Professional Documents
Culture Documents
Vektori U Ravni I Prostoru2
Vektori U Ravni I Prostoru2
Osnovne karakteristike vektora su : - pravac - smer - intenzitet - poetak i kraj vektora Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, to vektoru dozvoljava da skae sa jedne na drugu paralelnu pravu. Smer vektora se zadaje strelicom. Intenzitet vektora je njegova duina i najee se obeleava sa a
2 intenzitet je a = a12 + a 2
i i
www.matematiranje.com
j =(0,1) i takodje je j =1
a =(x2-x1, y2-y1)
a = ( x 2 x1 ) 2 + ( y 2 y1 ) 2
Sabiranje i oduzimanje vektora Za sabiranje i oduzimanje vektora imamo dva pravila: 1) Pravilo paralelograma Dva data vektora dovedemo na zajedniki poetak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora).
2) Pravilo poligona (nadovezivanja) Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo poetak drugog, na kraj drugog dovedemo poetak treeg vektora...... Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja poetak prvog i kraj zadnjeg vektora.
Na predlog je da uvek upotrebljavate pravilo nadovezivanja. Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa poetnim vektorom.
-a
a+a =0
i
a + ( a ) = 0
Nula vektor 0 je onaj iji se poetak i kraj poklapaju. Kako oduzeti dva vektora? Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je slian kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo to umesto vektora + b na kraj prvog nanosimo - b .
www.matematiranje.com
b
a a - b
Primer: 1) Date su dui AC i BD. Take E i F su sredine ove dve dui. Dokazati da je : AB + CD = 2 EF Naravno da je ovde najbitnije nacrtati sliku i sa nje uraditi zadatak! C D
Sad spojimo take koje formiraju vektore. C D E F A B Ideja je da se vektor EF izrazi na obe strane pa se te jednakosti saberu!
EF = EA + AB + BF EF = EC + CD + DF
b = b1 i + b2 j , to jest b =(b1,b2)
Mnoenje vektora skalarom (brojem) Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer: - isti kao vektor a ako je k>0 - suprotan od vektora a ako je k<0 Primer: Reenje: a 2a Dat je vektor a , nadji : 2 a i -3 a
Ako su k1,k2,,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,, x n vektori razliiti od nule, onda se zbir: k1 x1 +k2 x 2 ++kn x n zove linearna kombinacija vektora x1 , x 2 ,, x n Izjednaimo ovu linearnu kombinaciju sa nulom:
i) ii)
Ako je k1=k2==kn , onda su vektori x1 , x 2 ,, x n linearno nezavisni Ako je bar jedan od k1,k2,,kn razliit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,, x n linearno zavisni
Vai jo: Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni.(kolinearni znai da lee na istoj pravoj) Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni(komplanarni znai da lee u istoj ravni)
Razlaganje vektora na komponente Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni brojevi p i q takvi da je : z= px+ qy
v = pa + qb
(4,2) = p(2,-1) + q(-4,3) (4,2) = (2p,-p) + (-4q,3q) Odavde pravimo sistem: 4=2p 4q 2=-p + 3q 2p 4q = 4 -p + 3q = 2 p 2q = 2 -p+3q = 2 q=4
a b = a b cos (a, b)
Ako je a = a1 i + a 2 j to jest a =(a1,a2) i
b = b1 i + b2 j , to jest b =(b1,b2)
a b = a1b1 + a2b2
Ugao izmeu dva vektora se rauna : cos (a, b) =
a b ab
a1b1 + a 2 b2
2 2 a + a 2 b12 + b2 2 1
Projekcija vektora :
PR a je projekcija vektora a na b
b
PR a b
PR b =
a
a b a
PR a =
b
a b b
Za skalarni proizvod vae osobine: 1) a b = 0 nam govori da su vektori a i b normalni ( ili da je jedan od njih nula), pa ovo moemo uzeti kao uslov normalnosti dva vektora
a b = a b
a a = a = a
a b a b
5) a b = b a
6) k( a b )= (k a ) b = a (k b ) 7) ( a + b ) x = a x + b x Primer: Izraunati intenzitet zbira vektora a i b ako je a = 5, b = 3 i ugao izmeu vektora a i b je (a.b) =
Reenje:
a = 5, b = 3 i (a.b) =
a mi traimo a + b = ?
Naimo najpre
2
( a + b) 2 .
2
( a + b) 2 = a + 2ab + b
2
= a + 2 a b cos (a, b) + b
= 52 + 2 5 3 cos 60 0 +32
= 25+ 15+ 9= 49 Dakle ( a + b) 2 =49 pa je a + b = 49 = 7
Vektorski proizvod
ab = c
www.matematiranje.com
..
1) Vektor c je normalan i na vektor a i na vektor b 2) Intenzitet vektora c je brojno jednak povrini paralelograma nad vektorima a i b 3) Vektor c se odredjuje pravilom desnog triedra(desnog zavrtnja)
a b = c = a b sin (a, b)
Primer:
Ako je a = 10, b = 2 i a b = 12 izraunaj a b = ? Iz a b = 12 imamo a b = a b cos (a, b) =12 20 cos (a, b) =12 12 3 cos (a, b) = = 20 5 (a, b) = x , onda je: Obeleimo ugao izmeu vektora a i b sa x 3 cos x = 5 Poto vai osnovni identitet sin2x + cos2x = 1, odavde je
www.matematiranje.com
16 25 4 sin x = 5 4 = 16 5
Meoviti proizvod je
(a b) o c . Najee se obeleava sa a, b, c .
Dakle : (a b) o c = a, b, c
Kako se on izraunava?
a1
(a b) o c = b1
a2 b2 c2
a3 b3 c3
c1
A dobijenu determinantu reavamo ili razvijanjem po nekoj vrsti (koloni) ili pomou Sarusovog pravila. emu slui meoviti proizvod? i) Apsolutna vrednost meovitog proizvoda tri nekomplanarna vektora jednaka je zapremini paralelopipeda V ( a , b, c ) = ( a b ) o c
c b a ii) Zapremina trostrane piramide (tetraedra) konstruisane nad nekomplanarnim vektorima a,b,c,je:
V=
1 ( a b) o c 6
www.matematiranje.com
b a
Zato
1 u formuli ? 6
V=
1 1 1 1 BH= a b H= ( a b) o c 3 3 2 6
Napomena: esto se u zadacima trai visina H neke piramide. Nju emo nai tako to najpre naemo zapreminu a1 a 2 a3 1 1 1 3V . ( a b) o c = preko formule b1 b2 b3 , zatim nadjemo bazu B= a b pa to zamenimo u H = 6 6 2 B c1 c 2 c3
iii)
Uslov komplanarnosti
Vektori a, b, c su komplanarni ako i samo ako je njihov meoviti proizvod jednak nuli.
a1
a2 b2 c2
a3 b3 = 0 c3
www.matematiranje.com
Zadaci
Reenje:
a1
a2 b2 c2
a3
2. Dati su vektori a (ln( p 2),2,6), b( p,2,5), c(0,1,3) . Odrediti realan broj p , tako da vektori budu komplanarni.
Reenje:
a1 a2 b2 c2 a3 b3 = 0 , pa je c3
ln( p 2) 2 6
p
0
p 2 = 1, pa je p = 3 traeno reenje.
www.matematiranje.com
j a2 b2
a b = a1 b1
Postavimo sada razlaganje: c = m a + n b + p ( a b ) , gde su m,n i p konstante koje moramo nai. (1,-1,2) = m (1,1,-1) + n (-2,-1,2) + p (1,0,1) prelazimo u sistem jednaina: 1 = 1m 2n +1p -1 = 1m 1n +0p 2 = -1m +2n +1p m 2n +p = 1 mn = -1 saberemo prvu i treu...pa je p= 3 2
-m +2n +p = 2
Vratimo p =
3 2
3 2
i n=
1 2
Vratimo se sada u :
4.
Dati su vektori
a1 b1 c1
a2 b2 c2
a3 b3 = 0 , to jest c3
(3,1,1) = m (1,1,0) + n (2,2,1) prelazimo u sistem jednaina -3 = - m 2n 1 = - m + 2n 1 = 0m + n Dakle odavde je n = 1 pa to menjamo u gornje dve jednaine...m = 1
a = m b + n c pa je a = b + c konano reenje
5. Data su temena tetraedra A (2,3,1), B(4,1,-2), C(6,3,7) i D(-5,-4,8). Odrediti zapreminu tetraedra i duinu visine sputene iz temena D na stranu ABC.
H C(6,3,7)
A(2,3,1)
B(4,1,-2)
www.matematiranje.com
AC = (6-2,3-3,7-1) = (4, 0, 6)
AD = (-5-2,-4-3,8-1) = (-7,-7,7) a1 1 1 ( a b) o c = Moemo nai zapreminu tetraedra po formuli: b1 6 6 c1 a2 b2 c2 a3
2 2 3 1 308 4 0 6 = b3 = 6 6 7 7 7 c3
B=
1 ab 2
j a2 b2
AB AC = a1 b1
B=
1 2
(12) 2 + 24 2 + 8 2 = 14 3V . B
Iskoristiemo da je H =
3
H=
308 6 = 11 14
www.matematiranje.com
Napomena :
Ako vam trae neku drugu visinu, recimo iz temena C, postupak je analogan. Naete zapreminu, zatim bazu preko AB AD i zamenite u H = 3V . B
X-osa Apscisna osa Y-osa Ordinatna osa Z-osa Aplikatna osa Taka O kordinatni poetak
y
Po dve koordinatne ose ine koordinatne ravni (xOy, xOz i yOz) normalne jedna na drugu. Na x,y i z osi uoimo jedinine vektore (ortove) i , j i k
z
i = (1,0,0) j = (0,1,0)
k I
k = (0,0,1)
i = j = k =1
a = a1 i + a2 j + a3 k
a = (a1 , a 2 , a3 )
a3
k
a1 . I
a2
Intezitet vektora a je
2 2 a = a12 + a2 + a3
a a
AB = ( x2 x1 , y2 y1 , z2 z1 ) AB = ( x2 x1 ) 2 + ( y2 y1 ) 2 + ( z 2 z1 ) 2
Skalarni proizvod ( )
a = (a1 , a2 , a3 )
a b = a b cos ( a , b )
Ako nemamo dat ugao izmedju vektora: Ugao izmedju dva vektora:
www.matematiranje.com
cos ( a , b ) =
a b
ab
Uslov normalnosti:
a b a b = 0
Projekcija vektora :
PR a je projekcija vektora a na b
b
PR a b
PR b =
a
a
PR a =
b
aob a
aob b
a = (4,3,1)
b = (5,2,3)
a = (1,1,2)
www.matematiranje.com
b = (0,2,1)
a+ b = x
a b = y
Dakle: x = (1,1,3)
y =(1,3,1)
x y = (1,1,3) (1,3,1) = 1 3 + 3 = 1
x = 12 + 12 + 32 = 11 y = 12 + (3) 2 + 12 = 11
cos ( x , y ) =
x y x y
1 11 11
cos ( x , y ) =
1 11 1 11
( x , y ) = arccos
a = (5,2,5)
b = (2,1,2)
________________
PR ( a ) =
b
a b
PR ( a ) = ?
b
PR ( a ) =
b
18 3
www.matematiranje.com
PR ( a ) = 6
b
a b = (5,2,5) (2,1,2) = 10 2 + 10 = 18
b = 2 2 + (1) 2 + 2 2 = 9 = 3
ugao ABC.
C(5,2,-1)
BA BC BA BC
A(-1,3,1)
B(3,4,-2)
BA = (1,3,1) (3,4,2) = (4,1,3) BC = (5,2,1) (3,4,2) = (2,2,1) BA = (4) 2 + (1) 2 + 32 = 9 + 1 + 16 = 26 BC = 2 2 + (2) 2 + 1 = 9 = 3 BA BC = (4,1,3) (2,2,1) = 8 + 2 + 3 = 3
cos =
BA BC BA BC
cos =
3 3 26 1 cos = 26
= arccos
1 26
www.matematiranje.com
a = (a1 , a 2 , a3 ) = a1 i + a 2 j + a3 k b = (b1 , b2 , b3 ) = b1 i + b2 j + b3 k
..
ab= c
Pazi: b a = - c
1) Vektor c je normalan i na vektor a i na vektor b 2) Intenzitet vektora c je brojno jednak povrini paralelograma nad vektorima a i b 3) Vektor c se odredjuje pravilom desnog triedra(desnog zavrtnja)
a b = c = a b sin (a, b)
Vektori a i b su kolinearni ako i samo ako je njihov vektorski proizvod jednak 0 . Konkretno:
i j a2 b2 k a3 = razvijemo ovu determinantu i (na primer) dobijemo = # i + $ j + & k gde su b3
a b = a1 b1
Tada je a b = # 2 +$ 2 + & 2
Povrina paralelograma nad vektorima a i b je P = a b Dok povrinu trougla raunamo ( logino) kao polovinu povrine paralelograma:
P =
www.matematiranje.com
1 ab 2
a =(1,1,-1)
Reenje: P = a b
26
dakle P=
26
6. Izraunati povrinu trougla ako su date koordinate njegovih temena: A(2, -3, 4), B(1,2,-1), C(3,-2,1)
C(3,-2,1)
A(2,-3,4)
B(1,2,-1)
AB = (1 2, 2-(-3), -1 4) = (-1,5,-5)
P =
1 ab 2
i j a2 b2 k b3 i j k
AB AC = a1 b1
a3 = 1 5 5 = -10 i - 8 j - 6 k
1 3
200 = 10 2
1 1 ab = 10 2 = 5 2 i evo reenja! 2 2
www.matematiranje.com
Primer 1.
Reenje:
A slika 1.
A slika 2.
A slika 3.
ta je ideja? Kod ovakvog tipa zadataka vektor u sredini izrazimo na obe strane!
uuuu uuu uuuu r r r Na slici 2. je vektor AM izraen ( plavom putanjom) preko: AM = AB + BM .
uuuu uuu uuuu r r r AM = AB + BM uuuu uuur uuuu r r AM = AC + CM uuuu uuu uuuu uuur uuuu r r r r 2 AM = AB + BM + AC + CM uuuu uuu uuur uuuu uuuu r r r r 2 AM = AB + AC + CM + BM uuuu uuu uuur r r 2 AM = AB + AC
pretumbamo malo
Primer 2.
uuur uuuu r U trouglu ABC take M i K su sredita stranica AB i BC. Dokazati da je AC = 2MK
Reenje:
Opet mora slika:
C C C
M slika 1.
M slika 2.
M slika 3.
Slino kao u prethodnom zadatku, vektor u sredini MK, izraavamo na obe strane.
uuuu uuur uuur uuur r KM = MA + AC + CK uuuu uuur uuur r KM = MB + BK uuuuuuuuuuuuuuuuu uuuu uuur uuur uuur uuur uuur r 2 KM = MA + AC + CK + MB + BK Sad pogledamo sliku i uoimo suprotne vektore ( istog pravca i intenziteta a suproznog smera).
uuuu uuur uuur uuur uuur uuur r 2 KM = AC + MA + MB + BK + CK Uokvireni su nula vektori, pa je: uuuu uuur r 2 KM = AC
Primer 3.
uuuu 1 uuu uuu r r r Dat je trapez ABCD. Ako je M sredite stranice AD, a N sredite stranice BC, tada je MN = AB + CD 2 Dokazati.
Reenje:
Ovo je ustvari dokaz injenice da je srednja linija trapeza jednaka polovini zbira osnovica m = a+b 2
2
A slika 1.
slika 2.
slika 3.
Najpre emo vektor MN izraziti odozdo ( slika 2.) pa odozgo ( slika 3.), pa to sabrati
uuuu uuur uuu uuur r r MN = MA + AB + BN uuuu uuuu uuur uuur r r MN = MD + DC + CN uuuu uuu uuur r r 2 MN = AB + DC suprotni vektori se potiru, to jest daju nula vektor uuuu 1 uuu uuu r r r Jo da celu jednakost podelimo sa 2 i dobijamo MN = AB + CD . 2
Primer 4.
Neka su M i N sredita neparalelnih stranica BC i AD trapeza ABCD, a E i F presene take dui MN i uuu 1 uuu uuur r r dijagonala AC i BD. Tada je EF = AB DC 2 Reenje:
I u ovom zadatku se koristi isti trik, al je putanja izraavanja vektora u sredini malo udna , da vidimo:
D C D C D C
A slika 1.
slika 2.
slika 3.
WWW.MATEMATIRANJE.COM 3
uuur uuu uuu uuur r r uuu v Znamo da vai : CD = DC , ubacimo ovo u dobijenu jednakost i evo reenja: 2EF = AB DC .
uuu 1 uuu uuur r r Naravno ,ovo sve podelimo sa 2 i dobijamo: EF = AB DC . 2
Primer 5.
uuuu uuur uuur uuuu uuuu r r r Ako je M proizvoljna taka u ravni paralelograma ABCD , tada je 4MO = MA + MB + MC + MD , gde je O
taka preseka dijagonala paralelograma. Dokazati.
Reenje:
C O
M
Vektor MO emo izraziti na 4 naina pa te jednakosti sabrati:
uuuu uuur uuur v MO = MA + AO r uuuu uuur uuu v MO = MB + BO r r uuuu uuuu uuu v MO = MC + CO r uuuu uuuu uuur v MO = MD + DO r r r r uuuu uuur uuur uuur uuu uuuu uuu uuuu uuur v 4 MO = MA + AO + MB + BO + MC + CO + MD + DO
Pretumbajmo malo ovu jednakost u smislu da uoimo suprotne vektore:
r r r uuu uuur r uuuu uuur uuur uuuu uuuu uuur uuu v 4MO = MA + MB + MC + MD + AO + CO + BO + DO ( pogledajte na slici, ovo su suprotni vektori)
Primer 6.
B1 T
A1
C1
Dalje emo izraziti svaki od ovih vektora ( pogledaj na slici, to su isprekidano nacrtani vektori):
C C C
B1 T
A1
B1 T
A1
B1 T
A1
C1
C1
C1
uuur uuur uuu r A1 A = A1C + CA uuur uuur uuu r B1 B = B1 A + AB uuuu uuur uuu r r C1C = C1 B + BC uuur uuur uuuu uuur uuu uuur uuu uuur uuu r r r r A1 A + B1 B + C1C = A1C + CA + B1 A + AB + C1 B + BC Pretumbajmo malo desnu stranu jednakosti:
uuur uuur uuuu uuu uuu r r r uuu uuur uuur uuur r A1 A + B1 B + C1C = CA + AB + + BC + A1C + B1 A + C1 B
Zaokrueni vektori imaju zbir nula, jer se zadnji vektor zavrava gde poinje prvi...
uuur uuur uuur Pogledajmo sada preostali zbir A1C + B1 A + C1 B , i on je nula, jer je:
uuur 1 uuu r A1C = BC 2 uuur 1 uuu r B1 A = CA 2 uuur 1 uuu r C1 B = AB 2 uuur uuur uuur 1 uuu uuu uuu r r r 1 A1C + B1 A + C1 B = ( BC + CA + AB) = 0 = 0 2 2 E, ovim je dokaz konano zavren. Primer 7. uuur 1 uuur uuur uuuu r Ako je M proizvoljna taka u ravni trougla ABC , tada je MT = MA + MB + MC , gde je T teite trougla. 3 Dokazati.
Reenje:
Najpre moramo vektor MT izraziti preko vektora MA,MB i MC.
C
B1 T
A1
C1
uuur uuur uuu r MT = MA + AT uuur uuur uuu r MT = MB + BT uuur uuuu uuu r r MT = MC + CT uuur uuur uuur uuuu uuu uuu uuu r r r r 3MT = MA + MB + MC + AT + BT + CT
uuur uuur uuur uuuu r U prethodnom primeru smo videli da ovo uokvireno daje nula vektor, pa je: 3MT = MA + MB + MC , a to smo i trebali
dokazati.
WWW.MATEMATIRANJE.COM