Posljedice Drugog svjetskog rata

Posljedice Drugog svjetskog rata sainjavaju dogaaji u periodu od otprilike 1945.-50.

1 Gubici 2 Promjene granica 3 Politike promjene 4 Kulturni utjecaj

Gubici

Njemaki teritorijalni gubici 1919.-1945.

Njemake okupacijske zone nakon aneksacija istonih teritorija 1946. Toan broj ljudskih rtava drugog svjetskog rata nije utvren niti e ikada biti utvren. Razlog tome je djelomino u tome to ih je teko razluiti od nekih ratova koji su voeni prije i poslije, a dijelom i u tome to se s brojkama iz raznih politikih razloga manipuliralo. Veina procjena spominje brojku od 55 milijuna ljudi, pri emu se takoer dri da samo 10 % otpada

na neposredne sudionike, tj. pripadnike oruanih formacija, dok se ostatak odnosi na civile. Zbog tog nesrazmjera se drugi svjetski rat esto navodi kao krajnji primjer totalnog rata. Broj ranjenih je bio viestruko vei, to, s obzirom na tadanji broj stanovnika planeta Zemlje, drugi svjetski rat ini najkrvavijim sukobom u povijesti. Rat je doveo do dramatinih demografskih promjena u mnogim oblastima svijeta. Cijele etnike zajednice su ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najspektakularniji primjer predstavlja gotovo potpuni nestanak idova u Europi - oni koji su preivjeli Holokaust su uglavnom emigrirali u SAD ili Palestinu, gdje je uskoro stvorena drava Izrael. 15 milijna Nijemaca je protjerano iz velikog dijela Istone Europe, a neto slino se dogodilo i talijanskoj manjini na istonim obalama Jadrana. I materijalni gubici su bili veliki. Gotovo na svakom podruju gdje su se vodile ratne operacije dolo je do velikog ili potpunog unitenja cesta, mostova, eljeznica, telekomunikacijskih sistema i drugih oblika infrastrukture, a mnoge drave su doivjele ozbiljno smanjenje vlastitih industrijskih i drugih resursa. U ratu su nestali i mnogi dijelovi kulturne batine, za to su najbolji primjer Varava, koja je nakon neuspjelog ustanka godine 1944. u potpunosti razorena od Nijemaca, te Dresden iji je vei dio godine 1945. spaljen u saveznikom bombardiranju. Promjene granica

Velika trojka: Winston Churchill, Franklin Delano Roosevelt i Josif Staljin na konferenciji u Jalti (1945.) na kojoj su dogovarali podjelu svijeta nakon rata. Ve u poetnim fazama rata je postalo jasno da e on po svom zavretku dovesti do velikih promjena u buduem svjetskom poretku. Najvidljivije promjene bile su one koje su se ticale dravnih granica. SSSR je nakon rata i formalno u svoj sastav uveo Estoniju, Letoniju i Litvu te se proirio na raun Finske, Njemake, Poljske, ehoslovake i Rumunjske. Mirovnim ugovorima su se na zapad proirile Poljska na raun Njemake, odnosno Jugoslavija na raun Italije - s time da je pitanje Trsta rijeeno tek 1954. godine. Kina je od Japana preuzela otok Tajvan, dok je Koreja od Japana stekla nezavisnost.

Sama Njemaka je ubrzo nakon rata postala podijeljena na Zapadnu i Istonu Njemaku. Austrija je takoer povratila nezavisnost i godine 1955. postala suverena i neutralna drava. Politike promjene

Nacistiki ratni zloinici na suenju u Nrnberkom procesu. Jedna od dugoronijih posljedica rata postala je jasna ve pri samom kraju ratnih operacija, kada su se one u Aziji iz globalnog transformirale u lokalni sukob. Nastojanje bivih kolonijalnih sila Nizozemske i Francuske da povrate suverenitet nad teritorijima prethodno izgubljenim od Japana je dovelo do oruanih sukoba u Nizozemskoj Istonoj Indiji i Indokini, odnosno do demonstracija i jaanja pokreta za nezavisnost u mnogim kolonijama. Britanija, koja je bila krajnje iscrpljena ratom, shvatila je da vie ne moe odravati Britanski Imperij te je godine 1947. Indiji, odnosno Pakistanu, priznala nezavisnost. Dvije godine kasnije su Nizozemci Vijetnamu te ga napustili tek nakon vojnog poraza godine 1954. Dotada je ve zapoeo proces koji e se nazvati dekolonizacija i tokom koga e bivi kolonijalni imperiji biti zamijenjeni nizom novih suverenih drava poznatih pod nazivom Trei svijet. Dekolonizacija je bila samo jedna od manifestacija kraja primata Europe u meunarodnoj politici. Na mjesto iscrpljenih, ponienih i devastiranih bivih europskih su dole dvije drave oko kojih e se slijedeih nekoliko desetljea formirati globalni blokovi - SAD i SSSR. Njihovo suparnitvo, djelomino motivirano borbom za prevlast u svijetu, a djelomino nesuglasicama nazvano je hladni rat, a granica izmeu njihovih sfera u Europi prozvana eljezna zavjesa - esto navoena kao jedna od najvidljivijih i najdugotrajnijih posljedica drugog svjetskog rata. U nastojanju da steknu propagandnu i drugu nadmo nad Sovjetima, Amerikanci su u Zapadnu Europu uloili ogromna sredstva u svrhu ekonomske obnove preko tzv. Marshallovog plana. Mnoge od europskih drava, pogotovo one u poetku neoptereene potrebom obnove oruanih snaga, ta su sredstva uspjeno iskoristile za nezapameni ekonomski uzlet, pa e tako s vremenom ratni gubitnici poput Njemake i Japana uspjeno suprotstaviti SAD na ekonomskom polju. Drugi svjetski rat je takoer mnoge u Europi uvjerio kako e kontinent svoj primat u svijetu moi barem dijelom povratiti jedino ako se nadvladaju tradicionalne povijesne podjele. Ubrzo nakon rata poeli su prvi diplomatski koraci koji e s vremenom dovesti do stvaranja Europske Unije.

Kulturni utjecaj

Memorijal Holokausta u Berlinu Dijelom zbog svog trajanja i dimenzija, a dijelom zbog toga to je bio prvi oruani sukob u kome su ulogu imali novi masovni mediji kao radio i film, drugi svjetski rat je na svjetsku kulturu openito ostavio snaan utisak koji traje i danas i koji se manifestira u dva esto proturjena oblika. S jedne strane su dotle nezapamena razaranja dala jo vei poticaj od prvog svjetskog rata sve jaem trendu pacifizma kao dominantne ideologije, odnosno odbacivanja rata kao potpuno tetnog drutvenog fenomena koji se mora izbjei po svaku cijenu. Tome je dodatno u prilog ila i upotreba nuklearnog oruja koja je mnoge uvjerila kako e slijedei trei svjetski rat biti jo razorniji i sadravati rizik potpunog unitenja ljudske civilizacije, odnosno nestanka ljudske vrste i ivota na Zemlji. S druge strane je Holokaust, ije su razmjere i oblici otkriveni tek nakon zavretka rata, za mnoge predstavljao jo vei ok od samih ratnih razaranja. Spoznaja da je jedna civilizirana i prosvijeena drava u 20. stoljeu sposobna najsuvremenija tehnika sredstva iskoristiti u svrhu genocida, odnosno da bi to nastavila raditi po ostatku svijeta da nije bila zaustavljena oruanom silom mnoge je uvjerila kako je drugi svjetski rat imao opravdanje, odnosno da predstavlja jedan od rijetkih primjera gdje se na sudionike moe primijeniti jasno razgranienje izmeu dobra i zla.