Novarstvo je posebna znanstvena disciplina koja istrauje i prouava novac i njegove uinke, novarske institucije i novane sustave u nacionalnom

i meunarodnom prostoru. See u IV.st. pr.Kr. kada se na ovim prostorima kovao novac za Grku, Rim, a naposlijetku i za Bizant. Meutim vlastiti smo novac poeli kovati tek u XII.st. za hercega Andrije. Prvi hrvatski novac zvao se hrvatski banovac ili banski dinar, a kovan je u Pakracu gdje se nalazila slavonska kovnica koja je 1260. preseljena u Zagreb. Za vladavine hrvatskog brana Josipa Jelaia poeli su se kovati brakreni kriar i srebrni forint, s poprsjem samog bana. U vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u opticaju je pet valuta hrvatsko-austrougarska kruna, srbijaski dinar, crnogorski perper, bugarski lev i njemaka marka. NOVAC je svojevrsna roba za koju se moe kupiti svaka druga roba. Novcem se rasporeuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada. KUNA SIMBOL HRVATSKE DRAVNOSTI Za Dan dravnosti 30.svibnja 1994. Privremena novana jedinica hrvatski dinar zamijenjena je hrvatskom kunom, koja postaje zakonitim sredstvom plaanja u Republici Hrvatskoj. Na licu paprinih novanica likovi su iz hrvatske povijesti, grb RH i stihovi himne, dok su na naliju predstavljeni gradovi. Na licu kovanica nalazi se oznaka nominalne vrijednosti, smjetena na lipinoj granici, s listovima i cvjetovima, ili na kuni, uz rub je pleter, dravni grb i natpis Republika Hrvatska. Na naliju su godina kovanja i lik biljke ili ivotinje. Neparna godita od 1993. imaju hrvatski naziv biljke ili ivotinje, a parna od 1994. latinske nazive.