GLASOVI I GLAS

1. 2. 3. 4.

dolazi u rijeima kojima postanak nije vidljiv: veer, toka, raun ... dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k i c: peku-peem, zec-zeevi dolazi u rijeima sa sufiksima: -a (kupa), -ica (biljica), -e (djevoje), -i (ribi), -iki (turistiki) slovenska, slovaka, eka, bugarska i ruska prezimena zavravaju na , a ne na : upani, Fjodor Mihajlovi Dostojevski...

GLAS

1. 2. 3. 4. 5.

dolazi u rijeima kojima postanak nije vidljiv: ve, ki, mo, no, elav ... dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnome t: ljut-ljui, brat-braa, smrt-smru ... se pie u glagolskom prilogu sadanjem (-i) i u infinitivu (-i): govorei, sluajui, ii, doi ... dolazi u sufiksima: -a (gluha), -da (srnda), -ba (zelemba), -aa (zadaa) u hrvatskim prezimenima na kraju je obino : Kovai, Kranjevi, Begovi ...

i moe biti u rijeima: kraina-kraina; pliina-pliina; jedno-jedno; neko-neko; tekli-tekli; boleurina-boleurina; kourina-kourina; maurina-maurina GLASOVI D I GLAS D

1. d se nalazi u rijeima razliita postanka, uglavnom tuicama: dez, pidama, srdba, dep, hoda ... 2. d se nalazi ispred b umjesto koji se prema glasovnoj promjeni jednaenja po zvunosti mijenja u d: jednaiti3.
jednadba, svjedoiti-svjedodba ... d se nalazi u sufiksu -dija koji potjee iz turskog jezika: buregdija, aljivdija...

GLAS

1. se nalazi u rijeima kojima postanak nije vidljiv i u njihovim izvedenicama: sme, laa, maioniar, aneo,
orue, aa, ak ...

2. se nalazi u oblicima i izvedenicama na mjestu osnovnog d: graditi-graevina, obraditi-obraen, grozd-groe,

glodati-gloem ...

PROMJENA -IJE, -JE, -E, -I - PRASLAVENSKI JEZIK -ije -je -e -i glas JAT ije, -je, -e, -i

kad je slog dug (dijeliti, zaplijeniti) kad je slog kratak (podjela, zapljeniti) kada ije prelazi u je, a ispred njega se nalazi r, j se ne pie (u nekim primjerima moe ostati), npr. vrijeme-vrjemena-vremena; grijeiti-grijeka-greka ako iza ije/je dolazi o , ije/je prelazi u i (cijel-cio; htjeti-htio)

IJE PRELAZI U JE (KRAENJE SLOGA)

u uveanicama (augmentativima): svijet-svjetina u pridjevima sa sufiksom -cat, -it: cijel-cjelcata, rije-rjeit u umanjenicama (deminutivima)na -i, -i, -ica, -ica: mijeh-mjei, korijen-korjeni, zvijezda-zvjezdica, cijev-cjevica u komparativu i superlativu pridjeva: lijep-ljepi-najljepi, bijel-bjelji-najbjelji u rijeima na -ota, -oa, -ina, -ovit: lijep-ljepota, bijel-bjelina u zbirnim imenicama na -ad: zvijer-zvjerad u izvedenicama na -ak i -ar: lijevo-ljevak, cvijee-cvjear

JE PRELAZI U IJE (DULJENJE SLOGA) - u glagolskim imenicama: umjeti-umijee, dospjeti-dospijee - u tvorbi imenica od glagola s prefiksom pre- u nekim imenicama taj se predmetak dulji u prije-: prijekor, prijevoz