Sanja Singer

Vjerojatnost i statistika Predavanja

Zagreb, 2009.

1. Elementi teorije vjerojatnosti

1.1. Denicija vjerojatnosti

Zamislimo bacanje kocke, novia ili izvlaenje jedne od karata iz pila. I jedno i drugo i tree predstavlja eksperiment. Mogui rezultati eksperimenta su: pao je broj 3, pao je broj 6, ili palo je pismo, ili izvuen je herc deko. Dogaaj D je jedan od moguih rezultata eksperimenta . Zamislimo sada ponavljanje eksperimenta m puta. Iskustvo nam kae da ako je kocka bila pravilna, da moemo oekivati da e priblino estina svih rezultata biti trojka. Ili, ako bacamo (pravilan) novi, priblino e polovina rezultata biti pismo. Naposljetku, vjerojatnost je 1/52 da iz pila od 52 karte izvuemo ba herc deka. Pokus ponavljamo m puta. Dogaaj D se dogodio tono p puta. Vjerojatnost dogaaja D je Pr(D) p povoljni = . m mogui

Postoje i drugi pristupi deniciji vjerojatnosti. Jedan od pristupa je frekvencijski pristup. Vjerojatnost dogaaja D je relativna frekvencija od D. Primjer 1.1. Popisom stanovnitva nekog podruja ustanovljeno je da su visine mukaraca (mjereno u metrima) u tom podruju:
% 37

1.4

1.5

1.6

1.7

1.8

1.9

2.0

2.1

visina

Kolika je vjerojatnost da je Pr(mukarac je visok 1.751.85 m) =? itanjem s grafa imamo Pr(mukarac je visok 1.751.85 m) = 37% = 0.37.

1. Elementi teorije vjerojatnosti

Koritenjem pravila vjerojatnosti, moi emo dati odgovore na ovakva ili slina pitanja. Primjer 1.2. Bacaju se dvije (pravilne) kocke. to je vjerojatnije: (a) zbroj brojeva na obje kocke je 7; (b) zbroj brojeva na obje kocke je 6? Primjer 1.3. Kolika je vjerojatnost da dvije osobe u dvorani imaju roendan isti dan? Koliko najmanje ljudi mora biti u dvorani da se isplati kladiti na tu tvrdnju (tj. da je vjerojatnost da dvije osobe u dvorani imaju roendan isti dan vea od 0.5)? Primjer 1.4. Izbila je epidemija koja zahvaa 1% stanovnitva. Test je pouzdan 90%, tj. u 90% zaraenih i u 90% nezaraenih daje ispravan rezultat. Ako je va test pozitivan, trebate li se zabrinuti? Primjer 1.5. U tri omotnice su iznosi od 1 kn, 1 kn i 1 000 000 kn. Voditelj emisije daje vam na izbor jednu omotnicu. Od preostale dvije, voditelj otvara jednu u kojoj je iznos od 1 kn i stavlja je van igre. Za 100 kn troka voditelj vam nudi da svoju omotnicu zamijenite preostalom neotvorenom. Treba li zamijeniti omotnicu?

1.2.

Izvedene vjerojatnosti

Ve smo meu primjerima iz prolog poglavlja uoili da bismo trebali znati raunati s vjerojatnostima. Pokaimo to na jednom jednostavnom primjeru. Primjer 1.6. Bacamo kocku i promatramo dva dogaaja: A = na kocki je pao paran broj = {2, 4, 6}, B = na kocki je pao neparan prost broj = {3, 5}. Kolika je vjerojatnost (a) da su se istovremeno dogodila oba dogaaja; (b) da se dogodio jedan od ta dva dogaaja; (c) da se dogodio dogaaj suprotan dogaaju A? (a) Istovremeno dogaanje A i B oznait emo jednom od sljedee tri oznake: A i B, A B, A B. U naem sluaju je presjek nemogu dogaaj A B = .

1.2. Izvedene vjerojatnosti

(b) Ako se dogodio A ili B, to emo oznaiti jednom od sljedee tri oznake: A ili B, A B, A B. U naem sluaju je unija A B = {2, 3, 4, 5, 6}. (c) Suprotni dogaaj dogaaju A oznait emo jednom od sljedee tri oznake: nije A, A, A. U naem sluaju je suprotni dogaaj dogaaju A A = {1, 3, 5}. Graki, to moemo prikazati Vennovim dijagramima:
A B U A B U AC A U

Za vjerojatnost svakog dogaaja vrijedi 0 Pr(A) 1. Vjerojatnost suprotnog dogaaja je Pr(A) = 1 Pr(A). Ako je presjek dva dogaaja nemogu dogaaj, tj. ako je A B = , onda je vjerojatnost unije ta dva dogaaja Pr(A B) = Pr(A) + Pr(B), a ako presjek postoji, onda je Pr(A B) = Pr(A) + Pr(B) Pr(A B). Nadalje, ako promatramo uniju tri dogaaja, onda je vjerojatnost Pr(A B C) = 1 2 + 3 , gdje su 1 = Pr(A) + Pr(B) + Pr(C), 2 = Pr(A B) + Pr(B C) + Pr(A C), 3 = Pr(A B C).

1. Elementi teorije vjerojatnosti

Za dva dogaaja A i B rei emo da su nezavisni ako ishod jednog dogaaja ne utjee na drugi, tj. ako je Pr(A B) = Pr(A) Pr(B). Ovo pravilo se moe i dokazati. Ako su dogaaji A i B nezavisni, onda ih moemo smatrati rezultatom 2 eksperimenta. 1. Eksperiment (za dogaaj) A ima m1 moguih ishoda, od ega je p1 povoljnih Pr(A) = p1 . m1

2. Eksperiment (za dogaaj) B ima m2 moguih ishoda, od ega je p2 povoljnih. Pr(B) = p2 . m2

3. Cijeli eksperiment ima m1 m2 moguih ishoda, od ega je p1 p2 povoljnih. Pr(A B) = p1 p2 = Pr(A) Pr(B). m1 m2

Primjer 1.7. Ponovljeno bacanje novia su nezavisni dogaaji. Vjerojatnost da je redom palo GP G je 1 1 1 1 Pr(GP G) = = . 2 2 2 8 Bacanje jedne kocke i jednog novia, takoer ini nezavisne dogaaje. Vjerojatnost dogaaja A: pao je broj 3 i G na noviu ima vjerojatnost Pr(A) = 1 1 1 = . 6 2 12

1.3.

Uvjetna vjerojatnost

Vjerojatnost dogaaja B uz uvjet da se ostvario dogaaj A

A B U

zove se uvjetna vjerojatnost i oznaava kao Pr(B|A) = Pr(A B) . Pr(A)

1.3. Uvjetna vjerojatnost

Openito, vjerojatnost presjeka dvaju dogaaja rauna se formulom Pr(A B) = Pr(A) Pr(B|A), dok za vie dogaajaja vrijedi Pr(A B C) = Pr(A) Pr(B|A) Pr(C|(A B)). Sada moemo rijeiti primjer s poetka. Primjer 1.8. Kolika je vjerojatnost da dvije osobe u dvorani imaju roendan isti dan? Koliko najmanje ljudi mora biti u dvorani da se isplati kladiti na tu tvrdnju (tj. da je vjerojatnost da dvije osobe u dvorani imaju roendan isti dan vea od 0.5)? Lake je izraunati vjerojatnost da nitko u dvorani nee imati roendan isti dan. Pretpostavimo da je n ljudi u dvorani, n 365 (i da godina vaeg roenja nije bila prijestupna). Ako je vie od 365 ljudi u dvorani, vjerojatnost da dvoje ljudi ima roendan isti dan je 1, jer po principu golubarnika (engl. pigeonhole principle), ako imate n krletki i n+1 golubova, u bar jednoj krletki moraju biti dva goluba. U naem sluaju krletke su dani u godini, a golubovi su osobe! Vjerojatnost dogaaja D da su svi roeni razliitog dana je: Pr(D) = Pr(2. nema kad i 1.) Pr(3. nema kad 1., 2.) Pr(zadnji nema kad prethodni) 364 363 365 n + 1 365! = = . n (365 n)! 365 365 365 365 Suprotni dogaaj ima vjerojatnost Pr(D) = 1 Pr(D). Izraunajmo za neke n traenu vjerojatnost Pr(D): n 10 20 22 23 24 30 50 100 Pr(D) 0.116949 0.411438 0.475695 0.507297 0.538344 0.706316 0.970374 0.999996

Primjer 1.9. Kolika je vjerojatnost da netko od preostalih n ljudi u dvorani ima isti roendan kao ja? Koliko najmanje ljudi mora biti u dvorani da se isplati kladiti na tu tvrdnju (tj. da je vjerojatnost barem 0.5 da jedna osoba u dvorani ima isti dan roendan kad i ja)? Lake je izraunati vjerojatnost da nitko u dvorani nee imati roendan kad i ja. Pretpostavimo da je osim mene, n ljudi u dvorani i da godina vaeg roenja nije bila

1. Elementi teorije vjerojatnosti

prijestupna. Tada je vjerojatnost dogaaja D (svi imaju razliit roendan od mog) Pr(D) = Pr(1. nema kad i ja) Pr(2. nema kad i ja) Pr(zadnji nema kad i ja) n 364 364 364 364 = = . 365 365 365 365 Suprotni dogaaj ima vjerojatnost Pr(D) = 1 Pr(D). Izraunajmo za neke n traenu vjerojatnost Pr(D): n 10 20 30 50 100 252 253 254 365 Pr(D) 0.027062 0.053392 0.079009 0.128182 0.239933 0.499105 0.500477 0.501846 0.632625

Primijetite da smo dosad imali dvije formule za raunanje presjeka dvaju nezavisnih dogaaja: Pr(A B) = Pr(A) Pr(B), Pr(A B) = Pr(A) Pr(B|A). Usporeivanjem odmah izlazi da za nezavisne dogaaje mora vrijediti Pr(B|A) = Pr(B), odnosno Pr(A|B) = Pr(A). Disjunktni dogaaji A B = su uvijek zavisni jer je Pr(B|A) = 0 = Pr(A).

Primjer 1.10. Bacaju se dvije (pravilne) kocke. to je vjerojatnije: (a) zbroj brojeva na obje kocke je 7; (b) zbroj brojeva na obje kocke je 6? Naoko, vjerojatnost ta dva dogaaja je jednaka, jer je: 7=1+6=2+5=3+4 6 = 1 + 5 = 2 + 4 = 3 + 3.

1.3. Uvjetna vjerojatnost

Ipak, stvarno to nije istina. Analizirajmo paljivije to su elementarni dogaaji. Da bismo lake analizirali dogaaje, proglasimo prvu kocku plavom, a drugu crvenom. Svi mogui dogaaji su: (1P, 1C), (1P, 2C), (1P, 3C), . . . , (6P, 6C), pri emu je (xP, yC) kod da je na plavoj kocki pao broj x, a na crvenoj y. Oito je da je svih moguih dogaaja 36, jer na plavoj kocki mogu pasti svi brojevi od 1 do 6, a isto se moe dogoditi i na crvenoj kocki. Dakle, svi mogui dogaaji su: (xP, yC), x, y {1, 2, 3, 4, 5, 6}.

Koji su povoljni dogaaji ako je zbroj 7? To su: (1P, 6C), (2P, 5C), (3P, 4C), (4P, 3C), (5P, 2C), (1P, 6C), i oito ih je 6. Prema tome, ako s D7 oznaimo dogaaj da je zbroj brojeva s obje kocke 7, onda je 6 1 Pr(D7 ) = = . 36 6 Napravimo sad istu analizu ako je zbroj 6. Povoljni dogaaji su: (1P, 5C), (2P, 4C), (3P, 3C), (2P, 4C), (1P, 5C), i oito ih je 5. Prema tome, ako s D6 oznaimo dogaaj da je zbroj brojeva s obje kocke 6, onda je 5 Pr(D6 ) = . 36 Kad bismo eljeli saznati vjerojatnosti da se dobiju brojevi od 2 do 12, napravili bisno tablicu u kojoj slijeva piemo brojeve koji su se dogodili na plavoj kocki, a odozgo na crvenoj. P/C 1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5 6 7 2 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8 9 4 5 6 7 8 9 10 5 6 7 8 9 10 11 6 7 8 9 10 11 12 Vjerojatnost da se pojavi broj 2 n 12 kao zbroj na obje kocke oitavamo tako da u unutrenjosti tablice vidimo koliko se puta javi na broj n, a onda to jo podijelimo s 36. Na primjer, pojavio se broj 11 ima vjerojatnost Pr(D11 ) = 2 1 = . 36 18

1. Elementi teorije vjerojatnosti

Primjer 1.11. Na ishodima bacanja dvije kocke temelji se i hazardna igra Craps. Pravila su joj sljedea. Bacanje kocaka odvija se u serijama. Prvi igra baca dvije kocke i zbraja njihov rezultat. Ako je rezultat 7, 11, 2, 3, 12, serija se odmah zaustavlja i baca mora ponovno bacati kocke. Ako je rezultat neki od brojeva 4, 5, 6, 8, 9, 10, on se pamti i naziva toka. Baca mora bacati parove kocaka sve dotle dok ne dobije ili broj 7 ili svoju toku kada se serija prekida. Ako je iz svoje serije izaao tokom, on zapoinje novu seriju, a ako je zavrio sa 7, onda novu seriju zapoinje prvi lijevi igra. Postoji puno varijanti ove igre, a u jednoj od njih, za brojeve 2, 3 i 12, novac se gubi, a za 11 dobiva. O pravilima vidjeti na, recimo http://en.wikipedia.org/wiki/Craps Primjer 1.12. Rijeimo primjer 1.4. Izbila je epidemija koja zahvaa 1% stanovnitva. Test je pouzdan 90%, tj. u 90% zaraenih i u 90% nezaraenih daje ispravan rezultat. Ako je va test pozitivan, trebate li se zabrinuti? Oznaimo sa Z dogaaj da je osoba zaraena boleu, a s Z da je nezaraena. Oznaimo s da je rezultat testa negativan, a s + da je rezultat testa pozitivan. Imamo 4 mogunosti: (a) osoba je zaraena i test je pozitivan Pr(Z +) = 0.01 0.9 = 0.009; (b) osoba je zaraena i test je negativan Pr(Z ) = 0.01 0.1 = 0.001; (c) osoba nije zaraena i test je pozitivan Pr(Z +) = 0.99 0.1 = 0.099; (d) osoba nije zaraena i test je negativan Pr(Z ) = 0.99 0.9 = 0.891. Primijetite da je na toj populaciji Pr(+) = Pr(Z +) + Pr(Z +) = 0.009 + 0.099 = 0.108. Nas zanima vjerojatnost Pr(Z|+) = Pr(Z +) 0.009 = 0.083. Pr(+) 0.108

Usput, obratni uvjet dan je uvjetom zadatka Pr(+|Z) = 0.9.

1.4. Bayesova formula

1.4.

Bayesova formula

Promatramo skup svih moguih dogaaja. Pretpostavimo da se on moe napisati koritenjem meusobno disjunktnih (presjek prazan skup!) dogaaja Hj , j = 1, . . . n. Neka je P bilo koji dogaaj. Dogaaju Hj takoer razbijaju P tako da je P = (P H1 ) (P H2 ) (P Hn ). Budui da su ti dogaaji disjunktni (jer su Hj bili disjunktni), onda je Pr(P ) = Pr(P H1 ) + Pr(P H2 ) + + Pr(P Hn ) = Pr(H1 ) Pr(P |H1 ) + Pr(H2 ) Pr(P |H2 ) + + Pr(Hn ) Pr(P |Hn )
n

=
j=1

Pr(Hj ) Pr(P |Hj ).

Dogaaje Hj obino nazivamo hipotezama, a vjerojatnost Pr(Hj ) apriornim vjerojatnostima. Pritom je Pr(P |Hj ) vjerojatnost od P ako je tona hipoteza Hj . U prethodnom poglavlju pokazali smo da je Pr(A B) = Pr(A) Pr(B|A) = Pr(B) Pr(A|B). Odavde odmah slijedi da je Pr(B|A) = Pr(B) Pr(A|B) . Pr(A)

Uzmimo sada B = Hj i A = P . Odmah dobivamo: Pr(Hj |P ) = Pr(Hj ) Pr(P |Hj ) . Pr(P )

Nazivnik Pr(P ) raunamo po ve navedenoj formuli, tako da imamo Pr(Hj |P ) = Pr(Hj ) Pr(P |Hj )
n

Pr(Hj ) Pr(P |Hj )

j=1

Vjerojatnost Pr(Hj |P ) je aposteriorna (naknadna) vjerojatnost od Hj nakon to smo saznali P . Primjer 1.13. U kutiji se nalaze etiri kuglice. Kuglice su ili bijele ili crvene, ali ne znamo koliko je kojih kuglica. Pretpostavljamo da je mogunost pojavljivanja bijele/crvene kuglice jednaka. Oznaimo s Hj hipotezu da je u kutiji j crvenih kuglica. Budui da su te vjerojatnosti jednake, onda je 1 Pr(Hj ) = , 5 j = 0, 1, 2, 3, 4.

10

1. Elementi teorije vjerojatnosti

Nakon toga nastavljamo pokus. Iz kutije smo izvukli crvenu kuglicu. Oznaimo taj dogaaj s P . Kolika je sada vjerojatnost pojedinih hipoteza? Pr(P |Hj ) znai da je izvuena crvena kuglica, ako je u kutiji bilo tono j crvenih: Pr(P |H0 ) = 0, 3 Pr(P |H3 ) = , 4 Primijetimo da je sada
5

1 Pr(P |H1 ) = , 4 Pr(P |H4 ) = 1.

1 Pr(P |H2 ) = , 2

Pr(P ) =
j=0

Pr(Hj ) Pr(P |Hj ) =

1 5

0+

1 1 3 + + +1 4 2 4

1 = . 2

Korigirajmo sada aposteriorno hipoteze Pr(H0 |P ) = Pr(H0 ) Pr(P |H0 ) = Pr(P )

1 5

0
1 2

= 0, = 1 , 10

Pr(H1 ) Pr(P |H1 ) Pr(H1 |P ) = = Pr(P ) Pr(H2 |P ) = Pr(H3 |P ) = Pr(H2 ) Pr(P |H2 ) = Pr(P ) Pr(H3 ) Pr(P |H3 ) = Pr(P )

1 5

1 2

1 4

1 5

1 2

1 2

1 = , 5 = 3 , 10

1 5

1 2

3 4

Pr(H4 ) Pr(P |H4 ) Pr(H4 |P ) = = Pr(P )

1 5

1
1 2

2 = . 5

Primjer 1.14. U prvoj kutiji se nalaze 2 bijele i 4 plave kuglice. U drugoj kutiji se nalaze 3 bijele i 2 plave kuglice. Iz prve kutije prebacimo u drugu dvije kuglice. Kolika je vjerojatnost da je kuglica koja je nakon toga izvuena iz druge kutije bijela? Oznaimo s Hj hipotezu da je iz prve u drugu kutiju prebaeno tono j bijelih kuglica. Izraunajmo vjerojatnosti tih dogaaja: 4 3 12 = , 6 5 30 2 4 4 2 16 Pr(H1 ) = + = , 6 5 6 5 30 2 1 2 Pr(H2 ) = = . 6 5 30 Ako smo u drugu kutiju prebacili Hj bijelih kuglica i izvukli bijelu kuglicu, onda je Pr(H0 ) = 3 Pr(P |H0 ) = , 7 Sada je Pr(P ) = 12 3 16 4 2 5 36 + 64 + 10 11 + + = = . 30 7 30 7 30 7 210 21 4 Pr(P |H1 ) = , 7 5 Pr(P |H2 ) = . 7

1.5. Prostor elementarnih ishoda i razdioba vjerojatnosti na njemu

11

1.5.

Prostor elementarnih ishoda i razdioba vjerojatnosti na njemu

Za pokus imamo tzv. elementarne ishode 1 , 2 , . . . , n . Skup svih elementarnih ishoda zovemo . Svaki od elementarnih ishoda j ima vjerojatnost pj . Ako je A neelementarni dogaaj, A , onda je Pr(A) =
i A

pi .

Primjer 1.15. Baca se kocka. Ako padnu brojevi 1 ili 2 (dogaaj I), onda kuglicu izvlaimo iz prve kutije, a ako padnu ostali brojevi (dogaaj II), onda kuglicu izvlaimo iz druge kutije. U prvoj kutiji je 1 crvena i 3 plave kuglice, a u drugoj 2 crvene i 2 plave kuglice. Koja je vjerojatnost dogaaja (a) Pao je broj manji ili jednak 2 i izvuena je crvena kuglica? (b) Pao je broj manji ili jednak 2 i izvuena je plava kuglica? (c) Pao je broj vei od 2 i izvuena je crvena kuglica? (d) Pao je broj vei od 2 i izvuena je plava kuglica?
2 Vjerojatnost padanja broja manjeg ili jednakog 2 je 1 , a broja veeg od 2 je 3 . Iz 3 prve emo kutije izvui crvenu kuglicu s vjerojatnou 1 , a plavu s vjerojatnou 3 . 4 4 1 Iz druge kutije crvenu kuglicu izvlaimo s vjerojatnou 2 , a plavu s vjerojatnou 1 . 2 Dogaaje I P , I C, II P , II C, redom krae oznaimo s IP , IC, IIP , IIC. Sada je

Pr

IP 1 3 1 = 3 4 4

IC 1 1 1 = 3 4 12

IIP 2 1 1 = 3 2 3

IIC 2 1 1 = 3 2 3

Promotrimo sad dogaaj P izvuena je plava kuglica P = {IP, IIP }. Vjrojatnost tog dogaaja je Pr(P ) = 1 1 7 + = . 4 3 12

Ako s C oznaimo dogaaj da je izvuena crvena kuglica C = {IC, IIC}. Vjrojatnost tog dogaaja je Pr(C) = 1 1 5 + = . 12 3 12

12

1. Elementi teorije vjerojatnosti

To smo mogli dobiti i tako da izraunamo Pr(C) = 1 Pr(P ). Izraunajmo jo vjerojatnost, da ako je izvuena plava kuglica, ona je izvuena iz prve kutije (posljedica padanja 1 ili 2 na kocki) Pr(I|P ) = Pr(I P ) Pr(IP ) = = Pr(P ) Pr(P )
1 4 7 12

3 = . 7

1 Primjer 1.16. Bacaju se dva nepravilna novia, takva da je Pr(G) = 3 , Pr(P ) = 2 . Naite vjerojatnosti svih mogiih ishoda. 3 Ponovno dogaaje oznaavamo na skraeni nain P P znai P P , itd. Vjerojatnosti su

Pr

GG 1 1 1 = 3 3 9

GP 1 2 2 = 3 3 9

PG 2 1 2 = 3 3 9

PP 2 2 4 = 3 3 9

Ovu tablicu uobiajeno zapisujemo malo drugaije: I/II G P G 1 9 2 9 P 2 9 4 9

Sada moemo izraunati i kolika je vjerojatnost nekih neelementarnih dogaaja: 1 2 2 5 + + = , 9 9 9 9 2 2 4 Pr(pali razliiti ishodi) = + = , 9 9 9 Pr(pala bar jedna G) = te njima suprotnih dogaaja 4 Pr(pala nijedna G) = , 9 5 Pr(pali jednaki ishodi) = . 9 Primjer 1.17. Bacaju se dva pravilna novia. Nakon prvog bacanja prebroji se broj G, koji je jednak g. Nakon toga, bacimo jedan novi jo g puta. Koji su mogui dogaaji i njihove vjerojatnosti? Oznaimo s G dogaaj pala je glava, a s P palo je pismo. Padanje dva pisma, na primjer krae oznaavamo P P umjesto P P . Padanje prva dva novia oznaimo plavom bojom, a dodatna bacanja crvenom. Mogui dogaaji su: = {P P , P GP , P GG, GP P , GP G, GGP P , GGP G, GGGP , GGGG}.

1.5. Prostor elementarnih ishoda i razdioba vjerojatnosti na njemu

13

Njihove vjerojatnosti su Pr(P P ) = 1 1 1 = , 2 2 4

1 1 1 1 = , 2 2 2 8 1 1 1 1 1 Pr(GGP P ) = Pr(GGP G) = Pr(GGGP ) = Pr(GGGG) = = . 2 2 2 2 16 Pr(P GP ) = Pr(P GG) = Pr(GP P ) = Pr(GP G) = Sada su vjerojatnosti 1 Pr(nula G) = , 4 1 1 1 Pr(jedna G) = + = , 8 8 4 1 1 1 5 Pr(dvije G) = + + = , 8 8 16 16 1 1 1 Pr(tri G) = + = , 16 16 8 1 Pr(etiri G) = . 16