UNIVERZITET U ZENICI PRAVNI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ POTROAKOG PRAVA

TEMA: TRGOVAC U ZAKONU O ZATITI POTROAA I ZAKONU O OBLIGACIONIM ODNOSIMA BiH

Mentor: Doc. Dr. Zlatan Meki Zenica, april 2011. Godine

Student: Izudin Mei

Univerzitet u Zenici 1. Uvod

Pravni Fakultet

Tema ovog seminarskog rada je veoma opirna i za dublje sagledavanje teme ''Trgovac u Zakonu zatiti potroaa i Zakona o obligacionim odnosima'' potrebno je mnogo vremena , truda, prostora i nemogue je obraditi ovu tematiku kroz jedan seminarski rad. S ciljem seminarskog rada u najvanijim crtama u izloiti osnovne pojmove trgovca kroz definiranje t.j. kako regulie Zakon o obligacionim odnosima. Vano je napomenuti da sam najvie panje posvetio naem Zakonu o zatiti potroaa, te kako on odreuje ovaj pojam i na koji nain. Zbog boljeg razumijevanja pojma ''trgovac'', obratiti u panju kako je definiran u uporednom pravu. Naravno, upotrebom metoda, izloit u sve druge karakteristike o trgovcu. Posebni dio e predstaviti mogua krenja prava EU u odreivanju pojma potroaa kao i trgovca, te se nadam da u u najboljem smislu predstaviti i pribliiti datu tematiku.

Seminarski rad

Potroako pravo 2

Univerzitet u Zenici 1.1. POJAM TRGOVCA KROZ HISTORIJU

Pravni Fakultet

Na poetku treba istai da je u Pravnoj enciklopediji utvren pojam i definicija trgovca i da je kao zasebna disciplina koja se bavi o skupu pravila o trgovcima i njihovim djelatnostima t.j. trgovinskim djelatnostima jeste Trgovako pravo1. Meutim, nisu stvorene sve predpostavke za usvajanje inae prihvatljivoga termina smatramo ( nastanak obuhvatne dravne svojine, zadravanje kategorije ''preduzea'' umjesto ''trgovca'' i u onim propisima u kojim se oni pojavljuju i jo uvijek veliko prisustvo imperativnim propisima u ovoj oblasti)2. Za odreivanje kriterija ''trgovaca'' je veoma vano, te su ustanovljena tri kriterija kojim se odreuju subjekti svojstva trgovaca, i to : objektivni, subjektivni i mjeoviti. Koristei mjeovite kriterije u definisanju pojma trgovca, amerikom pravu3 je ''nepoznat'' evropski pojam ''trgovac'' i ''trgovaki posao''; alternativno uzimaju u obzir ova obiljeja: a) Poslovanje odreenom robom (prednost transakcija), b) Zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetne svojstveno djelovanjem ili robama obuhvaenim transakcijama (tj prema ukupnoj transakciji), i c) Profesiju ili zaposlenje lica (agent broker) koji svojim angamanom pokazuje da posjeduje znanje ili vjetinu za te poslove. Jedan od kriterija od ovih kritika moe ispunjavati fiziko ili pravno lice i tada je subjekt, tj. ima status poslovnog subjekta (trgovca)4. Subjektivni kriterij u definiranju pojma trgovca usvojio je Njemaki trgovaki zakon iz 1987. godine, koji polazi od toga tj od subjekta lice koje se bavi trgovakim djelatnostima. Prema ovom kriteriju Njemaki trgovaki zakon je utvrdio slijedee vrste trgovaca i to: - Trgovce po zanimanju trajno se bave obavljanjem nekoga osnovnog trgovakog posla u vidu zanimanja i treba da te poslove obavljaju javno i da tim poslovima ostvaruju prihod. U te poslove spadaju: kupoprodaja, osiguranje, bankarski poslovi. Trgovci po upisu u registar, koji ne obavljaju osnovne trgovake poslove i obavezni su se upisati u registar kao i trgovci po zanimanju, voditi knjigovostvo o svom poslovanju. I trgovci po

1 2

Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1985, str. 17. Simid M Trifkovid, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo, 1999. str. 71. 3 Uniform comercial code (ULL) 1962 l. 2 204. 4 Simid M Trifkovid, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo, 1999. str. 95.

Seminarski rad

Potroako pravo 3

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

postanku u koje spadaju trgovaka drutva koja posluju kao pravna lica, a zakonom se utvruju njihove organizacije. Prema objektivnom kriteriju koji je tipian Francuskom pravu. Svojstvo trgovca odreuje se prema trgovakom poslu koji je zakonm utvren pod trgovakim poslovima, smatraju se objektivni ili apsolutni trgovaki poslovi, u koje prema Francuskom trgovaku zakonu: kupovina radi preprodaje, bankarski, mjenjaki i dr poslovi, zatim relativni trgovaki poslovi koji se obavljaju profesionalno u vidu preduzea, npr komisioni poslovi, kojem pripadaju svi poslovi tgovca, veletrgovca. Objektivni kriterij prihvaen je i bosanskohercegovakom zakonu iz 1883 godine. Trgovako pravo u vrijeme svoga nastanka bilo je pravo trgovaca, kada su svi poslovi trgovaca bez obzira na kriterije i namjenu, smatrani trgovakim poslom, te se prema tome utvrivao pojam trgovca. Kasnije, donoenjem Francuskog zakona Code de Commerce, 1807, naputaju se ovi kriteriji u odreivanju pojma trgovca, gdje se ustanovljava novi kriterij za odreenje pojma trgovca, kada se na pravne poslove promatraju norme trgovakog prava, samo ako su ti poslovi po svome kriteriju trgovaki bez obzira ko ih zakljucuje. Ali Njemaki trgovaki zakonik je 1897 ponovo preuzeo subjektivni kriterij za odreenje pojma trgovca, i trgovake poslove koje obavlja trgovac. Novi mjeoviti kriterij za odreenje pojma trgovca usvojen u Amerikom pravu iz komparativnih trgovakih prava, kao primjer ratliitih definiranja pojma ''trgovca'' mogu se navesti: Njemaki trgovaki zakonik iz 1897.godine, koji odreuje da svojstvo trgovca ima svako lice koje se bavi trgovakom profesijom.5 Subjektivni kriteriji, francuski Code de Commerce iz 1807 godine utvruje trgovca kao lice koje se bavi trgovakim poslom u vidu preprodavnog zanimanja (obrta)6. Trgovaki zakonik iz 1952 odreuje da je ''trgovac lice koje radi sa odreenom robom ili inae u svome poslu posjeduje znanje ili vjetine koje se oekuje u poslovanju ili robu koja je u vezi sa trgovakim poslom, odnosno lice kome se moe prepisati takvo znanje i vjetina na osnovu toga ako je zaposlen kao zastupnik, meetar ili bio kao kakav drugi posrednik koji je u svojoj profesiji pokazuje da posjeduje takvo znanje ili vjetinu7. Pojedine zemlje sadre izvjesna ogranjienja fizikim licima za obavljanje zanimanja trgovca. Tako u Francuskom trgovakom pravu predvieno je da: lice sa 18 god.

5 6

Paragraf 1. Trgovakog zaonika iz 1897.godine l.1. code de commerce iz 1807 god. 7 l.2 104. Jenobraznog trgovakog zakonika iz 1962 god.

Seminarski rad

Potroako pravo 4

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

ivota moe baviti trgovinom samo u sluaju kada ga ovlaste otac ili majka, dravni inovnici, oficiri nemogu dobiti status trgovca i td. 1.2. POJAM INDIVIDUALNOG TRGOVCA Individualni trgovac ( ''samostalni poduzetnik'', ''obrtnik'', ''zanatlija'', ''solo trader'', ''samostalni privrednik'' i dr.) je fiziko lice koje samostalno obavlja registrovanu djelatnost u vidu zanimanja pod firmom linim imenom i sa neogranienom odgovornou, radi sticanja dobiti. Ope je pravilo da upisom u trgovaki registar, javnu knjigu, koja se vodi kod nadlenog suda, fiziko lice stie status individualnog trgovca. U registar se upisuju podaci koji mogu biti od interesa za tree lice, naroito ono sa kojim trgovac posluje. Pojam individualnog trgovca je od poetka razvoja pa do savremenih trinih ekonomija razvijenih zemalja, veoma je velik, naroito u pruanju usluga ( domaa radinost8, ugostiteljstva, turizma, zanati, zdravstvo i dr.), tako da se iz tih razloga, kod nas, njihov pravni status utvruje zakonom i moguim podzakonskim aktima, ukljuujui propise opine i kantona. Individualni trgovac je takoer i poreski obveznik, gdje je obavezan da plaa porez na promet proizvodnih usluga. Tako npr.prema Zakonu o trgovini, trgovac na malo je obavezan voenje trgovakih knjiga.

Je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovlauje runi rad i usluge u domainstvu ( l.41.st.1. zakona o samostalnom privreivanju)

Seminarski rad

Potroako pravo 5

Univerzitet u Zenici 2. GLAVNI DIO

Pravni Fakultet

ODNOS ZAKONA O ZATITI POTROAA BIH, NACRTA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA I VAEIM ZAKONOM O OBLIGACIONIM ODNOSIMA U BOSNI I HERCEGOVINI. 2.1. CILJ I DEFINICAJA U ZZP I ZOO Cilj Zakonom o zatiti potroaa jeste da utvruje osnovna prava potroaa pri kupovini roba i usluga, nain ostvarivanja i postupak zatite prava potroaa. Ovaj zakon nije obuhvatio sva pitanja potroaa, to nije sluaj ni u drugim dravama, ali predstavlja da se naelno reguliu osnovna prava potroaa, zatim ureuje odnose izmeu potroaa, proizvoaa i trgovaca na teritoriji BiH. Zakon je objedinio osnovna prava potroaa, ali to ne znai da je sva i po prirodi stvari odreene odredbe o potronji, nalaze se u drugim zakonskim propisima, kao to su ZOO ( to nam ukazuje da su zzp i zoo meusobno povezani, meusobno se dopunjuju, koriguju i sl.), Zakon o standardizaciji, Zakon o tehnikim zahtjevima i usaglasnosti proizvoda, kao i drugi zakoni iz oblasti kvaliteta.takoer su predloena i pravila iz zakonodavstva EU koja su u korist potroaa na tritu u loijem poloaju u odnosu na trgovce. Zakon je u velikoj mjeri usaglaen sa pravom EU, tako da su uzete u obzir brojne direktive i preporuke koje je mogue primjenjivati u naim trinim i socijalno ekonomskim uslovima. Trgovac pojedinac ( eng. single trader, franc.commercant individuel ) je fizika osoba koja samostalno obavlja gorpad djelatnosti u skladu sa propisima o obrtu, a opseg poslovanja joj je toliko da joj zajon daje mogunost (ili joj nalae da se upie u sudski registar kao trgovac pojedinac9). Trgovac: oznaava bilo koju fiziku ili pravnu osobu koja, prema ugovoru, prodaje robu iroke potronje u okviru svoje poslovne ili profesionalne djelatnosti10. Trgovac oznaava fiziko ili pravno lice koje '' u datom pravnom poslu pristupa u okviru svoje privredne ili profesionalne djelatnosti, kao i svako lice koje djeluje u ime ili za raun trgovca''11. Drave uesnice su transportovale ovu definiciju iz direktive uz odreene izmjene.

Ekonomski leksikon lan 1.st.2., Direktiva 1994 / 44.EC 11 lan 2., Direktive 85 / 577
10

Seminarski rad

Potroako pravo 6

Univerzitet u Zenici ZAKON O ZATITI POTROAA U BIH ( ZZP ) LAN 1.

Pravni Fakultet

(5) Trgovac je svako lice koje direktno ili kao posrednik meudrugim licima prodaje proizvode ili prua usluge potroau. (6) Proizvoa koji direktno dostavlja robu ili usluge potroaima takoder se smatra trgovcem. I ovdije imamo dvije razliite definicije. to se tie osoba koje se mogu smatrati trgovcem, prema definiciji iz direktive 1999 / EC, to mogu biti i fizike i pravne osobe. Meutim u ZZP BiH navedeno je da trgovac moe biti svako lice,neodreujui precizno da li se toodnosi na fizike ili pravne osobe. Prema Direktivi trgovac je osoba koja prodaje robu iroke potronje, dok ZZP BiH proiruje definiciju trgovca i navodi da je to lice koje direktno ili indirektno prodaje proizvode ili pria usluge potroau. Direktiva ograniava podruje djelovanja trgovca jer navodi da je to lice koje direktno ili indirektno prodaje proizvode ili usluge potroau. Direktiva ograniava podruje djelovanja trgovca jer navodi da je to osoba koja prodaje robu u okviru svoje poslovne ili profesionalne aktivnosti, dok u ZZP BiH podruje djelovanja nije navedeno. U ZOO koji je na snazi u BiH kao i nacrt o ZOO BiH pojam trgovca nije definisan. Bosansko Hercegovaki Zakon o zatiti potroaa u svojoj definiciji ograniava ''prodaju proizvoda i pruanju usluga''. Proizvia oznaava onoga koji je proizveo / sainio robu iroke potronje, uvoznika roba iroke potronje na teritoriji Zajednice ili bilo koju osobu koja se pokazuje kao i proizvia time to stavlja svoje zatitine znakove ili drugi distributivni znak na robu.12 ZAKON O ZATITI POTROAA U BIH ( ZZP ) LAN 1. (4) Proizvoac je svako fiziko ili pravno lice koje posluje uBosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasnitva, javno ili privatno, koje u cijelosti ili djelimicno proizvodi proizvod ili prua uslugu.Prema definiciji, proizvoac je: a) svako lice koje uvozi proizvod ili uslugu u BiH;
12

lan 1., st.2., Direktiva 1999 / 44 EC

Seminarski rad

Potroako pravo 7

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

b) svako lice koje, stavljajui svoje ime, robni zig, logotip, etiketu ili drugu karakteristinu oznaku na proizvod, predstavlja sebe kao proizvoaa. Definicija proizvoaa iz Direktive 1999 / 44 ima dosta slinosti sa definicijom u ZZP BiH, jer se u oje definicije spominje da je proizvoa osoba koja proizvodi ili uvozi robu odnosno proizvod, ili stavlja svoje ime, zatitini znak ili drugi distinktivni znak na robu. Meutim postoje i razlike. Naime, ZZP BiH se precizno navodi da proizvoa moe biti i fiziko i pravna osoba, dok je to u direktivi 1999 / 44 / EC samo navodi ali neprecizno, tako da se ne definiu osobe koje se mogu smatrati proizvoaima. ZZP BiH koji je na snazi, niti Nacrt ZOO BiH ne definiu ovaj pojam, ali u lanu 14 nacrta ZOO BiH iz 2010.godine, govori o privredniku, koga definie kao '' fiziko ili pravno lice koje u vrijeme zakljuivanja pravnoga posla djeluje u vrenju svoje privredne ili samostalne djelatnosti''. S jedne strane djelovanje u vrenju nije uspijena formulacija ni na bosanskom jeziku, a sa dr strane, isto tako, ova definicija iskljuuje predugovorne situacije, suprotno direktivama za zatitu potroaa. ZZP BiH proiruje podruje zatite potroaa, te pravo da zadovoljava osnovne potrebe potroaa pravo na usluge, ovdije emo navesti i definiciju usluge. ZAKON O ZATITI POTROAA U BIH ( ZZP ) LAN 1. (10) Usluga je svaka djelatnost namijenjena da bude ponuena potroaima. Pored ovih predhodno navedenih prava ZZP-a, prua i ova prava: pravo na bezbjednost i na zatitu od proizvoda i proizvodnih procesa tetnih po ivot i zdravlje; pravo na informisnje raspoloivost i Slobodan pristup informacijama koje su od znaaja za pravilan izbor i zatita od nepotene reklame ili oznaka na proizvodima koji mogu da dovedu u zabludu; pravo na slobodan izbor mogunost izbora izmeu vie proizvoda po prihvatljivijim cijenama i sa garancijom kvaliteta; pravo da se uje glas potroaa - zastupljenost interesa potroaa u procesu donoenja i sprovoenja politike Vlade i mjera za zatitu potroaa, kao i u procesu uvoenja novih proizvoda na trite;
Seminarski rad Potroako pravo 8

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

pravo na obeteenje - dobijanje pravedne naknade za opravdane reklamacije, ukljuujui i naknadu za lano prikazivanje svojstava proizvoda, nekvalitetnu robu ili nezadovoljavajue usluge; pravo na obrazovanje - sticanje znanja i sposobnosti potrebnih za pravilan i pouzdan izbor proizvoda uz svijest o osnovnim pravima i odgovornostima potroaa i nainima kako se oni mogu ostvarivati; pravo na zdravu ivotnu sredinu pravo na ivot i rad u okruenju koje nije rizino po zdravlje i ivot potroaa; 2.2. TRGOVAKI UGOVORI Trgovaki ugovori jesu ugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednog od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti13. Na trgovake ugovore primjenjuje se propisi obligacionog prava, to nam kazuje da je obligaciono pravo u neraskidivoj vezi sa ZZP-a. Trgovci skalpaju ugovore u skladu sa pravilima morala i prisilnim propisima. Pri izvravanju svojih obaveza trgovci trbaju postupati u skladu sa naelom PACTA SUND SERVANDA. Trgovci upotrebljavaju trgovake obiaje jer imaju prednost u primjeni preddispozitivnih propisa obligacionog prava, ali trgovci mogu izrekom ili preutno odstupiti od njihove primjene, tj iz ugovora. Trgovci imaju boljipoloaj na tritu, a poznato je da je trite mjesto razmjene roba i usluga, potroa ima slabiji poloaj tj manja prava od trgovca. ZAKON O ZATITI POTROAA U BIH ( ZZP ) LAN 1. (3) Potroa je svako fiziko lice koje kupuje, stie ili koristi proizvode ili usluge za svoje line potrebe i za potrebe svog domainstva.14

13 14

Dr. Hilmija emid, Trgovako pravo, Slubeni glasnik BiH, br.271 / 06

Seminarski rad

Potroako pravo 9

Univerzitet u Zenici NACRT ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA LAN 16.

Pravni Fakultet

Potroa je svako fiziko lice koje zakljuuje neki pravni posao u svrhu koja ne spada u njegovu privrednu ili samostalnu profesionalnu djelatnost15. Iz definicije se vidi da ZZP BiH i Nacrt Zakona o obligacionim odnosima razliito definiraju definiciju potroaa. U Nacrtu Zakona o obligacionim odnosima BiH, kae se da je potroa fiziko lice koje zakljuuje neki pravni posao u svrhu koja ne spada u njegovu privrednu ili profesionalnu djelatnost. to takoer ostavlja prostora za tumaenje. Zakon o obligacionim odnosima koji je trenutno na snazi ne definie pojam potroaa. ZZP BiH ograniava prava potroaa jer se moe puno ire tumaiti. U Direktivama pojedinih EU definicija potroaa je razliita, dok neke Direktive i ne sadre definiciju potroaa. Poto trgovac ima vea prava tj, bolji poloaj na tritu od potroaa, trgovac ima obaveze koje zakon propisuje u cilju zatite potroakog prava, svuda prilikom prodaje proizvoda, potroau isporui: proizvode u tanoj mjeri ili koliini; koliinu proizvoda koju trai kad je ta koliina na raspolaganju; proizvode propisanog odnosno ugovorenog kvaliteta, odnosno uobiajenog kvaliteta; proizvode koji su adekvatno oznaeni, deklarisani i sa ispravama koje moraju ii uz proizvod; proizvode po ugovorenim cijenama; proizvode u ugovorenom, odnosno propisanom roku isporuke.

2.3. Obaveza trgovca je i adekvatno obavjetenje potroaa o cijeni proizvoda: Trgovac je duan obavijestiti potroaa o vaeoj cijeni proizvoda koja mora biti vidno istaknuta. Vaea cijena se istie na robi ili neposredno pored robe, kao i na robi u izlogu. Kada se radi o pruanju usluga, vaea cijena usluge se istie na mjestu ponude usluge. Obavjetenje o cijeni ne smije dovoditi u zabludu potroaa, odnosno stvarati utisak da je cijena nia nego to jeste.
15

Zakon o obligacionim odnosima koji jo nije usvojen.

Seminarski rad

Potroako pravo 10

Univerzitet u Zenici 2.4. Obaveza trgovca je da potroau izda raun:

Pravni Fakultet

Raun mora biti jasan i itljiv i mora da sadri naziv i sjedite trgovca, mjesto prodaje, podatke o proizvodu (naziv, vrsta, kolina, cijena i ukupna vrijednost prodatih proizvoda) i datum prodaje proizvoda.

Za proizvode koji se naknadno isporuuju raun mora da sadri i mjesto i datum isporuke. Raun treba da sadri i neke posebne podatke o kupljenoj robi, tj. njenim karakteristikama ako je upotrebljavana, popravljana ili ima ograniena upotrebna svojstva.

2.5.Obaveza trgovca je da obezbijedi adekvatan materijal za pakovanje proizvoda: U neto masu robe ne smije se uraunavati teina materijala za pakovanje. Trgovac moe na zahtjev potroaa obezbijediti posebno pakovanje i duan je potroaa predhodno obavijestiti o cijeni posebnog pakovanja, s tim to cijena pakovanja ne moe biti vea od prodajne cijene materijala upotrijebljenog za pakovanje. 2.6.Obaveze trgovca kod isporuke robe: Trgovac moe potroau da isporui kupljeni proizvod na ugovorenu adresu. Trgovac je duan da predhodno obavijesti potroaa o visini cijene isporuke. Trgovac je duan isporuiti proizvod najkasnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja potroakog ugovora, ukoliko ugovorom nije drugaije odreeno. 2.7.Obaveza trgovca da izda garanciju kupcu za kupljenu robu: Proizvoa, distributer ili trgovac duan je u skladu sa zakonom i tehnikim propisima za proizvode u prometu obezbijediti garantni list u pisanoj formi. Davalac garancije duan je da ispuni obaveze utvrene garancijom. Potroa ima prava koja proistiu iz garancije i u sluaju da trgovac ne dostavi pisani garantni list u trenutku zakljuenja ugovora o prodaji proizvoda. Garantni list obezbijeuje garanciju da proizvod ispunjava uslove u pogledu ispravnosti, tehnikih specifikacija i standarda propisanih zakonom u propisanom, odnosno ugovorenom roku (garantni rok). Garantni rok tee od dana preuzimanja proizvoda od strane potroaa i ne moe biti krai od godinu dana.

Seminarski rad

Potroako pravo 11

Univerzitet u Zenici Garancija (garantni list) treba da sadri: naziv i sjedite davaoca garancije; naziv i sjedite trgovca; podatke za identifikaciju proizvoda i podatke o kupovini; duinu garantnog roka;

Pravni Fakultet

izjavu da davalac garancije jami za kvalitet, odnosno za ispravnost kupljenog proizvoda u garantnom roku; obavezu davaoca garancije da u garantnom roku obezbijedi odravanje, rezervne djelove ili prikljune aparate, kao i zamjenu kupljene robe ili smanjenje cijene; datum isporuke proizvoda potroau; prava potroaa na osnovu garancije; rok za izvrenje obaveze date garancijom spisak servisera kod kojih se moe realizovati garancija; Davalac garancije je duan da potroau obezbijedi odravanje robe (servisiranje),

rezervne djelove ili prikljune aparate u garantnom roku. Ukoliko nijednu od obaveza iz garancije nije mogue ispuniti u razumnom roku s obzirom na prirodu kupljene robe ili ako potroa ne prihvata rjeenje koje ponudi trgovac, potroa moe raskinuti ugovor i traiti da mu trgovac vrati plaeni iznos. Prava po osnovu garancije potroa ostvaruje kod trgovca, ali potroane moe ostvariti prava iz garancije ako je nedostatak na proizvodu nastao krivicom potroaa ili ako je nedostatak otklanjalo neovlaeno lice. 2.8. Pravo potroaa na reklamaciju (prigovor) Potroa ima pravo da uloi reklamaciju u sluaju nedostatka na proizvodu koji nije nastao njegovom krivicom kao i zbog pogreno obraunate cijene i sl. Uz prigovor podnosi se raun o kupovini proizvoda. Prigovor se podnosi u prodajnom objektu u kome je proizvod kupljen, odnosno na mjestu u kome trgovac obavlja djelatnost, ili na drugom mjestu uz saglasnost potroaa. Trgovac je duan da u prodajnom objektu istakne obavijetenje o mjestu i nainu podnoenja prigovora. Ako se na osnovu prigovora utvrdi da proizvod sadri nedostatke potroa ima mogunost da bira nain na koji e ostvariti svoje pravo na prigovor, i to: zamjenu proizvoda za nov proizvod,
Potroako pravo 12

Seminarski rad

Univerzitet u Zenici da vrati proizvod uz povraaj plaenog iznosa da zahtijeva otklanjanje nedostatka na proizvodu smanjenje cijene proizvoda srazmjerno nedostatku.

Pravni Fakultet

Potroa moe ostvariti ova prava, pod uslovom da prigovor podnese odmah nakon to je saznao za nedostatak na proizvodu, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana preuzimanja proizvoda. Potroa nema prava na prigovor ako je nedostatak na proizvodu nastao krivicom potroaa ili je otklanjanje nedostatka vrilo neovlaeno lice. Prigovor u sluaju pogreno utvrene odnosno obraunate cijene, ulae se odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana plaanja rauna. Potroa ima pravo na ulaganje prigovora na cijenu pruene javne usluge u roku od osam dana od dana prijema rauna. 2.9.Rjeavanje prigovora Lice ovlaeno za rjeavanje prigovora donosi odluku o prigovoru odmah a u sloenijim sluajevima najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja prigovora, o emu obavijestava potroaa u pisanoj formi. Ako se o prigovoru ne rijeava odmah, lice koje je primilo prigovor izdaje potroau pisanu potvrdu o prijemu prigovora sa naznaenim datumom izdavanja. Ako trgovac ne odlui o prigovoru u roku ili odbije prigovor, potroamoe podnijeti inicijativu za zatitu prava kod nadlenog inspekcijskog organa ili zatitu prava ostvarivati pred arbitraom ili pred nadlenim sudom. 2.10. Prava potroaa na javne usluge. Potroa ima pravo na:

korienje javne usluge pod jednakim uslovima, ukoliko je tehniki mogue, bez diskriminacije; nesmetano korienje javne usluge pod ugovorenim uslovima; raun koji sadri sve potrebne podatke koji potroau omoguavaju provjeru obrauna pruenih usluga; besplatnu kontrolu rauna javne usluge.

Trgovac je duan da prije pruanja javne usluge upozna potroaa sa uslovima korienja javne usluge. 2.11. Trgovac je duan pri zakljuenju distancionog ugovora da obezbjedi: nazivu i adresi trgovca; nazivu i glavnim svojstvima proizvoda;
Potroako pravo 13

Seminarski rad

Univerzitet u Zenici cijeni proizvoda, ukljuujui sve poreske obaveze; trokovima dostave proizvoda; nainu plaanja, kao i nainu isporuke robe ili pruanja usluge;

Pravni Fakultet

uslugama koje se nude nakon prodaje (dostupnosti servisa i rezervnih dijelova i dr.); garancijama koje prate proizvod; pravu na raskid, roku za raskid i sluajevima u kojima je iskljueno pravo na raskid ugovora; uslovima za raskid ugovora zakljuenog na neodreeno vrijeme ili na period dui od jedne godine; trokovima upotrebe sredstava distancione komunikacije kada se ti trokovi ne raunaju po osnovnoj tarifi; roku vaenja ponude; najkraem roku na koji se moe ugovor zakljuiti, ako se radi o ugovoru o kontinuiranoj isporuci proizvoda. Obavijetenje mora sadrati upozorenje da ugovor u ime i za raun poslovno

nesposobne osobe, moe da zakljui samo njen zakonski zastupnik. Prilikom distancione prodaje putem telefona, trgovac je duan na poetku komunikacije saoptiti identitet i svrhu poziva. Trgovac je duan prije zakljuenja ugovora izdati potroau u pisanoj formi potvrdu o bitnim elementima ugovora iz predhodnog obavijetenja. 2.12. Pravo potroaa na jednostrani raskid ugovora Potroa ima pravo da jednostrano raskine distancioni ugovor u roku od sedam radnih dana od dana prijema robe, odnosno za usluge od dana zakljuenja ugovora ili prijema potvrde o bitnim elementima ugovora, ukoliko je prijem potvrde uslijedio poslije zakljuenja ugovora. Potroa ima pravo da jednostrano raskine ugovor u roku od tri mjeseca od dana prijema robe, odnosno za usluge od dana zakljuenja ugovora ukoliko trgovac nije izdao potroau potvrdu o elementima ugovora. Ukoliko trgovac dostavi potroau potvrdu o bitnim elementima ugovora u roku od tri mjeseca od dana kada je potroa robu primio, odnosno za usluge od dana zakljuenja ugovora, rok za jednostrani raskid ugovora poinje tei od dana prijema potvrde. Potroa ima pravo na jednostrani raskid ugovora bez navoenja razloga raskida i obaveze naknade tete trgovcu (trokova, kamate, kazne i sl.). Distancioni ugovor raskida se upuivanjem pisanog obavjetenja trgovcu. Distancioni ugovor je raskinut u
Seminarski rad Potroako pravo 14

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

trenutku kada je trgovac primio obavijetenje o raskidu ugovora, ako je obavijetenje o raskidu ugovora poslato u propisanim rokovima. Potroa je duan vratiti trgovcu primljenu robu u roku od 30 dana od dana upuivanja obavijetenja o raskidu ugovora. Trgovac je duan da u roku od 30 dana od dana prijema pisanog obavijetenja o raskidu ugovora vrati potroau novani iznos sredstava koji je potroa platio na osnovu ugovora. Trokove povraaja robe snosi potroa. Ukoliko je, radi djelimine ili potpune isplate cijene iz distancionog ugovora, potroau odobren kredit, raskidom distancionog ugovora raskida se i ugovor o kreditu. U sluaju raskida ugovora o kreditu, potroa nije duan da plati kreditoru naknadu tete (trokove, kamate, kaznu i sl.) Kreditor je duan da potroau vrati plaena sredstva po osnovu ugovora o kreditu, u roku od 30 dana od dana prijema obavijetenja o raskidu ugovora. Trgovac je duan izvriti obaveze iz distancionog ugovora u roku od 30 dana od dana zakljuenja ugovora ukoliko ugovorom nije drugaije utvreno. U sluaju nemogunosti ispunjenja obaveze iz ugovora potroa ima pravo da: raskine ugovor bez predhodnog obavijetenja trgovca; zahtijeva u roku od 7 dana od dana prijema obavjetenja od trgovca o nemogunosti izvrenja ugovora, izvrenje ugovora u naknadnom roku. Trgovac je duan potroau za sluaj raskida ugovora vratiti plaena sredstva najkasnije u roku od 30 dana od dana upuivanja obavijetenja o nemogunosti izvrenja ugovora uveana za iznos zatezne kamate koja se rauna od dana uplate sredstava. Navedene odredbe koje se odnose na distancionu prodaju ne primjenjuju se na distancione ugovore: zakljuene kupovinom na automatima za prodaju; zakljuene sa operaterom sredstava za telekomunikaciju upotrebom javnih govornica; o graenju; kojima je svrha sticanje prava na nepokretnosti, osim na ugovor o zakupu nepokretnosti; zakljuene nakon prodaje metodom javnog nadmetanja.

Seminarski rad

Potroako pravo 15

Univerzitet u Zenici 2.13. Zabranjena ponaanja trgovca

Pravni Fakultet

1) saoptavanje netanih, nepotpunih, nejasnih i dvosmislenih informacija o proizvodu ili uslovima prodaje kojima se potroa dovodi u zabludu prilikom kupovine proizvoda; 2) uslovljavanjem prodaje proizvoda prodajom drugih proizvoda; 3) izjavljivanje da je proizvod mogue pribaviti samo u kratkom vremenskom periodu u namjeri da se izazove ishitrena odluka potroaa; 4) uvjeravanje potroaa da je nedozvoljeni promet proizvoda zakonit; 5) uvjeravanje potroaa da je sigurnost njega lino i njegove porodice ugroena ukoliko ne kupi ponueni proizvod; 6) osnivanje, djelovanje ili promivisanje piramidalne promotivne mree u okviru koje potroa plaa za mogunost zarade koja prvesntveno zavisi od uvoenja drugih potroaa u mreu, a ne od same prodaje ili konzumacije proizvoda; 7) upotrebljavanje izraza likvidaciona rasprodaja odnosno totalna rasprodaja ili sline oznake kada trgovac ne prestaje sa poslovanjem. Zabranjena je prodaja proizvoda korienjem prinude, prijetnje i uznemiravanja potroaa (agresivno ponaanje), kojima se povrjeuje sloboda izbora potroaa: zabrana potroau da napusti ili stvaranje utiska kod potroaa da ne moe napustiti poslovne prostorije dok ne izvri potpisivanje ugovora ili plaanje cijene, uestale posjete domainstvu i pored protivljenja potroaa; nuenje proizvoda potroau putem telefonskih poziva, faxeva, e-mailova ili na drugi slian nain bez saglasnosti potroaa; zahtijevanje plaanja proizvoda isporuenih bez pristanka potroaa.

Seminarski rad

Potroako pravo 16

Univerzitet u Zenici 2.14. INFORMISANJE I OBRAZOVANJE POTROAA

Pravni Fakultet

Potroa ima pravo da bude informisan o uslovima prodaje. Trgovac je duan na mjestu prodaje odnosno ponude uoljivo i jasno istai uslove prodaje, ukljuujui i posebne uslove prodaje koje odobrava za pojedine grupe potroaa (imaoci potroake kartice, penzioneri, studenti i sl.) i za odreene proizvode. 2.15. Deklaracija

Roba u prometu mora imati deklaraciju u skladu sa tehnikim, odnosno drugim propisom i mora biti u skladu sa navodima iz deklaracije. Deklaracija mora da sadri: naziv, odnosno trgovako ime pod kojim se roba prodaje; naziv i sjedite proizvoaa; naziv i sjedite uvoznika i naziv zemlje porijekla, ako se radi o robi iz uvoza; podatke o koliini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i roku upotrebe, nainu upotrebe, odravanja i uvanja robe i upozorenje o moguim rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe, zavisno od prirode robe. Zabranjeno je uklanjanje ili mijenjanje podataka iz deklaracije. Ukoliko je roba upotrebljiva u odreenom roku taj rok mora biti na robi itko i jasno oznaen. Oznaavanje robe sa nedostatkom; Roba koja je upotrebljavana, popravljena ili sa nedostatkom, mora biti fiziki odvojena od robe bez nedostatka, a na mjestu ponude vidno i jasno istaknuta oznaka da je ponuena roba sa nedostatkom. Trgovac je duan da potroaa informie o prirodi nedostatka, odnosno ogranienju upotrebnih svojstava robe; Dostupnost rezervnih dijelova i servisa. Trgovac je duan da prilikom ponude i prodaje tehnike i druge obavijestiti potroaa u pisanoj formi o dostupnosti rezervnih djelova, prikljunih aparata i sl., kao i tehnikog servisa, odnosno odravanja i popravke za vrijeme i poslije prestanka proizvodnje ili uvoza robe. 2.16. Snienje cijene proizvoda

Snienje cijene moe se oznaiti kao rasprodaja, akcija, sezonsko snienje ili drugim slinim nazivom. Proizvod koji se nudi po snienoj cijeni mora biti: - oznaen vidno i jasno na mjestu ponude; - sa istaknutom cijenom prije snienja i snienom cijenom.
Seminarski rad Potroako pravo 17

Univerzitet u Zenici - oznaen vremenski period trajanja promotivne prodaje.

Pravni Fakultet

Roba koja se nudi po snienoj cijeni mora biti fiziki odvojena od druge robe, a ako toj robi istie rok upotrebe ili je sa nedostatkom mora biti oznaen razlog snienja. Roba koja je izloena u prodajnom objektu a nije namijenjena prodaji, mora biti vidno oznaena oznakom ("nije za prodaju", "uzorak", eksponat i sl.). Prodata roba koja se nalazi u prodajnom objektu mora biti vidno oznaena oznakom ("prodato" i sl.). Na robi mora biti istaknuto uoljivo i jasno upozorenje o rizicima koji proizilaze iz uobiajne i nepravilne upotrebe ili upotrebe od strane odreene grupe potroaa, kao i upozorenje na opasne supstance i smjee. Potroaki servis

2.17.

Trgovac koji prua javne usluge, finansijske usluge, telekomunikacione usluge i usluge dobrovoljnog penzionog osiguranja, mora obezbijediti potroaki servis za prijem reklamacija i pruanje potrebnih informacija potroaima u poslovnim prostorijama ili na drugom oznaenom mjestu.

Trgovac je duan da u poslovnim prostorijama vidno istakne radno vrijeme potroakog servisa. Potroaki servis mora odluiti u roku od 15 dana od dana prijema reklamacije, o emu obavjetava potroaa u pisanoj formi. U postupku rjeavanja reklamacija, potroaki servis duan je da sarauje sa organizacijama potroaa.

2.18.

ZABRANJENE VRSTE REKLAMA Zabranjena je reklama koja dovodi u zabludu, odnosno koja obmanjuje ili postoji

vjerovatnoa da e obmanuti lica kojima je upuena i do kojih dospijeva i za koje, zbog njenog obmanjujueg karaktera, postoji vjerovatnoa da e uticati na njihovo ekonomsko ponaanje ili koja iz tih razloga, oteuje ili postoji vjerovatnoa da e otetiti potroaa i kada se radi o oglasu koji nije objavljen. Zabranjena je reklama kojom se podstie diskriminacija na osnovu rase, pola ili nacionalnosti i vrijeaju dostojanstvo, religijska, politika i druga ubjeenja potroaa. Zabranjena je reklama koja propagira nasilje i podstie ponaanje tetno za bezbijednost potroaa ili ivotnu sredinu. Zabranjena je reklama namijenjena maloljetnim licima i reklama u kojima nastupaju maloljetna lica, ako podstie ponaanje koje ugroava njihovo zdravlje, psihiki ili moralni razvoj.
Seminarski rad Potroako pravo 18

Univerzitet u Zenici 2.19. OBRAZOVANJE POTROAA

Pravni Fakultet

Potroai imaju pravo na obrazovanje u cilju sticanja znanja o pravima, obavezama i nainu ostvarivanja prava neophodnih za pravilan i pouzdan izbor i korienje proizvoda. Pravo na obrazovanje potroaa ostvaruje se u obrazovnim ustanovama (predkolskim ustanovama, kolama, fakultetima), organizacijama potroaa, organizovanjem posebnih kurseva, seminara i savjetovanja, u skladu sa programom nadlenog organa, kao i putem sredstava javnog informisanja (radio, tampa, televizija i dr.). 2.20. PRAVA POTROAA lan 25. ZZP-a BiH Prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potrosaca, bez obzira da li je on svjestan ove cinjenice u skladu s odredbama zakona kojima se ureuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. lan 478. ZOO-a (1) Prekid zastarijevanja izvren podizanjem tube ili kojom drugom povjerioevom radnjom preduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim organom radi utvrivanja, obezbjeenja ili ostvarenja potraivanja, smatra se da nije nastupio ako povjerilac odustane od tube ili radnje koju je preduzeo. (2) Isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako povjerioeva tuba ili zahtjev bude odbaen ili odbijen, ili ako isposlovana ili preduzeta mjera obezbjeenja bude poniten. lan 18. ZZP-a BiH (1) U sluaju nedostatka na proizvodu, trgovac je, na zahtjev ipo izboru potroaa, duzan: a) zamijeniti proizvod s nedostatkom drugim istovjetnimnovim ispravnim proizvodom; ili b) vratiti plaeni iznos i nadoknaditi stvarne razumnetrokove vraanja proizvoda s nedostatkom; ili c) ukloniti nedostatak na proizvodu o svom troku. (2) Ako je nedostatak vidljiv, potrosa treba zahtjev iz stava (1) ovog lana dostaviti trgovcu u pisanoj formi u roku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda.
Seminarski rad Potroako pravo 19

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

(3) Ako potroa naknadno otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, zahtjev treba u pisanoj formi podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda. Ovaj rok ne odnosi se na proizvode s garancijom (garantnim listom). (4) Ako potroa nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatakna proizvodu, osim vraenog plaenog iznosa iz stava ( 1 ) taka b) ovog lana, potroau pripadaju i kamate postopama poslovne banke trgovca za oroene tedne uloge na tri mjeseca, od dana kupovine do dana isplate. lan 19. ZZP-a BiH (1) Ako je usluga obavljena nepravilno ili djelimicno, trgovac je, na zahtjev i po izboru potraa, duan: a) uslugu ponovo obaviti, odnosno dovrsiti; ili b) umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabijeg kvaliteta.

lan 24. ZZP-a BiH Proizvoa ce biti odgovoran za stetu prouzrokovanu grekom u njegovom proizvodu u skladu s odredbama zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. 2.21. GARANCIJA ZA PROIZVOD ILI USLUG lan 25. ZZP-a BiH Prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potrosaca, bez obzira da li je on svjestan ove cinjenice u skladu s odredbama zakona kojima se ureduju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini.

Seminarski rad

Potroako pravo 20

Univerzitet u Zenici

Pravni Fakultet

3. MOGUA KRENJA PRAVA EU U POGLEDU DEFINISANJA POJMA TRGOVCA I POTROAA Bosna i Hercegovina je ugradila veinu Direktiva u Zakon o zatiti potroaa koji je stupio na snagu 04.12.2006.godine. Osim toga donijeti su pojedinani transpozicioni zakoni koji se odnose na posebne pravne oblasti, kao sto su na primjer, Zakon o elektronskom pravnom poslovnom prometu16, Zakon o optoj bezbjednosti proizvoda17, i dr. Vano je pomenuti da se pojavljuju najznaajnije krenja prava EU, a tie se odreivanja pojma trgovca, kao i pojam potroaa. U zakonu o zatiti potroaa pojam trgovca se definie kao svako lice koje direktno ili kao posrednik meu drugim licima prodaje proizvode ili prua usluge potroau. S obzirom da su obje definicije ue od odgovarajuih definicija u Direktivama, u skladu sa Zakonom o zatiti potroaa postoji slobodan prostor izmeu pojma potroaa i pojma trgovca. U Direktivama koje se tiu zatite potroaa ovi terminu su komplementarni, te s toga svako lice koje nije potroa jeste trgovac, I VICE VERSA. Ograniavanje ovih termina neimenovano umanjuje nivo zatite potroaa. U skladu sa zakonom o zatiti potroaa, potroa je svako lice koje kupije istie ili koristi proizvode ili usluge za svoje line potrebe i za potrebe svog domainstva. Ova definicija je dvostruko ua u odnosu na uobiajeno odreenje potroaa u Direktivama. Konano treba naglasiti da bi usvajanjem novoga Nacrta Zakona o obligacionim odnosima BiH 2006.18, najveim dijelom bila izbjegnuta krenja prava EU u pogledu odreenja pojma ''trgovcu'' i potroau kao i drugih krenja EU. Usvajanjem novog Zakona o obliacionim odnosima predstavlja jedan od prioriteta ''Evropskog partnerstva za BiH''.

16 17

Sl.glasnik BiH br. 88 / 07. Sl.glasnik BiH br. 102 / 09, kojim se zamjenjuje raniji Zakon o bezbjednosti proizvoda iz 2004 godine. 18 B.Morait, A. Bikid, Objanjenja uz Nacrt ZOO, u saradnji sa GTZ, Sarajevo 2006.

Seminarski rad

Potroako pravo 21

Univerzitet u Zenici 4. Zakljuak

Pravni Fakultet

to se tie teme, u uvodu je navedeno da je ona sama po sebi jako kompleksna, te da e biti jako teko na 15-20 stranica obrazloiti istu. Nadam se da sam uspio u najkraim crtama dotai se problematike koja se vee za navedenu temu. Istraivajui, obrazlagajui problematiku materije zadate teme, pokuao sam prije svega kroz komparativnu metodu, tj metodom uporeivanja, dotai se odredaba naih nacionalnih zakona,konkretno, Zakona o zatiti potroaa, te Zakona o obligacionim odnosima BiHgdje se dolazi do rezultata da pojedine odredbe sadre preciznija pravila, te su izloena u ''pravnom'' smislu, koji se odnose na regulisanje pojmova potroaa i prodavca. Dakle, ZZP-a je neka pravila i termine bolje regulisao od ZOO, dok je suprotno, u nekim sluajevima ZOO-a bolje objanjava odreene termine. Moe se navesti da nai nacionalni zakoni ipak ostavljaju neka otvorena pitanja, te se nadam da e se u to skorije vrijeme rijeiti, npr., ZZP je definisao potroaa dvostruko ue u odnosu na uobiajeno odreenje pojma potroaa u Direktivama, bosanski Zakon o zatiti potroaaograniava djelovanje potroaa na kupovinu, sticanje ili iskoritavanje proizvoda ili usluga. Isto vai i za pojam trgovca, kao i ostala druga brojna pitanja., ali nije samo Zakon o zatiti potroaa ostavio nerjeena pitanja ve je to i ZOO takoer ostavio dosta nerijeeno. Npr, ne sadri definiciju trgovca. U pogledu usklaenosti postojeih Zakona o zatiti potroaa i ZOO, treba navesti slijedee, a to je , da akti koji su sastavni dio zakona, u pojedinim siunim stvarima kao sastavnog dijela zakona, a tiu se zatitie potroaa, isti imaju razliite stavove, pa se zakljuuje da navedeni zakoni nisu u usklaenoj liniji. Postoje mnoga miljenja, tekstovi, elje, da se pomenuti zakoni, ali i ostali koji direktno utiu na stanje , odnosno zatitu potroaa, usklade, ta da djeluju jedinstveno, kako u teoriji tako i u praksi. Nadam se da sam uspjeno prezentirao datu tematiku i da sam vam na neki nain predstavio fluidna i kooperativna znaenje pojma trgovca u Zakonu o zatiti potroaa i Zakonu o obligacionim odnosima BiH.

Seminarski rad

Potroako pravo 22

Univerzitet u Zenici 5. Literatura

Pravni Fakultet

1. Forum za graansko pravo za jugoistonu Evropu 12302 radova i analiza, I nacionalna konferencija , Cavtat, 2010, knjiga III, 2. Anali Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, asopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici. 3. Vasiljevi, M,:Savremena administracija, Beograd 1999, 4. Mista, Nevenko, Osnove prava zatite potroaka Evropske zajednica, 5. Internet, asopisi EU, Izvori: 6. Zakon o Obligacionim odnosima, SFRJ, 1978., 7. Prijedlog Zakona o Obligacionim odnosima (nije usvojen), 8. Zakon o zatiti potroaa BiH, 9. Zakon o trgovini iz 97. Godine, 10. Ekonomski leksikon.

Seminarski rad

Potroako pravo 23

Univerzitet u Zenici 6. Sadraj

Pravni Fakultet

Uvod............................................................................................................................................1 Pojam trgovca kroz historiju.......................................................................................................3 Pojam individualnog trgovca......................................................................................................5 Cilj i definicaja u ZZP i ZOO.....................................................................................................6 Trgovaki ugovori.......................................................................................................................9 Prava potroaa.........................................................................................................................11 Deklracija..................................................................................................................................17 Mogua krenja prava EU ........................................................................................................21 Zakljuak...................................................................................................................................22 Literatura / Izvori......................................................................................................................23 Sadraj.......................................................................................................................................24

Seminarski rad

Potroako pravo 24