HRVATI U ARGENTINI Dolaskom hrvatske dravotvorne emigracije nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu, Buenos Aires je postao sreditem

kulturnog rada ne samo argentinskih Hrvata, nego dugo godina i cjelokupne hrvatske emigracije Argentina se nalazi na jugu amerikog kontinenta. Po veliini je deveta zemlja na sv ijetu. Obuhvata povrinu od 2.778.417 etvornih kilometara. Broji oko 33 milijuna st anovnika. Na podruju gdje se danas nalazi Argentina su vladali panjolci sve do godine 1810. kada je ovdanje puanstvo odluilo uspostaviti vlastitu dravu. Dana 25. svibnja 1810. izvren je ustanak, a 9. srpnja 1816. je proglaena neovisnost. Dravno ureenje je republikansko i federalno. Zemlja je podijeljena na glavni grad i na 23 pokrajine. Sloboda vjere je zajamena ustavom: 95 posto puanstva ine katolic i. U kulturnom pogledu Argentina stoji na prvom mjestu u Latinskoj Americi. U Argen tini ima vie od 57.000 kola koje pohaa 11 milijuna uenika. Osim 27 dravnih i 5 provin cijskih sveuilita djeluje i oko 30 privatnih od kojih 13 pripada Katolikoj crkvi. Argentina je zemlja useljenika. Najvie ljudi doselilo je iz panjolske, Italije, Po ljske, Njemake, Rusije. Rauna se da je godine 1939. u Argentini ivjelo oko 150.000 Hrvata i njihovih potomaka. Najvia toka u Argentini je vrh Aconcagua (6.959 m) u gorskom spletu Cordillera de los Andes, glavni grad je Buenos Aires a slubeni jezik panjolski. Prvi hrvatski tragovi Dolazak Hrvata u Argentinu moemo podijeliti na tri povijesna razdoblja. Prvo razd oblje traje od sredine 18. stoljea, kada su Hrvati poeli pojedinano dolaziti na ovo podruje, jo prije proglaenja argentinske nezavisnosti, do Prvog svjetskog rata. Dr ugo razdoblje traje od Prvog do Drugog svjetskog rata, a tree od zavretka Drugog s vjetskog rata do danas. Prvo i drugo razdoblje inila je ponajprije ekonomska emig racija, a tree politika dravotvorna emigracija. Prve povijesne podatke imamo za hrvatskog isusovca Nikolu Plantia, roenoga u Zagre bu godine 1720., koji je na podruje dananje Argentine stigao 1748. Uz ostalo, bio je profesor logike na Isusovakom sveuilitu u Cordobi, gradu 700 kilometara udaljeno m od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz June Amerike, godine 1768., bio j e neko vrijeme rektor Colegia Nacional u Buenos Airesu, najelitnije argentinske gimnazije. Razdoblje do 1945. godine Od Hrvata u Argentini posebno su se istakli Jakov Buratovi, braa Nikola i Miho Mih anovi, Ivan Vueti, Ivan Benigar i Ivan Jagi. Jakov (Santiago) Buratovi rodio se 1846. u Vrbanju na otoku Hvaru. Vrlo mlad je o tiao u Egipat na gradnju Sueskog kanala. Odlazi u Argentinu i dobiva posao u inenj erskoj kompaniji argentinske vojske koja je postavljala telegrafske linije. Godi ne 1876. biva imenovan elnim ovjekom za izgradnju argentinskog telegrafa. Radio je na izgradnji eljeznica, a sudjelovao je i u borbama oko osvajanja argentinskog j uga, ime je uao u argentinsku povijest. Umro je 1909. godine i pokopan u Buenos Ai resu. Jedno mjesto nedaleko grada Bahia Blanca nosi njegovo ime: Mayor Buratovic h. Nikola Mihanovi je roen u mjestu Doli kod Dubrovnika 1848. U Argentini je poeo bark om prevoziti putnike od prekooceanskih brodova do obale. S vremenom osniva parob rodarsko drutvo pod svojim imenom "Nicolas Mihanovich" a godine 1909. vlasnik je 350 manjih i veih brodova. Godine 1918. njegova flota zapoljava pet tisua ljudi, od kojih su velika veina Hrvati. Nikola Mihanovi je u argentinsku povijest uao kao os niva argentinske trgovake flote. Umro je 1929. u 81. godini ivota. Nikolin brat Miho, roen 1862., doao je u Argentinu na bratov poziv 1874. Godine 18

89. osniva vlastito parobrodarsko drutvo pod nazivom "La Sud Atlantica". Njegova tvrtka je 1907. sagradila luku u Carmen de Patagones, pospjeivi tako razvitak arge ntinskog juga. Kao hrvatski rodoljub Miho je obilno pomagao razne radnike organiz acije u Hrvatskoj a u svojim rodnim Dolima dao je sagraditi Dom kulture. Umro je godine 1938. Ivan Vueti je roen na otoku Hvaru 1858., a u Argentinu je doao 1884. Zaposlio se u p oliciji u glavnom gradu provincije Buenos Aires, La Plata. Zasluan za izum daktil oskopije, koja se i danas upotrebljava za identifikaciju osoba. Postao je lan Fra ncuske akademije i Antropolokog instituta u Parizu. Napisao je dvije knjige o dak tiloskopiji. Policijska kola u gradu La Plata danas nosi njegovo ime "Juan Vuceti ch". Ovaj hrvatski sin, dobrotvor ovjeanstva, umro je u Argentini 1925. godine. Ivan Benigar se rodio u Zagrebu 23. prosinca 1883. Studirao je u Grazu i Pragu t e zavrio studije kao civilni inenjer. Godine 1908. dolazi u Buenos Aires te odlazi na jug Patagonije gdje do konca ivota ivi meu Indijancima Mapuches odn. Araucanos. Bio je izvanredni poznavatelj Indijanaca ovog dijela junoamerikog kontinenta, nji hove kulture, obiaja i jezika. Godine 1910. oenio se unukom indijanskog poglavice Catriel, Eufemiom Scheypuquin, s kojom je imao jedanaestero djece. est godina nakon smrti prve supruge ponovno se eni s Rosariom Pena, koja je takoer bila Indijanka Mapuche. S njom je imao etvero djece. Umro je u mjestu Poi Pucon u provinciji Neuquen 14. sijenja 1950. Benigar je bio ovjek znanosti, antropolog, f ilolog, povjesniar, filozof, istraiva i humanist. Govorio je 15 jezika. Napisao je rjenik jezika Mapuche Indijanaca i nekoliko knjiga. Svojim radovima i istraivanjim a zaduio je znanost Latinske Amerike. Od 1924. bio je lan Vijea amerike povijesti i numizmatike. Danas je to Povijesna akademija u Buenos Airesu. Nije stoga udo da j e Ivan Benigar nazvan "bijelim poglavicom Mapuche Indijanaca".

Prof. ing. Ivan Jagi je gradianski Hrvat. Roen je 28. travnja 1886. u Uzlopu. U Zrich je studirao kartografiju, topografiju i geodeziju. Potom dolazi u Argentinu i u gradu Cordobi postaje sveuilini profesor za geodeziju, kartografiju, topografiju, meteorologiju i astronomiju. Jagi je u Cordobi osnovao vojnu avijatiarsku kolu, iji je bio direktor i profesor do svoje smrti. Pisac je brojnih znanstvenih knjiga i z svoje struke. Oceanografski institut za Junu Ameriku u Brazilu nosi njegovo ime . U drugoj polovici svoga ivota posvetio se prouavanju fizikalne meteorologije, zb og ega su ga nazivali "znanstvenim obnoviteljem i preporoditeljem meteorolokih nau ka". Bio je lan mnogih znanstvenih ustanova Argentine, Urugvaja i SAD. Umro je u gradu Gualeguayu 2. travnja 1956., a pokopan je u Buenos Airesu na obiteljskom g roblju La Recoleta. Od starijih hrvatskih doseljenika u Argentinu i njihovih potomaka spominjemo jo n eka prezimena koja su se istakli u ivotu Argentine. Ivanievi je bio ministar prosvj ete u vladi generala Perona; Argentinci pamte povjesniare Busanicha i Bucicha, fi lozofa epia, oceanografa Kraljevia, zatim admirala argentinske mornarice Supicicha te Serafina Livaia, pisca, novinara, povjesniara i tajnika biveg argentinskog predsj ednika Bartolomea Mitrea. Josip A. Kralji bio je urednik "Jeke", hrvatskog iseljenikog koledara za 1910. koj i je bio posveen stogodinjici osloboenja i nezavisnosti Republike Argentine. Ova je knjiga tiskana na hrvatskom jeziku u tiskarnici Materinske rijei, a u njoj nalaz imo i oglase "Prve hrvatske tedionice - Zagreb" te "Hinca Franca sinova - Zagreb" . Za useljavanje Hrvata iza Drugog svjetskog rata najzasluniji je fra. Bla tefani koji je doao u Argentinu kao misionar za Hrvate godine 1939. Na poticaj iz Rima poeo j e djelovati na spaavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemake i Italije poetko m 1946. Uputio je predsjedniku Argentine generalu Juanu Domingu Peronu etiri memo randuma u kojima moli da se dopusti masovno useljavanje Hrvata u Argentinu. Gene ral Peron odobrio je ulazak 35.000 Hrvata.

Od novijih doseljenika Hrvati su Argentini dali dva akademika: inenjera agronomij e Josipa Crnka u gradu Mendozi i prof. dr. Zlatka Tanodija, povjesniara i paleogr afa koji je osnovao prvu arhivistiku kolu u Argentini u gradu Cordobi u sklopu tam onjeg sveuilita. Inenjer umarstva dr. Josip Balen sa suradnicima, Hrvatima ing. Jurom Petrakom, Luk om Podujem i Kazimirom Uhrinom osnovao je prvi argentinski umarski fakultet u gra du Santiago del Estero, na sjeveru Argentine. Kao inenjeri umarstva su se istakli Ivica Frkovi, Ivan Asancaic, braa Maks i Slavko Hranilovi, a kao inenjeri agronomije Nenad Pliveli, Ante Stilinovi i Marcel Bakari. Kao zanimljivost navodimo da je ekipa na elu sa umarskim inenjerom i bivim hrvatskim ministrom Ivicom Frkoviem vrila topografska istraivanja na jugu Argentine u pokraj ini Neuquen uz argentinsko-ileansku granicu i otkrila dotad neotkrivene rijeke, v odopade i jezera i dala im hrvatska imena, to je kasnije uvedeno u slubene zemljov idne karte Ministarstva poljodjelstva i stoarstva. Tako u Argentini teku rijeke K orana, Kupa, Cetina, Bosut, Una (pritoci rijeke Chany), zatim Bosna, Lika, Mura, Sava, Drava, Drina (pritoci rijeke Relem). Tu su i vodopadi Budak i Mime (Rosan di) te jezera Jasna i Mirna, koja su dobila ime po kerkama ing. Frkovia koje su izg ubile ivot kada su se 1945. povlaile iz Hrvatske. Kao sveuilini profesori u svojim strukama su se istakli: prof. ing. Ivan Jagi, ing. Slavko Hranilovi, ing. Petar Marceli, ing. Tomislav Kopi, koji je za svoj rad dobio najvie priznanje Italije, prof. Mirko Eterovi, prof. Nikola Matijevi, prof. Zdravko Ducmeli, prof. Maja Luka-Stier i ing. agronomije Ante Turica. Ing. Jure Devi se istakao kao istraiva u Centru agronomskih znanosti u Castelaru (Bu enos Aires). Bio je lan raznih argentinskih i junoamerikih drutava genetike. Ing. Stjepan Horvat, bivi rektor Zagrebakog Sveuilita, istakao se svojim radom u Voj nom geografskom institutu u Buenos Airesu; pisac je vie knjiga na panjolskom, njem akom i hrvatskom jeziku a njegov rad je cijenjen i izvan granica Argentine, u SAD -u i Europi. Republika Hrvatska je postavljanjem slike rektora Horvata u zgradi Zagrebakog sveuilita rehabilitirala ovog vrijednog znanstvenog radnika i uzornog hr vatskog rodoljuba. Od hrvatskih lijenika spominjemo dr. Matea Jeliia, dr. Balda Dukia, dr. Milivoja Mar uia, dr. Milana i dr. Vanju Babi, dr. Lava Lutilskog, dr. Pavla Horvata, dr. Marka Koncurata, dr. Antu Stiera, dr. Franju Pukovia. Bolnica u gradu Lamarque u provinc iji Rio Negro nosi ime dr. Jure Reboka koji je ivio i radio u tom gradu. Prof. Ante Vitai-Jakasa je vie puta zastupao Republiku Argentinu nizaciji rada te postao stalnim lanom predsjednitva ove svjetske jeditem u enevi, primivi mnoga odlikovanja za svoj predani rad. smrt, koja ni do danas nije razjanjena, zavila je u crno njegovu sku zajednicu u Argentini. u Meunarodnoj orga organizacije sa s Njegova misteriozna obitelj i hrvat

Prof. Maja Luka-Stier, roena u Buenos Airesu od hrvatskih roditelja, profesorica j e antropoloke filozofije na katolikom Sveuilitu Santa Maria de los Buenos Aires. God ine 1995. postala je lanicom Papinske akademije sv. Tome Akvinskog. Ona je prva H rvatica i trea ena koja je postala lanicom ove prestine akademije osnovane 1879. Od hrvatskih poslovnih ljudi istakli su se: Ivo Rojnica, Josip St Ormer, Miro Kov ai, dr. Radovan Latkovi, Anelko Jurun, Mario Markulin, braa Rasi, braca Dumandi, Kr eli, Kreo panje, Marko Janton, Davor Grebenar, Darko Pollich, Jure Luatovi, Milan Prp i i drugi. Postoji znatan broj priznatih hrvatskih strunjaka koji obnaaju visoke fu nkcije u velikim argentinskim poduzeima. U Argentini su djelovali i izlagali svoje radove slikari: Gustav Likan, Joa Kljak ovi, arko imat, Josip Crnobori, Zdravko Ducmeli i Zvonko Kataleni. U nekoliko argenti nskih gradova postavljeni su spomenici koje je izradio hrvatski knjievnik, slikar i kipar Ilija Juri. Spominjemo njegov spomenik posveen radniku Patagonije u Comod

oro Rivadaviji i njegovu bistu argentinskog pukog pjesnika Josea Hernandeza. Rado vi poznatog keramiara ime Pelicaria nagraivani su u Argentini, ileu, Peruu, Francusko j i SAD-u. Drutveni ivot, vodee hrvatske udruge i ustanove Dolaskom hrvatske dravotvorne emigracije nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu, Buenos Aires je postao sreditem kulturnog rada ne samo argentinskih Hrvata, nego dugo godina i cjelokupne hrvatske emigracije. Godine 1947. osnovan je hrvatski pjevaki zbor "Jadran", koji i danas nastupa po c rkvama, javnim dvoranama i radio stanicama. Ovaj zbor smatra se nastavkom "Pjevak og zbora Hrvata izbjeglica logora Fermo" u Italiji. Hrvatski domovi postoje u mnogim hrvatskim gradovima (Buenos Aires, Dock Sud, Sa n Justo, Cordoba, Rosario, Arequito, Villa Mugueta, Venado Tuerto, Villa Canas, Chanar Ladeado, Pergamino, Arroyo Dulce, Chacabuco, Parana, Roque Saenz Pena, La Carlota, Puerto Iguazu, Corrientes, Salta, San Juan, Mendoza, Bariloche, Mar de l Plata, Laprida, Tornquist, Bahia Blanca, Tandil, Comodoro Rivadavia, Trelew, P uerto Madryn i Ushuaia). U desetak argentinskih gradova postoje ulice "Croacia" (Hrvatska), a odnedavno i "Hrvatski trg" u Buenos Airesu. Prvi hrvatski sveenik nakon isusovca Plantia u 18. stoljeu, otac Leonard Ruskovi, st igao je u Argentinu 1929. godine. Nakon Drugog svjetskog rata u Argentinu dolazi etrdesetak hrvatskih izbjeglih sveenika. Zaslugom fra Line Pediia i njegovog pomonik a fra Marijana Zloveere u Buenos Airesu je podignuto Hrvatsko vjersko sredite "Sv. Nikola Taveli", mjesto vjerskog okupljanja i centar svekolike djelatnosti Hrvata u Argentini. Fra Lino Pedii bio je delegat hrvatskih misionara i glavni tajnik Ar gentinske katolike komisije za izbjeglice. Dugi niz godinu tu hrvatsku upu vodio j e fra Ilija Kozina kojeg je naslijedio fra Ivan Gavran. Hrvatsku upu "Sv. Leopold Mandi" u gradu San Justo osnovao je fra Josip Perani. U Argentini djeluju i hrvatske asne sestre: od 1934. zagrebake Sestre Milosrdnice, a od 1946. i "Keri Milosra" iz Blata na Koruli. I jedne i druge rade na podruju kols tva i bolnike njege. Sestre Milosrdnice na Dock Sudu u predgrau Buenos Airesa vode Zavod "Krista Kralja". "Keri Milosra" vode brigu o hrvatskom starakom domu u mjest u Cortines, sedamdeset kilometara od Buenos Airesa. Hrvatski franjevci vode kolu "Kardinal Stepinac" u gradu Hurlinghamu. Nadbiskup g rada Mercedes postao je 1997. mons. Milan Ognjenovi, sin majke Hrvatice i oca Crn ogorca. Nadbiskup grada Parana (provincija Entre Rios) je mons. Stanislav Karli, sin hrvatskih roditelja. U Argentini ima oko 60 katolikih biskupa, a krajem 1996. Hrvat mons. Karli izabran je za predsjednika Argentinske biskupske konferencije. Meu Hrvatima u Argentini razvio se snaan drutveni, kulturni, gospodarski i sportski ivot. Osnovano je vie od 50 drutava i ustanova. Spomenut emo samo neke od njih. "Hrvatski domobran" osnovan je u Buenos Airesu 12. lipnja 1931, a ve 1932. "Hrvat ski domobran" je imao 1984 lanova. Godine 1933. ta je organizacija organizirala " Hrvatsko narodno glasanje u Junoj Americi za slobodu i nezavisnost Hrvatske" u ko jem je sudjelovalo oko 50.000 Hrvata. Godine 1956. osnovan je u Buenos Airesu "Hrvatsko-argentinski kulturni klub". Kl ub su osnovali hrvatski politiki emigranti u elji da se othrvaju asimilaciji, ouvaj u jezik, kulturu, tradiciju i sve ostalo to ini hrvatski nacionalni identitet. Pre dsjednici kluba bili su dr. Milan Prpi, dr. Ferdo Bonjakovi, prof. Tonko Gazzari, d r. Radovan Latkovi, dr. Ivo Gaj, ing. Ante Turica, mr. Franjo Blaevi (kasnije hrvat ski veleposlanik u ileu), dr. Pavao Horvat i ing. Josip Puches.

Takoer valja istaknuti rodoljubno djelovanje "Hrvatske domobranske mladei", "Ujedi njene hrvatske mladei", "Drutva hrvatskih katolikih sveuilitaraca i srednjokolaca" te "Saveza hrvatske ujedinjene mladei svijeta" (SHUMS) u Argentini. Hrvatske dopunske kole djeluju u vjerskim sreditima "Sv. Nikola Taveli" i "Sv. Leop old Mandi" kao i na Dock Sudu (predgrae Buenos Airesa). Hrvatski Caritas "Kardinal

Stepinac" osnovan je zahvaljujui duobriniku franjevcu Lini Pediiu. Kad je izvrena ag esija na domovinu, HC "Kardinal Stepinac" odazvao se pozivu domovinskoga Caritas a Hrvatske biskupske konferencije i hrvatske Vlade, slanjem novca, hrane, lijeko va i ambulantnih kola. U Argentini je djelovalo ili jo uvijek djeluje mnotvo drutava i organizacija: "Arge ntinsko-hrvatsko drutvo profesionalaca i poduzetnika", "Drutvo hrvatskih katolikih intelektualaca", "Drutvo hrvatskih katolikih ena - Dock Sud", "Drutvo Hrvatski rodol jub", Drutvo "kralj Tomislav" u gradu Parana, "Hrvatska demokratska zajednica" (H DZ), "Hrvatska republikanska zajednica" (HRZ), "Hrvatska seljaka stranka" (HSS), "Hrvatska dravotvorna stranka", "Hrvatski demokratski odbor", "Hrvatski narodni o dbor", "Hrvatski narodni otpor", "Hrvatski domobran" (vie ogranaka), "Hrvatska ka tolika zajednica", "Hrvatska zadruga", "Hrvatski oslobodilaki pokret" (HOP), hrvat ski nogometni klubovi "Croacia" i "Croatia", hrvatske plesne skupine "Proljee", " Zrinski" i "Kolo" u Buenos Airesu i "Pupoljak" u Rosariju, hrvatski tamburaki zbo rovi "Bosna", "Zrinski" i "Velebit" u Buenos Airesu i "Zagreb" u Rosariju, zabav ni orkestar "Ciciban", "Hrvatsko kuglako drutvo Croacia", "Hrvatsko kulturno drutvo uzajamne pomoi, Dock Sud", "Hrvatsko kulturno i prosvjetno drutvo dr. Antun i Stj epan Radi", "Hrvatsko-latinoameriki kulturni institut", "Hrvatsko narodno vijee", " Hrvatsko republikansko knjievno i znanstveno drutvo", Hrvatsko kulturno i prosvjet no drutvo "Kaj", "Irena Javor", "Hrvatsko kulturno sredite", "Argentinsko-hrvatska trgovaka i industrijska komora" te "Hrvatski svjetski kongres u Argentini". . Hrvatski doprinosi ivotu Argentine Svakako treba istaknuti injenicu da su argentinske vlasti priznale Republiku Hrva tsku ve 16. sijenja 1992., meu prvim dravama June Amerike - odmah nakon zemalja Europ ske unije - to je nesumnjivo dobar poetak budue prijateljske suradnje na svim polji ma izmeu Republike Hrvatske i Republike Argentine. Hrvati u Argentini su uvijek bili lojalni graani svoje druge domovine. To su doka zali i za vrijeme rata protiv Engleske na Malvinskim otocima godine 1982. u koje m su sudjelovali i mnogi sinovi Hrvata, od kojih su neki dali i svoje ivote i tak o svojom krvlju zapeatili zauvijek tu svoju zajedniku sudbinu, kao najvei doprinos kojeg je hrvatski narod uope mogao dati Republici Argentini. Hrvatske publikacije Poeci hrvatske izdavake djelatnosti u Argentini pojavljuju se izmeu dva svjetska ra ta, u dijelu hrvatskih useljenika svjesnih svog narodnog identiteta. U lipnju 19 31., prigodom posjeta dr. Branka Jelia Argentini, osnovano je drutvo "Hrvatski dom obran" koje je odmah pokrenulo svoje istoimeno glasilo. Tjednik "Hrvatski domobr an" izlazio je trinaest godina, do kraja Drugog svjetskog rata. Zastupao je hrva tska dravnopravna stanovita, a naklada od 4.000 primjeraka svjedoi o njegovom utjec aju meu Hrvatima Argentine. Nakon Drugog svjetskog rata, dolaskom velike skupine hrvatskih politikih emigrana ta, otvara se razdoblje ivog politikog i kulturnog djelovanja u Argentini, napose u Buenos Airesu, koje je obiljeeno znaajnom izdavakom djelatnou. Meu desetak novina koje su pokrenuli hrvatski politiki emigranti u Argentini treba spomenuti i "Slobodnu rije", hrvatski mjesenik za suvremena politika, gospodarska i kulturno-socijalna pitanja, koji je izlazio u Buenos Airesu neprekinuto 33 god ina, od 1956. do 1989. Pokreta, vlasnik i urednik bio je novinar Vlaho Rai, a od 1 970. Vlaho Buko. Novine su bili nestranake, orijentirane informiranju i promicanju opih hrvatskih interesa, s izraenom naklonou prema HSS-u. Godine 1990. Mirko Hasenay, Davor Stier i Jasminka Fioli pokrenuli su bilten pod imenom "Tjednik, informativne novine", koji je prestao izlaziti u listopadu 1997 . U prosincu 1997. Mirko Hasenay pokree mjeseni bilten "30 dana". Kad govorimo o p eriodici, posebno mjesto zauzimaju etiri revije koje nadilaze okvir emigrantskog tiska i projiciraju se u hrvatsku budunost. Studia Croatica

Krajem pedesetih godina, skupina hrvatskih politikih emigranata u Buenos Airesu o sjetila je potrebu suprotstaviti se brojnim srpsko-komunistikim dezinformacijama u domovinskim i napose inozemnim medijima i preko glasila na jednom svjetskom je ziku promicati autentinu sliku o hrvatskom narodu, njegovoj povijesti, kulturi i legitimnim tenjama za vlastitom nezavisnom dravom. Na inicijativu Ive Rojnice osnovana je revija na panjolskom jeziku pod imenom "St udia Croatica". Ujedno je odlueno da se osnuje i "Instituto Croata - Latinoameric ano de Cultura" (Hrvatski latinoameriki kulturni institut) kao pokrovitelj revije . Drugo vano izdanje predstavljaju etiri broja SC godine 1965., objavljena kao knjig a na 344 stranice pod naslovom "Bosnia y Herzegovina - Aportes al esclarecimient o de la primera guerra mundial" (Bosna i Herzegovina - Prilozi za objanjenje uzro ka Prvog svjetskog rata), povodom pedesete godinjice atentata u Sarajevu na austr ijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Knjiga obuhvaa tri velike studije: "Pitanje Bosne i Prvi svjetski rat" Ive Bogdana; "Bos na i Hercegovina - hrvatske pokrajine" o. Dominika Mandia (s opsenim saetkom na eng leskom) i "Politika povijest Bosne" Pere Vukote, uz radove Franje Nevistia, Milana Blaekovia i jednog suradnika iz Hrvatske pod pseudonimom (J. G. Fratija). Kao posebno izdanje SC je izdala 1977. knjigu "Croacia y su destino" (Hrvatska i njezin udes), prikaz povijesti, kulture, ekonomije i geopolitikog smjetaja Hrvats ke, na 285 stranica s mnogo ilustracija i indeksom imena. Godine 1995. "Studia Croatica" je izdala "Estatuto de Poljica" (Poljiki statut). Ovaj vani hrvatski pravno-povijesni dokument preveo je dr. Boidar Latkovi, s uvodni m tumaenjem postanka i znaenja Poljikog statuta. Studiu Croaticu primali su, u razdoblju od 33 godine, 164 ustanove u 34 drave: Nj emaka, Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Brazil, Bugarska, Kana da, Kolumbija, Costa Rica, Hrvatska, ile, Ekvador, panjolska, SAD, Francuska, Gvat emala, Honduras, Maarska, Engleska, Izrael, Italija, Japan, Meksiko, Peru, Portug al, Puerto Rico, Rumunjska, Santo Domingo, vedska, vicarska, Urugvaj, Venezuela i Rusija. U razdoblju od dolaska politike emigracije u Argentinu do 1990. objavljeno je u A rgentini priblino stotinu knjiga, prvenstveno na hrvatskom, ali takoer i na panjols kom i dvije na engleskom. Od posebnog znaenja su izdanja "Knjinice Hrvatske Revije" (KHR), koju je Vinko Nik oli pokrenuo kao samostalno nakladno poduzee 1957. u Buenos Airesu. Do sada je u n akladi KHR objavljeno 66 knjiga, mnoge od tih izvanredne povijesno-politike vrije dnosti. Iako je veina od tih knjiga objavljena u Europi, sveukupna izdanja HR i K HR mogu se ukljuiti u hrvatsko kulturno djelovanje u Argentini, obzirom na njihov a pokretaa i poetno izdavanje u Buenos Airesu. Spomenuta knjiga Marka Sinovia donosi popis veine tih knjiga s oznakom izdavaa, godi ne i broja stranica, kao i popis manjih tiskanih izdanja, "knjiica" i otisaka (se parata) iz drugih publikacija. Mnoge od tih knjiga, obavljenih od strane raznih izdavaa, od trajne su vrijednosti za hrvatsku politiku povijest i kulturu. Hrvatske rtve Jugoslavenskom poslanstvu u Buenos Airesu je smetao rad "Hrvatske domobranske ml adei" pa su 16. srpnja 1960. godine postavili bombu u Hrvatskom domu u ulici Salta u B uenos Airesu, koja je ubila trogodinju djevojicu Dinku Domainovi i ranila 16 mladia i djevojaka. Ugledni hrvatski intelektualac i novinar Ivo Bogdan ubijen je u Argentini od age nata OZNE godine 1971. U Domovinskom ratu je nedaleko od otoka Lopuda kod Dubrovnika zarobljen 21. list opada 1994. hrvatski vojnik - dobrovoljac Branko Pilsel, roen u Argentini, star 2 2 godine. Do danas je nepoznata njegova sudbina.

Hrvatska zajednica danas Tonih podataka koliko je Hrvata i njihovih potomaka u Argentini nemamo, jer su po dolasku u Argentinu u slubene statistike uvedeni po putovnicama. Do svretka Prvog svjetskog rata bili su registrirani kao Austrougari, a iza toga kao Jugoslaveni . Rauna se da je godine 1939. ivjelo u Argentini oko 150.000 Hrvata i njihovih pot omaka. Isto tako nemamo ni tonih podataka o ekonomskom i obrazovnom statusu Hrvat a u Argentini. Zbog ekonomske krize u Argentini veina hrvatskih obitelji spada u srednju klasu. Djeca Hrvata koji su doli u Argentinu iza Drugog svjetskog rata su uglavnom zavrili srednje i visoko obrazovanje. Hrvatski nacionalni identitet je sauvan u mnogobrojnim hrvatskim dravotvornim obiteljima, hrvatskim upama, drutvima i ustanovama, a gubi se u drugoj i treoj generaciji, to je sluaj i u svim dravama gdj e ive hrvatski iseljenici. Iz Argentine se zadnjih godina uselilo u Republiku Hrvatsku tek mali broj hrvats kih obitelji i pojedinaca. Jedan broj Hrvata i Hrvatica putuje u Hrvatsku u posj et svojoj rodbini. Zbog teke ekonomske krize i niskih plaa i penzija u Argentini o gromna veina Hrvata i njihovih potomaka nisu u mogunosti priutiti si posjet ili pov ratak u Hrvatsku.

Ivan Baruki 4b