V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

ENERGETSKI AUDIT ZGRADA JAVNE NAMJENE OBRADA PODATAKA I PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Mr. sc. Vesna KOLEGA, Zagreb

UDK 620.9:728 PRETHODNO PRIOPENJE Provoenje energetskog audita zgrade je djelotvorna metoda s ciljem reduciranja potronje svih tipova energije u zgradama javne namjene. U ovom e lanku biti detaljno opisani naini obrade podataka prikupljenih prema obrascu za energetski audit zgrada javne namjene [1] i metode odreivanja liste prioritetnih mjera energetske ekasnosti za konkretnu zgradu javne namjene. Kljune rijei: energetski audit, obrada podataka, energetske karakteristike zgrada, energetski omjer zgrade, provedba prioritetnih mjera energetske ekasnosti

1. UVODNA RAZMATRANJA Mjera energetske ekasnosti u zgradarstvu je uspjena ako rezultira smanjenjem potronje energije i time automatski rauna za potroenu energiju, uz poveanje ili zadravanje razine toplinske i dr. udobnosti korisnika zgrade. Klasini je primjer poboljanje toplinske izolacije zgrade ime se eliminiranjem hladnih toaka znatno poveava razina toplinske udobnosti stanara uz istodobno reduciranje potronje toplinske energije. Iskustva pokazuju da provedba raznih mjera energetske ekasnosti sustava rasvjete u zgradama javne namjene rezultira poboljanjem svjetlosne udobnosti u zgradama uz znaajno smanjenje potronje elektrine energije [2]. Procjena uspjenosti neke mjere energetske ekasnosti u zgradarstvu bazira se na brojnim parametrima, pri emu je glavni cilj njezina uspjena implementacija [3]. 2. PROGRAMI I MJERE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADAMA JAVNE NAMJENE Prilikom pokretanja programa energetske ekasnosti na nacionalnoj razini nuno je provesti sljedee analize: a) procjenu utjecaja programa ili mjera energetske ekasnosti na potronju energije, te konkretno na reduciranje dnevnog vrnog optereenja; b) detaljne trokovidobit analize (eng. cost-benet) predloenih programa i mjera energetske ekasnosti;

c) procjenu trokova implementacije, marketinga i promocije programa i mjera energetske ekasnosti; d) procjenu utjecaja programa energetske ekasnosti u cjelini, te pojedinanih mjera na ouvanje energije i energetskih resursa na nacionalnoj razini. Uspjeno odreivanje prioritetnih mjera energetske ekasnosti bazira se na provoenju sljedeih analiza: a) procjeni godinjih energetskih uteda kao rezultata poduzetih mjera energetske ekasnosti; b) procjeni poboljanja kvalitete i pouzdanosti isporuke energije kao rezultata poduzetih aktivnosti u sklopu promatrane mjere energetske ekasnosti; c) procjeni investicijskih trokova promatranih mjera radi postizanja odreenih rezultata (na pr. kvaliteta i pouzdanost isporuke energije, toplinska, svjetlosna i dr. udobnost korisnika i dr.); d) procjeni da li je neka mjera ili grupa mjera energetske ekasnosti ekonomski isplativija od neke druge mjere ili skupa mjera uz istu razinu kvalitete energetskih servisa i zadovoljenje ekolokih ciljeva; e) odreivanju utjecaja pojedine mjere energetske ekasnosti na zatitu okolia; f) procjeni ostalih potencijalnih dobitaka kao rezultata mjera energetske ekasnosti (npr. reduciranje ovisnosti o uvozu nafte, poboljanje standarda siromanijih obitelji, otvaranje novih radnih mjesta, i dr.). Brojna iskustva pokazuju da je vrlo est sluaj da se programi i mjere energetske ekasnosti koji su inicijalno smatrani energetsko-ekonomski najisplativijima, 215

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

provedbom navedenih analiza pokau loijim odabirom od nekih programa i mjera koje su se inicijalno inile neisplativima. Ovdje treba naglasiti da je ljudski faktor jedan od najvanijih imbenika uspjene implementacije programa i mjera energetske ekasnosti, o kojem treba voditi rauna u svim fazama realizacije [4]. Konkretno za zgrade javne namjene, sve provedene analize mogu pokazivati da e provedba programa energetske ekasnosti rezultirati velikim utedama energije, ali ako korisnici promatrane zgrade nisu upueni u problematiku, te dovoljno motivirani i zainteresirani, program energetske ekasnosti e propasti unato svim inicijalnim pokazateljima njegove uspjenosti. Iz tog je razloga od najvee vanosti s jedne strane upoznati s energetskom problematikom a s druge pronai to djelotvornije naine motiviranja korisnika zgrada javne namjene. Za razliku od stanara u stambenom sektoru kojima je manji raun za potroenu energiju motiv za racionalniji pristup potronji, korisnike zgrada javne namjene je prilino teko motivirati. Nisu rijetki sluajevi da zaposlenici u zgradama javne namjene, prvenstveno uredskima, ne provode ni vrlo jednostavne a energetski veoma ekasne radnje (na pr. iskljuivanje rasvjete kad za njom iz raznih razloga nema potrebe, zatvaranje prozora prilikom izlaska iz prostorije i dr.). Iskustva pokazuju da su rezultati najbolji ako se program energetske ekasnosti na to razumljiviji i jednostavniji nain prezentira zaposlenicima, pri emu je vano posebno naglasiti da e rezultati primijenjenih mjera biti prikupljani, analizirani i objavljivani u redovitim intervalima [5]. Zaposlenici u uvjerenju da se procjena uspjenosti implementacije mjera energetske ekasnosti nee provoditi, u principu, pristupaju problemu puno neobveznije i time nedjelotvornije. Nasuprot tome, zaposlenici uvjereni da e rezultati provedenih mjera biti analizirani i objavljeni, od samog poetka puno ozbiljnije pristupaju problemu. Svaka provedena analiza, procjena ili proraun rezultira novim spoznajama i korisnim informacijama, te doprinosi donoenju ispravnih odluka koje u konanici rezultiraju utedama energije i novca s jedne, a poboljanjem standarda ivljenja i rada s druge strane. Nadalje, sve provedene analize, procjene i prorauni uvelike pomau energetskim planerima u reduciranju rizika i nejasnoa pojedinih mjera energetske ekasnosti na najmanju moguu mjeru. 3. EKOLOKE MJERE I ZAKONODAVNO OKRUENJE U ZGRADARSTVU Analize pokazuju da na postojei sektor zgradarstva u Europi otpada aproksimativno 30 % ukupne potronje energije, od ega se na zagrijavanje prostora troi cca 60 216

%, to rezultira znaajnim CO2 emisijama. U zemljama Europske unije potronja goriva za grijanje zgrada sudjeluje s 25 % u ukupnoj CO2 emisiji. Nadalje, posljednjih je godina u velikom broju zemalja Europske unije primijeen trend porasta godinje energetske potronje, pri emu je u nekim zemljama taj porast znaajan. U Grkoj je potronja energije u zgradama javne namjene u 2000. godini iznosila 170 % potronje iz 1990. godine, to je zabrinjavajua injenica [6]. U posljednjih je desetak godina zbog pogoranja globalnog ekolokog stanja jo vie zaotreno pitanje smanjenja potronje energije u svim moguim sektorima na svjetskoj razini [7]. Na prvom zasjedanju drava stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, odranom u lipnju 1992. godine u Rio de Janeiru, postignut je Dogovor o klimi, kojim su usvojene preporuke o smanjenju tetnih utjecaja na okoli. Drugo je zasjedanje odrano u Rimu 1995. godine. Tree je, najznaajnije zasjedanje, odrano od 1 do 10. prosinca 1997. godine u Kyotu, rezultiralo potpisivanjem Protokola kojim se zemlje potpisnice obvezuju na ukupno smanjenje emisija est staklenikih plinova za 5,2 % u razdoblju izmeu 2008. i 2012. godine u odnosu na 1990. godinu, pri emu pojedinane obveze variraju od 8 % za lanice Europske unije, vicarsku i neke od istonoeuropskih zemalja, preko 7 % za Sjedinjene Amerike Drave, 6 % za Japan do 5 % na koje se obvezala Hrvatska. Protokol je slubeno stupio na snagu raticiranjem od strane Rusije ime je zadovoljen zahtjev da ga mora raticirati minimalno est industrijski jakih zemalja koje zajedno emitiraju najmanje 55 % ukupne svjetske emisije staklenikih plinova. Budunost je Protokola dugo vremena bila neizvjesna jer su Sjedinjene Amerike Drave odbile ratikaciju. Najvea je vanost Protokola, da je on prvi meunarodno pravno obvezujui dokument koji sve zemlje potpisnice moraju ugraditi u svoje zakonodavstvo i uvaavati kao postulat u donoenju i provedbi nacionalnih gospodarskih strategija, planova i programa. Strategija Europske unije radi smanjenja emisije staklenikih plinova bazira se na kontinuiranom istraivanju i usavravanju relevantne problematike (program ALTENER) [8], planiranju i implementaciji mjera energetske ekasnosti (program SAVE) [9], rezolucijama Europskog parlamenta, direktivama Europske komisije, legislativom na europskoj i nacionalnim razinama, kao i brojnim nacionalnim i regionalnim programima. Rezolucija Europskog parlamenta 8027/2-3-94 obvezala je Europsku komisiju na donoenje direktiva o obveznoj primjeni principa bioklimatske arhitekture u zgradama javne namjene. Dana 16. prosinca 2002. godine na snagu je stupila Direktiva o energetskim karakteristikama zgrada (2002/91/EC) iji je glavni cilj uspostaviti trajne, jedinstvene mehanizme za poboljanje energetskih karakteristika zgrada stambene i javne namjene na razini Europske unije, uzimajui u obzir klimatske i lokalne razlike izmeu pojedinih zemalja [10].

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

Direktivom su propisani osnovni zahtjevi koje sve zemlje lanice moraju uvaiti [3]. U Prijedlogu Direktive [11] je i izlaganje energetskih certikata za zgrade javne namjene na vidljivim mjestima u zgradi navedeno kao zahtjev, ali njega u konanoj verzije Direktive nema. Nadalje, u SAVE Direktivi 93/76, navedene su brojne mjere za smanjenje energetske potronje u zgradama javne namjene radi reduciranja CO2 emisija u zemljama Europske unije [3]. Brojna iskustva pokazuju da je za odabir najboljeg pristupa upravljanju energijom u postojeim zgradama javne namjene koji se bazira na najdjelotvornijim mjerama energetske ekasnosti za promatranu zgradu nuno provesti energetski audit zgrade [1] [5].

4.1. Koritenje, potronja i trokovi energije Zateeno stanje u promatranoj zgradi s obzirom na koritenje, potronju i trokove energije procjenjuje se na osnovi podataka o energetskim pokazateljima zgrade koji obuhvaaju: - potronju goriva za posljednje etiri godine; - potronju elektrine energije za posljednje etiri godine; - ukupnu energetsku potronju u zgradi za posljednje etiri godine. Obrada prikupljenih podataka se provodi u etiri glavne faze: 1. obrada podataka o izvorima i nainima koritenja energije za promatranu zgradu; 2. odreivanje prosjene potronje i trokova energije za posljednje etiri godine; 3. odreivanje specinih trokova energije; 4. donoenje zakljuka o stvarnoj energetskoj potronji svih tipova energije u promatranoj zgradi javne namjene 4.1.1. Obrada podataka o izvorima i koritenju energije u promatranoj zgradi Na osnovi prikupljenih podataka o energetskim pokazateljima zgrade, u tablici 1. se navode izvori energije u zgradi koji se koriste za razliite namjene: grijanje, hlaenje, pripremu tople vode, prozraivanje, rasvjetu i ostalo. 4.1.2. Odreivanje prosjene potronje i trokova energije za posljednje etiri godine Na osnovi prikupljenih podataka o stvarnoj potronji raznih tipova energije u zgradi i trokovima u zadnje etiri godine [1] ispunjava se tablica 2.

4. OBRADA PRIKUPLJENIH PODATAKA KAO 2. FAZA PROVEDBE ENERGETSKOG AUDITA ZGRADA JAVNE NAMJENE Nakon faze prikupljanja podataka [1] slijedi faza obrade prikupljenih podataka koja je podijeljena u sljedee kategorije: 1. koritenje, potronja i trokovi energije; 2. odreivanje energetskog omjera zgrade; 3. procjena potencijala energetskih uteda zgrade; 4. zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama zgrade. U sljedeim e poglavljima biti detaljno prezentirani naini obrade prikupljenih podataka o energetskim parametrima zgrade javne namjene na osnovi kojih se odreuje lista prioritetnih mjera energetske ekasnosti za promatranu zgradu.
Tablica 1. Prikaz izvora energije u zgradi za razne namjene Izvor energije za: Grijanje Pripremu tople vode

Hlaenje i/ili prozraivanje

Rasvjetu

Ostalo: ________

Elektrina energija Tablica 2. Prosjena energetska potronja i trokovi energije za posljednje etiri godine Izvor energije Potronja (l ili kg ili m3/ godina) Potronja (kWh/godina) Trokovi (kn/godina)

Elektrina energija Ukupno

217

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

4.1.3. Odreivanje specinih trokova energije Podaci o cijeni energije po kWh za posljednje etiri godine (specini trokovi energije) unose se u tablicu 3. Odreivanje specinih trokova energije u etiri posljednje godine pokazuje trend kretanja cijena energije kroz promatrano razdoblje.
Tablica 3. Specini trokovi energije Izvor energije Cijena energije (kn/kWh) 2003. 2002. 2001. 2000.

ekasnosti promatra se energetska situacija u zgradi za posljednje etiri godine i na osnovi prikupljenih podataka odreuje prosjena energetska potronja za promatrano razdoblje (tab. 2) [1]. U tom je sluaju energetski omjer zgrade omjer prosjene energetske potronje zgrade (tab.2) i ukupne grijane podne povrine zgrade. Ukupna grijana podna povrina (m2) je netto korisna podna povrina grijanih prostora svih etaa zgrade (podrum, prizemlje, svi katovi, potkrovlje, i dr.) mjerena unutar vanjskih zidova zgrade. Je li dobiveni energetski omjer zgrade tono odreen jednostavno se provjerava na sljedei nain: zbroj energetskih omjera za toplinsku potronju (suma individualnih godinjih energetskih potronji raznih izvora energije za grijanje i pripremu tople vode podijeljena s ukupnom grijanom povrinom poda zgrade) i potronju elektrine energije (godinja potronja elektrine energije podijeljena s ukupnom grijanom povrinom poda zgrade) mora biti jednak energetskom omjeru zgrade za ukupnu energetsku potronju u promatranoj godini. Kako je energetski omjer zgrade relativno nova veliina, uvedena da bi se omoguile usporedbe zgrada u ovisnosti o njihovim energetskim karakteristikama, referentni energetski omjeri za razne tipove zgrada javne namjene u Hrvatskoj jo uvijek nisu denirani. Iz tog su razloga u tablici 4. dani referentni energetski omjeri za razne tipove zgrada javne namjene koji se koriste u provedbi energetskih procjena zgrada javne namjene u zemljama Europske unije. Navedeni energetski omjeri su bazirani na referentnom broju stupanj-dana grijanja. Za podruje Europske unije kao referentna lokacija je izabran njemaki grad Dsseldorf iji broj stupanj-dana grijanja za unutarnju projektnu temperaturu od 20 C i temperaturni prag od 15 C iznosi 3439. Ovdje je potrebno naglasiti da su referentni energetski omjeri zgrada javne namjene navedeni u tablici 4. dobiveni na uzorku od nekoliko stotina, relativno starih zgrada javne namjene karakteristinih po velikim potronjama svih tipova energije. Referentni energetski omjer naveden u tablici 4. treba konvertirati ovisno o klimatolokim podacima lokacije na kojoj se nalazi promatrana zgrada javne namjene. Konverzija se provodi veoma jednostavno, tako da se dobiveni energetski omjer zgrade pomnoi s omjerom referentnog broja stupanj-dana grijanja i stupanj-dana grijanja na konkretnoj lokaciji na kojoj se zgrada nalazi. Ako podaci o broju stupanj-dana grijanja na promatranoj lokaciji nisu raspoloivi, treba provesti dodatne analize kojima e biti obuhvaene klimatske razlike izmeu konkretne lokacije zgrade i referentne lokacije. Odstupanje (devijacija) vrijednosti referentnih energetskih omjera izraava se u postocima (%). Uzroci odstupanja su razliiti, a ukljuuju odstupanja u broju potroaa energije, odstupanja u temperaturama prostorija (vie ili manje od 20 C), razliite naine i razdoblja koritenja, te naravno

Elektrina energija

4.1.4. Zakljuci o energetskoj potronji zgrade Na osnovi prikupljenih podataka o energetskim pokazateljima za konkretnu zgradu javne namjene donose se zakljuci o energetskoj potronji zgrade: 1. Trend potronje goriva za promatrane etiri godine: a) Smanjenje potronje b) Potronja je gotovo nepromijenjena c) Porast potronje 2. Trend potronje elektrine energije za promatrane etiri godine: a) Smanjenje potronje b) Potronja je gotovo nepromijenjena c) Porast potronje 3. Trend ukupne energetske potronje za promatrane etiri godine: a) Smanjenje potronje b) Potronja je gotovo nepromijenjena c) Porast potronje Svaki odgovor treba biti popraen objanjenjem koje treba obuhvatiti razloge i prijedloge poboljanja zateenog stanja. Ova faza obrade podataka treba rezultirati zakljunim primjedbama o potencijalnim mjerama energetske ekasnosti radi poboljanja energetskih pokazatelja zgrade i smanjenja svih tipova potronje energije u iduem razdoblju uz zadovoljenje ili ak poboljanje zateene toplinske, svjetlosne i dr. udobnosti korisnika promatrane zgrade. 4.2. Odreivanje energetskog omjera zgrade javne namjene Pojam energetski omjer zgrade je novijeg datuma, a to je ustvari, omjer ukupne godinje energetske potronje zgrade i ukupne grijane podne povrine zgrade. Radi to tonijeg odreivanja energetskih pokazatelja zgrade koji e rezultirati ispravnim odabirom konkretnih mjera energetske 218

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

Tablica 4. Referentni energetski omjeri za zgrade javne namjene u Centralnoj Europi za referentni broj stupanj-dana grijanja SDG20/15=3439 (Dsseldorf, Njemaka) (5) Tip zgrade Uredske zgrade kole Vrtii i jaslice Bolnice Ostale zgrade Energetski omjer za toplinsku potronju (kWh/m2) 183 197 237 195 191 Energetski omjer za elektrinu potronju (kWh/m2) 28 19 19 42 Ukupni energetski omjer (kWh/m2) 211 216 256 233

Tablica 5. Energetski omjer zgrade Energetska potronja zgrade Toplinska energija Elektrina energija Ukupna potronja energije Energetski omjer promatrane zgrade (kWh/ m2god) Energetski omjer referentne zgrade (prema tablici 4.) (kWh/m2god) Odstupanje vrijednosti (%)

vie ili manje energetski ekasne ureaje u zgradama, kao i same zgrade. Prosjeni referentni energetski omjeri za zgrade javne namjene u Centralnoj Europi iznose: 172 kWh/m2 - energetski omjer za toplinsku potronju; 26 kWh/m2 - energetski omjer za elektrinu potronju; 198 kWh/m2 - ukupni energetski omjer. Ovdje je vano jo jednom napomenuti da su kao uzorak za odreivanje referentnog energetskog omjera uzete relativno stare zgrade javne namjene koje karakterizira loa toplinska zatita, zastarjeli sustavi za grijanje i pripremu tople vode i neekasni sustavi rasvjete to rezultira velikom potronjom i velikim potencijalom energetskih uteda svih tipova energije. Dobivene energetske omjere za konkretnu zgradu javne namjene je radi preglednosti najbolje iskazati tablicom (tab. 5). Na osnovi dobivenih energetskih omjera zgrade donosi se zakljuak koji treba obuhvaati odgovore na sljedea pitanja: 1. Kakav je energetski omjer zgrade u odnosu na referentni energetski omjer (nii, gotovo jednak, vii, puno vii)? 2. U sluaju odstupanja vrijednosti energetskog omjera zgrade i referentnog energetskog omjera treba navesti uoene uzroke odstupanja. Finalna aktivnost ove faze provedbe energetskog audita zgrada javne namjene su zakljuna razmatranja o moguim nainima smanjenja energetskog omjera zgrade. 4.3. Procjena potencijala energetskih uteda zgrade javne namjene Potencijal energetskih i proporcionalno njima novanih uteda za razliite tipove zgrada javne namjene okvirno

se odreuje prema dobivenim energetskim omjerima zgrade. U ovisnosti o ukupnom energetskom omjeru zgrade razina potencijala energetskih uteda (P) se veoma grubo procjenjuje na: - nisku: P 20 %; - srednju: 20 %< P 40 %; - visoku: P> 40 %. U tablici 6. dana je okvirna procjena potencijala energetskih uteda za razliite energetske omjere zgrada dobivene viegodinjim praenjem potronje u raznim tipovima zgrada javne namjene. Ovdje je vano napomenuti da unato implementaciji raznih mjera energetske ekasnosti, potencijal energetskih uteda nee slijediti podatke dane u tablici 6. ako se npr. toplinska udobnost korisnika zgrade poveava poveanjem temperature na koju se prostorije zagrijavaju u sezoni grijanja. Iskustva pokazuju da se poveanjem temperature na koju se prostorije zagrijavaju za samo 1C godinja toplinska potronja u zgradi poveava za cca 6 %.
Tablica 6. Okvirna procjena potencijala energetskih uteda u raznim tipovima zgrada javne namjene u ovisnosti o ukupnom energetskom omjeru zgrade Tip zgrade Ukupni energetski omjer zgrade (kWh/m2) Uredske zgrade < 110 110 280 > 280 kole < 110 110 - 300 > 300 Vrtii i jaslice < 135 135 - 340 > 340 Ostale zgrade < 125 125 - 310 > 310 Procjena potencijala Niski: Srednji: Visoki: energetskih uteda P 20 % 20 %< P 40 % P> 40 %

219

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

U sklopu ove faze provedbe energetskog audita zgrade odreuje se da li je potencijal energetskih uteda za konkretnu zgradu javne namjene nizak, srednji ili visok, iskustveno se procjenjuje koliko od toga je ekonomski isplativ potencijal (%) i na osnovi toga donosi zakljuak. 4.4. Zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama zgrade javne namjene Zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama zgrade trebaju obuhvaati odgovore na sljedea pitanja: 1. Kakva je kvaliteta toplinske zatite zgrade (odlina, zadovoljavajua, nezadovoljavajua, izrazito loa, i dr.)? 2. Kakva je energetska ekasnost sustava za grijanje u zgradi (visoka, srednja, niska, izrazito niska i dr.)? 3. Kakav je toplinski kapacitet sustava za grijanje u zgradi (zadovoljavajui, prenizak, previsok, i dr.)? 4. Kakva je energetska ekasnost sustava za pripremu tople vode (visoka, srednja, niska, izrazito niska i dr.)? 5. Kakva je energetska ekasnost sustava za prozraivanje zgrade (visoka, srednja, niska, izrazito niska i dr.)? 6. Kakva je energetska ekasnost sustava za rasvjetu (visoka, srednja, niska, izrazito niska i dr.)? 7. Za sva energetska troila u zgradi treba navesti klasu energetske ekasnosti (A, B, C,D, E, F ili G) [12], [13], [19]. 8. Ponaaju li se, generalno gledano, korisnici zgrade energetski racionalno ili ne, i ako ne, navesti konkretne primjere. 9. Je li, generalno gledano, modalitet koritenja zgrade energetski ekasan, i ako nije navesti konkretne primjere. Odgovori na gornja pitanja su podloga za izradu zakljune procjene o zateenom stanju u promatranoj zgradi na osnovi koje se odreuju konkretne mjere energetske ekasnosti. Od velike je vanosti za uspjeni energetski audit da svi podaci o zateenoj situaciji u zgradi budu to toniji i precizniji. to se tie graevinskih karakteristika zgrade koji se odnose na vrstu i debljinu sloja toplinske izolacije svih konstrukcijskih dijelova zgrade treba naglasiti da najvei utjecaj na toplinsku kvalitetu zgrade ima toplinska izolacija vanjskih zidova, prozora i krova, i to upravo navedenim redoslijedom. Procjena kvalitete toplinske zatite zgrade treba biti usuglaena s lankom 21. Tehniki zahtjevi za utedu energije obvezna toplinska zatita Tehnikog propisa o utedi energije i toplinskoj zatiti kod zgrada, gdje su u tablici 4. Priloga 1. propisane najvee doputene vrijednosti koecijenta prolaska topline, U (W/(m2K)), graevnih dijelova s plonom masom veom od 100 kg/m2 (tab. 7) [14]. 220

Tablica 7. Najvee doputene vrijednosti koecijenta prolaska topline, U (W/(m2K)) za graevne dijelove zgrade u ovisnosti o srednjoj mjesenoj temperaturi vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade, e,mj,min (14) Graevni dio Vanjski zid Zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika Zid prema negrijanom prostoru Zid prema tlu Pod na tlu Strop izmeu grijanih radnih prostora razliitih korisnika Strop prema tavanu Strop prema negrijanom podrumu, strop prema negrijanom prostoru Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora Strop iznad vanjskog prostora U (W/(m2K)) e,mj,min > +3 C e,mj,min +3 C 1,00 1,90 1,30 1,00 0,80 1,40 0,85 0,65 0,70 0,45 0,80 1,90 1,30 0,80 0,65 1,40 0,70 0,50 0,55 0,40

Navedene vrijednosti koecijenta U vrijede za svaki graevni element povrine 0,5 m2 ili vee. lanak 21. nadalje, propisuje kod zgrada koje se zagrijavaju na temperaturu od 18 C ili viu, koecijent prolaska topline prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozranih elemenata u omotau grijanog prostora zgrade ne smije biti vei od 1,80 W/(m2K), dok kod zgrada koje se griju na temperaturu viu od 12 C, a manju od 18 C, koecijent prolaska topline spomenutih prozranih elemenata ne smije prijei vrijednost od 3,10 W/(m2K) [14]. Kvaliteta toplinske zatite promatrane zgrade bit e procijenjena visokom ako je 20 i vie postotaka via od propisane, zadovoljavajuom ako je jednaka propisanim vrijednostima, a niskom ako je nia od propisane. Energetska ekasnost sustava za grijanje je jedan od kljunih parametara za poveanja energetske ekasnosti zgrade u cjelini. Iskustva zemalja Europske unije pokazuju da vie od polovice energetske potronje u javnom sektoru otpada na zagrijavanje prostora [3], [15]. Radi to preciznijeg odreivanja energetske ekasnosti sustava za grijanje uvedena je veliina, slobodno prevedena kao godinje korisno djelovanje sustava za grijanje (eng. annual level of use of heating) koja pokazuje koliki se udio potroene energije pretvara u korisnu toplinu i predaje korisnicima (konkretno, zagrijava prostor) u jednoj godini. Na ovu veliinu utjeu brojni parametri: starost toplinskog sustava, dimenzije kotla, izolacija kotla i cijevi, ekasnost

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

upravljanja i odravanja sustava za grijanje, i dr. Zbog sloenosti odreivanja spomenute veliine, to kvalitetno mogu obaviti jedino strunjaci, za potrebe energetskog audita bit e dan pojednostavljen nain procjene energetske ekasnosti sustava za grijanje. Energetska ekasnost sustava za grijanje bit e ocijenjena visokom ako je kotao proizveden nakon 1990. godine, ako su kotao i cijevi dobro izolirani, ako sustav ima automatsko upravljanje, te ako se provodi redovito i kvalitetno odravanje i kontrola sustava. Dobro izoliran kotao je onaj ija debljina izolacijskog sloja iznosi aproksimativno 10 cm, dok su cijevi dobro izolirane ako je debljina izolacijskog sloja jednaka unutarnjem promjeru cijevi. Sustavi za grijanje koji zadovoljavaju vie od polovice navedenih zahtjeva su srednje (prosjeno) energetski ekasni, dok se godinje korisno djelovanje sustava za grijanje, a time i njegova energetska ekasnost ocjenjuju niskom za stare, predimenzionirane, nedovoljno izolirane i rijetko servisirane sustave bez automatskog upravljanja. Sukladno gore navedenom, godinje korisno djelovanje sustava za pripremu tople vode (eng. annual level of hot water use) je veliina koja ovisi o nainu pripreme tople vode, energetskoj ekasnosti kotla, izolaciji spremnika i cijevi, te temperaturi vode u spremniku. to se tie naina pripreme tople vode, on se prvenstveno odnosi na to da li je sustav za pripremu tople vode neodvojiv dio sustava za grijanje prostora ili se sustavi mogu razdvojiti, to je od posebne vanosti u toplim mjesecima kad grijanje nije potrebno. Korisno se djelovanje sustava za pripremu tople vode ocjenjuje loim (niska energetska ekasnost) ako je neodvojivo od toplinskog sustava za grijanje prostora, ako su spremnik i cijevi loe izolirani i ako je temperatura vode u spremniku previsoka. Korisno e djelovanje sustava za pripremu tople vode biti ocjenjeno dobrim (visoka energetska ekasnost) ako se sustav za pripremu tople vode moe odvojiti od sustava za grijanje prostora kad je to potrebno, ako je kotao energetski ekasan, temperatura vode u spremniku adekvatna (normalno cca 50 C), a izolacija spremnika i cijevi zadovoljavajue. Smatra se da je zadovoljavajua izolacija spremnika sloj mineralne vune debljine izmeu 10 i 15 cm, a cijevi su dobro izolirane ako je debljina izolacijskog sloja jednaka unutarnjem promjeru cijevi. Srednje (prosjeno) energetski ekasan sustav za pripremu tople vode je onaj koji zadovoljava oko 50 % navedenih zahtjeva. Energetska ekasnost sustava za prozraivanje odreuje se jedino za centralizirane sustave prozraivanja, a ovisi o: sustavu za povrat topline, vlanosti i temperaturi svjeeg zraka, te o odravanju sustava. Ekasnost sustava za prozraivanje ocjenjuje se visokom ako je opremljen sustavom za povrat topline, ako su vlanost i temperatura zraka ugodni za korisnike zgrade, te ako se sustav redovito servisira. Srednje ekasan sustav za prozraivanje je onaj koji zadovoljava cca 50 % navedenih zahtjeva. Ekasnost sustava za prozraivanje treba ocijeniti niskom ako nije

opremljen sustavom za povrat topline, ako je servisiranje neredovito a zrak u prostorijama prekondicioniran. to se tie energetske ekasnosti sustava rasvjete u zgradama javne namjene osnovno je naelo da se klasine (volframove) arulje smatraju izrazito energetski neekasnima. Ako se sustav rasvjete u zgradi bazira najveim dijelom na klasinim aruljama, njegova je energetska ekasnost niska. Energetska ekasnost sustava rasvjete koji se u podjednakim omjerima bazira na klasinim aruljama s jedne i tednim aruljama, te uorescentnim i halogenskim rasvjetnim tijelima s druge strane, ocjenjuje se srednjom (prosjenom), dok se ekasnost sustava rasvjete baziranog iskljuivo na tednim, uorescentnim i halogenskim rasvjetnim tijelima ocjenjuje visokom. Kompaktne uorescentne (tedne) arulje za isti intenzitet svjetlosti koriste samo petinu elektrine energije u usporedbi s obinim aruljama [3]. Preporuka je da se u prostorijama gdje se esto koristi umjetna rasvjeta (prosjeno 2 ili vie sati dnevno) to je sigurno sluaj u gotovo svim zgradama javne namjene u Hrvatskoj obavezno koriste kompaktne uorescentne arulje ili uorescentne cijevi. Energetska ekasnosti raznih troila energije u zgradi ocjenjuje se visokom za energetske klase A i B, srednjom za klase C i D a niskom za preostale klase E, F i G. Preporuka je obavezno kupovati energetske ureaje energetske klase A [16]. Generalna procjena o energetskoj racionalnosti ponaanja korisnika zgrade je veoma openita i u velikoj mjeri ovisi o subjektivnom zapaanju osobe koja prikuplja podatke. Ipak, imajui u vidu da bez suradnje vodee osobe u zgradi, kao i njezinih korisnika, niti jedan program energetske ekasnosti nee biti uspjean, vano je procijeniti kolika je njihova motiviranost i spremnost s jedne, a potrebno znanje s druge strane, radi promicanja ideje racionalnog upravljanja energijom u promatranoj zgradi. Pod pojmom modalitet koritenja zgrade podrazumijeva se koritenje zgrade u energetskom smislu koje ovisi o sljedeim parametrima: temperaturi prostorija, energetskoj ekasnosti sustava za grijanje, pripremu tople vode, prozraivanje i rasvjetu, te energetskoj ekasnosti svih troila koja su u uporabi u promatranoj zgradi. Nain koritenja zgrade e biti ocijenjen energetski neekasanim ako je veina navedenih sustava energetski neekasna, ako su temperature u prostorijama previsoke, prozori esto otvoreni, a korisnici zgrade energetski neracionalni i nezainteresirani za bilo koji vid utede energije. Nasuprot tome, energetski ekasni sustavi, adekvatne temperature u prostorijama i energetski racionalno ponaanje upravitelja i korisnika zgrade, osnovni su preduvjet da se modalitet koritenja promatrane zgrade ocijeni energetski ekasnim. Zakljuna razmatranja o energetskim karakteristikama zgrade javne namjene su, ustvari, detaljno izvjee o 221

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

konkretnoj situaciji u zgradi s energetskog stajalita na kojem se bazira odabir mjera za poboljanje zateenih energetskih karakteristika [5]. 5. ODABIR MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI KAO FINALNA FAZA PROVEDBE ENERGETSKOG AUDITA ZGRADE JAVNE NAMJENE Posljednja je faza energetskog audita, na temelju prikupljenih i obraenih parametara zgrade predloiti konkretne mjere za poboljanje njenih energetskih

karakteristika. Mjere energetske ekasnosti za promatranu zgradu podijeljene su u dvije osnovne kategorije na temelju vremena i investicijskih trokova potrebnih za njihovu implementaciju: a) mali investicijski trokovi + brza implementacija; b) vei investicijski trokovi + obvezna analiza ekonomske isplativosti. 5.1. Prva kategorija mjera energetske ekasnosti: mali investicijski trokovi i brza implementacija Osnovne karakteristike 1. kategorije mjera energetske ekasnosti u zgradama javne namjene su nikakvi ili

Tablica 8. Prva kategorija mjera energetske ekasnosti: mali investicijski trokovi i brza implementacija Redni broj mjere 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Mjera energetske ekasnosti Openite mjere Redovito (godinje) praenje energetske potronje Informiranje korisnika zgrade o racionalnom koritenju energije Brtvljenje prozora i vrata Sustav za grijanje Izoliranje kotlova Prekidanje grijanja nou, neradnim danima i za vrijeme pauza Smanjenje sobne temperature Redovito servisiranje i podeavanje sustava za grijanje Izbjegavanje zaklanjanja i pokrivanja radijatora (zastorima, zavjesama i sl.) Izbjegavanje koritenja elektrinih radijatora i grijalica Reguliranje temperature otvaranjem i zatvaranjem radijatora po potrebi Sustav za pripremu tople vode Optimiranje naina i vremena koritenja sustava za pripremu tople vode tednja tople vode primjenom tedljivih tueva, senzora koji prekidaju vodeni tok i dr. Smanjenje temperature vode pohranjene u spremniku na 50 C Redovito odravanje sustava za pripremu tople vode Sustav za hlaenje i prozraivanje Kratki periodi prozraivanja Podeavanje sustava za hlaenje na minimalno 26C Obustava rada sustava za prozraivanje i hlaenje tijekom noi, vikenda i praznika Smanjenje broja izmjene zraka da bi zadovoljio minimalne zahtjeve prema tehnikom propisu Funkcije odvlaivanja ili ovlaivanja zraka koristiti prema potrebi, to racionalnije Redovito odravanje i kontrola sustava za prozraivanje i hlaenje Sustav rasvjete Koristiti prirodno osvjetljenje u to veoj mjeri Iskljuiti rasvjetu u prostoriji uvijek kad nije potrebna (dovoljno prirodnog osvjetljenja, odlasci iz prostorije i dr.) Ostala troila energije Optimiranje moda i vremena koritenja Izbjegavanje koritenja elektrinih ureaja za vrijeme vrnog optereenja (harmonizacija vremena koritenja) Ostale mjere u skladu s konkretnom situacijom u promatranoj zgradi Razina postignutih energetskih uteda Visoka Srednja Niska x x x x x x x x x* x x x x x x x x x x x x x x x* Primjedbe

X* mjera ne rezultira utedom energije ve smanjenjem trokova energije u zgradi

222

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

Tablica 9. Druga kategorija mjera energetske ekasnosti u javnim zgradama: vei investicijski trokovi Redni broj mjere Mjera za poveanje energetske ekasnosti Openite mjere Organiziranje teajeva energetske ekasnosti u zgradarstvu za zaposlenike Zapoljavanje energetskog upravitelja zgrade Konstrukcijske karakteristike zgrade Izoliranje vanjskih zidova Sanacija vlage vanjskih zidova Izoliranje zidova prema negrijanom prostoru Izoliranje vanjskih zidova prema tlu Izoliranje podova prema tlu Izoliranje stropova prema negrijanom podrumu Izoliranje stropova prema negrijanom tavanu Zamjena dotrajalih prozorskih okvira Instaliranje izolacijskih stakala Zatvaranje stuba na svakom katu (vratima) Izoliranje radijatorskih nia Ugradnja naprava za automatsko zatvaranja vanjskih vrata Sustav za grijanje Primjena centraliziranog toplinskog sustava Zamjena kotla Koritenje obnovljivih izvora energije Ugradnja automatskih kontrola Ugradnja termostatskih ventila na radijatorima Podjela sustava u podsustave za dijelove zgrade s razliitim namjenama Izoliranje distribucijskih cijevi i spremnika Sustav za pripremu tople vode Izoliranje cijevi i spremnika Odvajanje sustava za pripremu tople vode i sustava za grijanje u ljetnoj sezoni Ugradnja sustava za cirkuliranje tople vode Sustav za hlaenje i prozraivanje Instaliranje sustava za povrat topline Sustav rasvjete Zamjena obinih arulja tednim aruljama Energetska troila Zamjena troila energetski ekasnijima Ostale mjere Razina utede energije Visoka Srednja Niska Investicijski trokovi Visoki Srednji Niski Primjedbe

1 2

x x x

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

x x x x x x x x x x x x

x x x x x

x x x x

15 16 17 18 19 20 21

x x x x x x x
*

x x x x x x x

22 23 24

x x x x

25

26

27

X* mjera ne rezultira utedom energije ve smanjenjem trokova energije u zgradi

223

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

minimalni investicijski trokovi i brza implementacija. Ove se mjere esto nazivaju organizacijskim mjerama za iju realizaciju nisu potrebne nikakve dodatne analize. Radi to jednostavnijeg odabira mjera energetske ekasnosti prve kategorije za konkretnu zgradu javne namjene u tablici 8. su katalogizirane neke od najvanijih mjera poboljanja energetskih karakteristika zgrada javne namjene bazirane na brojnim analizama i studijama provedenim posljednjih desetljea u Europskoj uniji [5]. Nadalje, radi to jednostavnijeg odreivanja liste prioriteta spomenutih mjera za svaku od njih je procijenjeno da li je razina postignutih energetskih uteda: a) visoka; b) srednja; c) niska. Izlistane mjere energetske ekasnosti u tablici 8. su kategorizirane prema sustavu na koji se odnose (sustav za grijanje, pripremu tople vode i dr). Lista, naravno, nije konana. U konkretnim sluajevima provedbe energetskih audita raznih zgrada javne namjene sigurno e se otkriti brojne druge mjere za poboljanje energetskih karakteristika iji je zajedniki nazivnik minimalni investicijski trokovi i brza implementacija. Posljednji stupac u tablici 8. namijenjen je za upis primjedbi o zateenom stanju prilikom izrade liste prioriteta mjera energetske ekasnosti za neku konkretnu zgradu javne namjene. 5.2. Druga kategorija mjera energetske ekasnosti: vei investicijski trokovi i nunost provedbe analiza ekonomske isplativosti Drugoj kategoriji mjera energetske ekasnosti u zgradama javne namjene pripadaju mjere ija provedba zahtijeva dodatne investicijske trokove i izradu analiza ekonomske isplativosti. Na temelju rezultata provedenih analiza odreuje se lista prioriteta provedbe mjere energetske ekasnosti druge kategorije. U tablici 9. su izlistane neke od najvanijih mjera energetske ekasnosti druge kategorije. Razina energetskih uteda je procijenjena visokom, srednjom ili niskom, a u jednake su grupe podijeljeni i investicijski trokovi nuni za provedbu navedenih mjera (tab. 9.). Za drugu je kategoriju mjera energetske ekasnosti karakteristino da njihova realizacija, izmeu ostalog, ovisi i o raznim parametrima (nancijsko poslovanje, lokalna gospodarska situacija i dr.) koji bi se mogli svesti pod zajedniki nazivnik poslovnog upravljanja u zgradi javne namjene (eng. business management in public building), iji je utjecaj zbog njihove sloenosti veoma teko procijeniti. 5.3. Odreivanje rasporeda implementacije mjera energetske ekasnosti za zgrade javne namjene U tablicama 8. i 9. navedene su neke od najvanijih mjera poboljanja energetskih karakteristika zgrada javne 224

namjene i procijenjena njihova razina energetskih uteda. Za mjere druge kategorije za iju su uspjenu provedbu nuna novana ulaganja dana je procjena investicijskih trokova. Redoslijed implementacije mjera energetske ekasnosti za zgrade javne namjene provodi se u odnosu na energetskoekonomsku isplativost prema veoma jednostavnom modelu. Energetsko-ekonomski isplative su one mjere za koje je razina utede energije via od razine investicijskih trokova, pri emu je redoslijed prioriteta prilikom provedbe sljedei: 1. visoka uteda energije niski investicijski trokovi; 2. srednja uteda energije niski investicijski trokovi; 3. visoka uteda energije srednji investicijski trokovi. Za ove je mjere karakteristian kratak period povrata investicije (najkrai za 1. grupu mjera). U sluaju kad je razina utede energije nia od razine investicijskih trokova, mjera je energetsko-ekonomski neisplativa, i kao takva ima niski prioritet prilikom implementacije. Ako su razine utede energije i investicijskih trokova izjednaene (visoka uteda visoki trokovi, srednja uteda - srednji trokovi, niska uteda niski trokovi) mjera se smatra energetsko-ekonomski isplativom, ali je period povrata investicija relativno dug te se ove mjere na listi prioriteta nalaze izmeu prethodno opisanih mjera. Predloene mjere energetske ekasnosti mogu se implementirati u tri faze. Prvo se implementiraju mjere prve kategorije (tab. 8.) koje zahtijevaju nikakve ili male investicijske trokove. Nakon toga se kree s implementacijom mjera navedenih u tablici 9 na taj nain da se provedu sve potrebne analize njihove ekonomskoenergetske isplativosti i na osnovi rezultata odredi redoslijed njihove implementacije. Ovdje treba naglasiti da je deniranje, planiranje i implementacija mjera energetske ekasnosti za konkretnu zgradu javne namjene veoma kompleksan zadatak ovisan o brojnim ekonomskim, tehnikim i tehnolokim parametrima kao to su diskontna stopa, ivotni vijek instaliranih energetskih sustava i opreme, stopa inacije, cijena kWh energije iz razliitih izvora, prognoze razvitka nacionalnog energetskog trita, ekoloki imperativi i dr. Iz tog su razloga jedino strunjaci za pojedina podruja (energetski, ekonomski, graevinski i strojarski) kompetentni za planiranje i predlaganje redoslijeda, kombinacija i naina implementacije pojedinih mjera poboljanja energetske ekasnosti. 6. ZAKLJUAK Stupanjem na snagu Direktive Europske komisije o energetskim karakteristikama u zgradama (2002/91/EC),

V. Kolega: Energetski audit zgrada javne namjene - obrada podataka...

Energija, god. 54 (2005) 3, 215 225

postavljen je zakonodavni okvir za racionalno koritenje energije u zgradarstvu na razini Europske unije [10]. Europska iskustva pokazuju da je provoenje energetskog audita zgrada javne namjene koja se sastoji od prikupljanja podataka o njenim relevantnim energetskim pokazateljima [1], njihove obrade i analize, te odreivanja liste prioriteta konkretnih mjera energetske ekasnosti jedan od djelotvornih naina upravljanja energijom u zgradama koji moe rezultirati utedama svih tipova energije u zgradi. Imajui u vidu da je za veinu zgrada javne namjene u Hrvatskoj karakteristina neracionalna potronja, prvenstveno toplinske energije, ukupni potencijal energetskih uteda u javnom sektoru je znaajan i veoma je vano pronai to djelotvornije naine za njegovo iskoritenje u to veoj mjeri. Opis provedbe energetskog audita zgrada javne namjene prezentiran u ovom lanku bazira se na preporukama Europske komisije o metodologiji i procedurama upravljanja energijom u zgradama javne namjene [5]. Nadalje, postupak provedbe energetskog audita zgrada javne namjere u cijelosti je usuglaen sa vaeom hrvatskom legislativom [17], [18] te s novim Tehnikim propisom o toplinskoj zatiti i utedi energije kod zgrada, koji bi trebao stupiti na snagu krajem 2004. godine [14]. LITERATURA
[1] V. KOLEGA, Energetski audit zgrada javne namjene naini prikupljanja podataka, ENERGIJA, god. 54(2005), br. 2. Energy efciency lighting in public buildings Pilot project, NOVEM, 2000 V. KOLEGA, Utjecaj Direktive Europske unije o energetskim karakteristikama zgrada (2002/91/EC) na potencijal energetskih uteda u zgradarstvu, ENERGIJA, god. 53(2004), br.6. Quide for Change of Energy Behaviour, SAVE Programme, 1999, Brussels FEDERANE (European Federation of Regional Energy and Environment Agencies), Energy Planning in Public Buildings, Procedures to be followed, Brussels N. MIKOS (et. al.), Energy Efciency in Public and Municipal Buildings, October 1997 European Climate Change Progress Report http://europa.eu.int/comm/environment [8] Ex-ante Evaluation on the Impact of the Community Strategy and Action Plan for RES, ALTENER Contract Number 4.1030/T/98-020 FhG-ISI (1999), A Comparison of Thermal Building Regulations in the European Union, MURE, Database Case Study Number 1, SAVE Programme of the EC, http://www. mure2.com/Mr-fr5.htm

[11] Proposal for a Directive of the European Parliament and the Council on the energy performance of buildings, COM (2001) 226 nal, 2001, Brussels [12] V. KOLEGA, Vanost donoenja standarda energetske ekasnosti radi poveanja nacionalnih energetskih uteda, ENERGIJA, god. 52(2003), br. 5. [13] V. KOLEGA, Test procedure kao tehnika osnova standarda energetske ekasnosti kuanskih ureaja i uredske opreme, ENERGIJA, god. 52(2003), br. 6. [14] Prijedlog Tehnikog propisa o toplinskoj zatiti i utedi energije kod zgrada, u fazi donoenja [15] Energy in Europe European Union Energy Outlook to 2020, Special Issue, November 1999, the Shared Analysis Project, European Commission [16] Energy Labels and Standards, International Energy Agency, 2000, Paris [17] Zakon o energiji, 2001. [18] Zakon o gradnji, 2001. [19] Council Directive 92/75/EEC of 22 September 1992 on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by household appliances, Ofcial Journal L 297, 13/10/1992 ENERGY AUDITING IN PUBLIC BUILDINGS DATA PROCESSING AND A PROPOSAL FOR ENERGY EFFICIENCY MEASURES Energy auditing is an efficient measure in reducing all types of energy consumption in public buildings. In the paper a detailed description of data processing will be given collected according to form for energy auditing of public buildings as well as methods of how to determine the priority list of energy efficiency measures for a certain public building. E N E R G E T I S C H E S P R F U N G S V E R FA H R E N FFENTLICHER GEBUDE - DATENVERARBEITUNG UND DER VORSCHLAG ENERGETISCHER LEISTUNGSFHIGKEIT Energetisches Prfungsverfahren (Audit) ist ein wirksames Vorgehen zwecks Senkung jeglichen Energieverbrauchs in ffentlichen Gebuden. In diesem Artikel sind Verarbeitungsverfahren der laut dem Formblatt fr den energetischen Audit ffentlicher Gebude gesammelten Daten, und Methoden der Bestimmung des Verzeichnisses vorrangiger Massnahmen fr die energetische Leistungsfhigkeit eines einzelnen ffentlichen Gebudes.

[2] [3]

[4] [5]

[6] [7]

[9]

Naslov pisca: Mr. sc. Vesna Kolega, dipl. ing.el. Energetski institut Hrvoje Poar Savska cesta 163, Zagreb, Hrvatska
Urednitvo primilo rukopis: 2004-10-04

[10] Directive of the European Parliament and the Council on the energy performance of buildings, (2002/91/EC), 2002, Brussels

225