ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Nakon ovog poglavlja, prvog od sedam, oekivat e se da samostalno:

-

odredite to znae pojmo vi hardver, softver i informacijske tehnologije (IT) razlikujete raunala, od velikih tzv. Mainframe, mrenih, osobnih stolnih i prijenosnih raunala, te dlanovnika s obzirom na kapacitet, brzinu, cijenu i tipine korisnike imenujete gla vne d/jelo ve raunala poput procesora (CPU), tvrdog diska, ulaznih i izlaznih ureaja i na vedete njihovu ulogu u radu raunala razumijete to obuhvaa pojam perifernih ureaja moete na vesti kako s vojstva raunala poput brzine procesora, koliine radne - memorije ili broja programa koji se istovremeno izvravaju, utjeu na rad raunala razumijete funkcije procesora kao to su: raunanje, logika kontrola i brzi pristup memoriji; kao i znati da se brzina procesora mjeri u megahercima ili gigahercima poznajete razliite tipo ve raunalnih memorija kao to su RA M i ROM, te moete na vesti razlike izmeu njih znate u kojim se jedinicama mjeri raunalna memorija: bit, bajt, KB, MB, GB, TB, te da moete do vesti u vezu raunalnu memoriju sa znakovima, datotekama i mapama imenujete neke ureaje za unos podataka u raunalo kao to su: mi, tipkovnica, trackball, skener, touchpad, svjetlosna olovka, igraa palica (joystick), digitalna kamera i mikrofon, te pojasnite njihovu uporabu imenujete uobiajene izlazne ureaje za prikaz rezultata obrade podataka kao to su: monitor, pisai, ploteri i zvunici, te te pojasnite njihovu uporabu poznajete ureaje koji su ujedno i ulazni i izlazni kao modemi i monitori osjetljivi na dodir (touchscreen) usporedite gla vne tipo ve ureaja za pohranu podataka u odnosu na brzinu, cijenu i kapacitet: disketu, zip ureaj, DAT ureaje s vrpcom, CD-ROM, unutranji i vanjski tvrdi disk razumijete svrhu formatiranja diska.

1.1. HARDVER, SOFTVER, INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Svako raunalo sastoji se od dvije vrsto vezane cjeline: hardvera koji predstavlja sve fizike dijelova raunala i softvera koji predstavlja programe. Fiziki dijelovi raunala oni su koje moemo opipati, kao na primjer: sredinja jedinica, monitor, tipkovnica, mi, zvunici, pisa.

Pojam softver ili program, odnosno programi, oznaava skup naredbi koje raunalo izvrava u zadanom redoslijedu i time obavlja odreeni posao. Ukoliko se program pokree ukljuivanjem raunala i upravlja radom pojedinih dijelova raunala, govorimo o upravljakom sustavu, a ako programe pokree sam korisnik s ciljem obavljanja nekih poslova, govorimo o aplikacijama ili aplikativnom softveru.

Vie o softveru saznat ete u 2. poglavlju.

Informacijske tehnologije (Information Technology - IT) su tehnologije koje ukljuuju raunala, raunalne mree i komunikacijske sustave, kao i ostalu tehnologiju za prepoznavanje, obradu, pohranu i prikaz informacija.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Kada se npr. raunala rabe za obradu podataka; ili kada pojedinci komuniciraju meusobno putem raunalne mree; ili kada se na Internetu objavljuju web stranice, govorimo o primjeni informacijske tehnologije.

1.2. VRSTE RAUNALA

Ovisno o pokretljivosti korisnika, njihovim potrebama i mogunostima, mogue je odluiti se za razne vrste i tipove raunala. Za stolno raunalo odluit e se korisnici koji trebaju snano raunalo s mogunostima proirivanja, veliki monitor, tipkovnicu normalne irine i ne moraju ga premjetati. Korisnici koji puno putuju, a raunalo trebaju i kad su izvan kue ili vlastitog ureda, odluuju se za prijenosno raunalo. Prijenosna raunala jo uvijek su uglavnom skuplja od stolnih raunala, ali za razliku od prolosti, danas prijenosna raunala vie ne zaostaju u raunalnim svojstvima u odnosu na stolna. Dlanovnike biraju korisnici kojima je bitna pokretljivost, ne ele ulagati u prijenosno raunalo, ve za povoljnu cijenu dobivaju njima vane mogunosti , kao npr. povezivanje s mobilnim telefonima i Internetom. Veliki poslovni korisnici koji imaju potrebu za zahtjevnim obradama velikih koliina podataka rabiti e skupa, ali izrazito snana raunala koja zovemo

mainframe. Mainframe raunala velika su po svojim fizikim mjerama, snana po svojim mogunostima i skupa raunala koja se uglavnom rabe u velikim sustavima i/ili organizacijama za izvravanje vrlo sloenih i zahtjevnih obrada podataka. Za svoje smjetanje takva raunala obino zahtijevaju: - posebne prostorije, u pravilu klimatizirane - dvostruke podove i stropove - profesionalni sustavi sigurnosti - protupoarni, protuprovalni, protiv nestanaka elektrine energije i sl. - posluuje ih posebno obueno osoblje Snaga jednoga takvog raunala moe biti podijeljena izmeu mnogo korisnika koji mu istovremeno pristupaju preko svojih osobnih raunala.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Primjeri organizacija koje u svojemu poslovanju rabe mainframe raunala su: osiguravajue tvrtke, hidrometeoroloki zavodi, statistiki uredi, centri za svemirska istraivanja, vojne ustanove, aviokompanije i sl.

Apple Macintosh

Amiga 2000 laptop

Apple iMac

desktop

PC

U svojemu izvornome odreenju, osobno raunalo, na engleskom jeziku: Personal Computer ili skraeno, - PC, je raunalo "namijenjeno jednoj osobi za izvravanje jednoga posla u jednome trenutku". Danas osobno raunalo ima mogunosti izvravati vie poslova u isto vrijeme. Po svojim fizikim svojstvima, osobna raunala ne zahtijevaju nikakve posebne radne uvjete. U pravilu, mogu se smjestiti na uobiajeni radni stol. Otuda i engleski naziv: desktop. Ispravno rade u jednakome okruenju u kojemu i ovjek normalno radi. Za rad na osobnom raunalu, od korisnika se ne trai nikakva posebna specijalistika izobrazba, nego samo odreena, moe se rei: ne prevelika, znanja i vjetine. Prvo osobno raunalo, u dananjemu smislu rijei, proizvela je amerika tvrtka IBM 1981. godine. Unato velikome napretku u razvoju tehnologije, temeljna ideja PC-a ostala je nepromijenjena od tada do danas. Danas u svijetu postoji cijeli niz proizvoaa osobnih raunala. Pojam "PC kompatibilno raunalo" oznaava injenicu da je osobno raunalo, proizvedeno od bilo koje tvrtke sukladno tehnikim postavkama standardnoga sklopa PC-a. U svako IBM PC kompatibilno raunalo moete umetnuti IBM PC usklaene hardverske sklopove: memoriju, procesor, tvrdi disk, i sl., ili pokrenuti IBM PC usklaeni softver, npr. programe za obradu teksta, igrice i sl. Raunalo Macintosh, skraeno "Mac" kojega proizvodi tvrtka Apple takoer je osobno raunalo u smislu izvornoga odreenja toga pojma, ali nije IBM PC kompatibilno raunalo. To znai da se hardver i softver IBM PC-a ne moe rabiti na Macintosh PC-u.Temeljna razlika je u tome to je PC-kompatibilno raunalo izgraeno oko procesora tipa X86 i kojega je prva proizvela tvrtka Intel, a Macintosh oko procesora tipa 68000 tvrtke Motorola, a danas ee procesor PowerPC od IBM-a. Prijenosnici, engleski Laptop ili Notebook mala su prijenosna raunala koja mogu raditi na baterije. Temeljna namjena im je rad bez ovisnosti o "icama", pogotovo napajanja, kao i rad izvan radnog mjesta - konferencijska dvorana, udaljene lokacije, prostorije klijenata.... Imaju ravne LCD ekrane i male tipkovnice. Po svojim radnim sposobnostima ne zaostaju za uobiajenim stolnim raunalima. Na njima se mogu izvravati isti programi i mogu im se prikljuivati i ugraivati isti dodatni ureaji (pisai, skeneri, modemi, mrene kartice, CD/DVD jedinice, vanjski ekran, vanjska tipkovnica i sl.). Teina im je 2-3 kg, a zbog malih dimenzija u njih su ugraeni posebni sklopovi, zbog ega su neto skuplji od stolnih raunala istih mogunosti. Notebook je jo manji i laki prijenosnik, ali jednakih sposobnosti i mogunosti.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Dlanovnici ili runa raunala mala su raunala koja mogu stati u dep i u radu ih drimo "na dlanu" jedne ruke - od tuda i engleski naziv Handheld, tj. "dran rukom". Drugom rukom obino drimo malu "olovku" kojom upravljamo raunalom preko ekrana osjetljivog na dodir. Olovkom piemo, biramo naredbe, crtamo... Jedno od glavnih svojstava im je napajanje iz obinih, punjivih ili specijalnih baterija (npr. veliine AA). Obino dolaze s veinom potrebnog softvera, specijalnom verzijom Windowsa, Officea, Internet Explorera... U runa raunala ugrauju se razliite vrste memorije: - neizbrisiva ili izbrisiva memoriju neovisna ili ovisna o baterijama - dodatne memorijske kartice, poput onih za digitalne foto aparate - minijaturne tvrde diskove. Po svojim mogunostima rada i obrade podataka, runa raunala zaostaju za stolnim ili prijenosnim raunalima, a i cijena im je za sada relativno visoka.

Osobni digitalni pomonik ili PDA, to je akronim od engleskih rijei Personal Digital Assistant runo je raunalo ogranieno na izvravanju odreenih osobnih poslova voenje svojih obveza i zadataka, ureivanje adresara, prikljuivanje na Internet i razmjenu elektronike pote i sl. Danas obje vrste "srastaju", tj. postaju sve sliniji po svojim sposobnostima obavljanja poslova.

Poveu li se meusobno najmanje dva raunala, dobije se raunalna mrea, a svako takvo raunalo postaje mreno raunalo, tj. lanom mree. Pri tome je svejedno nalaze li se ta raunala jedan pored drugoga ili u susjednim prostorijama, pa su meusobno spojeni izravno icama ili se nalaze u udaljenim zgradama ili na razliitim krajevima svijeta, pa su spojeni telefonskim linijama ili satelitskim vezama. Broj raunala u jednoj mrei nije ogranien. Primjer je Internet, mrea svih mrea" kojega sainjavaju milijuni meusobno spojenih raunala irom svijeta. Rad u mrenome okruenju ima niz prednosti: - meusobna razmjena podataka, tj. jednostavan prijenos podataka s jednoga raunala na drugo - dijeljenje zajednikih resursa - pisaa, skenera, prostora na medijima za pohranu podataka i sl. - istovremeni rad nad istim podacima s vie raunala odjednom, tzv. viekorisniki rad. U ranim danima povezivanja raunala, umreavanje je bilo izuzetno sloen posao kojega su obavljali samo posebno obueni profesionalci. Danas upravljaki sustavi omoguavaju i neto iskusnijim korisnicima jednostavnija povezivanja. Meutim, kako bi se dobilo najbolje od mree, u smislu brzine, pouzdanosti i sigurnosti, umreavanje jo uvijek zahtijeva strunoga i iskusnoga korisnika. O raunalnim mreama detaljnije e se govoriti u poglavlju Raunalne mree.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

1.3. DIJELOVI OSOBNOG RAUNALA

Svako raunalo sastoji se od 2 vrsto povezane cjeline: hardvera, tj. fizikih dijelova i softvera, tj. programa koji se na njemu odvijaju.Raunalo fiziki ini nekoliko dijelova: - ulazni ureaji - sistemska jedinica - izlazni ureaji - ulazno-izlazni ureaji. Ulazni ureaji slue za zadavanje naredbi raunalu ili za unos podataka. Pri tome podaci mogu biti razliite vrste : tekst, zvuk ili slika. Najei ulazni ureaji su tipkovnica i mi. To mogu jo biti specijalne olovke, crtae ploe (tzv. tableti), skeneri, mikrofoni, webkamera itd.

^^^^^^^^

^^^^^^^^

plater

pisa

Izlazni ureaji omoguavaju prikaz rezultata rada raunala, tj. podataka na monitoru, projekciju prezentacije ili filma, ispis dokumenata, fotografija i crtea i sl.Primjeri izlaznih ureaja su monitor, pisa, ploter, projektor i drugi.

Izlazno-ulazni ureaji imaju osobinu prikaza podataka, ali i njihovog primanja. To su modemi i monitori osjetljivi na dodir. Sistemska jedinica naziva se jo i kuite raunala. To je kutija" u kojoj su smjeteni, objedinjeni i meusobno usklaeni svi sklopovi vani za ispravan rad raunala. Svi ureaji koji se ne nalaze unutar kuita, znai ne pripadaju sistemskoj jedinici, nazivaju se vanjski ili periferni ureaji ili krae periferija. S raunalom se povezuju icom ili beino, a mogu se i ugraditi u raunalo umetanjem u utore smjetene s vanjske strane raunala. Primjeri periferije su: pisai, modemi, skeneri, jedinice za pohranu podataka, ali i monitori, tipkovnice, mievi.

Mi, engleski Mouse slui za rad s objektima u grafikome radnom okruenju. Pomou mia zadajemo naredbe, biramo objekte, oznaavamo ih, premjetamo i kopiramo, crtamo i sl. Uporaba mia olakava rad u okruenju grafiki orijentiranoga upravljakoga sustava, kao to su npr. Microsoft Windows, Mac OS X ili X Windows. Mi radi tako da raunalo prati korisnikove pokrete miem po podlozi, prenosi ih na zaslon monitora i prikazuje kao kretanje pokazivaa mia, engleski Mouse Cursor.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Mi na svojemu tijelu najee ima dva gumba i jedan kotai, no nerijetko bude 3 i vie gumba. S obzirom na nain prepoznavanja i praenja pokreta po podlozi, mievi se dijele na mehanike i optike.S donje strane mehanikog mia nalazi se kuglica ije kotrljanje po podlozi raunalo prenosi na zaslon. Podloga treba biti blago hrapava i obino se rabe posebni plastini podmetai tzv. mouse pad. Optiki mi emitira" zraku crvene svjetlosti iji se odbljesak od podloge prilikom pomicanja prenosi na zaslon kao pokreti pokazivaa mia. S obzirom na nain povezivanja s raunalom mievi mogu biti iani, tj. icom spojeni s raunalom i beini. Beini mievi s raunalom komuniciraju infracrvenim svjetlom ili radio-valovima preko radio-prijemnika spojenog na raunalo. Danas sve vie prevladavaju beini optiki mievi. O radu miem i nainima uporabe njegovih dijelova, vie informacija sadrano je u 2. modulu Uporaba raunala i upravljanje datotekama.

TrackBall je inaica mia i od njega se razlikuje po tome to je cijeli ureaj nepokretan, a pomaci se prenose okretanjem kugle s gornje strane tijela ureaja. Takoer na sebi ima 2 gumba. TrackBall daje puno precizniju kontrolu za pomicanje objekata na ekranu i najee ga rabe grafiki dizajneri.

Tipkovnica, engleski Keyboard slui za unos podataka ili informacija u raunalo i zadavanje naredbi. Tipkovnice takoer mogu biti iane i beine.

Uobiajene tipkovnice imaju 102 tipke podijeljene u "podruja": - alfanumerikim dijelom sluimo se za unos slova, brojeva i posebnih znakova - u brojanom dijelu unosimo samo brojeve, znakove raunskih operacija i decimalni zarez - funkcijske tipke su grupa tipaka s posebnim funkcijama i namjenom - tipkama za pomake pomiemo se najee kroz dokumente gore, dolje, lijevo, desno, na poetak, na kraj, stranica gore/dolje.

Skener omoguava uitavanje ispisanog materijala - tekstova, fotografija, crtea i sl. u slike koje raunalo raspoznaje i koje moe onda pohraniti. Tako "uitane" slike moemo obraivati, moemo im mijenjati veliinu, moemo ih doraivati i ispisivati na pisau. Primjenom posebnih OCR programa, moemo sliku pisanog dokumenta pretvoriti u tekst, kojega je onda moemo obraivati nekim od uobiajenih programa za obradu teksta. Touchpad bi u slobodnome prijevodu na hrvatski jezik bio dodirna podloga, ali uobiajeno se rabi izvorni engleski naziv. Slui za unos informacija o kretanju pokazivaa mia. Umjesto pokretanja mia rukom po podlozi ili okretanja kugle na trackballu prstima, u ovom sluaju pomicanjem prsta po podlozi odreujemo mjesto pokazivaa mia na zaslonu. Ureaj se sastoji od ravne etvrtaste podloge, smjetene obino unutar samog kuita prijenosnog raunala. Uz podlogu nalaze se i dvije tipke s istom ulogom i nainom rada kao i tipke na miu.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Svjetlosna olovka, engleski Lightpen, ureaj je spojen s monitorom. Korisnik usmjeri olovku prema zaslonu i oznaava objekte na radnoj povrini dodirom povrine zaslona vrhom olovke ili pritiskom gumba na tijelu olovke. Na taj nain se "oponaaju" postupci miem. Igraa palica, engleski Joystick, namijenjena je prije svega igranju raunalnih igara. Sastoji se od postolja, drke i gumba smjetenih na postolju ili na drci. Pomicanjem drke palice u svim smjerovima, pomiemo odgovarajue objekte na zaslonu. Pritiskom na gumbe izazivamo razna dogaanja sukladno programu kojim se igramo. Npr. preskakanje, pucanje, mijenjanje brzine i sl. Mikrofon je ureaj za zvuk. Noviji raunalni sustavi omoguavaju pretvaranje izgovorenih rijei preko mikrofona u tekst na raunalu ili zadavanje glasovnih naredbi. No, te mogunosti danas su jo uvijek ograniene i nisu u irokoj uporabi. Jedan od razloga tome je i to to je sve to ogranieno na engleski jezik. Drugi nain uporabe mikrofona u sprezi s raunalom i web kamerom su tzv. video-konferencije gdje vie sudionika, koji mogu biti na razliitim stranama svijeta, preko Interneta odravaju zajedniki sastanak, popraen istovremeno i slikom i zvukom. Osim toga, u zadnje vrijeme ih se rabi i u Internet telefoniji - telefoniranju preko Interneta, i u komuniciranju igraa neke raunalne mrene igre. Web kamera je dodatak raunalu koji uz uporabu odgovarajuega softvera omoguava prijenos slike uivo ili na lokalno raunalo na koje je kamera izravno prikljuena ili putem Interneta na udaljeno raunalo. Digitalne kamere danas sve vie preuzimaju vodeu ulogu pri fotografiranju, kako amatera, tako i profesionalaca. Rabimo ih kao i klasine foto-aparate s tom razlikom to se kod njih fotografije spremaju u prirunu memoriju kamere i u digitalnome su obliku. Kameru moemo izravno prikljuiti na raunalo i na njega prenijeti snimljene fotografija, te ih pregledavati, dodatno obraivati ili ispisivati na pisau. Temeljno svojstvo svake kamere je kvaliteta fotografije koju moe proizvesti. Kvaliteta slike izraava se u megapixelima. Vei broj megapixela znai kvalitetniju fotografiju, ali i memorijski veu sliku. To znai da izbor vee kvalitete podrazumijeva manji broj slika koji e stati na memorijsku karticu kamere.

Monitor ili ekran je ureaj na ijem zaslonu raunalo prikazuje u ovjeku razumljivom obliku rezultate rada programa koji se trenutno izvrava.S obzirom na tehnologiju izrade i naina prikaza slike dvije su najee vrste monitora - CRT i LCD. Klasini CRT monitori tehnoloki su poput televizora jer rade na isti nain primjenjujui katodnu cijev. Oni su veliki i razmjerno teki. Iako je cijenom CRT monitor jo uvijek povoljniji od LCD monitora, njegova uporaba polako se naputa.
RT

c. - t R : , , ! , , , ,

U D

i c, v , i D s , , , v

LCD monitori tehnoloki su noviji. Kratica LCD

potjee od engleskih rijei i oznaava tehnologiju tekuih kristala. U odnosu na CRT monitore, LCD imaju niz prednosti - manji utroak elektrine energije, kvalitetnija slika, ugodniji rad, manje dimenzije. Iako su jo neto skuplji, smanjivanjem cijene ulaze sve vie u uporabu. Monitori se razlikuju i po svojoj veliini, koja se odreuje kao duljina dijagonale zaslona i izraava se u inima. Danas se veliine monitora uobiajeno kreu od 15" za svakodnevnu kunu ili uredsku uporabu, do 21" za grafiki dizajn i projektiranje. Kvaliteta slike na zaslonu i veliina prikazanih objekata prikazuje se pojmom razluivosti. U uporabi je i izraz rezolucija. Ona se izraava s dva broja koji predstavljaju broj toaka po irini i po visini zaslona od kojih se sastoji slika na zaslonu. Na primjer 800*600 ili 1280*1024. to su ti brojevi vei, to je slika kvalitetnija. elimo li prikazati sliku s raunala veem broju osoba, potrebno ju je projicirati na platno ili zid. U tu svrhu slue projektori ili ureaji za projekciju koji se spoje na raunalo i koji uveanu sliku sa zaslona prenose, tj. projiciraju na platno. Prilikom kupnje takvoga ureaja treba obratiti pozornost na dvije stvari: razluivost, tj. kvalitetu slike koju su sposobni projicirati i snagu projekcijske arulje.

Pisa, engleski printer, ureaj je iz skupine izlaznih perifernih ureaja koji slui za ispis podataka s raunala na razliite medije, npr. na papir, naljepnice, omotnice, folije i sl. Podaci mogu biti u razliitim formatima i oblicima, kao npr. tekst, tablica, grafikon, slika, crte, nacrt, dijagram i slino. Ukoliko se pisa moe rabiti samo s raunala na koje je fiziki prikljuen, onda ga zovemo lokalni pisa. Ako se istom pisau moe poslati naredba za ispis s vie raunala, znai da je pisa umreen i tada ga zovemo mreni pisa. S obzirom na nain ispisivanja, uobiajeno su 3 vrste pisaa: Iglini pisai tehnoloki su najstariji. Nazivaju se jo i matrini pisai. Ispis proizvode mehanikim udarcem posebnih iglica smjetenih u tzv. glavi pisaa na vrpcu natopljenu tintom i na papir ispod vrpce. Prednosti su im: - najnia cijena otiska jer su pisae vrpce jeftine - nisu jako osjetljivi na kvalitetu papira - uz poseban papir mogu ispisati vie kopija odjednom, npr. virmane - robusni su i pouzdani. Nedostaci su im:

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

sporost buni su otisak je iskljuivo jednobojan kvaliteta otiska zadovoljava uglavnom samo ispis teksta.

Laserski pisai primjenjuju tehnologiju izrade otiska identinu onoj u fotokopirnim ureajima, to ukljuuje lasersku zraku, bubanj, papir, prah/toner, peenje. Za pripremu otiska laserski pisa zahtijeva ugraenu odreenu koliinu memorije. elimo li kvalitetan otisak sloenih slika, potrebno je u pisa ugraditi dovoljno memorije. Prednosti su im: - relativno velika brzina, to znai da u jednoj minuti mogu ispisati 20 i vie stranica - visoka kvaliteta otiska za sve svrhe i namjene - kod skupljih modela mogu je ispis u boji - izuzetno tihi u radu - neki modeli mogu istovremeno ispisivati na obje strane papira. Nedostaci su im: - visoka cijena otiska jer su skupi i pisai i kazete s prahom - posebno je skup otisak u boji - laserski pisai zahtijevaju bolju kvalitetu papira, nikako ne loiju od papira za fotokopiranje.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Tintni pisai su tehnoloki najmlai. Otisak proizvode izbacivanjem na papir sitnih kapljica tinte iz posebnog spremnika, tj. glave. Od toga potjee i njihov engleski naziv InkJet to u prijevodu znai mlaz tinte. Prednosti su im: - niska nabavna cijena pisaa - otisak u boji - dobra kvaliteta otiska za sve svrhe - zadovoljavajua brzina - tihi u radu - neki modeli mogu ispisivati na obje stra Nedostaci su im: - skupa tinta - brzina neto manja od laserskih pisaa - otisak je neto slabiji od laserskih - zahtijevaju bolju kvalitetu papira. Pisai se razlikuju i s obzirom na najveu veliinu papira koja se moe postaviti u njih. U uobiajenome uredskom ili kunom okruenju najee su u uporabi pisai veliina A4. Neto rjee, prije svega zbog znatno vie cijene rabe se vei pisai veliine A3.

papira istovremeno.

Ploter je ureaj slian pisau koji omoguava ispis velikih crtea ili nacrta do veliine A0. Stariji modeli radili su tako to su se po papiru na ravnoj podlozi pomicale posebne olovke ili pera. Meutim, u dananje vrijeme, plotere s perima sve vie potiskuju iz uporabe ploteri s tintom.Ploteri se najee primjenjuju u projektnim ili dizajnerskim uredima.

Neki ureaji istovremeno su i izlazni i ulazni to znai da imaju osobinu prikaza podataka, ali i njihovog primanja. Modem je ureaj pomou kojega komuniciraju dva raunala putem telefonske veze. Za vrijeme rada on stalno i prima i alje informacije - zahtjev za podacima, potvrdu da su podaci stigli, odgovor na zahtjeve itd. Monitor osjetljiv na dodir, engleski Touch screen, izlazni je ureaj kada prikazuje tekst dokumenta. Meutim, kada korisnik svjetlosnom olovkom na monitoru bira stavke izbornika i time zadaje naredbe, onda ga rabi kao ulazni ureaj.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Sistemska jedinica koja se jo naziva i kuite raunala je kutija u kojoj su smjeteni, objedinjeni i meusobno usklaeni svi sklopovi vani za ispravan rad raunala. Postoje dva temeljna tipa kuita: Stolno, engleski desktop, je kuite razliitih visina vodoravno smjeteno na radnom stolu. Toranj, engleski Tower uspravno je kuite koje se uobiajeno smjeta ispod radnog stola. Izrauje se u tri veliine - mini, midi i maksi, a koja e se od njih upotrijebiti zavisi od vrste i broja dijelova koji e se u njega ugraditi.

Matina ploa glavni je sklop u kuitu raunalu. Na nju su izravno ili pomou odgovarajuih kablova spojeni ostali raunalni sklopovi kao to su procesor, memorije, tvrdi diskovi ili grafiki podsustavi. O njenome dizajnu i izradi u velikoj mjeri zavise i mogunosti raunala kao to su brzina rada, pouzdanost, mogunost nadogradnje i drugo.

Centralna procesorska jedinica, ili krae procesor, "mozak" je raunala, te odreuje osobitosti rada cijeloga raunala. Procesor obavlja raunske i logike zadatke, upravlja radom ostalih sklopova raunala, nadgleda pristup do njih i njihovu meusobnu komunikaciju. Temeljna osobina rada procesora njegova je brzina. Ona se izraava brzinom takta, engleski Clock Speed, a mjeri se megahercima, odnosno danas uobiajeno gigahercima. Pri tome uglavnom vrijedi pravilo da je procesor s vie gigaherza bri, a time i cjelokupno raunalo radi bre.

10

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Raunalo u svom radu rabi razliite oblike memorije. Osnovna podjela je po njihovom smjetaju u odnosu na matinu plou i sistemsku jedinicu. Sukladno tome postoji - unutranja memorija - to su RAM i ROM i - vanjska memorije koju ine tvrdi disk, disketni ureaji, CD-ROM ureaji, DVD ureaji, Dat ureaji i sl. Vanjska memorija sastoji se od ureaja i prenosivog medija za podatke koji se umee u ureaj. esto su ureaj i medij istoga naziva. Tako npr. DVD medij za pohranu podataka umeemo u DVD ureaj.

ROM je memorija samo za itanje, tj. podaci iz nje mogu se samo itati. Smjetena je na matinoj ploi i sadri naredbe i podatke potrebne za pokretanje raunala, uitavanje upravljakoga sustava i podrku prijenosa podataka izmeu razliitih ureaja.

RAM, radna ili glavna memorija mjesto je gdje se privremeno smjetaju programi za vrijeme njihovog rada, kao i podaci koje trenutno obraujemo - tekst koji piemo, slika koju crtamo, tablica koju izraujemo, skladba koju sluamo. Gaenjem raunala iz radne memorije se trajno briu svi ti podaci.Veliina memorije u dananjim raunalima uobiajeno se izraava u megabajtima.

Tvrdi disk, engleski Hard Disk, naziva se jo i vrsti disk. Ono je glavno mjesto pohrane i trajnoga uvanja programa i podataka u raunalu. Svojstva tvrdoga diska su: - veliki kapacitet, tj. moe pohraniti velike koliine podataka iji je red veliine deseci i stotine gigabajta - brzi rad u odnosu na disketu ili optike ureaje - brzi pristup i dohvat podataka - mjeri se u milisekundama: to je broj milisekundi manji, to je disk bri - podaci su trajno i sigurno sauvani i nakon gaenja raunala, za razliku od glavne memorije. S obzirom na nain ugradnje ili prikljuenja na raunalo razlikujemo dvije vrste tvrdoga diska: unutranji i vanjski. Unutranji tvrdi disk trajno je ugraen u kuite raunala. To je najei nain njegove uporabe i u stolnim raunalima i u prijenosnicima. Vanjski tvrdi disk smjeten je u posebno prenosivo kuite i na raunalo se spaja odgovarajuim kablovima preko odgovarajuih prikljuaka. Ovakav tip diska esto slui za prijenos vee koliine podataka s jednoga raunala na drugo.

Disketni ureaj, engleski Floppy disk drive slui za snimanje odnosno spremanje i itanje podataka s medija zvanoga disketa. Kapacitet diskete je u odnosu na tvrdi disk znatno manji i iznosi 1,44 MB. Pored toga, diskete su nepouzdane jer nam se moe dogoditi da danas snimljenu disketu sutra ne moemo proitati, a i spore su u radu. Prednost im je mala dimenzija i stoga su lako prenosive.

11

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

CD-ROM ureaj, sastavni je dio svakoga dananjega osobnog raunala i slui za itanje CD medija. CD medij po svojim svojstvima identian je glazbenim CD-ovima, samo to umjesto glazbe sadri podatke. Kapacitet CD medija je oko 680 MB, to je jednako kapacitetu 470 disketa. Brzi su u radu i prilino pouzdani. Malih su dimenzija i lako prenosivi. S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste CD ureaja i medija. Onima koji su samo za itanje, u tvornici se prilikom proizvodnje utisnu podaci i moemo ih samo viekratno itati, ali ne i mijenjati. Na CD medije koji nose oznaku R moemo na odgovarajuem ureaju popularno zvanom prilica podatke jednokratno upisati i viekratno itati. Na medije s oznakom RW moemo podatke viekratno pisati i itati.

DVD ureaj slui za itanje DVD diskova. Izgledom i osobinama vrlo je slian CD-ROM ureaju sa znaajnom razlikom u puno veem kapacitetu. Na DVD diskove moemo snimiti koliinu od 4,7 do 17 GB. U "sprezi" s brzim procesorom i dovoljnom koliinom glavne memorije, DVD ureaji i diskovi omoguavaju spremanje i gledanje na raunalu sloenih multimedijalnih sadraja kao to su filmovi. S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste DVD diskova i sukladno tome odgovarajuih ureaja. Ukoliko se medij moe samo itati ima oznaku DVD. Ukoliko na medij moemo jednom snimiti sadraj i viekratno ga itati, oznaka je DVD povlaka R, ili DVD plus R, a u zadnje vrijeme DVD R. Ako je omogueno viekratno pisanje i itanje tada je oznaka DVD RW.

12

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Zvuna kartica je sklop u raunalu koji slui za proizvodnju zvuka i njegovo izvoenje na zvunicima prikljuenima ili ugraenima na raunalo. To znai da korisnik moe preko raunala sluati glazbu s glazbenih CD/DVD-ova, popratiti svoje aktivnosti na raunalu razliitim zvukovima (npr. zvonjava telefona moe oznaiti prispijee nove elektronike pote), uti zvukove dok gleda film ili se igra. Ukoliko je na raunalo spojen mikrofon, uz odgovarajue programe mogue je snimati govor ili druge zvukove. Danas postoje programi koji omoguavaju davanje govornih naredbi raunalu ili unos podataka, ali to se za sada ne moe raditi na hrvatskome jeziku. Na kvalitetu slike na monitoru utjee grafika kartica ugraena u raunalo. To je sklop "zaduen" za obradu i pripremu slike, te njen prikaz na zaslonu monitora. U tu svrhu, grafika kartica ima na sebi poseban tzv. grafiki procesor i svoju vlastitu radnu memoriju. Pravilo je da je kartica bolja, a to znai bri prikaz slike, te otrija i mirnija slika, ukoliko ima ugraeni bri procesor i vie memorije. Kvalitetan monitor "u suradnji" s kvalitetnom grafikom karticom posebno su vani za grafiki dizajn i dananje raunalne igre, ali i za ugodan svakodnevni rad i manje naprezanje oiju.

Modem se rabi za spajanje raunala na telefonsku liniju i njegovu komunikaciju s drugim udaljenim raunalom. Npr. elite li raunalo povezati na Internet, potreban vam je modem.S obzirom na nain ugradnje, modem moe biti unutranji ili vanjski. Ako je unutranji, tada je dio sistemske jedinice. Spojen na raunalo, modem podatke dobivene od raunala u digitalnom obliku pretvara u zvukove koji se zatim alju preko telefonske ice. S druge strane ice prima ih isti takav ureaj i pretvara ih natrag u digitalni oblik.

13

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Sa stranje strane raunala vidljivi su utori matine ploe koji omoguavaju povezivanje ulaznih i izlaznih jedinica s raunalom. Zovemo ih jo i prikljuci ili portovi. Kupujemo li raunalo, a modem, CD-ROM ili joystick namjeravamo kupiti kasnije, tada je vano da raunalo ima utore preko kojih emo kasnije moi povezati te ureaje s raunalom. Primjeri navedeni u zagradama na slici, samo su okvirni, jer veina ulaznih ili izlaznih jedinica ne mora biti izvedena samo na jedan nain. Npr. mia

moemo povezati s raunalom putem tzv. PS/2 prikljuka, ali i preko USB prikljuka.U nastavku emo opisati nekoliko vrsta prikljuaka. Serijski prikljuak obino se nalazi na stranjoj strani kuita raunala i slui za spajanje tj. prikljuivanje nekih vanjskih ureaja, npr. modema ili mia. Obino je oznaen s COM1 ili COM2. Paralelni prikljuak se takoer obino nalazi na stranjoj strani kuita raunala i slui najee za prikljuivanje lokalnog pisaa. Obino je oznaen s LPT1 ili LPT2. Univerzalni serijski prikljuak ili skraeno USB noviji je sklop i sve vie ureaja povezuje se na raunalo putem njega. Na raunalu, tonije na matinoj ploi, moe biti jedan ili vie USB prikljuaka, a smjeteni su s prednje, stranje ili istovremeno s obje strane kuita. Na USB mogu se prikljuiti mi, tipkovnica, skener, vanjski modem, vanjski CD/DVD ureaj, USB memorija, digitalna kamera i sl. Prikljuak PC Card namijenjen je prije svega proirivanju funkcionalnosti prijenosnih raunala - poveanju memorije, dodavanje modema i sl.

1.4. RADNA SVOJSTVA RAUNALA Na cjelokupne radne osobine raunala utjee istovremeno nekoliko initelja. Ugradi li se u raunalo jedan sklop vrhunskih svojstva, a svi ostali su u okvirima prosjenosti, onda e i rad cijeloga raunala biti u okvirima prosjenosti. Tek usklaivanjem svojstava rada svih sklopova i uspostavom ravnotee izmeu njih, moemo oekivati i zadovoljavajue radne osobine cijeloga raunala. Meutim, postoje neka pravila u radu raunala koja openito vrijede. Brzina je temeljna osobina rada procesora. Mjeri se u hercima , ali ee u megahercima ili gigahercima. Pri tome (uglavnom) vrijedi pravilo da je procesor s vie gigaherca bri, a time i cjelokupno raunalo radi bre. Koliina ugraene glavne memorije utjee na radna svojstva raunala na nain da to je vie RAM-a, to raunalo radi bre.Pored toga, s vie memorije moe se izvravati vie poslova odjednom, kao i obavljati sloenije i memorijski zahtjevnije poslove, npr. obraivati slike ili velike koliine podataka. Jedno od svojstava tvrdih diskova njihova je brzina rada. Ona se izraava prosjenim vremenom pristupa i mjeri se u milisekundama. to je to vrijeme krae, to e tvrdi disk bre pristupati podacima. Tijekom rada na raunalu, podaci se esto briu, ispravljaju ili dodaju novi. To uzrokuje pojavu podijeljenosti podataka i njihove ratrkanosti po cijelome vrstom disku. To doivljavamo i uoavamo kao usporenje u radu raunala, koje moe biti i znatno. Postupkom tzv. defragmentacije spajaju se dijelovi podijeljenih podataka u jednu cjelinu i kao rezultat, raunalo bre pristupa podacima. Stoga je korisno s vremena na vrijeme pokretati taj postupak. Moderni upravljaki sustavi omoguavaju istovremeno, tj. u istome trenutku izvravanje vie programa. To se naziva viezadani rad, engleski Multitasking. Takav nain rada moe izazvati sporiji rad raunala, a to zavisi o broju i sloenosti poslova koji se u tome trenutku izvravaju i koliini ugraene memorije, te brzini procesora. Npr. istovremeno sluanje glazbe s raunala, slanje elektronike pote i seljenje slika s kamere na tvrdi disk usporit e rad raunala. U zavisnosti o koliini memorije i brzini procesora primijetiti emo vie ili manje to usporenje.

Nabrajajui koje osobine pojedinih sklopova utjeu na kvalitetu rada raunala, spomenuli smo kapacitet glavne memorije. U kojim jedinicama se on mjeri?

14

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

Kaemo li da je jedna memorija vea od druge, da ima vei kapacitet ili vie pohranjenih podataka, podrazumijeva se da ta memorija ima vie bajtova. Najmanja jedinica podataka je jedan bit. To je stoga to raunala rade po principu prepoznavanja je li napon nizak ili visok. Podatak da je napon visok oznaava se jedinicom, a da je nizak oznaava se nulom. Rad s jedinicama i nulama, zove se rad u binarnom sustavu, sustavu s dva osnovna stanja. Ta nula ili jedinica nazivaju se bit i oznaavaju se malim slovom "b". to je vie jedinica i nula i njihovih kombinacija, to je koliina podataka koja se moe smjestiti u memoriju vea. Meutim, koliina podataka mjeri se u bajtovima. Bajt je sastavljen od 8 bitova i oznaava se velikim slovom "B". Svaki podatak - slovo, broj, poseban znak predstavljen je u memoriji raunala 1 bajtom. Kako se raunala razvijaju, i rastu potrebe korisnika, memorije imaju sve vee kapacitete i izraavaju se u megabajtima, gigabajtima i terabajtima. Istim jedinicama mjere se i koliine podataka koje se zapisuju na tvrdi disk.

Podaci i programi organiziraju se i spremaju na disku, CD/DVD-u, disketi itd. kao objekti zvani datoteke. Po sadraju, datoteke moemo podijeliti na programske i podatkovne. Programske datoteke najee su programi koji kad se pokrenu obavljaju neku radnju. Drugi naziv za programsku datoteku je aplikativni softver ili jednostavno program. Primjer programske datoteke je Outlook Express, program za elektroniku potu ili Irfanview, program za pregledavanje digitalnih fotografija, dok je primjer za podatkovnu datoteku jedna digitalna fotografija ili elektronika poruka. Mape, engleski Folders rabe se za grupiranje i organiziranje datoteka s ciljem njihovoga lakeg pronalaenja i upravljanja. Stariji naziv za mape je direktorij.

ECDL Modul 1 - Pojmovi informatike tehnologije (prvi dio)

1.5. UREAJI ZA SPREMANJE PODATAKA

15