ESEJ

Globalno trite u oima Johna Graya

(osvrt na knjigu; '' Lana zora: Iluzije globalnog kapitalizma'')

Autor: Sara Boievi

Mentor: dr.Toni Kursar

U Zagrebu,13.08.2011.

Uvod: Drava, taj umjetni neprijatelj ovjeka, stoji na putu prirodom razvoju trita i napretku ljudskog roda. Ideali slobodnog trita, sile na koju niti drava niti drutvo nema pravo utjecati, univerzalni su recept koji treba slijediti cijeli svijet, ali kojemu i cijeli svijet prirodno tei. Tek kada se drava demokratski uredi, a drutvo prihvati kulturu slobodnog trita, po uzoru na zvijezdu vodilju cijelog slobodnog svijeta, SAD( i Englesku prije toga), moi e prosperirati i ubrati plodove globalnog trita! Ta misao dugo je vodila politiku Europe i SAD-a, pa tako i krojila razvoj zamalja pod njihovim utjecajem. Od razdoblja laissez-fairea i Velike preobrazbe, koja je promjenila ekonomski, ali i drutveni, ivot Engleske sredinom 19.stoljea, na cijeli Zapadni svijet iz kojeg se preljeva na ostatak globusa. No usporedimo li ideal-tip nevidljive ruke, tog simbola slobodnog trita, i usporedimo ga sa real-politikom koja gura te ideje u svijet, vidjeti emo veliko razilaenje teorije i prakse. I to je ono to nam John Gray pokazuje; da je slobodno trite sve samo ne slobodno, a globalni demokratski kapitalizam slobodnog trita nije samo neostvariva ideja, ve je i nepoeljna utopija.

Dio 1.

Zato slobodno trite nije slobodno?

'' Budui da je prirodna tenja drutva da kontrolira trite, slobodna trita mogu se stvarati samo pomou moi centralizirane drave. Slobodna trita proizvodi su jake drave i ne mogu postojati bez nje.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 223.)

Pogledamo li prvo pojavljivanje, ali i kasnija provedba u ostalim dravama koje pripadaju, ''svijetu globalnog slobodnog trita'', vidjeti emo da slobodno trite moe nastati samo uz jaku kontrolu i involviranost drave, to se vidi u postupcima i promjenama u Engleskoj kao prvoj zemlji Laissezfairea, ili pak SAD-a koji se temelji na ideji slobodnog trita, barem unutar svojih granica, a oslobaanja politike izolacije i slobodnom golobalnom tritu. Ako preobrazba iz nacionalnog gospodarstva na slobodno trite ne dolazi zbog slobodne volje i elje drave, ve je nametnuto izvana ili naglim ruenjem sistema iznutra, kao to je primjer sa novim demokratskim dravama u svijetu koje su nastale raspadom Sovjetskog saveza i Jugoslavije, dva su mogua rezultata, ako je drava dovoljno jaka ona e stvoriti kapitalizam otvorenog trita prilagoen svojim uvjetima i manje-vie uspjeno e postati dio globalnog trita( primjer Rusije), druga mogunost, u sluaju malih, financijski i industrijski slabih drava, koje se otvaraju globalnom otvorenom tritu doivjeti e gospodarski ok od kojeg e se teko oporaviti. Nadalje, uvoenje slobodnog trita, imati e dalekosene posljedice na svaku dravu koja ga uvodi, ono unitava socijalno trite i podrauje i mijenja drutvene odnose i institucije sebi. ''Slobodna trita, pustoenje obitelji i zajednica te uporaba kazni krivinog prava kao posljednja utoita protiv drutvenog sloma-idu ruku pod ruku.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 22.)

Moemo zakljuiti da je za uspostavu slobodnog trita, nekada projekta Engleske, a danas ideala koji u svijetu ire Sjedinjene Amerike Drave i transnacionalne organizacije, potrebna stabilna i jaka drava koja je spremna provesti reforme i strogu kontrolu drutva kako bi uvjela tip gospodarstva koji e je u sri promjeniti, ali i koji zahtjeva stalni nadzor i uplitanje drave kako se ne bi uruio. Ono stvara drutvenu nejednakost i nestabilnost, unitava homogenost, te izlae dravu utjecaju svjetskog trita kao nikad do sada. Slobodno trite, unato tvrdnjama teoretiara radikala desnice u Engleskoj ili filozofa amerikog liberalizma, a i dananjih neoliberalista, nikada nije bilo posljedica prirodnog razvoja gospodarstva, ono je umjetna i nametnuta struktura koju na ivotu odrava samo duga prevlast Zapada nad ostatkom svijeta, ali i tom ureenju doao je kraj, kraj koji se dao jasno isitati u zadnjih godina kroz razvoj Azije i slabljenje europske i amerike, kako ekonomske, tako i politike moi.

Gray se vodi vrlo jednstavnom logikom, kao pretpostavku stavlja da je tendencija svakog drutva da kontrolira trite, to se jasno moe vidjeti u prolosti, od gradske trgovine, do nacionalno bazirane trgovine ono je uvijek bilo predmetom kontrole drutva koje ga je stvorilo. I naravno da e svako drutvo koje stvara trite iz vlastitih potreba razmjene robe, prvo meu lokalnim proizvoaima koji poinju stvarati viak, a onda i razvojem industrije, meu tvornicama i pripadnicima drutva htjeti kontrolirati mjesto razmjene dobara i pokuati stvoriti stabilnost i kontantnost cijena, te ponude i potranje naspram platene moi. Na tim temeljima Gray gradi svoju daljnju argumentaciju. Pokazujui kako se, prvenstveno Engleska drava htjela osloboditi utjecaja drutva kako bi maksimalizirala razmjenu dobara i to nainom koji ukljuuje zamjenu uloga, drava poinje kontrolirati trite i poinje voditi opresiju nad drutvenim institucijama koje su tu ulogu ispunjavale do tada, ali i svih ostalih institucija drutva koje koe daljnji razvoj i irenje trita. Tu naravno govorimo o onim institucijama koje su dodavale vrijednost radu kako to je to obitelj ili tradicija.

Takvi postupci vidljivi su iz politike Engleske od uvoenja laizese-fairea. Pretvorba zajednikih posjeda u privatna, opoziv itnih zakona, reforma zakona o sirotinji, nestanak kontrola nadnica samo su neki nuni koraci za uvoenje slobodnog trita. ''Ukidanje poljoprivredne zatite i uspostava slobodne trgovine, reforma sirotinjskog zakonodavstva s ciljem da se sirotinja prisili na rad i ukidanje svih ostalih kontrola nadnica, bila su tri odluna koraka u izgradnji slobodnog trinog gospodarstva sredinom devetnaestog stoljea u Britaniji. Te kljune mjere stvorile su od trinog gospodarstva iz 1830-ih gidina neregulirano slobodno trite sredinom viktorijanske epohe, tj. model za kasnije neoliberalne politike.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 31.)

Stvarno je istina da se drava nije uplitala u trite onako kako bi to narod mislio, nije bilo zakona koji bi ograniavali trite, regulirali cijene ili titile socijalnu politiku koja se kosi sa naelima laizase-fairea. Drave je inila neto sasvim suprotno svim dotadanjim politikama, ona je sistematski ruila nacionalne protivnike slobodnog trita, ona je bila tjelohranitelj slobodnog trita koji je nije imao slobodne dane niti godinji odmor. Jer kao to smo ve rekli, ako je prirodna tendencija drutva da kontrolira trite, onda je nuno da se drutvena mo uniti kako bi se uspostavilo slobodno trite. Takvo ureenje i takva politika drave, kao to nam Gray kae, slabi demokratizacijom i uvoenjem demokratskih institucija i danas ne moe postojati u tom obliku u niti jednoj demokratskoj zemlji. ''Nijedna od zemalja kontinentalne europe nikad nije prola kroz neko radoblje laissaze-fairea; trine institucije nisu postigle neovisnost od pritisaka drugih drutvenih institucija, koje karakterizira anglosaksonsko slobodno trite.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 90.)

A kako onda postoji? Ono postoji kao dogma, dogma koja kae da je minimalna drava i maksimalno slobodno trite dobri i poeljni. Tu dogmu danas nose transnacionalne organizacije kao to je Svjetska trgovinska organizacija, Meunarodni monetarni fond, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj i Svjetska banka, a kao primjer uspenosti stoji SAD, koji slijepo vjeruje da u ideju univerzalnog(globalnog) slobodnog trita. ''Da se razumijemo, to je neostvariva fantazija; pokuaji transnacionalnih tijela da to ostvari dovelo je dogospodarskih poremeaja, drutvenog kaosa i politike nestabilnosti u vrlo razliitim zemljama irom svijeta.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 38.)

Gray pokazuje neostvarivost tog projekta, primjeri Meksika 1994., Engleske Margaret Thatcher i Novog Zelanda, to jasno dokazuju. Projekt globalnog slobodnog trita je neostvariv, a ono to pokuaji njegova uvoenja ostavljaju iza sebe jesu unitena drutva i slaba, nestabilna i rizina gospodarstva.

Ruku pod ruku sa irenjem ideje slobodnog trita ilo je i irenje demokracije, za koju je SAD vjerovao da je nuna kombinacija. Ono to se pokazalo je da slobodno trite i demokracije ne idu zajedno. Slobodno trite zahtjeva veliku i centraliziranu mo drave, a to je upravo ono to se gubi irenjem prava glasa. ''Prirodna dopuna gospodarstva slobodnog trita je politika nesigurnosti. Ako ''kapitalizam'' znai ''slobodno trite'', onda nijedno gledite nije toliko pogreno koliko vjerovanje da budunost pripada ''demokratskom kapitalizmu''.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 37.)

Ono to legitimira dravu u demokraciji, tonije institucije dravne vlasti, je njezina mogunost da zatiti svoje graane. Slobodno trite upravo je suprotno od toga, ono zahtjeva da drava svoju zatitu prui slobodnom tritu izlaui graane hirovima tog istog trita. Upravo zato demokratske institucije idu suprotno ciljevima slobodnog trita, upravo zato one ne mogu koegzistirati. A ako i pokuaju, jedna e unititi drugu. '' U razvijenim gospodarstvima kojima se kompetentno i znalaki upravlja, moraju se nai naini na koje se mogu smanjiti rizici koje graanima nameu svjetska trita. U siromanim zemljama globalni laissez-faire proizvodi fundamentalistike reime i djeluje kao katalizator dezintegracije moderne drave. Na globalnoj razini, kao to je razina drave nacije, slobodno trite ne promovira stablinost ili demokraciju. Globalni demokratski kapitalizam jednako nije ostvarivo stanje koliko ni svjetski komunizam.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 40.)

Dio 2.

A to je sa globalizacijom?
''Iznad svih ''znaenja'', globalizacija je jedinstvena temeljna ideja, kaja se se moe nazvati de-lokalizacijom: iskorjivanje aktivnosti i odnosa lokalnih izvora i kultura. To znai premjetanje aktivnosti koje su nedavno bile lokalne u mreu odnosa iji je doseg dalek ili svjetskih razmjera.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 75.)

John Gray nam eli rei da je irenje otvorenog trita nevezano uz globalizaciju, ona je manje-vie prirodan proces umreavanja zemalja koje dolazi kao posljedica razvoja novih tehnologija, prvenstveno telekomunikacija i prijevoza. Ona stvara svjetsku potroaku kulturu koja vie ne raspoznaje nacionalne proizvode, a dogaanja u jednoj dravi jednako su vana i prepoznaju se kao takva na svjetskoj razini. Rast vicarca ili pad Amerike burze vie nije vicarski ili Ameriki dogaaj ve svjetski. Globalizaciji se takoer pripisuje osobina homogenizacije, ali to ona,kae Gray, upravo nije. Gdje god je kapitalizam doao, on se mijenjao. Ameriki san nije se precrtao na sve moderne drave, nihov cilj jedinstvene kulture i ustrojstva bilo je osuen na propast od samog poetka. Globalno trite upravo zahtjeva razlike u kulturi,lokalitetu i religiji da bi opstao. Svjetski kapital ulae tamo gdje mu uvjeti vie odgovaraju, uvjeti kao to je jeftina radna snaga, niski porezi ili bolje olakice. On isto tako izbjegava velike rizike i nestabilne regije. Isto kao to je nastao na razlikama, on stvara razlike. One regije u koje je uao uinio je bogatijima, modernijima, a one koje je izbjegavao su jo vie osiromaile. No naklonost kapitala, ulaz novih tehnologija ili proizvoda ne ine neku zemlju slinom ve razvijenim zemljama kao to je SAD. Gray to pokazuje na primjeru Kine, gdje ulaz Zapadnog kapitala i tehnologije nije stvorio jednako politiko ili drutveno ureenje.

''Kineski kapitalizam najvie slii onom koji prakticira kineska dijaspora irom svijeta. Ali i on ima mnoge posebne i neobine osobine koje su posljedica burne i strane povijesti kineskog naroda u poslijednje dvije generacije.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 76.)

Unato tome to trite Kine postaje cijeli svijet, ne postaje cijeli svijet kao Kina. I nebitno to kinezi proizvode proizvode namjenjene Zapadu, oni sami nisu postali ''zapadni''. Takoer, Grey, se osvre na ideje koje zastupaju hiperglobalisti, koji ne bi nita radije vidjeli od kompletnog unitenja nacionalno i nadnacionalno orjentiranih organizacija i udruenja, ukljuujui dravu i konanu prevlast transnacionalnih kompanija i udruenja globalnog kapitala. Njima Gray jasno kae da su u krivu, da se nacije-drave ne samo da treba raunati, ve i da se njihove svete transnacionalke nalaze u istoj poziciji kao i nacije-drave. Istina je da nacije-drave gube dio svojih moi, ali one e jo uvijek igrati ulogu politikih poduzetnika i u borbi koju joj je nametnulo svjetsko trite biti e rame uz rame sa transnacionalnim kompanijama za naklonost svjetskog drutva. '' Multinacionalna poduzea nisu dobila mo koju su izgubile suverene drave te su izloene hirovima kasnih modernih drutava koliko i vlade. Globalne korporacije nisu slobodni agenti koji se mogu uusprostaviti javnom riziku bez rizika i trokova. Ona su pod udarom pomaka u javnim kulturamadrava u kojima djeluju.
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 92.)

Moemo zakljuiti da globalizacije donosi neke promjene na svjetskoj sceni, ona je prirodi proces sve vie i vie povezanog svijeta, ali istovremeno ona ne donosi istost drava, niti nestajanje nacija-drava, niti prevlast transnacionalnih poduzea. Ono ta ona donosi je internet u selo i stavlja selo na internet, ali bez da ih u sri mijenja, na bolje ili loije.

Zakljuak: ''Slobodna trita nisu ciljevi sami za sebe, one su sredstvo, pomagalo kojesu ljudska bia smislila za ljudske namjene. Trita su stvorenada slue ljudima, a ne ovjek tritu. U globalnom slobodnom tritu sredstva gospodarskog ivota opasno su se oslobodila drutvene kontrole i politikog upravljanja.''
(John Gray, Lana zora: Iluzija globalnog kapitalizma, MASMEDIA, Zagreb, 2002., str. 245.)

John Gray jasno i argumentirano pokazuje razvoj ideje i implementacije slobodnog trita, to je jo binije pokazuje razloge pada i posljedice. Zato te ideje utopista liberalizma padaju u vodu kada se suoe sa stvarnim svijetom i zato se vie nikad nee moi provesti u demokratskom svijetu. Takoer prikazuje globalizaciju na jedan drugaiji nain, kroz pribliavanje kultura i nacija, a ne kroz pretakanje amerikog naina ivota.U toj vrlo irokoj ideji koju nudi zaobiao je neke od posljedica koje brzo irenje dominantnih kultura radi manjim i nerazvijenim zemljama. No to niti nije bila glavna ideja koju nudi, niti je teba nuditi. Stvarno pluralistiki svijet, obiljeen polaganim padom zadnjeg bastiona ekspanzionistike politike Zapada, Sjedinjenih Amerikih Drava, ekaju krize i promjene kakve jo niti ne sanjaju vlade i multinacionalne kompanije. Odravanje na ivotu demokracije, iz jednostavnog manjka boljih alternativa, obiljeit e 21.stoljee, a kako e biti nakon sloma kapitalizma i koliko e novo ureenje ili ureenja donjeti promjena i u pristupu tritu i u nainu uspostave zajednice jo nitko ne zna. Gray daje, s jedne strane, pesimistiku sliku svijeta koji nije upoznat s onime to radi, a s druge strane, daje optimistinu analizu svijeta u kojemu su vlade, transnacionalne i multinacionalne kompanije, ali i trita ograniena i podlona moi drutva i naroda koja proizlazi iz demokracije i medija, a ojaana je globalizacijom.