Anatomija ovjeka Fotografski atlas sustavne i topografske anatomije Anatomija domaih sisavaca Anksiozni poremeaji Antun Gustav Mato Aspergerov sindrom Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju Atlas anatomije ovjeka I.+II.+tablice Atlas neuroanatomije Atlas oralnih bolesti August enoa Autizam - Pojavni oblici, uzroci, pomo Biblija kroz igru Bioloka psihologija Bioloke osnove osobina linosti Bipolarni poremeaj maninodepresivni poremeaj Bitne odrednice interpretacija MMPI-2 i MMPI-A upitnika Croats - The true story etrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju Depresija Depresivnost u djece i adolescenata, 2. izdanje Dermatologija Udbenik i atlas Didaktika - 5. izdanje Dijagnoza epilepsija Dijete Tajna djetinjstva Dijete i igra, 3. izdanje Dijete i obitelj Emocionalni i socijalni razvoj Dijete i senzorna integracija Disciplina bez straha Disleksija Sto godina disleksije Djeja psihologija, 3. izdanje Djeje agresivno i prosocijalno ponaanje u kontekstu rata Domiljato stvoren svijet Barok u engleskoj knjievnosti DSM-IV, Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje DSM-IV, Prirunik za diferencijalno dijagnosticiranje Edukacijska psihologija Edukacijska psihologija, 2. izdanje Endodoncija Evaluacija i lijeenje poremeaja spavanja Film i fotokemijska obrada u radiologiji Flow oaravajua obuzetost psihologija optimalnog iskustva Fra Luka Ibriimovi i njegovo doba Grupni procesi dinamika unutar i izmeu grupa Grupno miljenje Karson, M., Karson, S., ODell, J. Essau, C.A., Conradt, J. Rohen, J.W., C. Yokochi, C. Lutjen-Drecoll, E. Knig, H.E., Liebich, H.G. Hollander, E., Simeon, D. Jeli, D. Attwood, T. Smith, E.E. Sobotta, J. Deller, T., Sebesteny, T. Laskaris, G. Jeli, D. Remschmidt, H. Segarra, M., Rovira, F. Pinel, J.P .J. Fulgosi, A. Meyer, T.D. Butcher, J.N., Williams, C.L. Marui, J. Hock, R.R. Hautzinger, M. Vuli-Prtori, A. Rassner, G. Jelavi, F. Krmer, G. Montessori, M. Duran, M. Braja-ganec, A. Jean Ayres., A. Bergmann, W. Miles, T.R., Miles, E. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. Kereste, G. Ciglar-ani, J. Amerika psihijatrijska udruga First, M.B. Frances, A., Pincus, H.A. Woolfolk, A. Grgin, T. Torabinejad, M., Walton, R.E. Reite, M., Ruddy, J., Nagel, K. Klanfar, Z. Csikszentmihalyi, M. Zbornik radova Brown, R. Janis, I. 57 49 4 Histoloki atlas citologija, histologija, mikroskopska anatomija I izbavi me od mranog zla - to je depresija i kako se lijei Igrom kroz anatomiju karte za uenje 1-5 komplet Inteligencija - razliita gledita Gubitak, tugovanje, podrka, 2. izdanje Hiperaktivno dijete - uznemireni roditelji i odgajatelji, 3. izdanje Arambai, L. Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vukovi, D. Welsch, U. Zoli, S., Cassano, G. Sobotta, J. Gardner , H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. Koch, M. Morovi-Vergles, J. Despot Luanin, J. Marui, J. Milas, G. Eysenck, H.J., Sargent, C. ei, M., Barbaroa-iki, M. Geck, M. Boerner, P . Sekuli, A. Herrmann, D.J. Niklewski, G., Riecke-Niklewski, R. Fejerskov, O., Kidd, E. Flaker, A. Sternberg, R.J. Beck, J.S. Beck, A.T., Freeman, A., Davis, D.D. Beck, J.S. Hawton, K., Salkowskis, P .M., Kirk J., Clark, D.M. Dattilio, F.M., Freeman, A. Samovar, L.A. ei, M. Barbaroaiki, M. ajkovac, M. Lazarus, A.A. Grazio, S., Buljan, D. Gojmerac, M., Miki, P . Haviland, W.A. Veh. O. Gorys E. Milas, G. okota, A., Kalauz, S. Salber, L. 73 47
4 72 3 34
17 60 81 24 22 2 9 16 81 69 56 31 31 71 57 85 40 72 51 6 79 67 53 53 50 52 48 60 49 49 88 59
Inteligencija tijela to biste trebali znati kako biste ostali mladi Interna medicina odabrana poglavlja Iskustvo starenja doprinos teoriji starenja Istinita pria o Hrvatima Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima Jeste li vidoviti? Jezik, knjievnost i mediji u nastavi Johann Sebastian Bach Johann Wolfgang von Goethe Juraj Utiinovi Martinuevi (1482.1551.) Kako postii superpamenje, 2. izdanje Kako ivjeti s graninim poremeajem linosti? Savjeti oboljelima i njihovim partnerima Karijesologija, Bolest i kliniko lijeenje Karikatura Zagrebaki pojmovnik kulture 20. stoljea Kognitivna psihologija Kognitivna terapija Osnove, educiranje i uvjebavanje Kognitivna terapija za poremeaj linosti Kognitivna terapija za sloene probleme Kognitivno-bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme
70 11 70 85 77 91 87 80 80 83 90 73
95
14 89 34 67 64
63 67
59 26 41 12 60 11 71 83 35 43
Kognitivno-bihevioralne strategije u kriznim intervencijama Komunikacija meu kulturama Komunikacija u nastavi hrvatskoga jezika Kozmetologija, 2. dopunjeno izdanje Kratka, ali sveobuhvatna psihoterapija, Viemodalni nain Kriobolja Kroatische Touristikwerbung in deutscher bersetzung Kulturna antropologija Leksikon rimskih careva Leksikon svetaca Linost i drutveni stavovi Lijekovi oblici i primjena Lou Andreas Salome
76 86 87 7 75 9 88 86 85 85 33 11 81
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo naslova
Ljudska seksualnost Ljudski odnosi Medicina i putovanje zrakoplovom Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece, 2. izdanje Metode istraivanja u obrazovanju Metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima Metodologija istraivanja djejega jezika Mini DSM-IV Masters, W., Johnson, S., Kolodny, R.C. Duck, S. Landgraf, H., Rose, D.M., Aust, P .E. Penik, N. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. Mejovek, M. 29 43 11 51 79 77 Povijest Poege i njezina stanovnitva od 1910. do 1921. Povijest psihologije Povjesniarevo orue Poega i Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva Praktine smjernice za lijeenje oboljelih od graninog poremeaja linosti Praktine vjetine u psiholokom savjetovanju i pomaganju Praktikum Okoli i higijena dranja ivotinja Praznovjerice za razonodu Predvjebe pisanja - radni listovi Prevencija, detekcija i lijeenje dekubitusa Prigorje. Narodni ivot i obiaji. Prilagoavanje rada ovjeku ergonomski prirunik Prirunik klinike psihijatrije Prirunik za uporabu lijekova u psihijatriji Prisilne radnje, prisilne misli Programi evaluacije i evaluacijska istraivanja u drutvenim znanostima Provjerite pamenje Provjerite svoju inteligenciju Psihijatrija radna biljenica Psihijatrija udbenik Psihijatrijski rjenik, 2. izdanje Psihoanaliza i njezini putovi Psihodermatologija Psihodijagnostika Psiholog u praksi Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja Psihologija adolescencije, 2. izdanje Psihologija cjeloivotnog razvoja Psihologija invaliditeta Psihologija konja Psihologija koronarne srane bolesti Psihologija linosti Psihologija mediji etika Iskustva i promiljanja za bolju suradnju Psihologija nogometa Psihologija odabira zaposlenika 11 16 43 83 83 52 Psihologija odrasle dobi i starenja Psihologija pamenja i uenja Psihologija potronje u marketingu Psihologija religioznosti Psihologija sporta koncepti i primjene Psihologija uenja Psihologija za stomatologe apo, H. Hothersall, D. Brandt von, A Moaanin, N. Amerika psihijatrijska udruga Nelson-Jones, R. Vuemilo, M., Tofant, A. Duran, M. Philipps, S. Hanevi, J. Roi, V. Kroemer, K.H.E., Grandjean, E. Kaplan, H.I., Sadock, B.J. Kaplan, H.I., Sadock, B.J. Klepsch, R., Wilcken, S. Halmi, A. Zarevski, P . Eysenck, H.J. Arbanas, G. Arbanas, G. Amerika psihijatrijska udruga Roudinesco, E. Buljan, D., itum, M. Buljan, M., Vurnek ivkovi, M. Rorschach, H. Hartley, J. Davison, G.C., Neale, J.M. Lackovi-Grgin, K. Berk, L.E. Vash, C.L., Crew, N.M. Tuak, M., Tuak, M. egura, I. Larsen, R.J., Buss, D.M. Buljan, D., itum, M. Buljan, M., Vurnek ivkovi, M. Cramer, D., Jackschath, B. Cooper, D., Robertson, I.T. Warner Shaie, K., Willis, S.L. Zarevski, P . Foxall, G.R., Goldsmith, R.E., Brown, S. ori, .. Cox, R.H. Howe, M.J.A. Zarevski, P ., krinjari, I., Vrani, A. 82 40 82 84 73 75 18 46 54 8 86 31 61 61 70 77 90 91 61 61 61 74 6 57 38 58 50 23 66 27 65 39 21 31 32 37 41 33 36 31 41 38
96
Misli dobro, osjeaj se dobro Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima Montessori priprema za ivot, Odgoj neovisnosti i odgovornosti, 2. izdanje Motivacija Motivacija Teorija i naela Modani udar Multipla skleroza Vie znati bolje razumjeti Sve o dijagnozi, tijeku i za vas najboljem lijeenju Narane i mrtve ribe Neuropsihologijska procjena Testovi i tehnike Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji Obitelj Podrka mentalnom zdravlju pojedinca
Kuva, J., Palmovi, M. Amerika psihijatrijska udruga Stallard, P .
88 59
44
Philipps, S. Rheinberg, F. Beck, R.C. Michael, C. Schfer, U., Kitze, B., Poser, S.
54 36 36 69 68
itum, M. Slavka Gali Knapp, M.L., Hall, J.A. Nikoli, S., Vidovi, V., Maranguni, M., Bujas-Petkovi, Z. Lackovi-Grgin, K., ubela Adori, V. Suanj, Z. Proffit, W.R., Fields, H.W., Sarver, D.M. Goldstein, E.B. Beck, J.S. Brlas, S. imunovi, D. Pennington, D.C. Petz, B. Rukavina, A. Wolf, H.F., Rateitschak, E.M. i K.H. Inslay, J. Koch, G., Poulsen, S. Benoit, V., Benoit, P . Buturac, J. Barbari, J., Holzleitner, fra M. Zarevski, P ., Mamula, M. Lauster, P .
88 55 21 67
Odabrane teme iz psihologije odraslih Organizacijska klima i kultura Ortodoncija
37 33 13
Osjeti i percepcija Osnove kognitivne terapije Osnove psihologije i poslovne komunikacije Osnove radne terapije Osnove socijalne psihologije 3. izd. Osnovne statistike metode za nematematiare 6. izd. Osteosinteze dugih kostiju - pogreke i komplikacije Parodontologija
25 67 33 10 35 78 9 15
Pedijatrijski vademekum Pedodoncija kliniki pristup Persuazivne poruke Pisani spomenici Poege i okolice 1210-1536. Pisma fra Luke Ibriimovia zagrebakim biskupima 1672.-1697. Pobijedite srameljivost - a djecu cijepite protiv nje + CD za progresivno oputanje miia Postanite samopouzdani, 2. izdanje
72
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
kazalo naslova
Psihologijski rjenik Psihologijsko testiranje Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju Psihomotoriki razvoj djeteta u prve dvije godine ivota Psihopat Emocije i mozak Psihoterapija poremeaja seksualne elje Problemi spolnog funkcioniranja Put prema uspjenom uenju ili kako treba uiti Radioloka tehnologija u praksi I. Priprema pacijenata za radioloke dijagnostike pretrage, II. Modifikacije radiolokih metoda Rana Razlikovanje normalne od abnormalne linosti Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pruanje potpore Razumijevanje emocija Razumijevanje motivacije i emocija Razvoj djece u socijalnom kontekstu Razvoj poremeaja hranjenja Razvojna psihologija Jeana Piageta Razvojna psihopatologija i psihijatrija - od dojenake dobi do adolescencije REBT - Racionalno-emocionalno bihevioralna terapija RosenBarkinova 5-minutna dijagnostika za hitna stanja Rukovoenje u organizacijama Samopoimanje mladih Samopredstavljanje taktike i stilovi Samostalno uenje Savjetovanje i terapija u tugovanju Savjetovanje usmjereno na osobu Shizofrenija nauiti nositi se s boleu Sigmund Freud Silvije Strahimir Kranjevi Simultanizam SKID I Petz, B. Jackson, C. Lebedina Manzoni, M. uturi. N. Blair, J., Mitchell, D.,Blair, K. Singer Kaplan, H. Pletenac, V. Klanfar, Z., Jakobovi, Z., Kubelka, D., Kalauz, S. Hanevi, J. Strack, S. Hughes, L., Cooper, P . Oatley, K., Jenkins, J. Reeve, J. Klarin, M. Ambrosi-Randi, N. Buggle, F. Wenar, C. Ellis, A.,Dryden, W. Schaider, J.J., Hayden, S.R., Wolfe, R.E., Barkin, R.M., Rosen, P . Yukl, G. Lackovi-Grgin, K. Burui, J. Andrilovi, V. Worden, J.W. Mearns, D., Thorne, B. Luderer, H.J. Lohmann, H.M. Jeli, D. Flaker, A., Uarevi, J. First, M.G., Spitzer, R.L., Gibbon, M., Williams, J.B.W., Smith Benjamin, L. First, M.G., Spitzer, R.L., Gibbon, M., Williams, J.B.W., Smith Benjamin, L. Stangier, U., Clark, D.M., Ehlers, A. Hewstone, M., Stroebe, W. Duran, M. Duran, M. AERA Buturac, J. Kolesari, V.,Petz, B. Halmi, A. Hudek-Kneevi, J., Kardum, I. 39 79 28 52 28 76 90 10 Stres u djece i adolescenata Stres, procjena i suoavanje Struktura i priroda inteligencije Suradnja s roditeljima - upotreba roditeljske procjene djejeg razvojnog statusa (PEDS) Svladavanje otpora u psihoterapiji est terapeuta i jedan klijent kolsko ocjenjivanje znanja kolsko ozraje i uinkovitost kole to je ljubav? Spolni odgoj u obitelji Temelji psihologije Temeljni oblici straha Teorija i praksa psiholokog savjetovanja i psihoterapije Terapijske vjebe kod psihomotorikih razvojnih smetnji Testirajte svoju inteligenciju Tolerancija u svakidanjem ivotu Toma Arhiakon i njegovo djelo Traumatske ozljede zubi Lackovi-Grgin, K. Lazarus, R.S., Folkman, S. Zarevski, P . Glascoe, F.P . 51 30 34 53
8 19 47 29 20 50 60 50 58 76 5
Ellis, A. Dumont, F., Corsini, R.J. Grgin, T. Domovi, V. Raffauf, E. Rathus, S.A. Riemann, F. Corey, G. Linn, M. Matei, K. Krizmani, M., Kolesari, V. Matijevi Sokol, M. Andreasen, J.O., Andreasen, F.M., Bakland, L.K., Flores, M.T. Peterman, U., Peterman, F. Potrebica, F. itum, M., Oremovi, L. Birkenbihl, V.F. Block, B. Bergmann, W. Rieman, F., Kleespies, W. Lackovi-Grgin, K. Nietzel, M.T., Bernstein, D.A., Milich, R. Mejovek, M. Petz, B. Freud, A. Mijatovi, A. McGeady, T. A., Quinn, P J., . FitzPatrick, E. S., Ryan, M. T. Rumpf, J. Svjetska zdravstvena organizacija Flaker, A., Vojvodi, J. Vinak, T. Breakwell, G.M. ivkovi, . Hennenberg, F. ani, D., Sekelj, A. Havelka, M. Buturac, L.
75 75 42 42 54 40 70 74 52 91 72 84 15
Trening s agresivnom djecom + CD Tri stoljea Poeke gimnazije Trihologija Ukljuite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti Ultrazvuni atlas trbune anatomije Umijee roditeljske ljubavi Umijee starenja Sazrijevanje i preputanje Usamljenost fenomenologija, teorije i istraivanja Uvod u kliniku psihologiju
45 84 7 91 5 53 69 28 58
97
32 51 32 42 73 62 70 80 81 89 58
Uvod u penoloku psihologiju Uvod u psihologiju - psihologija za nepsihologe, 4. izd. Uvod u tehniku djeje psihoanalize Valentin Puevski kola otvorenih vrata Veterinarska embriologija
38 40 74 42 18
SKID II
58 Vikati, udarati, unitavati Kako postupati s agresivnom djecom Vieosna klasifikacija psihijatrijskih poremeaja u djece i adolescenata Vizualnost Vjerovanja o drveu u Hrvata Vjetine voenja intervjua, 2. izd. Vjebe pamenja knjiga I i II Wolfgang Amadeus Mozart Zavoji Zdravstvena psihologija, 2. izdanje ivot i djelo dr. Josipa Buturca
48 59
Socijalna fobija Napredak u psihoterapiji Socijalna psihologija Europske perspektive Spomenar Spomenar i dnevnik Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje Stanovnitvo Poege i okolice Statistiki rjenik Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima Stres i tjelesno zdravlje
67 35 55 55 78 84 79 77 30
89 86 32 55 81 8 30 85
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
CJENIK KNJIGA MEDICINA STOMATOLOGIJA VETERINA
NASLOV AUTOR CIJENA
Anatomija ovjeka Fotografski atlas sustavne i topografske anatomije, 2. izdanje Atlas anatomije ovjeka I. + II. SVEZAK, 2. izdanje Atlas histologije citologija, histologija, mikroskopska anatomija Atlas oralnih bolesti Dermatologija Udbenik i atlas Endodoncija Naela i praksa Igrom kroz anatomiju karte za uenje 1-5 -komplet Interna medicina odabrana poglavalja Karijesologija, Bolest i kliniko lijeenje Kozmetologija, 2. dopunjeno izdanje Kriobolja Lijekovi oblici i primjena Lomovi i iaenja Medicina i putovanje zrakoplovom
ur.: J.W. Rohen, C. Yokochi i E. LutjenDrecoll; ur. hr. pr. Ana Marui J. Sobotta ur.hr. pr. Ana Marui ur.: U. Welsch, ur. hr. pr. Ester Pernjak Pugel, D. Sapunar G. Laskaris G. Rassner, ur. Mirna itum M. Torabinejad, R. E. Walton J. Sobotta Jadranka Morovi-Vergles O. Fejerskov, E. Kidd Mira ajkovac S. Grazio, D. Buljan i sur. Anita okota, Sonja Kalauz J. Hanevi i sur. H. Landgraf, D. M. Rose, P E. Aust . W.R. Proffit, H.W. Fields, D.M. Sarver Dubravka imunovi A. Rukavina H. F. Wolf, Edith M. Rateitschak-Plss, K. H. Rateitschak Uredio: J. Inslay G. Koch, S. Poulsen Marija Vuemilo, Alenka Tofant J. Hanevi i sur. Z. Klanfar, Z. Jakobovi, D. Kubelka, Sonja Kalauz J. Hanevi i sur. J.J. Schaider, S.R. Hayden, R.E. Wolfe, R.M. Barkin, P Rosen . J. O. Andreasen, F. M. Andreasen, L. K. Bakland, M. T. Flores Mirna itum B. Block D. ani, A. Sekelj
550,00 1.200,00 280,00
750,00 480,00 750,00 470,00 240,00 750,00 290,00 280,00 160,00 325,00 280,00 750,00 160,00 200,00 1.200,00 280,00 750,00 180,00 280,00 240,00 350,00 560,00 280,00 120,00 280,00 300,00
98
Ortodoncija Osnove radne terapije Osteosinteze dugih kostiju - pogreke i komplikacije Parodontologija Stomatoloki atlas Pedijatrijski vademekum Pedodoncija Praktikum Okoli i higijena dranja ivotinja Prevencija, detekcija i lijeenje dekubitusa Radioloka tehnologija u praksi Rana RosenBarkinova 5-minutna dijagnostika za hitna stanja Traumatske ozljede zubi Trihologija Ultrazvuni atlas trbune anatomije Zavoji
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
PSIHOLOGIJA
NASLOV AUTOR CIJENA
16PF Interpretacija u klinikoj praksi Anksiozni poremeaji Agresivnost u djece i mladei, 2. izdanje Aspergerov sindrom Atkinson/Hilgard Uvod u psihologiju Autizam Pojavni oblici, uzroci, pomo Bioloka psihologija Bioloke osnove osobina linosti Bipolarni poremeaj manino-depresivni poremeaj Bitne odrednice interpretacija MMPI-2 i MMPI-A upitnika etrdeset znanstvenih studija koje su promijenile psihologiju Depresija, 2. izdanje Depresivnost u djece i adolescenata, 2. izdanje Didaktika, 5. izdanje Dijagnoza epilepsija Dijete i igra, 3. izdanje Dijete i obitelj Emocionalni i socijalni razvoj Dijete i senzorna integracija, 3. izdanje Dijete - tajna djetinjstva, 2. izdanje Disciplina bez straha Disleksija Sto godina disleksije Djeja psihologija, 3. izdanje Djeje agresivno i prosocijalno ponaanje u kontekstu rata DSM-IV, Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremeaje DSM-IV, Prirunik za diferencijalno dijagnosticiranje Edukacijska psihologija, 2. izdanje Evaluacija i lijeenje poremeaja spavanja Flow oaravajua obuzetost Grupni procesi dinamika unutar i izmeu grupa Gubitak, tugovanje, podrka, 2. izdanje Hiperaktivno dijete - uznemireni roditelji i odgajatelji, 4. izdanje I izbavi me od mranog zla - to je depresija i kako se lijei, 2. izdanje Inteligencija - razliita gledita Inteligencija tijela Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima
M. Karson, S. Karson, J. ODell E. Hollander, Daphne Simeon C. A. Essau, J. Conradt T. Attwood E. E. Smith i sur. H. Remschmidt J. P J. Pinel . A. Fulgosi T. D. Meyer J. N. Butcher, Carolyn L. Williams R. R. Hock M. Hautzinger Anita Vuli-Prtori F. Jelavi G. Krmer Mirjana Duran Andreja Braja-ganec A. Jean Ayres Maria Montessori W. Bergmann T.R. Miles, Elaine Miles R. Vasta, M. M. Haith, S. A. Miller Gordana Kereste Amerika psihijatrijska udruga Amerika psihijatrijska udruga T. Grgin M. Reite, J. Ruddy, K. Nagel M. Csikszentmihalyi R. Brown Lidija Arambai Dubravka Kocijan-Hercigonja, Gordana Buljan-Flander, Dinka Vukovi Serena Zoli, G. Cassano H. Gardner , M. L. Kornhaber, W. K. Wake Marianne Koch G. Milas
150,00 180,00 160,00 120,00 680,00 80,00 590,00 40,00 140,00 500,00 340,00 160,00 240,00 100,00 150,00 220,00 160,00 190,00 160,00 150,00 190,00 420,00 130,00 400,00 160,00 120,00 160,00 250,00 240,00 360,00 100,00 250,00 300,00 180,00 360,00
99
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
Iskustvo starenja doprinos teoriji starenja Jeste li vidoviti? Kako postii superpamenje, 2. izdanje Kako ivjeti s graninim poremeajem linosti? Savjeti oboljelima i njihovim partnerima Kognitivna psihologija Kognitivna terapija za poremeaj linosti Kognitivna terapija za sloene probleme Kognitivno-bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme Kratka ali sveobuhvatna psihoterapija, Viemodalni nain Linost i drutveni stavovi Ljubav - psihologija jednog fenomena, 2. izdanje Ljudska seksualnost Dijete Tajna djetinjstva Meugeneracijski prijenos zlostavljanja djece, 2. izdanje Mentalna retardacija - Biologijske osnove, klasifikacija i mentalno-zdravstveni problemi Metode istraivanja u obrazovanju Metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim znanostima Metodologija istraivanja djejega jezika Mini DSM-IV Misli dobro, osjeaj se dobro Kognitivno-bihevioralna terapija u radu s djecom i mladim ljudima Montessori priprema za ivot, 2. izdanje Motivacija Modani udar putovi do snage i nove ivotne hrabrosti Motivacija Teorija i naela Multipla skleroza Vie znati bolje razumjeti Sve o dijagnozi, tijeku i za vas najboljem lijeenju Neuropsihologijska procjena Testovi i tehnike, 2. izdanje Obitelj Podrka mentalnom zdravlju pojedinca Jasminka Despot Luanin H. J. Eysenck, C. Sargent D. J. Herrmann G. Niklewski, Rose Riecke-Niklewski R. J. Sternberg A.T. Beck, A. Freeman, D.D. Davis Judith S. Beck K. Hawton, P M. Salkowskis, Joan Kirk, . D. M. Clark A. A. Lazarus G. Milas P Lauster . W. Masters, Wirginia E. Johnson, R. C. Kolodny Maria Montessori Ninoslava Penik Dubravka Kocijan-Hercigonja i sur. L. Cohen, L. Manion, K. Morrison M. Mejovek Jelena Kuva, M. Palmovi Amerika psihijatrijska udruga P Stallard . 160,00 60,00 140,00 160,00 460,00 280,00 240,00 280,00 190,00 160,00 140,00 420,00 160,00 180,00 130,00 360,00 220,00 130,00 350,00 280,00
100
Silvija Philipps F. Rheinberg Caroline Michael R. C. Beck U. Schfer, B. Kitze, S. Poser Slavka Gali S. Nikoli, Vesna Vidovi, Marijana Maranguni, Zorana Bujas-Petkovi Katica Lackovi-Grgin, Vera ubela Adori Z. Suanj E.B. Goldstein Judith S. Beck D. C. Pennington B. Petz
100,00 160,00 120,00 280,00 150,00 320,00 120,00
Odabrane teme iz psihologije odraslih Organizacijska klima i kultura Osjeti i percepcija Osnove kognitivne terapije Osnove socijalne psihologije, 4. izdanje Osnovne statistike metode za nematematiare, 6. izdanje
220,00 120,00 680,00 240,00 150,00 160,00
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
Pobijedite srameljivost - a djecu cijepite protiv nje + CD za progresivno oputanje miia, 3. izdanje Pomozimo bolesnoj djeci Postanite samopouzdani, 2. izdanje Povijest psihologije Praktine smjernice za lijeenje oboljelih od graninog poremeaja linosti Praktine vjetine u psiholokom savjetovanju i pomaganju Praznovjerice za razonodu Predvjebe pisanja - radni listovi, 6. izdanje Prilagoavanje rada ovjeku - ergonomski prirunik Prirunik klinike psihijatrije Prirunik za uporabu lijekova u psihijatriji Prisilne radnje, prisilne misli Programi evaluacije i evaluacijska istraivanja u drutvenim znanostima Provjerite pamenje Provjerite svoju inteligenciju, 3. izdanje Psihijatrija radna biljenica Psihijatrija udbenik Psihijatrijski rjenik, 2. izdanje Psihoanaliza i njezini putovi Psihodermatologija Psihodijagnostika Psiholog u praksi Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja, 2. izdanje Psihologija adolescencije Psihologija cjeloivotnog razvoja Psihologija invaliditeta Psihologija konja Psihologija koronarne srane bolesti Psihologija linosti Psihologija mediji etika Psihologija nogometa Psihologija odabira zaposlenika Psihologija odrasle dobi i starenja Psihologija pamenja i uenja, 5. izdanje Psihologija potronje u marketingu Psihologija religioznosti, 2. izdanje Psihologija sporta P Zarevski, Maja Mamula . H. Davis P Lauster . D. Hothersall Amerika psihijatrijska udruga R. Nelson-Jones Mirjana Duran Silvija Philipps K. H. E. Kroemer, E. Grandjean H. I. Kaplan, B. J. Sadock H. I. Kaplan, B. J. Sadock R. Klepsch, Susanne Wilcken A. Halmi P Zarevski . H. J. Eysenck G. Arbanas, G. Arbanas Amerika psihijatrijska udruga Elizabeth Roudinesco D. Buljan, Mirna itum, Marija Buljan, Maja Vurnek ivkovi H. Rorschach J. Hartley G. C. Davison, J. M. Neale Katica Lackovi-Grgin Laura E. Berk C.L. Vash, N.M. Crew M. Tuak, M. Tuak Iva egura R. J. Larsen, D. M. Buss D. Hadiselimovi, Marlena Plavi, Jasenka Pregrad, Vesna Rusijan Ljutina D. Cramer, B. Jackschath D. Cooper, I. T. Robertson K. Warner Shaie, Sherry L. Willis P Zarevski . G. R. Foxall, R. E. Goldsmith, S. Brown . . ori R. H. Cox 160,00 100,00 90,00 360,00 180,00 420,00 100,00 50,00 320,00 320,00 240,00 120,00 290,00 60,00 90,00 20,00 120,00 160,00 140,00 240,00 380,00 250,00 480,00 240,00 680,00 280,00 180,00 100,00 420,00 100,00 220,00 180,00 390,00 160,00 220,00 200,00 280,00
101
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
Psihologija uenja, 2. izdanje Psihologija za stomatologe Psihologijski rjenik, 2. izdanje Psihologijsko testiranje Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju, 2. izdanje Psihomotoriki razvoj djeteta u prve dvije godine ivota, 4. izdanje Psihopat Emocije i mozak Psihoterapija poremeaja seksualne elje Problemi spolnog funkcioniranja Put prema uspjenom uenju ili kako treba uiti Razlikovanje normalne od abnormalne linosti Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pruanje porpore Razumijevanje emocija, 2. izdanje Razumijevanje motivacije i emocija Razvoj djece u socijalnom kontekstu Razvoj poremeaja hranjenja Razvojna psihologija Jeana Piageta, 2. izdanje Razvojna psihopatologija i psihijatrija - od dojenake dobi do adolescencije REBT - Racionalno-emocionalno bihevioralna terapija Rukovoenje u organizacijama Samopoimanje mladih Samopredstavljanje Samostalno uenje Savjetovanje i terapija u tugovanju Savjetovanje usmjereno na osobu Shizofrenija nauiti nositi se s boleu Socijalna fobija Napredak u psihoterapiji Socijalna psihologija Europske perspektive Spomenar Spomenari i dnevnici Standardi za pedagoko i psiholoko testiranje Statistiki rjenik, 2. izdanje Strategije kvalitativnih istraivanja u primijenjenim drutvenim znanostima Stres i tjelesno zdravlje Stres u djece i adolescenata Stres, procjena i suoavanje Struktura i priroda inteligencije Suradnja s roditeljima - upotreba roditeljske procjene djejeg razvojnog statusa (PEDS) M. J. A. Howe P Zarevski, I. krinjari, Andrea Vrani . B. Petz i sur. C. Jackson Marija Lebedina Manzoni Nevenka uturi J. Blair, D. Mitchell, Karina Blair Helen Singer Kaplan V. Pletenac S. Strack L. Hughes, P Cooper . K. Oatley, Jennifer Jenkins J. Reeve Mira Klarin Neala Ambrosi-Randi F. Buggle C. Wenar A. Ellis, W. Dryden G. Yukl Katica Lackovi-Grgin J. Burui V. Andrilovi J. W. Worden D. Mearns, B. Thorne H. J. Luderer U. Stangier, D. M. Clark, Anke Ehlers M. Hewstone, W. Stroebe Mirjana Duran Mirjana Duran AERA, APA, NCME V. Kolesari, B. Petz A. Halmi Jasna Hudek-Kneevi, I. Kardum Katica Lackovi-Grgin R. S. Lazarus, Susan Folkman P Zarevski . Frances Page Glascoe 190,00 250,00 280,00 180,00 240,00 80,00 180,00 220,00 100,00 190,00 150,00 280,00 380,00 140,00 160,00 120,00 380,00 220,00 360,00 65,00 150,00 80,00 220,00 250,00 160,00 160,00 380,00 40,00 + PDV 200,00 240,00 180,00 290,00 200,00 240,00 320,00 240,00 312,00
102
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
Svladavanje otpora u psihoterapiji est terapeuta i jedan klijent kolsko ocjenjivanje znanja, 4. izdanje kolsko ozraje i uinkovitost kole, 2. izdanje to je ljubav? Spolni odgoj u obitelji Temelji psihologije Temeljni oblici straha, 2. izdanje Teorija i praksa psiholokog savjetovanja i psihoterapije Terapijske vjebe kod psihomotorikih razvojnih smetnji Testirajte svoju inteligenciju, 4. izdanje Tolerancija u svakidanjem ivotu Trening s agresivnom djecom + CD Ukljuite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti, 2. izdanje Umijee roditeljske ljubavi Umijee starenja Sazrijevanje i preputanje Usamljenost fenomenologija, teorije i istraivanja Uvod u kliniku psihologiju Uvod u penoloku psihologiju Uvod u psihologiju - psihologija za nepsihologe, 4. izdanje Uvod u tehniku djeje psihoanalize Valentin Puevski kola otvorenih vrata Vikati, udarati, unitavati Kako postupati s agresivnom djecom, 2. izdanje Vieosna klasifikacija psihijatrijskih poremeaja u djece i adolescenata Vjetine voenja intervjua, 2. izdanje Vjebajte svoju koncentraciju, 2. izdanje Vjebe pamenja knjiga I i II Vremenski menadment - upravljajte svojim vremenom Zdravstvena psihologija, 2. izdanje A. Ellis F. Dumont, R. J. Corsini T. Grgin Vlatka Domovi Elisabeth Raffauf S. A. Rathus F. Riemann G. Corey Monika Linn K. Matei Mirjana Krizmani, V. Kolesari U. Peterman, F. Peterman Vera F. Birkenbihl W. Bergmann F. Riemann, W. Kleespies Katica Lackovi-Grgin M. T. Nietzel, D. A. Bernstein, R. Milich M. Mejovek B. Petz Anna Freud A. Mijatovi ur. J. Rumpf Svjetska zdravstvena organizacija Glynis M. Breakwell T. Werneck, F. Ulmann eljka ivkovi L. J. Seiwert M. Havelka ur. 220,00 240,00 100,00 110,00 100,00 590,00 160,00 360,00 100,00 100,00 120,00 280,00 90,00 150,00 120,00 180,00 460,00 180,00 240,00 120,00 220,00 100,00 160,00 150,00 120,00 120,00 100,00 160,00
103
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774
cjenik knjiga
POVIJEST, BIOGRAFIJE, ETNOGRAFIJA, KNJIEVNOST
NASLOV AUTOR CIJENA
Antun Gustav Mato August enoa Biblija kroz igru Croats - The true story Fra Luka Ibriimovi i njegovo doba Domiljato stvoren svijet Barok u engleskoj knjievnosti Istinita pria o Hrvatima Jezik, knjievnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika Johann Sebastian Bach Johann Wolfgang von Goethe Juraj Utiinovi Martinuevi (1482.-1551.) Karikatura Komunikacija u nastavi hrvatskog jezika Kroatische Touristikwerbung in deutscher Ubersetzung Kulturna antropologija Leksikon rimskih careva
D. Jeli D. Jeli Merce Segarra, Francesc Rovira J. Marui zbornik radova J. Ciglar-ni J. Marui Marijana ei, Mirela Barbaroa-iki M. Geck P Boerner . A. Sekuli A. Flaker Marijana ei, Mirela Barbaroa-iki Gojmerac, M., Miki, P . William A. Haviland Otto Veh E. Gorys Linde Salber J. Buturac J. Barbari, fra M. Holzleitner H. apo J. Kempf N. Moaanin V. Roi H.-M. Lohmann D. Jeli A. Flaker, Jasmina Uarevi J. Buturac Mirjana Matijevi Sokol F. Potrebica A. Flaker, Jasna Vojvodi T. Vinak F. Hennenberg L. Buturac
180,00 140,00 120,00 300,00 250,00 200,00 300,00 140,00 140,00 120,00 110,00 160,00 120,00 160,00 280,00 140,00 230,00 120,00 240,00 250,00 200,00 400,00 160,00 240,00 140,00 140,00 140,00 200,00 240,00 80,00 380,00 120,00 140,00 80,00
104
Leksikon svetaca Lou Andreas Salome Pisani spomenici Poege i okolice 1210-1536., 2. izdanje Pisma fra Luke Ibriimovia zagrebakim biskupima 1672.-1697 Povijest Poege i njezina stanovnitva (1910.-1921.) Poega Poega i Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva, 2. izdanje Prigorje. Narodni ivot i obiaji. Sigmund Freud Silvije Strahimir Kranjevi Simultanizam Stanovnitvo Poege i okolice Toma Arhiakon i njegovo djelo Tri stoljea Poeke gimnazije Vizualnost Vjerovanja o drveu u Hrvata Wolfgang Amadeus Mozart ivot i djelo dr. Josipa Buturca
www.nakladaslap.com
+385 (0)1 6281 774

NakladaSlap KatalogKnjiga2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

NakladaSlap KatalogKnjiga2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

NakladaSlap KatalogKnjiga2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

katalog

ATLAS ANATOMIJE OVJEKA I. + II. SVEZAK + TABLICE

+385 (0)1 6281 774

KOMPAKTAN SVEZAK S TABLICAMA MIIA, ZGLOBOVA I IVACA UZ SVEZAK 1.

IGROM KROZ ANATOMIJU

IGROM KROZ ANATOMIJU 1: KOSTI, SVEZE, ZGLOBOVI

IGROM KROZ ANATOMIJU 4: HISTOLOGIJA

IGROM KROZ ANATOMIJU 2: MIII

IGROM KROZ ANATOMIJU 5: EMBRIOLOGIJA

+385 (0)1 6281 774

HISTOLOKI ATLAS CITOLOGIJA, HISTOLOGIJA, MIKROSKOPSKA ANATOMIJA

Format: 20 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 260 str. Cijena: 280,00 kn

+385 (0)1 6281 774

ROSEN BARKINOVA 5MINUTNA DIJAGNOSTIKA ZA HITNA STANJA

ULTRAZVUNI ATLAS TRBUNE ANATOMIJE

+385 (0)1 6281 774

DERMATOLOGIJA UDBENIK I ATLAS

+385 (0)1 6281 774

Format: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 359 str. Cijena: 290,00 kn

+385 (0)1 6281 774

PREVENCIJA, DETEKCIJA I LIJEENJE DEKUBITUSA

Janko Hanevi, Tonisav Antoljak i suradnici

Davorin ani, Alan Sekelj

Format: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 350 str. Cijena: 300,00 kn

+385 (0)1 6281 774

OSTEOSINTEZE DUGIH KOSTIJU POGREKE I KOMPLIKACIJE

Thomas Deller, Tamas Sebesteny

Format: 20,5 28 cm Uvez: tvrdi Opseg: 240 str. Cijena: 200,00 kn

+385 (0)1 6281 774

RADIOLOKA TEHNOLOGIJA U PRAKSI

OSNOVE RADNE TERAPIJE

+385 (0)1 6281 774

INTERNA MEDICINA ODABRANA POGLAVLJA

LIJEKOVI OBLICI I PRIMJENA

FILM I FOTOKEMIJSKA OBRADA U RADIOLOGIJI

Format: 17,5 24,5 cm Uvez: tvrdi

MEDICINA I PUTOVANJE ZRAKOPLOVOM

+385 (0)1 6281 774

Format: 21 45 cm Uvez: tvrdi Opseg: XVI + 475 str. Cijena: 750,00 kn

limfna ila dendritika stanica

an od u dr. H. Mosti formirpulpe. (Ljubazno Slika 1-9 eksponirane karijesom gea.)

Najnovije tehnike i istraivanja za poboljanje lijeenja!

za uenje eg izvora lj nja! Nema bo odontskog lijee ort principa

40 30 20 10 0 0 do 1 Idealno 2 do 3 Blago 4 do 6 Umjereno >10 mm Ekstremno

implant Anterior implant Posterior

Bjork Prednja rotac

Stranja rotac Bjork

Potpuna rotac Matriksna

Potpuna rotac Eksterna

delac Rubna remo ice gran

+385 (0)1 6281 774

u pripremi 2. dopunjeno izdanje

Predrag Zarevski, Ilija krinjari, Andrea Vrani

+385 (0)1 6281 774

ur. hrv. izd. prof. dr. sc. Darije Planak

J.O. Andreasen, F.M. Andreasen, L.K. Bakland, M.T. Flores

TRAUMATSKE OZLJEDE ZUBI

Format: 21 28,5 cm Uvez: tvrdi Opseg: 88 str. Cijena: 280,00 kn