Rad objavljen u Informatoru 2004/5090

PRIKAZ VAEEG ZEMLJINOKNJINOG PRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Uvod Od uspostave samostalnosti Republike Hrvatske do danas zemljino knjino pravo doivjelo je vrlo velike promjene. Najvea promjena prouzroena je ukidanjem drutvenog vlasnitva, zatim privatizacijom i pretvorbom poduzea, tkz. denacionalizacijom te konanim donoenjem Zakona o zemljinim knjigama i Zemljino knjinog poslovnika. Prije donoenja mjerodavnih propisa zemljino knjino pravo u uem smislu u Republici Hrvatskoj, temeljilo se na austrougarskom Opem graanskom zakoniku, Gruntovnom redu iz 1855. g te Zakonu o zemljinim knjigama i drugim zemljino knjinim propisima iz 1931. g. Pored prije vaeeg Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima i veliki niz tkz. socijalistiko - komunistikih propisa o ukidanju ili ograniavanju individualnog vlasnitva, drutvenom vlasnitvu i openarodnoj imovini, konfiskaciji, sekvestraciji, nacionalizaciji, agrarnoj reformi i kolonizaciji, eksproprijaciji, komasaciji, arondaciji, prometu zemljita i zgrada, stambenim odnosima, graevinskom zemljitu itd. direktno je utjecao na sustav zemljino knjinog prava u pravnom prometu i svakodnevnom ivotu. Stvarno pravo pa time i zemljino knjino pravo bili su podreeni sistemu drutvenog vlasnitva i planskoj privredi, potiskivanju individualnog - privatnog vlasnitva uz istovremeno irenje opsega drutvenog vlasnitva. Stvarna prava na nekretninama nisu se uknjiavala u zemljine knjige, a uknjiba promjena na drutvenom vlasnitvu u smislu prava upravljanja, koritenja i raspolaganja u stvarnosti nije bitno mijenjala postojee stanje niti je pruala slobodu pravnog prometa i odgovarajuu pravnu zatitu ili status. Sve je to dovelo do zanemarivanja uloge zemljino knjinog prava te do nesklada u postojeim gruntovnim ili katastarskim upisima sa stvarnim stanjem ali i nesklada stanja u gruntovnici i katastru meusobno. Danas, u pravnom sustavu Republike Hrvatske temeljno zemljino knjino pravo u materijalnom i postupovnom smislu u ovom trenutku ine slijedei propisi: Zakon o zemljinim knjigama - u daljnjem tekstu ZZK, N.N. 91/96,114/01, stupio na snagu 1. 1. 1997. g., Pravilnik o unutarnjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljino knjinim odjelima sudova (Zemljino knjini poslovnik) u daljnjem tekstu PZK, N.N. 81/97,102/02,123/02,153/02, Zakon o dravnoj izmjeri i katastru zemljita, u daljnjem 128/99, tekstu ZOK, N.N.

Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, u daljnjem tekstu ZOV, N.N. 91/96, 68/98,137/99,22/00,73/00,114/01, Pravilnik o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora, N.N. 42/91,

Pored navedenih osnovnih propisa, za zemljino knjino pravo mjerodavno je i niz drugih propisa koji se odnose na posebnu vrstu nekretnina ili posebne ovlasti na nekretninama kao to su Zakon o poljoprivrednom zemljitu, Zakon o umama, Zakon o vodama, Zakon o naknadi imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine, Zakon o privatizaciji .. U ovom lanku biti e u prvom redu rijei o temeljnom zemljino knjinom pravu i temeljnim propisima s naglaskom na postupovne odredbe. Uloga i naela zemljinih knjiga Zemljino knjino pravo jest dio stvarnog prava koji se odnosi na upisivanje nekretnina i prava na njima u zemljine knjige. Zemljine knjige su javne knjige koje sadre sve zakonom predviene upise glede nekretnina u svrhu publiciranja prava na nekretninama i sigurnosti pravnog prometa. Naela po kojima su kod nas ureene zemljine knjige kao javne knjige su: Naelo stvarnosti odreuje to je predmet upisa. Kod nas su to zakonom odreena prava koja se mogu uknjiiti u zemljine knjige - knjina prava i to zatvoreni broj stvarnih prava, odreena obvezna prava i osobni odnosi vezani za nekretninu. Naelo upisa znai da se tek upisom (koji mora biti valjan tj. odgovarati stvarnom stanju) u zemljine knjige stjee, ograniava ili prestaje stvarno pravo koje djeluje prema svima ali samo onda kada je steeno temeljem pravnog posla; kada je pravo steeno odlukom nadlenog organa zakonom ili nasljeivanjem tada upis nije temelj stjecanja, ograniavanja ili prestanka knjinog prava. Naelo knjinog prednika, upisi su doputeni samo protiv upisanog nositelja prava uz tono odreene iznimke. Naelo javnosti, zemljine knjige su svima dostupne a uvid i traenje podatka su svima slobodni iz ega proizlazi neoboriva pretpostavka da svatko poznaje zemljino knjino stanje odnosno da nepoznavanje stanja u zemljinim knjigama ne ispriava. U navedenom naelu sadrana je svrha postojanja zemljinih knjiga kao javnih knjiga koje publiciraju prava upisana u njima kako bi ona djelovala prema svima. Naelo povjerenja, pretpostavka da je upisano stanje potpuno i istinito ime se tite tree osobe - poteni stjecatelji u dobroj vjeri u sluaju da je upisano stanje razliito od stvarnog stanja. U ovom trenutku postoje zakonom propisane iznimke glede uknjibe prava vlasnitva Republike Hrvatske na nekretninama te se to naelo u odnosu na nekretnine u izvanknjinom vlasnitvu RH ne primjenjuje do l. 7. 2007. g.

Naelo privole, nositelji knjinih prava moraju pristati na promjene, uz postojanje iznimaka. Naelo zakonitosti, sud po slubenoj dunosti ispituje da li postoje materijalne ili procesne zapreke za upis. Naelo prvenstva, red upisa prava odreuje se prema vremenu podnoenja prijedloga sudu, istovremeno pristigli prijedlozi su ravnopravni. Naelo potpunosti, u zemljine knjige treba upisivati sve podatke vane za pravno stanje i promet nekretnina. Naelo odreenosti, svaki upis je samostalan i mora biti jasan, tono odreen obzirom na vrstu, prava , subjekte, isprave, vrijeme podnoenja i naravno nekretninu. Naelo preglednosti, zemljine knjige moraju biti tako ureene da se iz njih lako i brzo dozna potpuno stanje upisa svake nekretnine.

Sva naprijed navedena naela konkretizirana su u pojedinim lancima ZZK-a i Poslovnika. Sastav zemljinih knjiga i zemljinoknjini izvadci Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige, koja se pak sastoji od zemljino knjinih uloaka, te od zbirke isprava. Pored glavne knjige i zbirke isprava postoje jo i pomoni popisi, pomone knjige i zbirke. Zemljino knjini uloak sastoji se od posjedovnice-lista A, vlastovnice- lista B i teretovnice-lista C. Svaki z.k. uloak oznauje se posebnim brojem a svaki list odgovarajuim slovom. PZK propisuje izgled i sadraj obrazaca zemljinoknjinih uloaka. U z.k. uloak upisuje se jedno zemljino knjino tijelo u istoj katastarskoj opini i sve promjene na njemu. To zemljino knjino tijelo je jedna pravna cjelina bez obzira na upisani broj katastarskih estica. lanak 2 stavak 1 ZZK - a odreuje da je u smislu tog zakona zemljite dio zemljine povrine koji je u katastru zemljita oznaen posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj se nalazi. Prema lanku 19 stavak 2 ZOK -a katastarska estica je dio podruja katastarske opine odnosno katastarskog podruja na moru, omeen granicama koje odreuju pravni odnosi te naini upotrebe zemljita. lanci 9 do 13 ZZK - a odreuju da se zemljine knjige temelje na podatcima iz katastra u pogledu brojeva, povrine i izgraenosti. U lanku 7 stavak 2 PZK - a doputena je mogunost spajanja zemljita iz razliitih z.k. uloaka u jedinstveni uloak ako vlasnik to zatrai, ako postoje propisani uvjeti i ako postoji gospodarski interes. Kako to propisuje lanak 116 stavak 1 ZZK-a, tekst upisan u zemljinoj knjizi ne smije se naknadno mijenjati niti uiniti neitljivim. ZZK je predvidio i mogunost postojanja poduloka kao dijela z.k. uloka koji se posebno otvara za idealni suvlasniki dio. Poduloak takoer ima listove A, B i C. Zbirka isprava se sastoji od isprava na temelju su provedeni upisi u glavnoj knjizi.

Sukladno naelu javnosti svatko je ovlaten zahtijevati izdavanje izvadaka, ispisa, prijepisa i slubenih potvrda glavne knjige i zbirke isprava.. Isti se moraju sainiti u roku od 15 dana od dana narudbe a stranka mora unaprijed platiti propisane pristojbe. Zemljinoknjini izvadak moe biti opi - za cijelo zemljino knjino tijelo ili posebni - za odreeni dio zemljinoknjinog tijela ili hipotekarne trabine. Zbirka isprava sastoji se od izvornika ili ovjerovljenih prijepisa isprava na temelju kojih je proveden zemljinoknjini upis. Pomone knjige su pomoni popisi - popis zemljita po brojevima katastarskih estica i pripadajuim zemljinoknjinim ulocima, imenik vlasnika i nositelja prava graenja itd; dnevnik zemljinoknjinih podnesaka tj. urudbeni brojevnik, popis naruenih izvadaka itd. O tome posebno govore lanci 33 do 40 PKZ - a. Vrste upisa Sukladno odredbama ZZK-a kod nas su predviene tri vrste upisa : uknjiba, predbiljeba i zabiljeba. Da bi se proveo bilo koji od te tri vrste upisa moraju biti u prvom redu ispunjene ope pretpostavke. To su postojanje knjinog prednika ( uz iznimku propisanu u lanku 41 ZZKa) te postojanje valjane tabularne isprave. Zatim treba postojati zahtjev stranke za odreenu vrstu upisa uz priloene isprave temeljem kojih se zahtjeva upis, u izvorniku ili ovjerenoj preslici - prijepisu te odluka suda kojom se upis dozvoljava i provodi. Mogue je da jedan sud odlui da se upis dozvoljava dok drugi sud, uvijek onaj koji vodi predmetnu zemljinu knjigu, odlui da se upis provodi. Upisi se provode po redu brojeva urudbenog brojevnika zemljinoknjinog odjela. lanak 33 stavak 1 toka 1 PZK - a propisao je da se urudbeni brojevnik vodi po tono odreenom obrascu ( broj 8 ) a njega samostalno vodi ovlatena osoba zemljinoknjinog odjela. U glavnu knjigu upisuje se samo bitni sadraj knjinog prava. Upisi moraju biti itki, razumljivi i pregledni te doslovno odgovarati sudskom rjeenju. Upis suvlasnitva izraava se razlomcima. Zalono pravo upisuje se u brojano odreenoj svoti u novcu. Upisi se u zemljinoknjini uloak unose jedan za drugim neposredno iza posljednjeg upisa i obiljeavaju rednim brojevima. Zemljino knjini postupak Zemljino knjini postupak je izvanparnini postupak na koji se podredno primjenjuju pravila parninog postupka, kako je propisano u lanku 91 ZZK-a ( u Republici Hrvatskoj nije donesen Zakon o izvanparninom postupku pa se jo uvijek podredno primjenjuju i pravna pravila Zakona o sudskom vanparninom postupku iz 1934.g.)

Zemljino knjini sud, sukladno lanku 92 ZZK - a u pravilu odluuje bez rasprave i sasluanja stranaka. Sukladno lanku 16 stavak 1 i 3 b Zakona o sudovima, N.N, 3/94, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01, te lanku 5/1 ZZK-a stvarno nadleni prvostupanjski sud za voenje zemljino knjinog postupka i zemljinih knjiga jest opinski sud. Mjesno nadlean opinski sud sukladno lanku 90/2 ZZK-a jest onaj sud koji vodi zemljinu knjigu u kojoj se treba provesti upis. Postoje iznimci od tog pravila npr. kada je u pitanju ostavinski postupak, brisanje hipoteke, ovrni postupak, zabiljeba spora u parnici. Zemljine knjige vodi posebna ustrojbena jedinica opinskog suda zemljinoknjini odjel. U lanku 17 Zakona o sudovima propisano je da je drugostupanjski sud mjesno nadleni upanijski sud. Pod nadzorom suca voditelja, postupak provodi ( kao i poslove voenja zemljinih knjiga ) voditelj zemljinih knjiga ili z.k. slubenik-namjetenik kojeg voditelj odredi. Postupak se provodi na prijedlog stranke ili nadlenog tijela i nikada po slubenoj dunosti. Podnesci upueni zemljinoknjinom sudu moraju biti oznaeni kao zemljinoknjina stvar. Prijedlog za upis uknjibe ili predbiljebe moe staviti samo stranka koja stjee, gubi ili mijenja knjino pravo. Z razliku od toga, prijedlog za upis zabiljebe moe staviti svaka osoba koja ima pravni interes. Zaprimanje prijedloga za upis mora se odmah uiniti vidljivim pa je u smislu lanka 98 ZZK-a sud odmah duan po slubenoj dunosti staviti plombu (upisano vrijeme i broj dnevnika pod kojim je prijedlog primljen), u predmetni zemljino knjini uloak. Plomba se takoer brie ( po slubenoj dunosti ) nakon okonanja postupka. Prijedlog za upis mora sadravati: - oznaku suda kojem se podnosi, - ime i adresu podnositelja, - ime i adresu osobe koju treba obavijestiti o rjeenju, - broj zemljino knjinog uloka i estica u tom uloku u kojem se upis treba provesti, - naznaku prava, osobnog odnosa ili pravne injenice i njihov opseg, a zbog kojih se podnosi prijedlog, - vrstu upisa koja se zahtijeva jer se u protivnom presumira da je to prijedlog za onu vrstu upisa koja je s obzirom na postojee z.k. stanje najpovoljnija za predlagatelja, - priloene isprave koje predstavljaju temelj za upis, u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, osim ako se isprava nalazi kod uredujueg suda te je tada dovoljno pozvati se na nju. Neuredan prijedlog treba se na poziv suda u odreenom roku urediti ili dopuniti jer e ga sud u protivnom odbaciti. Za ispravljeni prijedlog uzima se kao da je od poetka bio uredan. Vano je istaknuti da se za odluivanje o prijedloga kao mjerodavan uzima trenutak kada je prijedlog stigao zemljino knjinom sudu a to znai da je vano kada je prijedlog zaprimljen u dnevnik zemljino knjinih podnesaka u z.k. odjelu a ne kada je zaprimljen u pisarnici suda.

lanak 3 PZK - izriito propisuje da se podnesci i dopisi koji se odnose na zemljine knjige predaju u posebnoj prijemnoj pisarnici zemljinoknjinog odjela suda. Stoga je vana odredba lanka 56 PZK - a koja propisuje postojanje urudbenog brojevnika u z.k. odjelu u koji se redom primitka upisuju svi zemljinoknjini podnesci tj. prijedlozi. O tome govore i lanci 54 i 55 PZK-a. Prema Sudskom poslovniku N.N. 80/97, 20/98 i 118/01, te posebno lanku 55. stavku 4. PZK-a , zemljino knjini podnesci zaprimljeni u prijemnoj pisarnici suda a ne z.k.odjelu predati e se voditelju zemljine knjige odmah. Upis se provodi temeljem rjeenja o upisu. Nadleni sud moe u rjeenju odluiti da se upis odreuje i doputa te da se provodi ali i da e se upis samo doputa i provodi budui je ve npr. neki drugi nadleni sud ili tijelo svojom odlukom odredilo upis u zemljinim knjigama. Prijedlogu za upis moe se udovoljiti u cjelini ili djelomino a djelomino ga odbiti. Rjeenje u z.k. postupku dostavlja se osobno predlagatelju odnosno njegovom opunomoeniku, osobi na ijoj se nekretnini knjino pravo stjee, prenosi, optereuje, ograniava ili ukida, i-ili osobi protiv koje je upisana zabiljeba. U lanku 121 ZZK-a, glede odreene vrste rjeenja, dodatno je propisano kome se ista moraju takoer dostaviti. Protiv rjeenja u z. k. postupku doputena je alba. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, N.N. 117/03, vie nije mogue podnositi zahtjev za zatitu zakonitosti. Kako revizija ni ponavljanje postupka nisu doputeni, alba je jedini pravni lijek u zemljino knjinom postupku. alba ne odgaa provedbu upisa. Kako se odluka u zemljino knjinom postupku donosi temeljem injeninog i pravnog stanja u trenutku podnoenja prijedloga, tako u albi nije doputeno isticati nove injenice i nove prijedloge. Drugostupanjski sud povodom albe moe samo potvrditi ili preinaiti pobijano rjeenje kako to propisuje lanak 128 ZZK - a. Brisovna tuba Brisovna tuba je stvarno pravna tuba kojom se prua mogunost upisanom nositelju knjinog prava da pobija novi upis - iskljuivo uknjibu, kojim se njegovo knjino pravo povrijedilo. U nekim sluajevima to pravo pripada i neuknjienom vlasniku ( univerzalnom pravnom slijedniku, branom drugu glede brane teevine ). U tom parninom postupku, prije upisani nositelj knjinog prava dokazuje da je nova uknjiba nevaljala te trai njezino brisanje i uspostavu ranijeg zemljino knjinog prava. Tuba je upravljena protiv nositelja novog uknjienog prava. lanak 168 ZOV-a propisuje: Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasnitva upisom u zemljine knjige, vlasnik ima pravo tititi se od toga sredstvima koje za zatitu knjinih prava daju pravila zemljinoknjinog prava.

Pravo na podizanje brisovne tube propisano je takoer i za pravo slunosti u lanku 236 ZOV-a, pravo graenja lanak 291 te u lanku 342 za zalono pravo. U lanku 123 ZOV-a odreeni su uvjeti i rokovi za podizanje brisovne tube. lanak 129 ZZK detaljno propisuje ovlatenike za podizanje brisovne tube, osobe protiv kojih se ista moe podii, rokove za podizanje tube te odredbu o naknadi tete zbog neopravdane zabiljebe brisovne tube.

Postupak otpisivanja i pripisivanja katastarskih estica u zemljinim knjigama

U postupku otpisivanja i pripisivanja katastarskih estica mijenja se sastav zemljino knjinog tijela. Ovlatena osoba podnosi jedan prijedlog uz isprave kao i u sluaju uknjibe prava vlasnitva. Temeljem prijedloga dio zemljino knjinog tijela otpisuje iz jednog z.k. uloka te pripisuje u drugi postojei uloak ili se dio z.k. tijela otpisuje iz z.k. uloka pa se za taj dio otvara novi z.k. uloak. Otpis moe biti teretni ili besteretni. Teretni otpis znai da se u novi z.k. uloak prenose nekretnina i sva nepromjenjena knjina prava koja su do tada upisana na njoj pri emu se napominje da su hipoteka, slunost i prvenstveni red izriito regulirani. Svi ovlatenici knjinih prava obavijetavaju se o provedenom otpisu i otvaranju novog uloka. Besteretni otpis naravno znai da vlasnik eli otpisati dio z.k. tijela bez prijenosa tereta u novi uloak. Za to je potreban pristanak ostalih ovlatenika knjinih prava. Ukoliko oni pravodobno uloe prigovor, koji ne mora biti obrazloen, otpis nije mogue provesti. Postupak otpisivanja i pripisivanja mogu je i kada se nekretnine vode u gruntovnicama razliitih sudova ( na primjer kod zamjene nekretnina) a ZZK je u lancima 161 stavak 2 i 162 regulirao isto. U lanku 155 do 157 ZZK regulira besteretni otpis dijelova zemljinokninog tijela koji su male vrijednosti a u lancima 158 do 160, besteretni otpis na osnovi odluke nadlenog tijela.

Hipoteka Hipoteka je zalono pravo na nekretnini koje se stjee upisom u zemljine knjige. Iznimka je zakonsko zalono pravo no njegov neupis nosi mogunost gubitka zalonog prava radi povjerenja tree osobe. Hipoteka se moe upisati samo kao teret cijelog z.k. tijela ili teret idealnog dijela suvlasnika. Teret na plodovima mora se izriito navesti u zemljinoj knjizi. Za istu trabinu hipoteka se moe upisati i kao teret vie zemljinoknjinih tijela zajednika ili simultana hipoteka.

Ukoliko nekretnina nije upisana u zemljine knjige hipoteka se stjee polaganjem isprave temeljem koje vlasnik nekretnine doputa uknjibu hipoteke. Upis hipoteke moe biti kao proveden kao uknjiba ili predbiljeba pod opim pretpostavkama za te vrste upisa. Upisom hipoteke, po pravilima o zaprimanju zemljinoknjinih podnesaka, ona dobiva prvenstveni red to znai red namirenja trabina. Upisana hipoteke prestaje tek brisanjem iz zemljine knjige. Vlasnik, zajedniki vlasnik ili suvlasnik mogu zahtijevati da zemljinoknjini sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine ako: - je proteklo najmanje trideset godina od zadnjeg upisa koji se odnosi na predmetnu hipoteku, - ako nije mogue pronai hipotekarne vjerovnike niti njihove pravne slijednike, - ako se u proteklom vremenu nije na niti jedan nain ostvarila glavnica i kamate trabine. Ako sud smatra da prijedlogu za amortizaciju i brisanje hipotekarne trabina treba udovoljiti, oglasom poziva sve one koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj trabini da se prijave. Ukoliko se nitko u objavljenom roku ne javi, zemljinoknjini sud dopustiti e amortizaciju hipotekarne trabine te odrediti brisanje hipoteke i upisa koji se odnose na nju. Ukoliko se pak netko prijavi, sud e o tome obavijestiti podnositelja prijedloga za amortizaciju i brisanje hipotekarne trabine i uputiti ga na parnicu a postupak obustaviti.

EOP zemljina knjiga i zemljino knjini postupak ZZK u lancima 163 do 173 sadri odredbe o zemljinoj knjizi voenoj elekronikom obradom podataka i zemljinoknjinom postupku u tom sluaju. EOP zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige ( popis upisa i popis izbrisanih upisa ), zbirke isprava i pomonih popisa. Obzirom na tehniku neopremljenost naih sudova takva zemljina knjiga kod nas se jo nigdje ne vodi te navedene odredbe ZZK a nisu aktuelene. Zbog navedenog nee se detaljnije osvrtati na EOP zemljinu knjigu. Vano je napomenuti da se isti podatci vode i u runo voenoj zemljinoj knjizi i u EOP zemljinoj knjizi te tu nema nikakove razlike. Zakonodavac je predvidio da e se uvid u bazu zemljinih podataka EOP zemljine knjige moi izvriti kako u gruntovnici tako i u uredu za katastar ali i fizike i pravne osobe koje posjeduju tehnike uvjete mogle bi imati mogunost neposrednog uvida. Time bi dodatno trebala biti ojaana pravna sigurnost utemeljena na jaanju naela javnosti i naela povjerenja.

Posebni postupci - osnivanje, obnavljanje, dopunjavanje i preoblikovanje zemljine knjige te postupak usklaivanja zemljine knjige i katastra Postupak osnivanja zemljine knjige te uvjeti za to propisani su u lancima 179 do 185 ZZK a. Navedeni lanci u prvom redu daju upute za rad nadlenom ministru te opinskom sudu. Za osobe koje su zainteresirane za knjina prava koja se trebaju upisati u novu knjigu ili izmjeniti, dopuniti, izbrisati, itd., od presudne su vanosti odredbe o ispravnom postupku u kojem one mogu to zahtijevati. Naime, lanak 180 stavak 3 ZZK - a propisuje da se istovremeno s otvaranjem nove zemljine knjige otvara i ispravni postupak tj. postupak ispravljanja upisa u njoj. Sukladno tome te odredbama lanaka 186 do 197 ZZK , nakon objavljivanja javnog oglasa ( u najirem smislu ) o otvorenoj zemljinoj knjizi, svaka zainteresirana osoba ima pravo podnijeti prijavu za upis ili prigovor na postojei upis. Rok za prijave i prigovore ne moe biti krai od 6 mjeseci niti dui od godine dana. Povodom prijava i prigovora provodi se rasprava za ispravak. Na raspravu za ispravak pozivaju se sve osobe koje imaju bilo kakav pravni interes glede predmetnih nekretnina. Jasno da provoenje ispravnog postupka predstavlja iznimku od odredbe lanka 92 ZZK koji propisuje da se zemljinoknjini postupak u pravilu provodi bez rasprave. U tom postupku vanu ulogu ima mogui sporazum svih nazonih koji je sud duan omoguiti te ga, ako je doputen i mogu, uvaiti. U ispravnom postupku ne moe se raspravljati o povrini, obliku ili izgraenosti katastarske estice. Zainteresirani to moraju rjeavati ili u parnici ili u postupku kod nadlenog tijela. Odredbe ZZK - a o ispravnom postupku primjenjuju se i u sluaju pojedinanog ispravnog postupka. lanak 200 ZZK te lanci 108 do 114 PZK - a detaljno propisuju taj postupak. Zemljina knjiga se obnavlja ako je unitena, izgubljena, postala neupotrebljiva ili je dolo do promjena u katastarskom premjeri ili evidenciji. Zemljina knjiga se dopunjava ako u njoj nisu upisane sve katastarske estice za sva zemljita katastarske opine za koju se ona vodi. Temeljem lanaka 10 do 12 ZZK - a te lanaka 94 do 99 PZK - a, po slubeno dunosti provodi se postupak usklaivanja katastra i gruntovnice u pogledu svih dijelova zemljinoknjinog uloka. Zemljinoknjini sud duan je dostavljati katastru sve odluke koje utjeu na postojee stanje a katastar gruntovnici sve prijavne listove. Polaganje isprava i knjiga poloenih ugovora Ukoliko zemljite nije upisano niti u jednoj zemljinoj knjizi jer ista za njega nije osnovana ili je unitena ili nestala uslijed rata ili elementarnih nepogoda,

propisan je postupak polaganja isprava. Na njega se odnose lanci 136 do 148 PZK - a. Takav nain stjecanja vlasnitva regulira lanak 120 stavak 4 ZOV - a. U zbirku poloenih isprava polau se sve isprave koje mogu biti temelj zemljinoknjinih upisa te javne ili javnoovjerovljene isprave kojima je odreena ovrha ili mjere osiguranja. Za provoenje postupka mjesno je nadlean sud na ijem se podruju zemljite nalazi. U naem pravnom sustavu postupak polaganja isprava posebno je prisutan kada je u pitanju pravo vlasnitva nad stanovima, Naime, opepoznat je postupak otkupa stanova u Republici Hrvatskoj koji je zapoeo u 1991.g. Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo N.N. 27/91, propisivao je da se pravo vlasnitva stana stjee upisom u zemljine knjige . Kako u RH najvei dio stanova koji su se kupovali nije bio upisan u zemljine knjige, pojavila se pravna praznina. Zbog navedenog donesen je Pravilnik o ustrojavanju i voenju knjige poloenih ugovora koji se odnosi iskljuivo na upis prava vlasnitva na otkupljenim stanovima. U ostalim sluajevima nekretnina koje nisu upisane u niti jednu zemljinu knjigu, primjenjuju se prije navedene odredbe ZOV - a i PZK - a.

Zakljuak Ovaj saeti prikaz sada vaeeg zemljinoknjinog prava u Republici Hrvatskoj nastoji u prvom redu pruiti informaciju i orijentaciju osobama kojima ta materija nije bliska i ne koriste je esto. Naalost, u radu naih zemljinoknjinih sudova jo uvijek je prisutan nered koji zbunjuje stranke i prua im krivu informaciju. Kako bi na zemljinoknjini sustav zaista bio osnov sigurnosti pravnog prometa nekretnina potrebno je informirati i pouiti i stranke ali u prvom redu zemljinoknjine sudove ( posebno slubenike i namjetenike ). Poetci su napravljeni pa se zajedno nadajmo to brem ureenju, to kvalitetnijem i brem provoenju postupaka i to skorijem osnivanju zemljinih knjiga voenih elektronikom obradom.

tefica Salaj, dipl. iur.

10