Professional Documents
Culture Documents
GlasCrkve37 2011 Web
GlasCrkve37 2011 Web
GlasCrkve37 2011 Web
RIJE
Bog eli upotrijebiti svoju djecu kako bi izgubljene sinove i keri vratio u svoju obitelj. On ne eli nau slubu, nae sposobnosti, na novac on eli nas. Bog eli imati tebe i mene za sebe. On eli boanski djelovati kroz nas obine, malene, ali njegove ljude. Bog nas eli upotrijebiti na svoju slavu i radi spasenja izgubljenih, no preduvjet je predati se njemu na raspolaganje. Ponekad e to izgledati nelogino, ak i ludo u naim oima. No ako nas Gospodin poziva da uinimo neto za njega, tada se u vjeri trebamo odazvati te u poslunosti staviti njemu na raspolaganje da s nama i kroz nas uini to god on eli. On je Gospodar etve i eli poslati svoje radnike u svoju etvu. No etva je velika, a radnika malo. Zato Isus kae: Molite Gospodara etve da poalje radnike u etvu svoju. Stoga molimo Gospodara etve da ih poalje. to vie budemo molili, shvatit emo da smo upravo mi t koje Gospodin poziva i alje. Mnogi od nas ispovijedaju da su krani, ali je malo uenika koji su spremni slijediti Isusa Krista i sve radi njega
rtvovati. Isus nas poziva na avanturu: da postanemo njegovi uenici koji e stvarati nove uenike. Biti njegov uenik znai jednostavno slijediti Isusa, odrei se svega radi njega, uzeti svoj kri i izgubiti svoj ivot da bi Krist postao naim ivotom. Velika je radost u ivotu kranina znati da u Kristu prebiva i njemu pripada. Krist eli izraziti svoj ivot kroz nas po Duhu Svetome koji nam je dan. Djelo koje je zapoeo, on e i dovriti. Rekao je: Primit ete silu poto Duh Sveti sie na vas i biti ete mi svjedoci! Duha Svetoga smo dobili da budemo svjedoci za Isusa: svjedoiti drugima to je Isus za nas uinio! Jedna je od velikih sotonskih prijevara pomisao da nas Bog ne moe upotrijebiti. Moda mislimo da nismo dovoljno sposobni, obrazovani, moda nismo dovoljno zreli da bi nas Bog upotrijebio. Ali vidjet emo da Bog moe i eli upotrijebiti na svoju slavu svakoga koji mu se preda na raspolaganje.
RIJE
Tijelu Crkvi kroz koju danas djeluje. Mi smo Isusove ruke, noge, usta, a meusobno udovi jedni drugima. I kada je svaki ud savreno povezan u poslunosti Glavi tada Tijelo funkcionira i raste. U Djelima Apostolskim promatramo kako Duh Sveti gradi Kristovu Crkvu, upotrebljavajui Isusove uenike. Filip tako sie u grad samarijski i stade im propovijedati Krista. Mnotvo je jednoduno prihvaalo to je Filip govorio sluajui ga i gledajui znamenja koja je inio. Doista, iz mnogih su opsjednutih izlazili neisti duhovi viui iza glasa, a ozdravljali su i mnogi uzeti i hromi. Nasta tako velika radost u onome gradu (Dj 8,5-8). Filip je navjeivao Krista. Postoji samo jedno ime pod nebom dano ljudima po kojemu se mogu spasiti. Isus je Krist, Gospodin i jedini Spasitelj. Moemo upasti u zamku da ljudima govorimo o kranskom moralu, etici i vrijednostima kao da one mogu promijeniti ivot. Ali nam nita od toga ne moe pomoi. Bog nije namijenio popravljati na ivot, On ga je odluio zamijeniti. Isus nije doao popravljati, krpati, lijepiti i ispirati nae srce. On je doao dati nam novo srce. Ondje gdje smo bili mi, tu Bog postavlja Isusa. Mi se ne spaavamo onim to smo mi uinili za Isusa, nego onime to je Isus za nas uinio. A on je uinio sve! Kranski je ivot zamijenjeni ivot, to je I s u s o v ivot u nama i kroz nas. Duh Sveti stvara nam novo srce puno ljubavi. Filip je bio uspjean evangelizator. udesa su se dogaala, hromi i uzeti dizali su se, a opsjednuti bivali osloboeni: Ali kad povjerovae Filipu koji navjeivae evanelje o kraljevstvu Bojemu i o imenu Isusa Krista, krtavahu se muevi i ene (Dj 8,12). Svi elimo vidjeti velike stvari, Boja udesa i probuenje. A probuenje poinje prvim korakom poslunosti. Najprije se dogaa u crkvi koja se budi iz uspavane zaokupljenosti sobom kako bi ispunila svoje poslanje: ivljenje i navijetanje Evanelja. No da bi nam Bog povjerio velike stvari, moramo biti vjerni u malom. Filip nije bio samo posluan kad su ga svi promatrali, on je bio vjeran Bogu u nezapaenom malom, na pustoj cesti. samo njemu; time to se neemo pouzdati u svoju snagu nego u silu Duha Svetoga! Filip je bio posluan Bojemu glasu kada ga je pozvao u pustinju, voljan ostaviti sve i otii ondje gdje ga nitko ne vidi. Napustiti tisue i otii u pustinju radi samo jednoga ovjeka. Za Boga nema nebitnih ljudi. Ba ti koji ovo ita Bogu si izuzetno bitan. Ljudi koje svakodnevno susreemo
Filip i Etiopljanin
uspne i sjedne uza nj. A itao je ovaj odlomak Pisma: Ko ovcu na klanje odvedoe ga, ko janje nijemo pred onim to ga strie on ne otvara svojih usta. U ponienju sud mu je uskraen. Narataj njegov tko da opie? Da, uklonjen je sa zemlje ivot njegov. Dvoranin se obrati Filipu pa e mu: Molim te, o kome to prorok govori? O sebi ili o kome drugom? Filip prozbori te mu, poavi od toga Pisma, navijesti evanelje: Isus. (Dj 8,29-35). S jedne strane vidimo kako Bog priprema Etiopljanina; s druge strane Duh Sveti vodi kranina da svjedoi tome istom ovjeku. Bog je taj koji svojom milou vodi ovjeka prema obraenju. Prepoznajemo li kako nam Bog postavlja na put ljude u ijim ivotima on ve djeluje? Trebamo zato biti potpuno raspoloivi Kristu. Dopustiti Duhu Svetom da nas vodi kako on eli i kamo on eli, ak da to i nema puno veze sa naom ljudskom pameti i logikom. Duh nas vodi ne kada sjedimo i samo ekamo nekakav osjeaj da zaponemo svjedoiti, nego kada, posluni Rijei, krenemo. On nas usmjerava prema ljudima i upravlja nae korake. Da je Filip stao analizirati o tome gdje je potrebniji, gdje se vie ljudi obraa Bogu, on bi i dalje ostao na uspjenoj evangelizaciji, ali ne bi iao na put koji je pust. Ali upravo na tom pustom mjestu Bog ima jednog ovjeka koji treba uti Radosnu vijest o Isusu. Na tom pustom mjestu nema nikoga tko bi tom jednom ovjeku mogao rei Evanelje, osim ovjeka poslunog vodstvu Duha. Moemo se pitati zato smo okrueni ba tim susjedima, ili ba tim ljudima na svome radnom mjestu, a da ne vidimo da su ba oni nae misijsko polje. Filip se dao voditi i zato ga je Isus upotrijebio. Bog nas nekad poziva da iskoraimo izvan svoje sigurnosti, izvan poznatog prostora u kojemu se osjeamo dobro, u ovaj svijet koji je poput pustinje. U tom svijetu postoje pojedinci koji su edni vode ivota. Mi imamo to dati takvim ljudima, ali ne svoju tradiciju i obiaje, nego Isusa koji ivi u nama i koji je korjenito promijenio na vlastiti ivot. Na na e ivotni put Bog dovesti ljude u ijim je ivotima on ve zapoeo svoje djelovanje. Zato je potrebno oslukivati koristei oba uha: glas Duha Svetoga koji kae: Prii tom i tom ovjeku, ali i ovjeka gdje se on sada nalazi na svome duhovnom putovanju i tada ga povesti jedan korak blie Kristu. To je evangelizacija: dovesti ovjeka jedan korak blie Kristu. elimo li vidjeti kako nas Bog upotrebljava? Stavimo mu se na raspolaganje. Budimo posluni njegovu Duhu da nas vodi kamo on hoe i kada on to hoe te da opunomoeni njegovom silom svjedoimo jednu Radosnu vijest: Isusa.
Kada se Isusu stavimo na raspolaganje, on e kroz nas initi i mala i velika djela. Ali, u Bojem kraljevstvu nema malih djela! Sve to Isus kroz nas ini velika su djela, jer ih ini Onaj koji je velik. Kako emo znati da je neko djelo ono Kristovo djelo koje on ini po nama? Time to neemo u tome traiti svoju slavu, nego emo slavu pripisati
na svojim ivotnim putovima Bogu su bitni. Krist je i za njih prolio svoju krv. Tko je taj Bogu bitan i od Boga voljen, a da ga mi svakodnevno susreemo na svojoj ivotnoj cesti? Tu vidimo drugu ruku Bojega djelovanja: u pripremanju ovjeka na obraenje. Jednom rukom Bog priprema kranina za slubu, a drugom rukom priprema ovjeka kojemu e kranin posluiti. Stoga trebamo moliti da nas Bog dovede ljudima u ijim je ivotima on ve zapoeo svoje djelovanje. Ovaj etiopski dostojanstvenik nije pronaao ispunjenje u novcu i onim to se novcem moe kupiti. On je traio duhovnu stvarnost. Trai li i ti duhovnu stvarnost, neto to e uistinu ispuniti tvoje srce te dati smisao, mir, sigurnost, nadu? Etiopljanin je proputovao pola svijeta kako bi doao u Jeruzalem, budui da je uo kako se ondje tuje jedan Bog Stvoritelj neba i zemlje koji nije daleko od onih koji ga svim srcem trae. Krenuo je na duhovno putovanje i sada se vraao kui sa Svetim pismom u rukama. To je bio ovjek koji trai, itao je Pismo, ali ga nije razumio. I u ba u tom kljunom trenutku Duh potakne Filipa da prie kolima. Duh ree Filipu: Poi i pridrui se tim kolima! Filip pritra i u gdje onaj ita Izaiju proroka pa e mu: Razumije li to ita? On odvrati: Kako bih mogao ako me tko ne uputi? Onda zamoli Filipa da se
ZASJEDANJE IO SBC U RH
Izvrni odbor SBC u RH odrao je 21. veljae u Karlovcu pretposljednje zasjedanje u ovom sastavu prije Izborne skuptine Saveza koja e se odrati u Crikvenici od 24. do 26. oujka. Uvodnu rije prije zajednike molitve imao je Ivan Vueti, rizniar Saveza, navevi Isusove rijei da e svijet koji okruuje zajednicu vjernika istu prepoznati po ljubavi koju njezini pripadnici gaje jedni prema drugima. Razmotrene su pripreme za Godinju skuptinu i predvieni dnevni red, program cjelokupnog dogaanja kao i izvjea koja e biti podnesena izaslanicima crkava u pisanom obliku. Raspravljalo se i o kadrovskim i unutarcrkvenim pitanjima u nekoliko mjesta u Hrvatskoj te je zauzet zajedniki stav oko rjeavanja odreenih potekoa. Izvrni je odbor upoznat s nekoliko projekata: Ueniki dom Svjetionik i Srednja kola u akovcu te pokretanje projekta kranskog radija (opremanje studija u Pastoralnom centru u akovcu blii se kraju, a zapoeo je i program obuke suradnika po regijama). Takoer je dogovoreno da se povodom nadolazeeg popisa stanovnitva u RH uputi pismo lanicama s naputcima o vjerskom izjanjavanju lanova baptistikih crkava. Tijekom oujka u Hrvatsku dolaze Daniel Trusiewicz iz Europske baptistike federacije i Johan Lukasse, osniva brojnih crkava u Belgiji. S njima e se susresti lanovi tima za evangelizaciju (NEVA) Strategije 2020 SBC u RH. Evangelizacijski su napori visoko na listi prioriteta Saveza pa e i susreti s Danielom i Johanom pridonijeti osnaenju te vizije. Nakon Godinje skuptine, planira se u travnju susret lanova Izvrnog odbora SBC u RH s lanovima prezbiterija Evaneosko pentekostne crkve kao bi se razina meusobne suradnje jo vie podignula. (IBA/GC)
zainteresiranost za obuku i spremnost na suradnju. Ponovno je predava bio Dr. Jeff Carter, strunjak na podruju rada s mladima, koji je osmislio sustavan nain obuke volontera u radu s mladima za potrebe lanica Europske baptistike federacije. Tijekom dvodnevnoga seminara sudionici su na veoma struan i zanimljiv nain dobili jasniju sliku o glavnim obiljejima suvremene mlade generacije te o povezanosti cjelokupnog ljudskog razvoja s razvojem vjere kao i o stupnjevima moralnog razvoja
etvrtak: Predstavljanje crkava s jadranske obale Uz izuzetak nekoliko crkava koje nisu predstavljene zbog bolesti pastora ili drugih opravdanih razloga, svaka je lanica SBC u RH imala prigodu predstaviti svoj rad, projekte i planove te molitvene potrebe. Oekujemo da uskoro sve izreeno i predstavljeno slikom na Skuptini uskoro ugleda svjetlo dana i na web-stranici Saveza. Crkve su se predstavljale u skupinama po geografskoj pripadnosti. Prvu su se veer predstavile crkve s jadranske obale: Rijeka, Split, Zadar i Dubrovnik, a rad kampa inta na otoku Ugljanu predstavio je njegov voditelj David Dobutovi. Na tekst iz Djela apostolskih, u kojemu je opisan Pavlov rastanak s efekim starjeinama, govorio je dubrovaki pastor Danijel MacKenzie pokazujui kako je Pavao brino skrbio za crkvu u kojoj je proveo tri godine. Petak: Izvjea crkava iz sredinje Hrvatske i savezna izvjea U petak je jutarnji program zapoeo izvjeima lanica iz Siska, Petrinje, Moenice i Gline. Dosadanji predsjednik Saveza Toma Magda govorio je o svome radu u predstavljanju Saveza u Hrvatskoj i svijetu, posebice tijekom dvogodinjega razdoblja dok je bio i predsjednikom Europske baptistike federacije. Njegovo izvjee, kao i sva ostala izvjea dunosnika predstavljena su u pisanom obliku svim izaslanicima lanica SBC u RH i svi ih zainteresirani u mjesnim crkvama mogu dobiti na uvid obrate li se ovlatenoj osobi koja je predstavljala lanicu na Skuptini. Dopredsjednik SBC u RH Ladislav Ruika takoer je podnio svoje izvjee. U drugom dijelu programa izloena su izvjea iz crkava u Karlovcu, Dugoj Resi i Severinu na Kupi, kao i izvjea udruga Meunarodni centar za ivot i Duhovna stvarnost. Svoje je izvjee potom izloio eljko Mraz, glavni tajnik SBC u RH, koji je zbog sprijeenosti rizniara Saveza Ivana Vuetia govorio i o financijskom izvjeu kao i o proraunu za 2011. godinu. Josip eh, predsjednik Nadzornog odbora, izvijestio je o radu i kontroli poslovnih knjiga, na to nije bio primjedbi. Poslije ruka i kratke stanke, rad je nastavljen izvjeima iz crkava u Daruvaru, Peterancu i Pakracu, a o medijskoj je slubi govorio Tihomir Veki. Predsjednik Skuptine Giorgio Grlj govorio je potom o svome radu.
Duhovnu je motivaciju, kao uvod u seminar, vodio mladi pastor Sinia Hamp. Nastojao je izazavati sudionike na potrebu promjene
IZ NAIH CRKAVA
NAJAVA
IZ NAIH CRKAVA
KRTENJE U BC SISAK
Na sveanom bogosluju u BC Sisak 13. veljae krtena je Dina Puljiz. Sveanosti su nazoili njezini roditelji, rodbina, kolske kolegice i brojni vjernici. Nakon svjedoanstva da eli biti krtena na temelju svoje vjere, Dina je prola sedmotjednu pripremu o temeljnim pitanjima kranskoga nauka te dala svjedoanstvo pred crkvom nedjelju prije krtenja. Poruku na temelju Mk 16,15 Tko uzvjeruje i pokrsti se bit e spaen (Mk 16,15) dao je pastor Milo Komanovi koji je i vodio obred krtenja. Prigodnu propovijed i slubu Veere Gospodnje predvodio je D. Ogrizovi. (IBA/ GC)
IZ NAIH CRKAVA
Reformirane kranske (kalvinske) Crkve u Republici Hrvatskoj Endre Langh, predsjednik Saveza baptistikih crkava u RH Toma Magda, glavni tajnik Evaneoske pentekostne crkve u RH mr. sc. Vedran ulabi, Predsjednik Hrvatske konferencije Kranskih Adventistikih crkava pastor Stania Margari, rabin Koopine Zagreb Luciano Moe Prelevi, rabin idovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da Don i predsjednik Meihata Islamske zajednice u RH muftija evko ef. Omerbai. Glavna je tema susreta bila Obitelj u hrvatskom i globalnom kontekstu. Nakon rasprave usvojena je i opsena Zajednika izjava o obitelji koja sadri zajedniki nauk i stavove pripadnika svih okupljenih vjerskih zajednica i koja je dostupna cjelokupnoj vjernikoj i drutvenoj javnosti.
10
IZ NAIH CRKAVA
IZ NAIH CRKAVA
11
12
IZ NAIH CRKAVA
Za nae poimanje, za nau sredinu, za na Savez baptistikih crkava u RH Baptistika crkva Zagreb velika je crkva. Na popisu je lanstva 291 vjernik. Kad se od toga broja oduzmu svi pasivni, nemoni, odsutni te lanovi nae Misijske stanice Zaprei, ostaje nas aktivnih 205 lanova. Nedjeljom se odravaju dva bogosluja na kojima se izlae ista propovijed. Na tim je bogoslujima nazono do 400 osoba. U crkvi se odvija preko 20 raznih slubi.
RIJEI ISKRENE, http://iskreno.hr/, obavjetavaju o izlasku nove knjige Skoro sve o Isusu, autora Rolfa Krugera (97 str., meki uvez, 20,00 kn). Knjiga je itljiv i iznenaujui uvod u Isusov ivot i njegovo znaenje za nas danas. Kroz knjigu ne samo da ete saznati tko je Isus, ve ete osjetiti traak stvarnog okruenja u kojem je Isus djelovao. Izvrsno tivo za sve one koji ele pogrepsti po povrini iluzije i otkriti stvarnog Isusa kakvog ga i Biblija opisuje.
IZ NAIH CRKAVA
13
SEMINAR U BC SIRA
Dr. Heinz Lycklama iz SAD-a, doktor nuklearne fizike, odrao je od 31. oujka do 1. travnja dvodnevni seminar u BC Sira. Na predavanjima je nazoilo pedesetak vjernika i prijatelja. U etvrtak su sluali predavanje na temu Zato Biblija nije jo samo jedna knjiga? Predava je naveo dvanaest injenica koje su pokazale da je Biblija doista jedinstvena knjiga, jer govori o ispunjenim prorotvima, a odlikuju je povijesna i znanstvena tonost, etika superiornost i njezina nadnaravna mo. Iako su je pisali razliiti autori tijekom vie od 1500 godina, Biblija daje jedinstvenu pripovijest, a uspjela je opstati do u 21. stoljee, pokazavi time svoju neunitivost. U petak popodne supruga predavaa Gerda Lycklama odrala je teaj patchwork ivanja koji je privukao manji broj sestara od oekivanog, ali malobrojne sudionice teaja istinski su mogle uivati u ivanju krpica i zajednikom druenju sa sestrom Gerdom. Tema predavanja u petak naveer bila je: Je li Biblija znanstveno pouzdana? Predava je, navodei retke iz Starog zavjeta, ukazao na znanstvene zakone i otkria koja su postala bjelodana u posljednjim stoljeima ovjeanstva. Primjerice, da je Zemlja okrugla znao je i Job (Job 26,7.10), ali jo su u srednjem vijeku naunici vjerovali u ravnu plou. Uz mnotvo ostalih potvrda sudionici seminara mogli su uvidjeti da je Biblija jedinstvena meu religijskim knjigama po znastvenoj tonosti te kako je Biblija tona kada govori o znanstvenim stvarima, premda se koristi jezikom svoga vremena. Seminar je zavren zajednikim domjenkom svih sudionika. (SIBA/IBA/GC)
SEMINAR U BC PETRINJA
Nakon posjete Krapini, Zaboku, Moenici i Sirau, dr. Heinz Lycklama gostovao je od 2. do 3. travnja i u Baptistikoj crkvi Petrinja. Ovo je njegov trei boravak u Hrvatskoj i Petrinji. Njegovo subotnje izlaganje bilo je o jedinstvenosti Biblije meu svim drugim knjigama, Mjesna je crkva to iskoristila kao evangelizaciju, najavivi njegov posjet i temu izlaganja plakatima po gradu i dijelivi pozivnice prijateljima. Desetak je ljudi prvi puta ulo u prostorije baptistike crkve, a posjetitelja je bilo ukupno stotinjak. Nedjelja je bila posveena redovnom bogosluju, s jutarnjom temom: U obranu nae vjere, dok je naslov veernje slube bio Karakter istinske vjere koja spaava. Dr. Lycklama je nakon 2. svjetskog rata emigrirao s roditeljima iz Nizozemske u Kanadu. Ondje je dovrio kolovanje doktoriravi iz podruja nuklearne eksperimentalne fizike, a nakon toga je imigrirao u SAD gdje je radio na telekomunikacijama i razvoju softvera u Bell Telephone Laboratories, NJ i Interactive Systems Corporation, CA. Potom je bio osnivaem i vlasnikom konzultantske tvrtke Open Systems Technology Associates (OSTA). S 18 je godina javnim krtenjem potvrdio svoju predanost Kristu. U braku je s Gerdom, takoer krankom, te imaju petero djece i brojnu unuad. Svoja predavanja, koja su uglavnom usredotoena na kontroverznu tematiku odnosa izmeu evolucije i stvaranja te kranske apologetike, dr. Lycklama odravao je u Grkoj, Hrvatskoj, Bugarskoj, Tajlandu i Srbiji kao i u Kanadi i SAD. Za vrijeme njegovih predavanja Gerda dri teaj ivanja, koristei se njime kao alatom za evangelizaciju meu enama. (IBA/GC)
14
IZ NAIH CRKAVA
o pravnom poloaju vjerskih zajednica, a interesirao se i o odnosu SBC u RH prema drugim vjerskim zajednicama, napose prema veinskoj Rimokatolikoj crkvi. Istaknuto je nekoliko lijepih primjera suradnje i rastuega razumijevanja. Nakon uruenja prigodnih poklona, predsjednik je pozvan da postane prijateljem Srednje kole akovec kao i da prigodom svoga skoroga dolaska u Rijeku posjeti i Pastoralni centar BC Rijeka u izgradnji, to je Predsjednik sa zadovoljstvom prihvatio.
IZ NAIH CRKAVA
POSJETA UDRUZI OSOBA S INVALIDITETOM U AKOVCU
15
Baptistike crkve Betanija akovec i Baptistika crkve Belica posjetile su 28. travnja Udrugu za osobe s invaliditetom Ludbreko sunce. Goran Bartoli pie kako je ... Gospodin otvorio naa srca za ovu Udrugu u kojoj se njezini zaposlenici s puno ljubavi i portvovanja brinu o tridesetak osoba s invaliditetom i/ili potekoama u razvoju. Proveli smo s njima nekoliko ugodnih sati u druenju, domjenku, razgovoru i igri. Uivali smo i u prigodnim programima koje su domaini pripremili za nas, a djeca iz nedjeljnih kola naih crkvi za njih. Raspitali smo se o njihovim potrebama, dogovarali mogunosti budue suradnje i hvalili naega Gospoda za veliku ljubav koju ima prema svima nama i koju nam je do vrhunca iskazao u svome Sinu i naem Spasitelju, Isusu Kristu. Samo Njegova ljubav i samo Njegova otkupiteljska rtva grije i potie naa srca da ljubimo svoje blinje, a pogotovo one u nevoljama ... Naa je molitva da im Bog otvori srca da prihvate Gospodina Isusa Krista za svoga osobnog Spasitelja, jer on je jedini Put i Istina i ivot ... (G. Bartoli/IBA/GC)
POSJETIO BC MAKOVEC
BC Makovec ugostila je 5. svibnja pastora, propovjednika, profesora i pisca dr. Alexa Montoyu. Dr. Montoya slui kao pastor u First Fundamental Bible Church u Washingtonu. Sam je Gospodin je kroz osobu koja ljubi Gospodina, a druge vie nego sebe (p. Todd Dick) silno progovorio prisutnima iz raznih krajeva Hrvatske i Slovenije. Njegova propovijed uvaj povjereno blago poziva, vraa na temelje, na Bibliju i pomae voama da ne zastrane od dobre nauke. BC Makovec poziva zainteresirane da posluaju propovijed na njihovoj internet (http://tinyurl.com/6j3a3kt). Ukoliko netko eli na kunu adresu primiti audio CD s porukom, neka poalje upit na info@ bcmackovec.com (D. Peras/IBA/GC)
16
IZ NAIH CRKAVA
MLADI(MA)
17
neto vie. Po prvi puta na konferenciji je propovijedao govornik kojemu hrvatski nije materinji jezik. Brat Todd Dick pastor je u Murskom Srediu, a u Daruvar je doao sa svojim sinom Sethom. Pastor Todd doista se trudio savladati mnotvo tekih hrvatskih rijei, to mu je prilino uspijevalo. Odrane su tri propovijedi na temelju teksta iz 11. poglavlja poslanice Hebrejima, poznatijeg kao Heroji vjere ili Dvorana slavnih. Pastor Todd nekoliko je puta naglasio da svatko od nas moe biti u Dvorani slavnih te da nitko od navedenih heroja nije poseban, nego je na Bog poseban. Jutarnje bogotovlje zapoeli
18
VIJESTI IZ REGIJE
nama. Radujemo se narednom teaju i novim prijateljima koje emo imati i molimo se za njihovo obraenje. Od 25. do 26. oujka odrana je i Konferencija GAT Global Alpha Trening. Sudjelovalo je preko 50 uesnika iz raznih gradova iz BiH. U travnju je odran je i trei dio seminara Equip, namijenjenoga za podizanje i obuku voa. Ovaj seminar prua priliku svakoj crkvi da poalje na obuku ljude koji slue kao voe ili se pripremanju za tu slubu. Poetkom godine odrana je godinja skuptina BC Sarajevo. Ohrabreni izvjetajima raznih slubi u crkvi za prolu godinu, potaknuti smo da se kao crkva jo vie angairamo, sluimo na razliite naine i budemo sve vie ukljueni u evangelizacije. Posebno se radujemo primanjem pet novih lanova ... (D. D.) O ulinim evangelizacijama u Sarajevu pastor Dobutovi pie: Uline evangelizacije su nain na koji elimo dosegnuti ljude u Sarajevu za Krista. Jednom mjeseno odlazimo u centar grada, pred katedralu, sa stolom sa literaturom i odreenim programom. Ohrabreni smo vidjeti ljude koji su zainteresirani da stanu i razgovaraju s nama. Grupa koja evangelizira ima molitvenu podrku od brae i sestara koji su se okupili na molitvi u crkvi tokom trajanja evangelizacije. Svjedoci smo toga koliko je molitva djelotvorna i vaan dio evangelizacije. Uline evangelizacije su neto to planiramo redovno odravati i biti ustrajni u tome. Zahvalni smo Gospodu za njegovu snagu, silu Duha Svetoga, njegovo vodstvo i zatitu. Vjerujemo da e On odgovoriti na nae molitve i elje srca da jo mnogi ljudi u Sarajevu pronau spasenje u Kristu. Svake godine protestantsko-evaneoske crkve u Sarajevu organiziraju zajedniko bogosluenje gdje svaka crkva sudjeluje u nekom dijelu bogosluenja. Ove je godine BC Sarajevo bila zaduena za slavljeniki dio bogosluenja. Ovo je vrijeme blagoslova, zajednitva i dijeljenja medu naim crkvama gdje nam Bog pokazuje koliko je
vana, a ujedno i velika naa ira Kristova obitelj u gradu Sarajevu. Molimo vas da nosite u vaim molitvama crkve u Sarajevu, kako bi rasle u kvantiteti i kvaliteti, te kako bi Boje kraljevstvo u Sarajevu napredovalo zakljuuje pastor Dobutovi. Crkvena zgrada BC Sarajevo Kairos Centar objekt je koji moe prihvatiti razne grupe, timove, seminare i konferencije. Raspolae s dvije spavaonice po 8 kreveta, apartmanom za brani par, dvokrevetnom gostinjskom sobom te kuhinjom, blagovaonicom i prostorijom za sastanke. Kako navodi pastor Dobutovi, ondje su ve ugostili mnoge goste, te imali nekoliko seminara i konferencija. Naa je elja i molitva da svako tko nas posjeti bude blagoslovljen i ohrabren kroz vrijeme provedeno s nama. Naa je molitva je da Kairos centar nastavi biti ugodno i osvjeavajue mjesto za mnoge krane koji dolaze i posjeuju nas te da se i dalje koristi na Boju slavu. (GC)
IZ BAPTISTIKOGA SVIJETA
19
20
POGLEDI I OSVRTI
Godina 7(2011), Broj 2(12).
POGLEDI I OSVRTI
U ovoj se rubrici obrauju biblijsko-teoloke, crkvenopovijesne i razne vjersko-kulturne teme s aspekta protestantske misli i prakse te u kontekstu promiljanja baptistikoga vjerskog i drutvenog identiteta. Priloge slati na adresu urednitva: Zagreb, Radieva 30, ili mailom na ruben.knezevic@gmail.com
1891. 2011. 120. godinjica prvoga osnivanja Baptistike crkve u Zagrebu 1921. 2011. 90. godinjica Daruvarske konferencije 1991. 2011. 20. godinjica osnivanja Saveza baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj
Ove se godine navravaju tri obljetnice, izuzetno znaajne za povijest baptizma na hrvatskom prostoru, budui da sve tri upuuju na tadanji poetak nove etape u razvoju baptistike crkvenosti i formiranju denominacijske prepoznatljivosti.
Otisak peata okrugla je oblika; na unutranjem je obodu upisano: *I. HRV. PRAVOKR. BOGOTOVNA OPINA* U ZAGREBU*, a u sredini je nastavljeno: BAPTISTA UTEMELJENO 1891. U sredini, iznad rijei BAPTISTA, otisnut je monogram Kristov: IHS s kriem ponad slova H. Sama injenica da je na Bedekovievoj pjesmarici iz 1907. otisnut peat iz 1891. znakovita je indikacija da ova vjernika Otisak peata Baptistike opine u Zagrebu iz 1891. zajednica djeluje od 1891. u kontinuitetu. Tadanji zakonski propisi nisu, meutim, uope predviali mogunost registriranja baptistike crkvene opine u Hrvatskoj. Dodue, oko 1890. djelovalo je ve 13 baptistikih zajednica na podruju Vojvodine i Bosne, s ukupno oko 75 lanova, kao i jedna manja vjernika zajednica u Daruvaru, okupljena oko obitelji Lotz. Sve su ove zajednice bile sastavljene uglavnom od pripadnika njemake narodnosti i organizacijski su bile podvrgnute Baptistikoj crkvi u Budimpeti, ali u zemlji nisu bile zakonski priznate. U skladu sa Zakonom o javnom sastajanju iz 1875. (Zakon o pravu sakupljati se) javna okupljanja u Hrvatskoj i Slavoniji bila bi doputena ukoliko bi poglavarstvu bila najavljena tri dana prije, s naznaenom svrhom, vremenom i mjestom. Prvi pak zakonski propis koji e se izravno odnositi na baptiste objavljen je tek 1893. i dopunjen 1895. (Naredba ... kojom se odreuje jednolian postupak sa sektom Nazarena i Baptista u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ...), ali ni on nije predviao mogunost osnivanja baptistikih crkvenih opina. Ograniio je ak javna (baptistika) okupljanja samo na ona koja se obavljaju u kui nekog od baptistikih sljedbenika, sa sluateljima koje on poznaje i koje on naroito pozove. Tako je zagrebaka baptistika opina osnovana 1891. djelovala mimo zakona, a crkvenoorganizacijski bila je podvrgnuta Baptistikoj crkvi u Beu, a potom budimpetanskoj. Veze s bekom baptistikom crkvom bile su, meutim, vrlo labave, kao i one s Budimpetom. Znakovito se o tome godine 1922. prisjeao Ivan Zrinak: ... poto smo bili svi siromani; te nam je manjkalo na sredstvu i na pravim radnicima, te nismo mogli samostalno raditi, tako smo pripali pod tutorstvo Beke Baptiske opine, koja se za nas nita nije brinula, osim to je propovjednik doao da krsti i dijeli Veeru Gospodnju. K tomu su nam jo prilike sa Beom bile vrlo nezgodne te smo bili upueni prvoj Budimpetanskoj opini. Ali smo i tamo bili isto tako zaboravljeni ... Od 1890-ih do kraja 1. svjetskog rata moe se djelomino pratiti razvoj ove vjernike zajednice. Voditelj je bio biblijski kolporter
Vojvoanski baptistiki voe 1902. u Novom Sadu. Trei slijeva (sjedi) je Heinrich Meyer koji je 1872./3. vodio prva baptistika okupljanja u Zagrebu.
spomen o krtenju jedne vjernice godine 1883., danas raspoloiva graa ukazuje na to da je ova zajednica vjernika oivjela tek obraenjem i krtenjem Stjepana Bedekovia (1862. 1941.) godine 1890. On je, s jo etvoricom, osnovao godine 1891. Prvu hrvatsku pravokransku bogotovnu opinu baptista u Zagrebu. Imena ostale etvorice nisu izrijekom poznata, ali je iz raspoloive grae mogue s velikom vjerojatnou pretpostaviti da su to bili Karl iger, Josip Bolf, jedan od Peuta ili obojica (Rade i Bude) i moda biblijski kolporter Franz Horak. Ova baptistika opina imala je i svoj peat. Sauvan je otisak peata na koricama tadanje evangelike pjesmarice iz 1907. kojom su se baptisti sluili (Pjesme za kraljevstvo Boje kao za pobudu i unapredjenje kranskog ivota. Izdao u vlastitoj nakladi Pastor J. Zmaila zagrebaki evangeliki upni vikar. Tisak J. Kurzmanna u Zagrebu, 1907.). Bedekovi je 1907. ili poslije nabavio ovu pjesmaricu i na njoj utisnuo peat iz 1891.
POGLEDI I OSVRTI
Franz Horak, ali je znaajnu ulogu jedno vrijeme imao i Stjepan Bedekovi, dok vodstvo naposljetku nije preuzeo Ivan Zrinak (1853. 1928.) u ijem su se stanu u Nikolievoj 9 vjernici sastajali. Prijanja mjesta okupljanja nisu poznata. Ivan Zrinak ostat e voditeljem ove vjernike zajednice i nakon 1. svjetskog rata kada e zagrebaka Baptistika crkva biti 1921. konano zakonski registrirana i priznata.
21
Imena su nekih od njih poznata: Michal Marko, Ivan Zrinak, Josip Baluban, Tomislav Vinceti, Gustav Lotz, Jovo Jeki, Aleksa Novak, Vasilije tekovi, Dragutin estak st., Friedrich /Miroslav/ Lotz, Milan Brki i Stevo Japec), a ostali su bili svi ili neki od nespomenutih baptista iz toga doba (kolporter Zelinka, Stevo Peut, Rade Ninkovi, Josip Bolf, Josip Mesar, Andrija Obad, Mato i Ladislav Hli, i dr.). Zahvaljujui injenici da je tijekom konferencije (28. 3. 1921.) odrano i vjenanje po baptistikom obredu, kada je M. Marko vjenao Tomislava Vincetia i Josefinu Knitl, postoji sauvana fotografija s te konferencije. Na fotografiji je 19 mukih osoba,
Sudionici Daruvarske konferencije, snimljeni prigodom vjenanja T. Vincetia i J. Knitl. U prvome redu sjede Ivan Zrinak, Michal Marko i Gustav Lotz (4., 5. i 6. slijeva). Ovo je jedina dosad poznata fotografija na kojoj se nalazi Ivan Zrinak. U posljednjem redu (stoje): Milan Brki (7. slijeva), Aleksa Novak (9. slijeva), Josip Baluban (12. slijeva) i Jovo Jeki (prvi zdesna, dri Bibliju u ruci).
22 enske osobe i dvoje djece, no vjerojatno su pridodani i neki od gostiju na svadbi. Na konferenciji je odrano nekoliko bogosluenja (M. Marko, I. Zrinak) i referata (M. Marko, G. Lotz). Radno predsjednitvo izabrano je u sastavu: M. Marko Predsjednik; I. Zrinak Potpredsjednik; G. Lotz Zapisniar (perovoa); J. Baluban Blagajnik. Najvanije odluke koje su usvojene na konferenciji jesu: 1. Osnovana je Baptistika crkvena opina u Zagrebu. Za starjeinu je postavljen I. Zrinak, a za akone T. Vinceti i J. Baluban. Ovo je slubeno osnivanje BCO Zagreb, koje je, za razliku od onoga iz 1891., moglo biti registrirano u skladu s tadanjim pozitivnim zakonskim propisima. 2. I. Zrinak postavljen je putujuim propovjednikom i odreen mu je plan posjeta uz mjesenu potporu od 2000 kruna. 3. Dogovoreno je da se pozove brat iz USA da vodi djelo Boje. 4. Raspravljano je i odluivano o raznim pitanjima: o pomaganju brae i sestara koji su u oskudici; o literarnom radu: o lokalu molitvenog doma u Zagrebu. 5. Dogovoreno je da sljedeu konferenciju, u irem sastavu od postojee, sazove I. Zrinak, a na kojoj bi on bio od starije brae ordiniran. Nakon konferencije upuivani su pismeni dopisi Vinku Vaceku da se vrati u Jugoslaviju, a baptiste u Zagrebu posjetili su i predstavnici FMB-a i Svjetskog saveza baptista Everett Gill i J. H. Rushbrooke radi dogovora o daljnjem radu i pripreme povratka V. Vaceka. Znaaj Daruvarske konferencije ogleda se i u tome to je ona bila prvi skup koji je za cilj imao povezivanje baptistikoga rada u zemlji, a tu je zadau u potpunosti ostvarila. Nakon daruvarske konferencije uslijedila je godine 1922. konferencija irega regionalnog znaaja u Bakom Petrovcu. Ondje je zapisniki konstatirano da cijela zajednica ima naziv Savez baptista u Jugoslaviji (Zvaz Baptistov v Jugoslaviji). Iz Hrvatske su tome skupu nazoili predstavnici iz iz Zagreba, Medjumurja, Zlatara, Velike Bistrice, Daruvara, Slavonskog Broda i Vinkovaca. Iste se godine u rujnu Vinko
22
POGLEDI I OSVRTI
(jo uvijek u formiranju) sa sjeditem u Zagrebu. Potom je izabrano radno tijelo (David Ogrizovi, dr. sc. Josip Mikuli, Miroslav Nadadi, Stevo Dereta i dr. Rudolf Marani) sa zadaom pripremanja nacrta Statuta Saveza i obavljanja svih predradnji za konstituirajuu Stevo Dereta, tadanji pastor rijeke Baptistike crkve, bio je lanom posljednjega Izvrnog odbora SBC u SFRJ i lanom prvoga IO SBC u RH. Zamolili smo ga, da nakon dva desetljaa, ukratko prokomentira tadanja dogaanja: Velike promjene poetkom 1990-ih donijele su nove izazove pred crkvu. Raspao se politiki poredak, nestao je komunistiki reim koji je bio potisnuo crkvu iz javnog ivota, raspao se dotadanji sustav duhovnih vrijednosti i ljudi su traili novi identitet, zemlja je bila u ratu i tisuama je trebala svakovrsna pomo. U samom poetku ovih promjena baptisti u Hrvatskoj shvaaju da crkva mora djelovati u kontekstu svoga poziva. Da bi svoj poziv to bolje izvravali, baptistike crkve u Hrvatskoj prema ve ustaljenoj praksi u svijetu pristupaju osnivanju Saveza BC u RH. Preliminarna osnivaka skuptina odrana je u Puinama, Meimurju, na kojoj su se usaglasili svi potrebni elementi za sazivanje osnivake skuptine Saveza BC u RH koja e se kasnije odrati u Zagrebu. Sjeam se osnivake skuptine u Zagrebu. Na skuptini je vladalo ozraje kranskog zajednitva, elje i spremnosti za uspjenu slubu poslanja baptistikih crkava u RH. Osjeali smo da je dolo neko novo vrijeme za crkvu, pred kojom su stajala otvorena vrata za djelovanje, a potrebe slube bile su nesagledivo velike. Odmah se u novoosnovanom savezu osjetilo zajednitvo na djelu. Poela su djelovati baptistika humanitarna drutva, kranski centri s posebnim namjenama, zajedniki sustav obrazovanja, snana misijska aktivnost. Bilo je to vrijeme blagoslovljenih slubi koje su doprinosile snanom rastu baptista u Hrvatskoj. sjednicu Skuptine Saveza. Osnivaka skuptina Saveza baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj odrana je 13. travnja 1991. u Zagrebu u prostorijama Baptistike crkve u Radievoj 30. Skuptini su nazoili 42 opunomoena zastupnika iz 26 mjesnih baptistikih crkava. Prihvaen je Statut Saveza Baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj, a ostala je otvorena mogunost da ga neke crkve prihvate i naknadno. Izabrano je vodstvo Saveza u sastavu: dr. Branko Lovrec Predsjednik Saveza; dr. sc. Josip Mikuli, Miroslav Nadadi, Stevo Dereta i Franjo piak lanovi Izvrnog odbora; dr. Rudolf Marani Predsjednik Skuptine; David Ogrizovi Zamjenik Predsjednika Skuptine. Slubu sekretara Saveza (dananja sluba glavnog tajnika) obavljao je dr. sc. Josip Mikuli. Na narednoj Skuptini Saveza odranoj u Puinama 11. 12. 6. 1993. ve je moglo biti sveano izjavljeno da je Savez primljen u Europsku baptistiku federaciju (EBF) i u Svjetski savez baptista (BWA), ime je i formalno postao ravnopravnom lanicom svjetske baptistike obitelji. Ne treba, naposljetku, zaboraviti da je Savez baptistikih crkava u Hrvatskoj osnovan u vrijeme kada je rat na naim prostorima ve bio zapoeo Krvavim Uskrsom na Plitvicama 31. oujka. Baptistike crkve ve e tijekom te godine biti suoene s ratnim stradanjima i potrebom pomoi prognanicima u nevolji, to se posebno intenziviralo 1992. nakon poetka rata i u Bosni i Herecegovini kada su tamonji izbjeglice preplavili Hrvatsku. Djelatnici Saveza, kao i brojni drugi baptistiki vjernici iz zemlje i inozemstva zduno su bili ukljueni u prikupljanje pomoi u hrani, odjei, obui i sanitetskom materijalu. Rad Saveza baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj zapoeo je dakle u bremenitim okolnostima, ali one su s druge strane nuno utjecale i na izotrenje temeljne slube Saveza i njegovih lanica: jaanja meusobnog kranskog zajednitva i svijesti o nesebinoj pomoi svome blinjemu. Danas Savez baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj okuplja pedesetak crkava i nekoliko udruga s oko 2000 krtenih vjernika i tridesestak pastora. Savez je osniva ili suosniva nekoliko institucija. To su Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik, Ueniki dom Svjetionik u akovcu i Srednja kola akovec.
Vacek vraa se iz SAD i otpoinje s praktinom organizacijom baptistikoga rada u zemlji. Savez je ipak praktino zaivio tek s konferencijama u 1924. (Svilojevo, Novi Sad) koje su okupile najvei broj delegata i izabrale vodstvo na elu s prvim predsjednikom V. Vacekom. Hrvatske pak pokrajinske konferencije, kao neposredni nastavak prve Daruvarske konferencije, odravale su se redovno i dalje, skrbei prvenstveno za rad meu baptistima na iremu hrvatskom podruju.
POGLEDI I OSVRTI
23
PROTESTANTICA I OECUMENICA
Izbor iz najnovijh izdanja i dogaanja
Miroslav Volf. Teologija treba biti kritika. Intervju s M. Volfom objavljen 3. 4. 2011. na portalu Kri ivota <http:// www.kriz-zivota.com/interview/6284/miroslav_volf_teologija_treba_biti_kritika/>. Razgovor vodio Z. Grozdanov. Jedan od vodeih protestantskih teologa u svijetu (ro. 1956. u Osijeku) progovara o svome ivotu i teolokom formiranju, o statusu i krizi uloge teologije i vjere u dananjem svijetu te o svojim knjigama, posebice o izraenom zanimanju za islam posljednjih godina. Njegova nedavno objavljena knjiga Allah: A Christian Response (Allah: Kranski odgovor) ve je izazvala brojne reakcije u teolokoj i kulturno-politikoj javnosti. Renomirani evaneoski asopis Christianity Today objavio je 20. travnja razgovor s Volfom nakon izlaska navedene knjige, <http:// www.christianitytoday.com/ct/2011/april/ muslimschristianssamegod.html>. Kontroverznost ove tematike posebno dotie religijsku, politiku i kulturnu problematiku u naoj regiji. M. Volf profesorom je sustavne teologije na Yaleu gdje je i ravnatelj Centra za vjeru i kulturu pri kojemu dri katedru Vjera i globalizacija. Kairos. Evaneoski teoloki asopis. Godina 5, Br. 1 (2011). Glavni urednik Stanko Jambrek. Zagreb, Biblijski institut. Tema broja 1 (2011) su Reformacijske teme. Izvorne znanstvene lanke objavili su J. Napier (Sakramentalna duhovnost za slobodne crkve? Primjer Pilgrama Marpecka), Ervin Budiseli (Utjecaj formiranja novozavjetnog kanona na kredo sola Scriptura) i Corneliu Constantineanu (Vojska Gospodnja: Utjecaj Biblije na obnovu Rumunjske pravoslavne crkve). Strune i ostale radove objavili su M. Jovanovi, R. Bogei, E. J. Titus, i D. Kraljik. S. Jambrek priredio je uvod u dva starija djela iz hrvatske protestantike koja su takoer otisnuta u ovom broju: u prijevodu D. Furlana objavljen je Kratki pregled vjere Isusa Krista i Antikrista, Prema Matiji Vlaiu Iliriku (Breves Svmmae Religionis Iesu Christi, & Antichristi, per Matth. FlaciumIllyricum, koji se uva u Bayerische Staatsbibliothek u Mnchenu). Takoer su objavljeni i fragmenti iz Molitvenika manje poznatog protestantskog pisca Mihaela (Mihalja) Baloia. Od suvremenih dokumenata objavljen je prijevod Capetownskoga iskaza o predanju usvojenoga na 3. Lausannskom kongresu za evangelizaciju svijeta, odranom od 16. 25. 10. 2010. u Cape Townu. Broj zakljuuje nekoliko recenzija knjiga, a recenzije su pisali T. Vidakovi, R. Bogei i E. Kushner. ELISABETH SCHSSLER FIORENZA. Njoj na spomen. Feministika teoloka rekonstrukcija poetaka kranstva. Zagreb, Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik, 2011., str. 410. Edicija Biblioteca Flaciana sv. 16. Prevela s engleskoga Marina Miladinov. Urednik Lidija Matoevi. Knjiga je prvi put objavljena prije tridesetak godina i naila je na znakovite recepcije u akademskim i irim crkvenim i kulturnim krugovima. Ne razmatra, kako bi se na prvi pogled inilo, ulogu ena u ranom kranstvu nego nastoji ranokransku pripovijest izrei na drugaiji nain: feministikim pristupom prepriavanju kranskih poetaka, drugim rijeima, novim pristupom postojeim vrelima nastoji se ene u ranom kranstvu postaviti u sredite pozornosti promatrajui ih kao pripadnike vodstva ranokranskoga pokreta koji se, time, oituje kao pokret sljedbenitva ena i mukaraca kao jednakih. Iz predgovora autorice hrvatskome izdanju: ... piui Njoj na spomen nastojala sam pokazati da feministiko teorijsko djelo i kritika historiografija koje za svoj temelj uzimaju emancipacijsku praksu, a za cilj etiku viziju, nude teorijski okvir u kojemu moemo rasvijetliti istraivanje kranskih poetaka. Kritika znanost na podruju povijesti religije moe teiti jedino tome da svome teorijskom i povijesnom djelu prida suvremeno znaenje. Takvo znaenje treba postii i u povijesnom i u teolokom smislu elimo li da ono smijeni hegemonijske akademske i crkvene mitove o kranskim poecima, koji marginaliziraju ene i svode ih na pomonice mukaraca. Nadam se da se u takvu ranokransku viziju radikalne jednakosti, koju ova knjiga nastoji prenijeti, kao itateljice nee ukljuiti samo ene, nego i mukarci, te da e se zajedno posvetiti borbi za ostvarenje te vizije u snazi boanskoga Duha. JOHANN BAPTIST METZ (Ur.). Krajolik od krikova. O dramatici teodicejskog pitanja. Rijeka, Ex libris, 2011., str. 154. Edicija Biblioteka Ecumenica (sv. 15.) Preveo s njemakoga Roman Karlovi. Urednik Zoran Grozdanov. Knjiga je zbornik sastavljen od priloga koji uglavnom potjeu sa skupa o teodiceju odrana u Aachenu 1994. Autori pokuavaju odgovoriti na pitanje: kako uope govoriti o Bogu, stvorenju i spasenju naspram bezdana patnikih iskustava u naem svijetu, odnosno kako da iz pamenja te patnje stasa ovjeku naklonija budunost? Svoje su radove u knjizi objavili Gerd Neuhaus, Willi Oelmller, Johann Baptist Metz, Johann Reikerstorfer i Hans Hermann Henrix.
Predavanje Prvi hrvatski prijevod Novoga testamenta (1562./63.) tiskan u Urachu (pretisak 2007., 2008.). U etvrtak 9. lipnja prof. dr. sc. Alojz Jembrih odrao je u Rijeci u dvorani Filodrammatica predavanje povodom 450. obljetnice izdavanja urake Table za dicu (1561.) i 490. obljetnice roenja Stipana Konzula Istranina. Skup je organizirao rijeki ogranak Matice Hrvatske Razred za povijest, a nazonima su se obratili i prof. Goran Crnkovi, predsjednik rijekoga ogranka MH, te prodekanica Teolokog fakulteta Matija Vlai Ilirik dr. sc. Lidija Matoevi. U svome zanimljivom predavanju A. Jembrih osvijetlio je neke detalje iz Konzulova ivota, posebice se osvrnuvi na njegovo djelovanje u Urachu oko prijevoda, priprema i tiska Novoga testamenta koji je 1562. i 1563. objavljen u glagoljikoj i specifinoj irilikoj verziji. Naglaen je i znaaj ovoga novozavjetnoga izdanja, prvoga cjelovitog na hrvatskom prostoru to treba uvijek iznova naglaavati, s obzirom na viestoljetnu praksu zanemarivanja i preuivanja ovoga izuzetnog pothvata. Reprint urakoga Novoga testamenta objavio je Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik (2007. 2008.) ime je ovo znaajno djelo postalo dostupnijim za biblijska, teoloka i knjievno-filoloka istraivanja.
24
POGLEDI I OSVRTI
Milivoj asni
IN MEMORIAM
U 84. godini ivota u Zagrebu je nakon teke bolesti preminuo Milivoj asni, dugogodinji voditelj Baptistike crkve u Severinu na Kupi. Rodio se u Severinu 4. kolovoza 1927. godine. Jo u djeakoj dobi bio je svjedokom duhovnog probuenja u Severinu. Krten je 28. listopada 1948., a godine 1953. eni se s Olgom agar s kojom je imao ker Lidiju, suprugu negdanjeg zagrebakog pastora Petera MacKenziea.
Ispraaj Milivoja asnija obavljen je na krematoriju zagrebakooga groblja Mirogoj 15. veljae, a sprovod 17. veljae u Severinu na Kupi. (IBA/GC)
Ion ila
(27. 2. 1928. 13. 3. 2011.) U Rijeci je, u 83. godini, preminuo Ion ila, dugogodinji an rijeke Baptistike crkve. Krten je 1978. Jo za vrijeme negdanje drave aktivno se bavio tiskom i distribucijom kranske literture meu svojim rumunjskim sunarodnjacima, a bio je dok mu je zdravlje doputalo i aktivan lan rijeke Kranske udruge starijih. Sahranjen je u Rijeci 15. oujka.
NAI RAZGOVORI
25
Na posljednjoj godinjoj skuptini SBC u RH odranoj 24. 26. 3. ove godine u Crikvenici ponovno si izabran za slubu glavnoga tajnika Saveza. Koji je to ve mandat? Ovo je moj peti etverogodinji mandat, prvi puta sam izabran za glavnoga tajnika SBC u RH godine 1995. dok sam jo bio student teologije u Osijeku. Kako su izgledali poeci tvoje slube u SBC u RH u onim prijelomnim vremenima kada se uobliavao na Savez? Kada su me pitali elim li se kandidirati za glavnoga tajnika, nakon razmiljanja i molitve dobio sam sigurnost da je to Boji poziv za mene. Tako sam se prema ovoj slubi odnosio od prvoga dana. U poetku nisam znao to to sve znai i to mogu oekivati, ali s vremenom sam hvatao konce i poeo oblikovati svoju slubu a i sluba je mene oblikovala. Bilo je mnogo ljudi koji su mi pomagali otvarati vidike: bilo kroz razgovor, savjet, posjete drugim savezima ili kroz sudjelovanje u radu tijela Europske baptistike federacije i Svjetskoga saveza baptista. Od poetka sam bio spreman uiti o tome to je ova sluba i elio sam otvoriti prostor i drugima za slubu, posebno mladima. Tko je, zapravo, eljko Mraz? Roen sam 9. kolovoza 1965. u Sisku, a krten sam 9. listopada 1977. godine u Rijeci. Osnovnu i srednju kolu pohaao sam u Sisku, a teologiju sam studirao u Novome Sadu (1983. 1984.) i Osijeku (1994. 1997.). Godine 1990. oenio sam se za Svjetlanu, ro. Jurai. Sluenje u crkvi oduvijek me je privlailo, jo sam kao srednjokolac prvi puta dobio priliku voditi mlade. Po
Moe li nam neto rei o znaaju slube glavnoga tajnika u baptistikim savezima, kod nas i u svijetu? Netko je jednom rekao, moda i ne bez razloga: Predsjednici odlaze, a tajnici su vjeni(!) Ve na svome prvom putovanju u inozemstvo shvatio sam da u tim zemljama postoji drugaiji sustav organiziranja baptistikih crkvava od naega. Iako sam u to vrijeme bio najmlai glavni tajnik nekog saveza u okviru Svjetskoga saveza baptista, ostali kolege odnosili su se prema meni s potovanjem i eljom da mi pomognu. Gledajui kako svoju slubu obavljaju tadanji glavni tajnik Svjetskoga saveza baptista Denton Lotz (danas tu slubu obavlja Neville Callam) i glavni tajnici Europske baptistike federacije (Karl Heinz Walter, Teo Angelov i
26
DUHOVNA MISAO
Ovo novo/staro vodstvo odraz je elje za stabilnou i kontinuitetom; po svom je sastavu dovoljno iskusno i dovoljno mlado, a regionalno smo ravnopravno zastupljeni to nam omoguuje nastavak rada u skladu s onim smjernicama koje nam je Bog stavio na srce a to smo kroz Strategiju 2020. i izrazili. Uiniti Krista prisutnim u nae vrijeme zadaom je svakog kranina, a to se poslanje moe uinkovito izvriti kroz mreu naih crkava i to e biti nae polazite za djelovanje u novom mandatu. Na to e glavni tajnik posebice polagati panju u novom mandatu? Mnogo je toga to bismo eljeli uiniti, no implementacija strategije naa je prva zadaa. Prepoznati prioritete, obrazovati kadrove i stvoriti timove koji e pokretati i promovirati promjene i obnovu na svim razinama, od mjesne to nacionalne. Obnova i promjena jest ono to je oznaavalo crkve reformacije Ecclesia semper reformanda (Crkva se uvijek obnavlja) pa je to i naa zadaa. Nastaviti raditi na projektima od nacionalnog znaaja, stvarati institucije Saveza, promovirati zajednitvo i suradnju meu crkvama, otvarati prostor za dijalog meusobno i sa zajednicom u kojoj ivimo. Vjerujemo da se uz Boju pomo ne trebamo bojati izazova koji su pred nama. Koja je tvoja poruka itateljima Glasa Crkve? Promjena uvijek poinje na osobnoj razini. Molim se za svoju osobnu izgradnju kao Kristova uenika i za duhovnu gorljivost koju nam donosi Boja prisutnost po Duhu Svetomu u naim ivotima. elim svim itateljima Glasa Crkve tu enju za Bogom i njegovim djelovanjem u naim ivotima, jer emo tada moi biti zajednica koja se brine za ovjeka svjedoei Boju ljubav prema svima. (Efeanima 1,15-23 i 2 Petrova 1,3-11).
A one izioe i pobjegoe od groba, jer ih obuze strah i trepet. Nikomu ne rekoe nita, jer se bojahu ... Mk 16,8 Ne mogu ni zamisliti kako su reagirali starjeine u Rimu kad su konano proitali taj dugo oekivani pisani dokument prvo Evanelje napisano nakon dugoga perioda prepriavanja pripovijesti i dogaaja o Isusu i pukog usmenog svjedoanstva apostola. Kad su stigli na kraj Markove pripovijesti vjerojatno su po prvi puta uzviknuli u zaprepatenju: Ovo je Isusovo uskrsnue?! Strunjaci nas, naime, pouavaju da je doista upravo ovaj redak, kad se istrae stari rukopisi po stilu i starini, posljednji redak prvobitnoga Markova Evanelja Isusa Krista. Nemogue! Kako to moe biti? ujem kako debatiraju starjeine i vjerojatno su tada, iz tih stopa, sjeli da isprave ovu Markovu oitu greku. Naravno, ene su se uplaile isprva. Ali to se odmah promijenilo i drugi su uenici vidjeli Isusa ivoga i vjerovali su i on ih je poslao da svjedoe o Uskrslom. To je dobra vijest u toj pripovijesti (I zato postoje jednako stari rukopisi s duim krajem Markova Evanelja). No, dopustite mi da ponovno otvorim Markov sluaj, jer mi se ini da se doista ima to nauiti iz onoga to je sam Marko elio postii svojim Evaneljem u svojoj crkvi u Rimu. Vjerojatno se to dogaalo u ezdesetima prvog stoljea. Tko god ita Markovo Evanelje i malo poblie prati reakcije uenika taj e osjetiti neprijatan miris stanovite neugode. Markovi uenici nisu ni izbliza heroji kakve bi ovjek elio za oeve nacije ili crkve. Naprotiv, prilino su spori razumjeti i ono to im je pred nosom. Oni gledaju Isusa dok ini uda svake vrste sve do toga da je iz mrtvih digao Jairovu ker (5,21-43). Onda ak i sami mogu isprobati uiniti
VJERA I KULTURA
27
KRISTINA U BC PAKRAC
Nedjeljna veer 17. travnja u Baptistikoj crkvi Pakrac bila je prigodom za okupljanje velikog broja vjernika i prijatelja. Zajedno s grupom Kristina vjernici BC Pakrac proslavili su uskrslog Gospodina. Pastor piak o o tome pie: Krist je doista jedina istina! Upoznavi njega upoznali smo i istinski ivot. Pjesme koje smo pjevali bile su svjedoanstvo o Bogu koji je stvaran u naim ivotima. Rijeka grupa Kristina svojim je nastupom ponovno udruila naa srca u tovanju Onoga koji je jedini dostojan naeg slavljenja. Gostujui po prvi put u Pakracu, ne samo da su ostali iznenaeni svim gradskim ruevinama preostalim od rata, nego su i u punom poistovjeivanju s nama, iz dubine srca podijelili svoje iskustvo Boga i nade u Kristu. Zahvaljujemo dekima koji su tako oduevljeno svirali i pokazali svoju ljubav prema Bogu slavei ga svime to jesu i imaju. Hvala sestri Raheli koja je na tako jednostavan i razumljiv nain, nadahnuta od Duha Svetoga, ne istiui sebe, podijelila rijei koje su bile melem i izazov svima na promiljanje. Svojim je glasom navijestila da onaj tko je spoznao Uskrslog Krista ne moe utjeti. Naprotiv, iz njegove nutrine izvire slavljenje Boga, a taj se blagoslov prelijeva i na druge. Zahvala ide i Rubenu Seenu to je radosnim srcem pripremio video-projekciju. Fotografije naega grada - dok smo pjevali o tome da je na Bog, Bog ovog grada provele su nae misli ulicama i trgovima napaenim od tekih vremena juer i danas. Vjerujemo da e jo mnogi u ovom gradu i okolici spoznati nadu za ivot u Kristu Isusu. Ova veer slavljenja bila je trenutak na Gori. Dobro nam je bilo, no, u dolinama svakodnevice, to iskustvo jaa nas dok ekamo da Krist ponovno doe. To e tek biti veer slavljenja na koljenima pred Isusom Kristom! Isus premjeta planine! On ima spasenja mo! On ima spasenja mo! Zauvijek Tvorac otkupljenja, Isus je uskrsnuo, On je pobijedio grob! (T. piak/IBA/GC)
Iznenaenje za sam kraj bila je tombola gdje su posjetitelji dobili novi CD MjuziKidsa pod nazivom Pismo s neba, a sva djeca balone zanimljivih oblika. Ciljevi su Udruge: pomoi djeci i mladima da otkriju svoje darove i razviju ih te da izgrade osobni odnos s Isusom Kristom i na tom temelju oblikuju svoj ivot. Zato Udruga MjuziKids u Zagrebu otvara svoja vrata svoj djeci od 4 do 15 godina koja vole pjevati, plesati, glumiti i svirati. elite li saznati vie o Udruzi MjuziKids slobodno nas posjetite na stranici www. mjuzikids.com (R. Golubi/IBA/GC)
28
VJERA I KULTURA
U kino dvorani Pukog otvorenog uilita u Dugoj Resi u etvrtak, petak i subotu (13. 15. svibnja) odran je mjuzikl Josip i kriave boje njegovih snova (Joseph & The Amazing Technicolor Dreamcoat). Mjuzikl je postavljen u suradnji Meunarodnoga kranskog kazalita Cornerstone Arts, Baptistike crkve Karlovac i Duga Resa te Pukog otvorenog uilita u Dugoj Resi. Podsjetimo da se radi o jednom od najizvoenijih mjuzikala svih vremena te da je glazbu za ovaj raskoni spektakl napisao Andrew Lloyd Webber poznat po mjuziklima Evita i Fantom u operi, dok je tekst napisao oskarovac Tim Rice. Odrano je ukupno est predstava od kojih su etiri izvedene u jutarnjim terminima te su bile namijenjene onim najmlaima. Tako su dugoreki vrtiki maliani i kolarci, a takoer i maturanti mogli uivati u arenom spektaklu. Djeca su pozorno pratila sve to se odvija na pozornici pleui i pjevajui zajedno s glumcima. Dvije
ISSN 1331-4130. Godina XVI, Broj 37, lipanj 2011. Osniva i izdava: Savez baptistikih crkava u Republici Hrvatskoj, Radieva 30, 10 000 Zagreb, tel (+385 1) 4813 168, fax (+385 1) 4873 403. E-mail: glascrkve@baptist.hr. Urednitvo: Giorgio Grlj, Ruben Kneevi, Ksenija Magda, Toma Magda, Svjetlana Mraz, eljko Mraz. Glavni urednik: Ruben Kneevi. Tehniki urednik: Teofil Dereta. Slubena web stranica: www.baptist.hr. Tisak: TOP DAN d.o.o.. Dragovoljni prilozi uplauju se na iro-raun Saveza baptistikih crkava u RH br. 2360000-1101525063, s naznakom Donacija za GC. Prilozi iz inozemstva alju se u korist Saveza baptistikih crkava na devizni raun br. 2100222659 kod Zagrebake banke d.d. Zagreb, IBAN HR88 2360 0001 1015 2506 3, BIC (Swift) ZABAHR2X.