Professional Documents
Culture Documents
VRH Skripta Latex
VRH Skripta Latex
, LATEX-:
2nd Edition
c David R. Wilkins 1995
Copyright
Contents
1 LATEX
1.1
1.2
1.3
j LATEX? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
LATEX j . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 J LATEX-
2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
2.6
2.7
2.8
LATEX j . . . . . .
LATEX- . . . . . . .
j
. . . . . . . . . . .
j (Headings) LATEX- . . .
Promena fonta u tekst modu . . . . . . . .
Akcenti u tekstu . . . . . . . . . . . . . . .
Aktivni znakovi i specijalni simboli u tekstu
Mathematicki mod . . . . . . . . . . .
Znaci u matematickom modu . . . . .
Gornji i donji indeksi . . . . . . . . . .
Grcka slova . . . . . . . . . . . . . . .
Matematicki simboli . . . . . . . . . .
Promena fonta u matematickom modu
Standardne funkcije (sin, cos itd.) . .
Tekst ugradjen u matemtaticki izraz .
Razlomci (fractions) i koreni (roots) .
Elipse (tj. `tri tackice') . . . . . . . . .
Akcenti u matematickom modu . . . .
Zagrade i norme . . . . . . . . . . . .
Formule u vise redova u LATEX-u . . .
Matrice i druge seme u LATEX-u . . . .
Izvodi, limesi, zbirovi i integrali . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
2
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
12
13
14
14
15
18
18
19
19
20
20
21
22
23
24
4 LATEX-
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
j LATEX- . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
LATEX j .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
LATEX-
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
27
27
29
31
31
34
35
1 LATEX
1.1 j LATEX?
LATEX j j . j
, j LATEX-, j
, ,
j . J , j
, j : j
( ).
j j, j LATEX j,
.
LATEX-, L. B. Lamport j j `j' TEX-a j j
Plain TEX j D. E. Knuth-. LATEX j ,
j , ,
j, , j ., . j
j jj j LATEX- .
1.2 LATEX j
LATEX , j input file
j. j LATEX j j
. `DVI' file LATEX (
`DVI' j ). LATEX
j:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
The foundations of the rigorous study of \textit{analysis} were
laid in the nineteenth century, notably by the mathematicians
Cauchy and Weierstrass. Central to the study of this subject are
the formal definitions of \textit{limits} and \textit{continuity}.
Let $D$ be a subset of $\bf R$ and let $f \colon D \to \textbf{R}$
be a real-valued function on $D$. The function $f$ is said to be
\textit{continuous} on $D$ if, for all $\epsilon > 0$ and for all
$x \in D$, there exists some $\delta > 0$ (which may depend on
$x$) such that if $y \in D$ satisfies
\[ |y - x| < \delta \]
then
\[ |f(y) - f(x)| < \epsilon. \]
2
One may readily verify that if $f$ and $g$ are continuous
functions on $D$ then the functions $f+g$, $f-g$ and $f.g$ are
continuous. If in addition $g$ is everywhere non-zero then $f/g$
is continuous.
\end{document}
LATEX
The foundations of the rigorous study of analysis were laid in the nineteenth
century, notably by the mathematicians Cauchy and Weierstrass. Central to
the study of this subject are the formal definitions of limits and continuity.
Let D be a subset of R and let f : D R be a real-valued function on D.
The function f is said to be continuous on D if, for all > 0 and for all x D,
there exists some > 0 (which may depend on x) such that if y D satisfies
|y x| <
then
One may readily verify that if f and g are continuous functions on D then
the functions f + g , f g and f.g are continuous. If in addition g is everywhere
non-zero then f /g is continuous.
j j LATEX-a. j
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
j. , j
j
\end{document}
, j jj j j j
, j j \, $, { } j j
LATEX. j j
`backslash' \ j
j .
control sequence.
1.3
j LATEX-
.
, j, j j j .
,
\ { } $ ^ _ % ~ # &
j LATEX. , j j
j . , j
, j j j . ,
j ()
. LATEX- control sequences. `backslash' \ j (
) . , \alpha, \textit \sum .
\textit \textbf
italic boldface . ,
\to, \in, \delta \epsilon j
.
j j j j j
single j j . \{, \"
\$.
j { } .
j .
. j j { }
LATEX- j (j. j
j j ).
j $
, .
^ _ % ~ # &
j LATEX- j j.
2 J LATEX-
2.1 LATEX j
j LATEX- j.
j j \documentclass .
\documentclass
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
( LATEX: j
j A4
j j j .) j j \documentclass
j j .
documentstyle ,
j \pagestyle. j
LATEX-.
\documentclass ,
4
\begin{document}
, LATEX-.
j, j j j
\end{document}
2.2 LATEX-
j LATEX , LATEX
j \documentclass \begin{document}, j
. j \end{document},
\begin{document} \end{document}
.
, ,
j j ,
j, j j .
: LATEX
j j (
j LATEX-).
, j
:
, ,
j j ,
j, j j
.
:
j. j
` ' ` ' j. ,
`j ' ,
j . ()
` ' j , j j j
j ` ' ` '.
: j j,
j j j
j j .
LATEX- j:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
,
, j j ,
j, j
j .
:
j. j
` ' ` '
j. , `j
' , j `` ''.
5
() ` '
j , j j j j
` ' ` '.
: j j,
j j
j --- j j .
\end{document}
j, LATEX ,
j ( `DVI' file).
`WinEdit' LATEX ,
`DVI' (), `Tool bar'-, (TeXify) j
j. j j `Accessories' WinEdit-.
MS DOS- j , jj
(Notepad) j LATEX-, `proba12.tex',
:
texify proba12.tex <enter>
yap proba12 <enter>
2.3 j
LATEX (carriage return) j .
LATEX . , LATEX j
j j j.
, ,
j
j
j
j .
j
.
j j j j .
j .
j
: LATEX j j.
j j j
LATEX-.
j , ,
\. ,
LATEX j j .
\LaTeX\ j j .
6
( j TeX LATEX .)
, j j j LATEX
.
,
. , j LATEX
, j
j .
2.4
j LATEX- jj ` '.
jj `` and ''. (j ` "
: .)
LATEX (`hyphens', `en-dashes' , `em-dashes').
, `' (hyphens) LATEX- -, , (endashes) --, , j (em-dashes) ---.
(en-dashes) j.
, ,
155--219.
j (em-dashes), j .
---.
j
You were a little grave, said Alice.
Well just then I was inventing a new way of getting over a gatewould you
like to hear it?
Very much indeed, Alice said politely.
I'll tell you how I came to think of it, said the Knight. You see, I said to
myself `The only difficulty is with the feet: the head is high enough already.'
Now, first I put my head on the top of the gatethen the head's high enough
then I stand on my headthen the feet are high enough, you seethen I'm over,
you see.
( Alice through the Looking Glass, by Lewis Carroll) j
. LATEX :
j j , ,
j j j `' .
LATEX- j \,
, j. j
j:
`` j j j `'\,''
.
\section{, j. j}
j j j
j j .
\subsection{ `' }
`' , j,
j -j, ,
(boldface font), j
.
j j
j .
( j book letter ) j j `j'
( , book \chapter
(chapter)).
j LATEX.
j j. ,
, j j
\section*{ j}
j j j
j j .
\subsection{ `' }
`' , j,
j -j, ,
(boldface font), j
.
tiny
LaTeX komanda \textup{text } tipka odredjeni tekst uspravno: to je obicno podrazumevani oblik.
LaTeX komanda \textit{text } tipka odredjeni tekst koso.
LaTeX komanda \textsl{text } tipka odredjeni tekst ukoseno: ukosni tekst je slican
kosom.
LaTeX komanda \textsc{text } tipka odredjeni tekst u malim-velikim slovima.
Red, tj. series fonta moze biti medium (podrazumevan, tj. difolt) ili boldface:
Command
\textrm
\textsf
\texttt
Declaration
\rmfamily
\sffamily
\ttfamily
\textup
\textit
\textsl
\textsc
\upshape
\itshape
\slshape
\scshape
Upright shape
Italic shape
Slanted shape
\textmd
\textbf
\mdseries
\bfseries
Medium series
Roman family
Sans serif family
Typewriter family
Boldface series
Da biste mogli kucati tekst u cirilicnoj kodnoj strani (Serbian Cyrillic), na pocetku, u
preambuli teksta navedite:
\usepackage[T2A]{fontenc}
\usepackage[cp1251]{inputenc}
\'{e}
\`{e}
\^{e}
\"{o}
\~{n}
\={o}
\.{o}
\u{o}
\'c
\v{c}
\u{s}
\u{z}
\H{o}
\t{oo}
\c{c}
\d{o}
\b{o}
e
e.g., math\'{e}matique yields `mathematique'
e
e.g., alg\`{e}bre yields `algebre'
e
e.g., h\^{o}te yields `hote'
o
e.g., H\"{o}lder yields `Holder'
n
e.g., ma\~{n}ana yields `ma
nana'
o
o
o
c
c
e.g., \v{C}ech yields `Cech'
s
z
o
o o
c
e.g., gar\c{c}on yields `garcon'
o.
o
Ovo su akcenti u obicnom tekstu. Oni se ne mogu upotrebiti unutar matematickih formula,
jer drugacije kontrolne sekvence se upotrebljavaju za akcente u matematici.
Kontrolne sekvence \i i \j daju `i' i `j'. Medjutim, da biste dobili i treba tipkati \'{\i}.
# $ % & \ ^ _ { } ~
imaju posebnu namenu za LATEX. Tako, oni ne mogu biti dobijeni u zavrsnom dokumentu
direktnim tipkanjem. U retkim slucajevima, kada su potrebni specijalni znakovi
#$%&_{}
u zavrsnom dokumentu, moguce ih je dobiti unosenjem kontrolnih sekvenci
\# \$ \% \& \_ \{ \}
respektivno. Medjutim, znaci \, ^ i ~ ne mogu biti dobijeni prethodnim tipkanjem obrnute
kose crte, ali mogu se dobiti upotrebom \char92 (unutar \texttt samo font), \char94 i
\char126 respektivno. (Decimalni brojevi 92, 94 i 126 su ASCII kodovi tih znakova.)
Ostali specijalni simboli mogu biti uneseni u tekst upotrebom odgovarajucih kontrolnih
sekvenci:
11
Symbol
,
,
a,
A
,
l, L
?`
!`
Control Sequence
\oe, \OE
\ae, \AE
\aa, \AA
\o, \O
\l, \L
\ss
?`
!`
\dag
\ddag
\S
\P
\copyright
\pounds
\i
\j
12
f (x) + g(x) = 4x + 11
i
trebalo bi tipkati
f (x) + g(x) = 4x + 11
(1)
(2)
# $ % & ~ _ ^ \ { } '
Slova su tipa italik. U matematickom modu znak ' ima posebno znacenje: tipkanjem
$u' + v''$ dobijamo u0 + v 00 . Kada u matematickom modu upisemo razmak izmedju
slova i drugih simbola to nece rezultirati razmakom u zavrsnom dokumentu, jer LATEX
odredjuje razmake izmedju znakova po svojim sopstvenim pravilima. Tako $u v + w = x$
i $uv+w=x$ jednako proizvode uv + w = x. Takodje mozete preci u novi red, a da to nema
efekta na konacni rezultat, ako ste u mathematics mode.
Da bi dobili znakove
&
\#
\$
\%
\&
\_
\{
13
\} .
\alpha
\beta
\gamma
\delta
\epsilon
\zeta
\eta
\theta
\iota
\kappa
\lambda
\mu
\nu
\xi
o
\pi
\rho
\sigma
\tau
\upsilon
\phi
\chi
\psi
\omega
14
\epsilon
\theta
\pi
\rho
\sigma
\phi
$
%
\varepsilon
\vartheta
\varpi
\varrho
\varsigma
\varphi
Velika grcka slova se dobijaju pisanjem velikog prvog slova imena. Evo kontrolnih
sekvenci za velika slova:
\Gamma
\Delta
\Theta
\Lambda
\Xi
\Pi
\Sigma
\Upsilon
\Phi
\Psi
\Omega
\aleph
\hbar
\imath
\jmath
\ell
\wp
\Re
\Im
\partial
\infty
<
=
>
k
6
4
\
\prime
\emptyset
\nabla
\surd
\top
\bot
\|
\angle
\triangle
\backslash
[
\
]
\forall
\exists
\neg
\flat
\natural
\sharp
\clubsuit
\diamondsuit
\heartsuit
\spadesuit
Veliki operatori:
X
Y
a
Z
I
\sum
\prod
\coprod
\int
\oint
\
[
G
_
^
\bigcap
\bigcup
\bigsqcup
\bigvee
\bigwedge
Binarne operacije:
15
K
O
M
]
\bigodot
\bigotimes
\bigoplus
\biguplus
\pm
\mp
\setminus
\cdot
\times
\ast
\star
\diamond
\circ
\bullet
\div
\cap
\cup
\uplus
\sqcap
\sqcup
\triangleleft
\triangleright
\wr
\bigcirc
\bigtriangleup
\bigtriangledown
]
u
t
/
.
o
4
5
\vee
\wedge
\oplus
\ominus
\otimes
\oslash
\odot
\dagger
\ddagger
\amalg
Relacije:
`
^
_
\leq
\prec
\preceq
\ll
\subset
\subseteq
\sqsubseteq
\in
\vdash
\smile
\frown
\geq
\succ
\succeq
\gg
\supset
\supseteq
w \sqsupseteq
3 \ni
a \dashv
|
\mid
k \parallel
\equiv
\sim
\simeq
\asymp
\approx
\cong
\bowtie
\propto
\models
\doteq
\perp
'
=
./
|=
.
=
Relacije negacija
6<
6
6
6
6
6
6v
\not<
\not\leq
\not\prec
\not\preceq
\not\subset
\not\subseteq
\not\sqsubseteq
6>
6
6
6
6
6
6w
\not>
\not\geq
\not\succ
\not\succeq
\not\supset
\not\supseteq
\not\sqsupseteq
Strelice:
16
6=
6
6
6'
6
6
=
6
\not=
\not\equiv
\not\sim
\not\simeq
\not\approx
\not\cong
\not\asymp
\leftarrow
\longleftarrow
\Leftarrow
= \Longleftarrow
\leftrightarrow
\longleftrightarrow
- \hookleftarrow
( \leftharpoonup
) \leftharpoondown
\uparrow
\Uparrow
l \updownarrow
% \nearrow
& \searrow
7 \mapsto
*
) \rightleftharpoons
\rightarrow
\longrightarrow
\Rightarrow
= \Longrightarrow
\Leftrightarrow
\Longleftrightarrow
, \hookrightarrow
* \rightharpoonup
+ \rightharpoondown
\downarrow
\Downarrow
m \Updownarrow
- \nwarrow
. \swarrow
7 \longmapsto
Otvorene zagrade:
[
{
\lbrack
\lbrace
b
h
\lfloor
\langle
\lceil
\rbrack
\rbrace
c
i
\rfloor
\rangle
\rceil
Zatvorene zagrade:
]
}
Alternativni nazivi:
6=
{
}
|
k
\ne or \neq
\le
\ge
\{
\}
\to
\gets
\owns
\land
\lor
\lnot
\vert
\Vert
\iff
\colon
17
V = (u v) w.
treba tipkati
\arccos
\arcsin
\arctan
\arg
\cos
\cosh
\cot
\coth
\csc
\deg
\det
\dim
\exp
\gcd
\hom
\inf
\ker
\lg
\lim
\liminf
\limsup
\ln
\log
\max
\min
\Pr
\sec
\sin
\sinh
\sup
\tan
\tanh
Nazivi funkcija i druge skracenice koje nisu u ovoj listi mogu biti dobijene prelaskom u
font roman. Tako dobijamo cosecA tipkanjem $\mathrm{cosec} A$. Primetite da tipkanjem jednostavno $cosec A$ dobijete cosecA, jer LATEX tretira cosec A kao proizvod sest
velicina c, o, s, e, c i A.
18
M = {f V 0 : f (m) = 0 za svako m M }.
tipkanjem
brojnik
nazivnik
se u LATEX-u dobijaju koriscenjem konstrukcije
\frac{brojnik }{nazivnik }.
Na primer, da bi dobili
Funkcija f je data sa
f (x) = 2x +
x7
x2 + 4
\sqrt{izraz }.
Na primer, da bi dobili
Koreni kvadratnog trinoma ax2 + bx + c gde a 6= 0 su dati formulom
b b2 4ac
2a
trebalo bi tipkati
1 xn+1
= 1 + x + x2 + + xn
1x
dobijamo sa \cdots, tipkanjem
a
a
a
a
`
a
a
~a
\underline{a}
\overline{a}
\hat{a}
\check{a}
\tilde{a}
\acute{a}
\grave{a}
\dot{a}
\ddot{a}
\breve{a}
\bar{a}
\vec{a}
20
Treba imati u vidu da je podvuceni znak u matematickom tekstu uobicajeno tipkati masno
(bold) bez podvlacenja. Podvlacenje se veoma retko koristi u stampi.
Kontrolne sekvence poput \' i \", upotrebljavamo da bi dobili akcente u normalnom
tekstu i one se ne mogu koristiti u matematickom modu.
7x + 5
2
f (x, y, z) = 3y z 3 +
.
1 + y2
Nacin za tipkanje velikih zagrada je \left( za levu zagradu tog tipa i \right) za desnu
zagradu, a zatim prepustanje LATEX-u da ucini ostatak posla. Tako, gornja formula je
dobijena tipkanjem
4x + x + 42
.
4
1+x
Tipkanjem \left. i \right. dobijamo nulte zagrade koje su sasvim nevidljive. Razmotrimo, na primer, problem tipkanja
du
.
dx
x=0
Zelimo
da dobijemo uspravnu zagradu dovoljno veliku da obuhvati derivaciju koja joj
prethodi. Da bi to postigli, pretpostavljamo da je derivacija unutar zagrada, gde je leva
zagrada nevidljiva, a desna je uspravna. Nevidljiva zagrada je dobijena tipkanjem \left.
i time je cela formula rezultat tipkanja
cos 2
= cos2 sin2
= 2 cos2 1.
Potrebno je obezbediti da znaci = leze jedan ispod drugog. U LATEX-u to se postize upotrebom eqnarray* okruzenja:
\begin{eqnarray*}
\cos 2\theta & = & \cos^2 \theta - \sin^2 \theta \\
& = & 2 \cos^2 \theta - 1.
\end{eqnarray*}
Obratite paznju da specijalni znak & stoji kao tabulator za poravnanje. Kada je formula
napisana, deo druge linije formule koji pocinje sa znakom & biti ce smesten odmah ispod
takvog dela prve linije formule koji pocinje odgovarajucim pojavljivanjem &. Takodje \\ je
upotrebljeno da razdvoji linije u formuli.
Iako smo smestili & jedno ispod drugog u gornjem primeru, to nije neophodno u ulaznom
fajlu. U gornjem primeru to je ucinjeno prvenstveno zbog vizuelnog utiska (citljivosti) ulaza.
Nesto je komplikovaniji sledeci primer
Ako h 12 | z| tada
| z h|
i otuda
1
1
z h z
=
=
1
| z|
2
( z) ( z h)
( z h)( z)
( z h)( z)
2|h|
.
| z|2
je dobijeno tipkanjem
a b
d e
g h
je dat formulom
33
c
f
i
a
b
c
e f
() = d
g
h i
\[ \begin{array}{lcr}
\mbox{Prvi broj} & x & 8 \\
\mbox{Drugi broj} & y & 15 \\
\mbox{Zbir} & x + y & 23 \\
\mbox{Razlika} & x - y & -7 \\
\mbox{Proizvod} & xy & 120 \end{array}\]
daju
Prvi broj
Drugi broj
Zbir
Razlika
Proizvod
x
y
x+y
xy
xy
23
8
15
23
7
120
x
ako x 0;
|x| =
x ako x < 0.
Primetite da obe kolone ove oblasti imaju levo poravnanje. Koristili smo {ll} odmah
nakon \begin{array}. Velika viticasta zagrada je dobijena sa \left\{. Medjutim, zatim
je potrebna odgovarajuca desna zagrada \right, zbog cega smo koristili nultu zagradu
\right., pomenutu ranije. Ta zagrada je nevidljiva. Prema tome, gornju formulu smo
dobili tipkanjem
du d2 u
i
dt dx2
je dobijen u LATEX-u tipkanjem \frac{du}{dt} i \frac{d^2 u}{dx^2} redom. Matematicki
simbol je dobijen upotrebom \partial. Tako jednacinu provodjenja toplote
2u 2u 2u
u
=
+ 2 + 2
t
x2
y
z
u LATEX-u dobijamo tipkanjem
\[\frac{\partial u}{\partial t}
= \frac{\partial^2 u}{\partial x^2}
+ \frac{\partial^2 u}{\partial y^2}
+ \frac{\partial^2 u}{\partial z^2} \]
Da bi dobili matematicke izraze
x+
x>s
3x2 + 7
= 3.
x0 x2 + 1
lim
(u LATEX-u) tipkamo
k2 =
1
n(n + 1).
2
je postignut sa
24
To je prikaz sledeceg
\[ \int_a^b f(x)\,dx.\]
R
Znak za integral
je rezultat kontrolne sekvence \int, a granice integracije (u ovom
slucaju a i b se tretiraju kao donji i gornji indeks na znak integrala.
Mnogi integrali koji se pojavljuju u matematickim dokumentima pocinju sa znakom
integrala i sadrze jedan ili vise d koji slede jedan za drugim, kao u dx, dy i dt. Da
bi postigli ispravan ispis trebalo bi postaviti jedan dodatni razmak pre d, upotrebom \,.
Tako
Z +
xn ex dx = n!.
0
Z
cos d = sin .
f (x, y) dx dy =
x2 +y 2 R2
f (r cos , r sin )r dr d.
=0
Z
0
r=0
2x dx
= log(1 + R2 ).
1 + x2
su dobijeni tipkanjem
je dobijen tipkanjem
Ako bi tipkali
x2 y 2 dx dy.
Ovde smo koristili \! tri puta da bi dobili prikladan razmak izmedju znakova integrala.
Otipkali smo taj integral sa
Z Z
f (x, y) dx dy.
D
Sledeci pasus (komplikovan iz razumljivih razloga) prikazuje nekoliko osobina koje smo
raspravili:
U ne-relativistickoj talasnoj mehanici, talasna funkcija (r, t) cestice koja
zadovoljava Schr
odinger talasnu jednacinu
h2 2
2
2
ih
=
+
+
+ V .
t
2m x2
y 2
z 2
Uobicajeno je normiranje talasne jednacine zahtevom
ZZZ
2
|(r, 0)| dx dy dz = 1.
3
ZZZ
2
R3
|(r, t)| dx dy dz = 1
4 LATEX-
4.1 j LATEX-
() , \hspace, j
.
j LATEX. j
j :
pt
pc
in
bp
cm
mm
dd
cc
sp
point
pica
inch
big point
centimetre
millimetre
didot point
cicero
scaled point
(1
(1
(1
(1
(1
in = 72.27 pt)
pc = 12 pt)
in = 25.4 mm)
in = 72 bp)
cm = 10 mm)
, 20 mm ,
\hspace{20 mm}.
LATEX j j
\hspace, .
, \hspace \hspace*
27
() , \vspace,
j .
j . j j
10 .
j .
j . j j
10 .
\vspace{10 mm}
j .
LATEX j \vspace
. ,
\vspace \vspace*
LATEX- j
. j j LATEX j j j .
, , j ,
. , j
LATEX j , , j
j .
LATEX j . ,
LATEX
j .
j LATEX j () j j
. j , LATEX j
j j j j .
j. , LATEX .
( `Mr. Smith' `.'), , ,
(tj. `Proc. Amer. Math. Soc.'). j
.
LATEX (
j). LATEX
\noindent.
j j j .
j j
.
\noindent j j j
. j j
.
, \indent LATEX .
4.2
LATEX j :
enumerate ,
itemize - ,
description
jj
\begin{enumerate} \end{enumerate}
j \item (j
j ). ,
(X, d) j X j j
j j X j j j
:
1. d(x, y) 0 x y X ;
2. d(x, y) = d(y, x) x y X ;
3. d(x, z) d(x, y) + d(y, z) x, y z X ;
4. d(x, y) = 0 x y j.
j j LATEX- :
- j
\begin{enumerate} \end{enumerate}
(X, d) j X j j
j j X j j j
:
d(x, y) 0 x y X ;
d(x, y) = d(y, x) x y X ;
d(x, z) d(x, y) + d(y, z) x, y z X ;
d(x, y) = 0 x y j.
( j .) j
\begin{description} \end{description}
j \item[label ], j label j jj
. ,
j j , and
.
r j
x j j
x r;
j ,
j , j ,
;
j j
.
j LATEX- :
j j \emph{ },
\emph{ } and \emph{ } .
\begin{description}
\item[ ] \emph{ } ~$r$
j ~$x$
j j $x$ $r$; \item[ ]
j \emph{ } ,
j , j ,
; \item[ ] j
\emph{ } j .
\end{description}
30
4.3
quote quotation
4.4
LATEX- tabular. ,
The first five International Congresses of Mathematicians were held in the
following cities:
31
Chicago
Z
urich
Paris
Heidelberg
Rome
U.S.A.
Switzerland
France
Germany
Italy
1893
1897
1900
1904
1908
j j LATEX- :
n
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
n!
1
2
6
24
120
720
5040
40320
362880
3628800
j n!
j n.
j j LATEX- :
\begin{tabular}{|r|r|}
\hline
$n$&$n!$\\
\hline
1&1\\
2&2\\
3&6\\
4&24\\
5&120\\
6&720\\
7&5040\\
8&40320\\
9&362880\\
10&3628800\\
\hline
\end{tabular}
\end{quote}
j $n!$
j $n$.
j {|r|r|} \begin{tabular}
, j j
j , .
, \hline j;
j j (
j ) (
j ).
tabular, j \begin{tabular}
j j , { }:
l
c
r
p{ }
|
@{ }
str num
j *{num }{str }. , 15
j j j {|*{15}{r|}}.
, j
\\. ,
\\[6pt] j 6 point- .
j i j j,
\cline{i-j }. \cline{3-5} j j
j j 3, 4 5 .
\multicolumn{num }{fmt }{text }
j . num j
j j, fmt j (j. l j ,
c j ), text j . , j
` ' ( ),
33
\multicolumn{3}{c}{ }
4.5 LATEX j
j LATEX- .
LATEX \documentclass j
\begin{document} \end{document}
\begin{document} j j
.
j LATEX j:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
j . j j
`12~point'. J \textit{point} j j
. J j $1/72$~. j
12~points (j. $1/6$~inch) ~`m' j 12 .
j . j `10
' j `11 ' \LaTeX\--.
`documentstyle'. j
10~point.
\end{document}
\documentclass j . \documentclass
j , .
article, report, book letter. \documentclass
, j j. j j
j j ( ). j j
(j j ` ') j :
11pt j-, j j
-, j.
12pt -, j j .
twocolumn j - .
a4paper j j
A4.
\documentclass{article}
-. , j
A4, j j j ()
.
,
j. \pagestyle.
\documentclass \begin{document}.
\pagestyle{j }, j j :
34
empty j .
headings j ( j )
.
myheadings headings , j j j
\markboth \markright ( LATEX ).
, j
\documentclass[a4paper]{article}
\pagestyle{empty}
\begin{document}
.
\end{document}
j , -.
, . 13, ( )
:
\setcounter{page}{13}
j (counter), (page), j :
chapter, section, subsection, subsubsection, paragraph, subparagraph, equation, figure,
table, footnote, mpfootnote, ( ) enumi,
enumii, enumiii, enumiv.
j
4.6 LATEX-
jj . ,
Z +
f (x) dx.
. j j
\[ \int_{-\infty}^{+\infty} f(x)\,dx.\]
jj j \inftyint ()
. \newcommand.
j j
35
\newcommand{\inftyint}{\int_{-\infty}^{+\infty}}
j (j. \documentclass ,
\begin{document}).
\[ \inftyint f(x)\,dx.\]
.
.
\intwrtx j j
\newcommand{\intwrtx}[1]{\int_{-\infty}^{+\infty} #1 \,dx}
j. j
\[ \intwrtx{f(x)}.\]
f (x) dx.
j j \intwrtx
\intwrtx, j #1 .
j 1 j \newcommand \intwrtx j
LATEX j ( ) \intwrtx
#1 j \intwrtx. \intwrt
\[ \intwrt{y}{f(y)}.\]
f (y) dy.
36