ambijent ruralne arhitekture istre - arhitektura ambijenta

Latinska rije ambiens koja znai obilaziti, opkoljavati zapoinje bazalnu analizu pojave ivotnih uvjeta i biotikih faktora u nekom prostoru, nazvavi tu pojavu ambijent. Obilaziti oko neega i opkoljavati neto, nije nita drugo do namjera za neto osvojiti, zavladati neim. Ako smo dosad uz pojam ambijent vezivali samo pozitivnu konotaciju ugodnog prostora nastalog ljudskom ili prirodnom rukom, vrijeme je pogledati istini u oi.

Razliiti oblici i nivoi ambijenta nas ne sputavaju da u raspravu uzmemo jedan, koji nas danas sve vie brine, zaokuplja, zbog kojeg se donose kriteriji ponaanja, koji nam postaje dragocjen, jer je ambijent opstanka naeg identiteta. To je ivotna sredina u kojoj sagledavamo ukupnost arhitekture, predmeta, biljaka i ozraja, a omoguuje nam ivot i utjee na razvoj ivih bia. Vjerojatno esto zaboravljamo kako znaajnu ulogu ima ivotna sredina ili ambijent u naem ivljenju, razvoju, a naroito opstanku. Prilog ciljanom razmiljanju o naem ambijentu zapoinjemo postavljanjem dijagnoze: gdje

smo?

gdje smo?

gdje smo?

TIPOLOGIJA ISTARSKE RURALNE ARHITEKTURE

(grka rije typos to znai, lik, oblik, uzor)

19. st.
Svjesni da istarska ruralna arhitektura postoji od prapovijesti do danas, zasigurno smo svjesni da je ona poprimala drugaije oblike ili tipoloke karakteristike kroz povijest. Nekako je najustaljeniji pojam ruralna arhitektura za onu koja je ostala do dananjeg dana i predstavlja gradnju staru u najveoj mjeri stotinjak godina, ukljuivi i starije datacije.

20. st.

Odreivanjem karakteristinih osobina neke cjeline i suodnos izmeu njih zovemo tipologijom ili tipolokim karakteristikama. to je tipoloka poveznica ili tipologija ruralne istarske arhitekture: Graditeljski materijal kamen lomljeni, klesani, drvo crnogorino i bjelogorino, izvedenice iz kamena i drva kao to vapno, mortovi Graditeljski prefabrikati cigleni proizvodi kao kanalice, tavelice, metal Graditeljske tehnike zidanje kamenih zidova, izrada drvenih meukatnih i krovnih konstrukcija, pokrivanje kamenim kriljem i kanalicom, poploavanje kamenim ploama, obrada kamena zidarska i klesarska, zidanje dimnjaka, spravljanje mortova, tesarska i jednostavnija stolarska obrada drva, spajanje drvenih ili kamenih dijelova, izrada pletenih pregrada i sl. Graditeljske metodologije rada paljenje i gaenje vapna, sakupljanje ili eksploatacija kamenog agregata, buenje drva i kamena, izrada skela, prenoenje ili prevoenje materijala i sl. Oblik jednostavni volumeni osnovnih graevina, masivni kameni elementi, neravno tvrdo drvo runo obraeno, monumentalni aneksi kao baladuri, stepenita, cisterne, jednostavni i jeftiniji jednostreni gospodarski aneksi, strmi kameni krovovi i sl. Tipove ruralne istarske arhitekture dijelimo na stambene, gospodarske, stambeno-gospodarske, pomone (cisterne, portale i sl.) Tipologija se mijenja, poprima obiljeja drugog vremena ili uneenih navika, stoga moramo razlikovati za koje vremensko razdoblje vrijedi neka karakteristika. Npr. slamnati krovovi su tipini i za istarsku ruralnu arhitekturu, ali za odreena povijesna razdoblja i odreena ua podruja ili produna vapneno-cementna buka je danas tipoloka obrada fasada iako je relativno mlad sastav materijala.

UNIVERZALNOST ILI POSEBNOST

Ruralna arhitektura je arhitektura bez arhitekta. Analizirajui istarsku arhitekturu moramo polaziti od osnovnih ljudskih potreba, osnovnih univerzalnih graditeljskih vjetina, kako bi ustanovili koje su to karakteristike koje su odreene iskljuivo ovim podnebljem i posebnosti ba istarskih graditelja. Odmah na poetku smo iznenaeni relativno malim obimom specifinosti:

suhozidno istarsko graditeljstvo koje je direktno povezano s lokalnim resursom kamenom, odnosno faktura zida je odreena oblikom kamena s lokaliteta - rukopis graditelja je uzrono posljedino vezan uz lokalni kamen - boja kamenog agregata (naplavina, var i sl.) vezana je uz mineralni sastav tla pojedinog ueg ili ireg lokaliteta

boja fasada odreena je nijansom agregata drveni dijelovi ili sklopovi istarske arhitekture odreeni su vrstom i naravnim oblikom drva (hrasta, kestena, bagrema ari, smreka, jela) - kameni masivni elementi uvjetovani su i odreeni vrsnoom i dobavljivim kamenom, to se odraava na dimenzije i nivo kamenoklesarske obrade

Najbogatiji resurs posebnosti lei u ljudima. Oni stvaraju posebnosti. Od njih zapoinju talenti, raaju uzori, koji mijenjaju navike, poglede, pristup, uzrokujui promjene na terenu, lokalno. Te se promjene instaliraju, udomae, ambijentiraju, postaju navike, te predstavljaju lokale kriterije i konano obiljeja. Najvee i najee specifinosti poteknu od pojedinaca koji graditeljskom inovativnou promjene pristup i nain te zaponu istu stvar na drugi nain.

Neke od takvih posebnosti prepoznajemo danas najlake, dok su svjee u upotrebi: patiniranje buka zemljanim pigmentima patiniranje drvenih obloga votanje drvene grae reupotreba starog namjetaja proizvodnja jednostavnog namjetaja i kune opreme upotreba rabljenog materijala

Rezultati takvih novih, modernih pristupa, su smanjena upotreba konfekcijske opreme i robe, jeftinija gradnja, zatita tipologije i naroito vana revitalizacija tradicijskih obrta.

Neke od posebnosti koje nisu pozitivne i predstavljaju pomodarski mentalitet: upotreba kamenog pokrova na neprimjerenim graevinama izgradnja tipolokih objekata u neprimjerenim ambijentima, na neprimjeren nain ili s neprimjerenim sadrajem izivljavanje, odnosno neumjereno koritenje ili pretjerivanje u koritenju prirodnih materijala

obrada fasada fugiranjem pod svaku cjenu upotreba konfekcijske robe i tradicijskog materijala bez kriterija upotreba netipinih rjeenja bez kriterija

UTJECAJ AMBIJENTA NA ARHITEKTURU

Ambijent kraja uvjetuje i odreuje tipologiju ruralne arhitekture: - Morfoloke osobine kraja utjeu na prilagoavanje arhitekture toplim i hladnim prodorima zraka, svojom orijentacijom, izgledom, grupiranjem i sl. - Blizina voda utjee na razvoj naselja posredno i neposredno - Karakteristike poljoprivrednog tla utjeu na stanita biljaka, ivotinja, to neposredno utjee na razvoj arhitekture - Infrastruktura znaajno utjee na razvoj arhitekture - Duhovni ambijent regije takoer utjee na specifinosti arhitekture kao to su kalvarije, kapelice, grupiranje naselja oko ili na temeljima samostana - Rurbanitet pojava unoenja neprilagoenih ruralnih rjeenja i elemenata u urbanu sredinu - Ruralizacija pojava kada se neto pod svaku cijenu pretvara u ruralno

SAVJETI ZA OUVANJE RURALNE ARHITEKTURE I AMBIJENTA

1. 2. 3. 4. uvanjem ambijenta titimo arhitekturu Razlikovati dananju arhitekturu dananjeg sela i postojeu povijesnu ruralnu arhitekturu dananjeg sela. Prouavati graditeljska pravila iz prolosti i iz njih izvlaiti pouke. Ne kopirati slijepo povijesnu arhitekturu. Prilikom obnova ruralne arhitekture koristiti najslinije materijale (vapno, kamen lokalni) i drati se principa reverzibilnosti, kompatibilnosti i trajnosti

5. Upoznati vapnene buke, njihove prednosti, jednostavnosti i upotrebljivosti

6. Inovativnost, runi rad i upotreba rabljene opreme i materijala u najveoj mjeri. 7. Drati se principa minimalizma, ne raditi ono bez ega se moe. 8. Nastojati uz najmanje zahvate arhitekturu prenijeti drugim pokoljenjima. 9. Ne prilagoavati arhitekturu sadraju, ve sadraj prilagoditi arhitekturi. 10. Sve fasade koje su graene da budu bukane, obukati

11. Ukljuiti autohtono raslinje uz ruralnu arhitekturu. 12. Kamene elemente izraivati masivne, ne oblone.

gdje smo?

gdje smo?