Liftovi sa elinom uadi

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

NOVI BEOGRAD

SEMINARSKI RAD

LIFTOVI
PREDMET:OBRADNI PROCESI

PROFESOR: STUDENT: ALEKSANDAR RAKOV NEMANJA MILOSAVLJEVI 77/09

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

1. UVOD
Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz vekovima oveanstvo je koristilo domiljate naine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su oveka, ivotinje i snagu vode za podizanje tereta. Ureaji za podizanje koristili su te osnovne naine snage od ranih poljoprivrednih drutava do poetka industrijske revolucije. Najzasluniji za razvoj liftova je svakako Elisha Otis. Po njemu je nazvana i kompanija Otis. Otis kompanija uspeno i sigurno prevozi ljude ve 150 godina. Liftovi kao naprava za vertikalno podizanje ljudi i tereta nisu nimalo moderan pronalazak. U jednom Arhimedovom zapisu, koji datira 200 godina prije nove ere, pominje se dizalica lift. I ova naprava, mada je u ono vreme bila pokretana ljudskom snagom, u principu je bila slina dananjem elektrinom liftu, poto je imala bubanj oko koga se namotavalo ue. U drugoj polovini XVII veka u Engleskoj je bio uveden hidrauliki tip lifta. Od 1850. godine nastaje progres u razvitku liftova. Liftovi pokretani pomou pare spadaju u red najstarijih motornih liftova. Kao reenje vertikalnog transporta, danas se najvie primjenjuje elektrini lift, a zatim hidrauliki. Meutim sva ova postrojenja nisu imala sigurnosni ureaj koji bi spreio pad kabine usled kidanja uadi pod djelovanjem teine same kabine. Do poboljanja liftovskih postrojenja dolazi upotrebom elinih uadi, ija se primjena i do danas zadrala. U ovom seminarskom radu emo rei neto vie o liftovima sa elinom uadi kao i o konstrukciji samih elinih uadi.

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

2. PODELA LIFTOVA
Pod liftom se podrazumeva naprava koja pomou motorne snage vri prevoz ljudi i transport tereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno odreena putanjom preko voice. Podjela liftova: - Lini liftovi, - Bolniki liftovi, - Teretni liftovi, - Mali teretni liftovi, - Liftovi za pranje fasada i prozora i - Liftovi posebne grupe. Lini liftovi iskljuivo slue za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift - broj). Prema brzini vonje dijele se: Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec), Brzohodne dizalice (brzine: V=2,0 m/sec) i Expres liftovi (brzine: V=10 m/sec).

Bolniki liftovi slue za prevoz bolesnika i bolesnikih kreveta (brzina kretanja im je <1 m/s). Teretni liftovi slue za prevoz tereta sa pratnjom ili bez nje (brzina kretanja im je < 1 m/s). Mali teretni liftovi prevoze teret teine do 100 kP.

Liftovi za pranje fasada i prozora izraeni kao specijalna konstrukcija sa namjenom za rad na fasadi zgrade (ili prozora).

Liftovi posebne grupe graevinske dizalice koje slue za prenos materijala na gradilitima, liftovi u rudarskim oknima, podovi za menjanje nivoa pozornica, na ratnim brodovima, branama ..., te pokretni krovovi (pokretani motorom ili runo), specijalne teretne dizalice u industriji i garaama sa horizontalnim i vertikalnim transportom i drugo...

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

3. VRSTE ELINIH UADI

Uslovno, uad se po konstrukciji mogu podijeliti na: zavojna uad obina uad specijalna uad Zavojna uad Ovo je najjednostavnija vrsta uadi koja se sastoji od jedne centralne ice i est ili vie okolnih ica jednakog prenika uvrnutih oko centralne ice, u jednoj ili vie slojeva Najee konstukcije su: 1x3; 1x7; 1x12; 1x19; 1x25; 1x35; sa upotrebom u automobilskoj industriji. Obina uad Bitna odlika ovih uadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzija ice, a samo ue je sastavljeno od 6 ili 8 strukova. Najee konstukcije su: 6x7; 6x19; 6x37; 6x12; 6x14; itd. Upotrebljavaju se u mainskoj i graevinskoj industriji, ribarstvu, umarstvu itd. Specijalna uad U sastavu ovih uadi pojavljuje se vie razliitih dimenzija ica gde je duina koraka u svim slijevima ista.Poto su u spoljnom sloju deblje ice, ova uad imaju veu otpornost na trenje. Zbog toga se najee koriste u u uslovima gde je spoljno trenje izraeno. a) Sil (Seale) kostrukcija U prvom sloju se koriste ice tanjeg preseka, a u drugom debljeg, gde je duina koraka ista. Poto su u spoljnom sloju deblje ice, ova uad imaju veu otpornost na trenje. Zbog toga se najee koriste u uslovima gde je spoljno trenje izraeno. b) Vorington (Warrington) konstrukcija
Slika 1 elino ue 8x19

Unutranji sloj struka sastoji se od ica istog prenika, a spoljni od dvostruko veeg broja naizmjenino poredanih debljih i tanjih ica. Sve ice u strukovima imaju isti korak. c) Filer (Fuller) konstrukcija

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

Zbog boljeg popunjavanja za ove konstukcije se koriste u unutranjem sloju tanje, tzv. filer ice, koje uetu daju vei metalni presek i vrstou ueta. Duina koraka u svim slojevima je ista.

d) Nerotirajua uad "Herkules" Ova uad imaju osobinu nerotiranja, pa se koriste tamo gdje je jedan kraj ueta slobodan tj. kod razliitih kranova.

3.1. Pogonske karakteristike i osnovni dijelovi lifta

Pod nosivou lifta podrazumeva se teina tereta ili ljudi koji se premjetaju. Kod osobnih liftova nosivost se kree od 250 kg pa do 1500 kg pri brzinama kretanja od 0,5 do 1,5 m/s. U specijalnim sluajevima (kod veoma visokih zgrada) brzina je i do 6 m/s. Nosivost teretnih liftova je obino do 5000 kg, a brzine kretanja 0,15 do 1 m/s. Osnovni dijelovi lifta (sl.2) su: 1. pogonski ureaj 2. kabina 3. nosea uad ili lanci 4. protiv teg 5. voice kabine (5.p. voice protivtega) Pogonski ureaj (sl.3.) ima zadatak da omogui kretanje kabine i njeno zaustavljanje na tano odreenim mestima (etaama). Sastoji se od: elektromotora, konice, reduktora i pogonskog kotura ili bubnja. Ukoliko kabina slui iskljuivo za prevoz tereta, moe biti oveena o jedno ue, dok se kabine osobnih liftova obavezno vjeaju o najmanje dva ueta. Protivteg se ugrauje u cilju smanjenja potrebne snage elektromotora. Njegova teina se odreuje iz uslova da je potrebna ista snaga elektromotora ori dizanju kabine sa punim teretom i sputanju prazne kabine.
Slika 2 Lift sa elektrinim pogonom Za voenje kabine i protivtega, pri njihovom kretanju, koriste se voice koje mogu biti profili ili specijalne ine i postavljene su na zidove okna (ahta). Kabina lifta i protivteg imaju najmanje po 4 (etiri)

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

ureaja za voenje klizanjem ili kotrljanjem pri emu je uloga klizaa da prenesu optereanja na voice lifta. Kabina mora da poseduje i hvataki ureaj. On djeluje pri vonji kabine nadolje i i zadatak mu je automatsko zaustavljanje kabine na dole i nazivnim optereenjem u sluaju kidanja ueta. Kod liftova sa brzinom veom od 1m/s ugrauje se hvataki ureaj za postebeno koenje. Konstrukcija jednog hvataa je prikazana na slici 4. Na gornjem nosau ramu kabine (a) privrena je konzola sa rukavcem (b) po kojoj se pomjera ahura (c). Rukavci ahure
Slika 3 Pogonski ureaj lifta

(d) preko poluga (e) vezani su za traverzu (f) koja je ovjeena na ue (g). Prekidanjem ueta, ahura (c) se pod dejstvom opruhe (h) sputa niz konzolu (b) i okree poluge (k) oko osovina (m) iji se leaji nalaze u ramu kabine. Zajedno sa osovinama (m) okreu se ekscentri (n) i zaklinju konstrukciju kabine u voice (p). Da bi se izbjegle neugodnosti na kabinama lifta ugrauju se i regulatori brzine koji registriraju svako poveanje brzine kabine lifta i ne dozvoljavaju da ono pree 40% od normalne. Svi liftovi moraju biti snabdeveni automatskom aparaturom koja dozvoljava otvaranje vrata na oknu lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom poloaju. Specijalni kontakti omoguavaju da se pogonski ureaj aktivira samo onda ako su vrata okna dobro zatvorena. Granini hod kabine lifta je obezbjeen krajnjim iskljuivaima.
Slika 4 Hvata

Da bi se izbegla neravnomernost rasporeda teine sa jedne i druge unice za sluaj kada je kabina (K) ili protivteg (P) u krajnjem donjem poloaju (sl.7)

ugrauje se kompenzacioni ureaj.

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

Kompenzacioni uraaj moe biti izveden na dva naina:

a) ispod kabine i protivtega se vee isti broj elinih

uadi i istog prenika (sl. 5.a.) b) ispod kabine i protivtega se vee zavareni lanac kroz ije karike je provueno kudeljno ue (sl.5.b.).

4. LIFTOVI SA ELINIM UADIMA

Moemo kazati, da je najpopularniji dizajn lifta, lift sa elinim uadima. Kod ove vrste liftova, kabina lifta se podie i sputa uz pomo elinih uadi. Uad su spojena sa kabinom lifta, i prebaena preko kotura koji se nalazi na Delovi lifta: vrhu postrojenja. Na slici 6 je 1 sistem za prikazan lift sa elinim uadima. kontrolu Kotur je povezan sa 2 elektromotor elektromotorom. Kada se elektromotor ukljui, sa jedne 3 kotur strane on podie lift, dok sa druge strane on sputa lift. Kod liftova koji ne posjeduju zupanik elektromotor rotira kotur direktno. Kod liftova koji posjeduju zupanik, elektromotor pokree (rotira) kolut preko reda zupanika. Treba kazati da su kotur, elektromotor i sistem za kontrolu lifta smjeteni u mainskoj kuici. Uad koja podiu lift sa druge strane vezana su za kontra-teg.

Slika 5 Kompenzacioni ureaj

Kontra-teg je iste teine kao kabina lifta kada je ona popunjena 40% njenog prostora. Drugim rijeima kazano,
Vertikalni transport

Slika 6 Prikaz lifta sa elinim uadima

Liftovi sa elinom uadi

kada je kabina lifta ispunjena 40%, tada su kontra-teg i kabina lifta u ravnotei (u balansu). Svrha ovog balansa (ravnotee) jeste u konzerviranju energije. Sa jednakom teinom na obje strane kotura, potrebna je veoma mala sila da poremeti taj balans u jednom ili drugom smjeru. Balans odrava skoro pa konstan nivo potencijalne energije u sistemu. Koristei potencijalnu energiju u kabini lifta (putajui ju pri tome da se spusti do dna), stvara se potencijalna energija u kontrategu (kontrateg se podie do vrha). Isti proces se ponavlja pri kretanju lifta na gore. I lift i kontrateg kliu, odnosno voeni su po voicama koje se nalaze sa strane. Voice omoguavaju liftu i kontrategu kretanje gore-dole, a takoer slue kao sigurnosni mehanizam za zaustavljanje lifta. Liftovi sa elinim uadima viestruko su upotrebljiviji i efikasniji od hidraulinih liftova. Uz to, oni poseduju i vie sigurnosnih mehanizama.

5. SIGURNOSNI SISTEMI
Liftovi su izgraeni sa nekoliko sigurnosnih sistema. Prvi od njih su sama uad. Svako ue se izrauje od elika, i to na nain koji je ve opisan u prvom dijelu. Dakle, eline ice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom jedno ue moe drati i kabinu i kontrateg. Meutim, liftovi se izrauju sa nekoliko uadi (izmeu 4 i 8), tako da u sluaju kidanja jendog ueta, preostala uad e drati lift. No, ako bi se sva uad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na dno. Ali, liftovi sa uadima imaju ugraen koioni sistem, koji zahvata voicu i zaustavlja lift. Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u sluaju da se lift kree veoma brzo. Veina sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smjeteni su na vrhu lifta. Ue regulatora prebaeno je preko kotura, i preko jo jednog kotura koji se nalazi na dnu. Ue je takoe povezano sa kabinom lifta, tako da se kree kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta ubrzava, tako ubrzava i regulator. Na slijedeoj slici (sl.7.) prikazan je regulator.

Slika 7 Regulator

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

Sa slike je vidljivo, da je kotur opremljen sa dvije tzv. metalne ruke, a koje rotiraju na zavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed nazad. Ali u veini sluajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskonosti). Kada se obrtni moment poveava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujui ih ka opruzi. Ako kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila e biti jaka toliko da e potisnuti metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajui u ovoj poziciji, nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatit e kotur. Na ovaj nain, regulator se zaustavlja. Ali kada se kotur zaglavi (zakoi), tada uad regulatora izbacuju aktivatorski krak navie. To dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira konice. U ovom sluaju poluga potiskuje trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj voici. Na taj nain je zaustavljen lift.

Slika 8 Prikaz lifta i princip rada

Lift takoe posjeduje elektromagnetne konice koje se ukljuuju kada lift stane. Elektromagneti ostavljaju konice u otvorenom poloaju, nego da ih zatvaraju. Sa ovakvim dizajnom konice e automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje. Liftovi pored ovog, posjeduju jo i AKS (automatski koioni sistem) koji je smjeten na vrhu i na dnu. U sluaju da lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, konice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne uspije zaustaviti lift, i on poinje padati ka dnu, tada postoji jo jedno sigurnosno reenje koje e verovatno spasiti putnike. To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je ispunjen uljem). Ovaj ureaj je od velike koristi za lift.

Vertikalni transport

Liftovi sa elinom uadi

6. RAZNI VIDOVI LIFTOVA

6.1. Sporohodni liftovi
U ovu grupu spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost, brzine V < 1,0 m/sec. Grade se sa: jednom brzinom vonje, dve brzine vonje i sa pogonskom mainom sa ureajima za finu regulaciju.Liftovi sa jednom brzinom vonje su brzine V < 0,8 m/sec. Kod ovih liftova dolazi do nepravilnog pristajanja kabine u stanici sa +/- 100 mm to onemoguava pravilno odbravljivanje prilaznih vlada voznog okna i iziskuje due prilazne zatitne limove kod pragova prilaznih vrata.

6.1.1. zaustavljanja kabine u stanici i nain za njegovo postizanje

Slika 9 Sporohodni lift

Tanost

Veliina usporenja pri koenju zavisi ne samo od konog momenta nego i od veliine tereta koji se nalazi u kabini kao i smera kretanja kabine. Naime, kabina sa teretom usporava se bre kada ide na gore a sporije u istom smeru kretanja bez tereta, i obratno, pri koenju sa teretom kabina koja se kree na dole, usporenje e joj biti manje. Tanost zaustavljanja kabine naziva se polurazlika konih putanja kabine pri njenom kretanju u jednom smeru sa teretom i bez njega. Tanost zaustavljanja kabine pri kretanju na gore ili na dole moe da bude razliita ali se u proraun uzima vea vrijednost korekcije. Kod liftova sa jednom brzinom vonje koenje poinje punom brzinom, te je zato primena ovakvih liftova ograniena uslovima tanosti zaustavljanja.

Vertikalni transport

10

Liftovi sa elinom uadi

Zaustavnu brzinu moemo izvesti na dva naina, i to: - sistemom sa elektrinom regulacijom i - sistemom sa mehanikom regulacijom.

6.2. Brzohodni liftovi

Ovi liftovi idu brzinom do V < 2,0 m/sec. Po pogonskoj struji ovi se liftovi dijele na: 1. Liftovi sa pogonom na naizmjeninu struju: Sa dvobrzinskim elektromotorom, Sa sistemom pogona kaskadna veza, Sa sistemom pogona Dynatron, Sa sistemom regulacije pristajanja Ziehl-Rapid.

2. Liftovi sa pogonom na istosmjernu struju: Sistem - Vard-Leonard.

Slika 10 Brzohodni lift

6.2.1. Sistem za podeavanje finog pristajanja pomou naprave Ziehl-Rapid Ova naprava se upotrebljava kako kod sporohodnih tako i kod brzohodnih liftova. To znai da ima primjenu i kod elektromotora sa: konstantnim brojem obrtaja (n = const.) sa jednom grupom polova i sa dvije grupe, broja obrtaja n1 / n2 sa dve grupe polova. Problem kod liftova predstavlja usporenje i pristajanje pri raznim optereenjem kabine, kao i pri kretanju kabine nagore i nadole. Ovaj sistem je projektovan da obezbedi da putanja kabine bude uvek jednaka pri bilo kojoj vrsti, tj. nainu kretanja kabine (optereena / prazna, pri ubrzanju / koenju / nominalnoj brzini).

Vertikalni transport

11

Liftovi sa elinom uadi

6.2.2. Liftovi sa pogonom sistema Vard Leonard Ovo rjeenje radi se sa pogonskom mainom koja je izraena kao puasti reduktor i sa direktnom vuom. U sastavu ovog pogona nalazi se generatoska grupa sa pomonim ureajem koji stvaraju istosmjernu struju koja napaja preko sklopki za odgovarajui program rada pogonski elektromotor istosmjerne struje.

6.2.3 TAC sistem: Za vee brzine ovaj sistem je upotrebljiv, ali poto radi na puni prenosnik, vee brzine se izbjegavaju. Ovaj sistem ima sljedee elemente: - puni reduktor klasinog tipa, sa postavljenim puom ispod punog kola i sa svim ostalim elementima koji ine sklop pogonske maine, - pogonski motor koji radi kao asinhroni trofazni elektromotor sa dve grupe polova, tj. sa dva broja obrtaja motora, - otkoni ureaj koji radi na istosmernu struju, - tahodinamo istosmerne struje koji je vezan preko prenosnika za pogonsku mainu, - upravljaka grupa za finu regulaciju kretanja lifta.

6.3. Expresni liftovi

Kod visokih zgrada u kojima se zahtjeva vea brzina vonje V > 2 m/sec, koriste se pogonske maine bez punog reduktora, tj. pogonska maina sa direktnom vuom. Brzina vonje kabine kree se i preko V > 6 m/sec. Liftovi vee brzine (V > 2 m/sec) ne mogu u svom sklopu imati pogonsku mainu sa punim reduktorom iz sledeih razloga: - poveava umove i vibracije, - manji vek trajanja, - manji stepen iskoritenja,
Vertikalni transport 12
Slika 11 Expresni lift

Liftovi sa elinom uadi

- vea pogonska snaga i - vei utroak.

Pogonske maine sa direktnom vuom projektovane su tako da u svom sklopu imaju pogonski elektromotor koji radi na istosmjernu struju. Na istoj osovini rotora elektromotora nalazi se kono kolo kao i vuna uetnjaa.

Glavne karakteristike pogonske maine sa direktnim prenosom su: - veliki stepen iskoritenja, - periferna brzina rotora je takva da u odnosu na gustinu struje daje mogunost da u datom momentu dobije rezervnu snagu, - moe da radi po programu brzine pri razliitim uslovima optereenja.

Pogonske maine rade sa dva konstruktivna rjeenja: - rotor obre pogonsku uetnjau, - rotor stoji a stator se obre zajedno sa pogonskom uetnjaom.

6.3.1. Expresni lift Avaz Twist Tower-a

Vertikalni transport

13

Liftovi sa elinom uadi

U Avaz Twist Tower ugraeno je ukupno osam liftova. Radi se o najbrim liftovima u Evropi, finskog proizvoaa "Kone". Od prizemlja do 35. sprata tornja vozi pet liftova, brzinom od ak pet metara u sekundi! Dva su zatvorena, a tri panoramska lifta iz kojih se prua pogled na centralni dio bh. prijestonice. Neboder je visok 142 metra. Zajedno sa 30 metara visokom antenom, ukupna visina nebodera iznosi 172 metra.

Slika 13 Unutranjost lifta ATT

Slika 12 Avaz Twist Tower

7. ZAKLJUAK
Liftovi su postali nezaobilazna naprava u svim modernim viespratnim zgradama. Nauka o vertikalnom transportu je novijeg datuma, a nije u potpunosti uspostavljena veza izmedju arhitekture i transporta u zgradama. Tako se desava da u nekim zgradama ugradjeni liftovi ne odgovaraju u potpunosti svojoj namjeni. Analiza je pokazala da ak ni u zemljama visokog tehnikog standarda ovaj problem nije sasvim rijeen. Ukoliko se vratimo unazad u istoriju, i podsetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do danas, uoljivo je da su postignuta velika tehnoloka dostignua u njegovom usavravanju. Unapreenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili buni i nesigurni, bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to maine sa neujnim motorima, velikih brzina kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo ve spomenuli u seminarskom radu. Liftovi, danas predstavljaju nezaobilazne maine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta. Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve vie neophodni. Iz toga proizilazi i
Vertikalni transport 14

Liftovi sa elinom uadi

potreba za njihovim usavravanjem jo vie. U ovom trenutku, primjenjuju se najnovije tehnologije u pogledu raunara i komunikacija na sve aspekta globalnih servisa. Takoe se I nastavlja modernizacija postojeih instalacija najnovijom dostupnom tehnologijom. Programi odravanja, koriste sve prednosti inovacija u izvjetajima podataka, otklanjanju kvarova I pregledu opreme. Neprestano se tei novim inovacijama. Dakle, iz svega ovoga slijedi i logino pitanje: ta je budunost liftova? Da li je budunost izgradnja I konstrukcija svemirskog lifta? Sada to predstavlja veliki izazov za vodee kompanije, koje se bave prozvodnjom liftova. Jo uvijek niko nema odgovor kako bi to bilo mogue izvesti, uprkos velikim tehniko-tehnolokim dostignuima. Ukoliko uzmemo period, od konstrukcije prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, moemo zamisliti kada proe isti taj period, koliko e liftovi u budunosti napredovati i kako e izgledati. Ipak, nastavit e se konstruisati proizvodi koji e nositi ljude u budunost.

8. LITERATURA
1. Dipl.in.Branko ekendi Vertikalni, kosi i horizontalni transport, Beograd 1973.godine 2. Grupa autora Nedad Repi, TRANSPORTNI UREAJI, IP Svjetlost d.d., Sarajevo 1998 godine 3. Internet : 1. http://www.vertikalni-transporti.hr/ 2. http://es.elfak.ni.ac.yu/Papers/HIPNEF_2008_Branislav_Petrovic_i_Gora n_Nikolic.pdf 3. http://de.wikipedia.org/wiki/Aufzugsanlage#Seilaufzug
Vertikalni transport 15

Liftovi sa elinom uadi

4. www.howstuffworks.com 5. www.otis.hr 6. www.smpetrovi.co.yu

Vertikalni transport

16