WALDORF PEDAGOGIJA

TO JE WALDORFSKA PEDAGOGIJA Waldorfska pedagogija temelji se na antropozofskom duhovnom pogledu na svijet, to se iznjedrio u kulturnom ozraju srednje Europe poetkom 20. stoljea. ovjeka promatra kao bie tijela, due i duha, koje se neprestano razvija, a dijete kao bie koje do svoje odraslosti i zrelosti prolazi faze razvoja svijesti koje je ovjeanstvo prolazilo tijekom svoje evolucije. Evolucija ovjeka i ovjeanstva povezana je s evolucijom biljaka, ivotinja, planeta Zemlje kao bia i cijelog svemira. Antropozofija je vitalan pogled na svijet te je naao primjenu u svim sferama modernog, svakodnevnog ivota: antropozofska medicina, biodinamika poljoprivreda, waldorfska pedagogija, euritmija (nova umjetnost pokreta), novi impulsi u arhitekturi i umjetnosti, socijalno trolanstvo. Odgojne i obrazovne metode i sadraji u waldorfskoj pedagogiji mijenjaju se sa starou djeteta i ovise o njegovim tjelesnim i duhovnim potrebama i sposobnostima. Waldorfska pedagogija ne obraa se samo djetetovu intelektu, ve usporedno njeguje njegov osjeajni ivot, razvija radne i stvaralake navike te snai volju i interese. initi to u svakom nastavnom satu glavni je zahtjev za waldorfske pedagoge. Odgajanjem se pomae djetetu u odrastanju, tako da ono prepozna i razvije svoje potencijale, da je spremno upotrijebiti glavu, srce i ruke u potpuno neobinim ivotnim okolnostima, u nepoznatim situacijama, za nove ciljeve. Utemeljitelj waldorfske pedagogije i antropozofije je Rudolf Steiner, austrijski znanstvenik i reformator mnogih podruja modernog ivota. Roen je 1861. g., u Kraljevcu (u danas hrvatskom Meimurju).

WALDORFSKE KOLE Prva waldorfska kola utemeljena je 1919. godine u Stuttgartu. Od samog osnivanja waldorfskih kola osjea se utjecaj pedagokih ideja Marije Montessori, te utjecaj ideja Ellen Key koja je zagovarala pedagogiju koja polazi od djeteta. Vrijeme pojave prve waldorfske kole je vrijeme pune afirmacije pokreta radne kole, te je to vjerojatno jedan od razloga to se Steiner opredijelio za takav koncept kole i odgoja u kojem radni odgoj ima vano mjesto. Dananje waldorfske kole su utemeljene na naelima koje je naglasio osniva R. Steiner: orijentacija nastavnih sadraja na duhovne potrebe i duevni razvoj uenika, snani naglasak na nastavu umjetnosti i runi rad, koedukacija spolova i djece iz razliitih socijalnih sredina i slojeva, prelaenje u vii razred bez ocjena i ponavljanja, kola nije selektivna, uenje dvaju stranih jezika u osnovnoj koli, organizacija nastave po epohama, kolektivna samouprava u koli, suradnja nastavnika i roditelja na zajednikim odgojnim zadacima, naglasak na stjecanju znanja u izvornoj stvarnosti ili na primarnim izvorima znanja u koli. U nastavnim aktivnostima vano mjesto zauzima i euritmija koja ujedinjuje glazbu, govor, tjelesne vjebe i scenski izraz. Smisao te programske cjeline, koja ima mjesto u nastavnom planu od prvog do zadnjeg razreda, waldorfski pedagozi vide u usklaivanju razvoja duha i tijela, te estetskom odgoju, a ponekad se koristi i u terapijske svrhe. Runi rad u waldorfskoj koli imaju svi uenici od prve do dvanaeste godine kolovanja, a radna nastava se posebno organizira od pete godine. Materijal i alat kojim e uenici raditi primjeren je njihovim sposobnostima. Djevojice iz petog ili estog razreda su prvi majstori u vezenju i kukianju, a svi uenici prou aktivnosti kao to su od itarice do kruha, cijepanje klade, uzgoj povrtnih biljaka i sl. na viem stupnju kolovanja (912godine) obrauje se metal, bruenjem i kovanjem, zatim uenici ue presti, plesti, tkati,

krojiti, izraivati obuu, obrauju kamen i uvezuju knjige. Dakle, uenici tijekom dvanaestogodinjeg kolovanja upoznaju niz praktinih zanata vanih za svakodnevni ivot ovjeka. Ideju W. Ratkea da se istovremeno ne prouava vie predmeta, ve da se misli i aktivnost uenika koncentriraju na jedan sadraj, dalje je razradio Steiner u sklopu waldorfske kole. Ta je ideja razraena kao koncept nastave po epohama (Epochenunterricht). Uenici se sadrajima jedne predmetne cjeline bave od nekoliko dana do vie tjedana (obino etiri tjedna), a zatim prelaze na druge sadraje. Ta nastava se odvija svaki dan, obino prva dva sata ujutro. Time se ele prevladati slabosti predmetno-satnog sistema. Od tog su principa izuzete glazbene aktivnosti, euritmija, religija, strani jezik i slini sadraji. U waldorfskoj koli nema udbenika. Polazi se od pretpostavke da sve to mladi trebaju nauiti mogu nauiti u objektivnoj stvarnosti. Udbenike zamjenjuju uenike biljenice koje se popunjavaju crteima i tekstom u onome to su vidjeli ili uli tijekom kolske godine. Na kraju godine ispisana i iscrtana biljenica specifian je udbenik nastao kao rezultat aktivnosti uenika i nastavnika. U waldorfskim se kolama velika pozornost posveuje socijalizaciji mladih. Uenik od prvog do dvanaestog razreda obino boravi u istom kolektivu, a kada god je mogue jedan uitelj vodi isti kolektiv prvih osam godina kolovanja. Tako se uitelju omoguuje da maksimalno upozna svakog uenika i pomogne mu u optimalnom razvoju. Uenikovo napredovanje se prati i komentira na sastancima razrednog kolektiva, uz este susrete uitelja i roditelja, te prilino opirnim opisima (izvjetajima) aktivnosti svakog uenika na kraju kolske godine. Njeguje se i praksa da razredni uitelj bar jedanput godinje (unaprijed najavljeno) posjeti roditeljski dom uenika kako bi upoznao ivotne uvjete i razgovarao sa roditeljima o uenju djeteta i uope o organizaciji ivota i rada u koli. Osim takve veze roditelja sa kolom i uiteljima, povremeno se organiziraju dani roditelja u koli s veoma bogatim programom,a roditelji prema mogunostima i interesu sudjeluju u organizaciji aktivnosti u koli (ureenje kole, izdavanje kolskog lista, rad biblioteke i sl.).

POSEBNOST WALDORFSKOG VRTIA Danas, u vremenu ubrzanog, tehnologiziranog i neritmikog naina ivota, kad nerijetko obitelj ine dijete i jedan od roditelja, postoji opasnost da se djetetu ukrade djetinjstvo. Ono ne doivljava neposredno vremenske, dnevne i godinje mijene, nema prilike vidjeti ljudski rad i sudjelovati u njemu, uskraeno mu je mnotvo boja, mirisa i nijansi razliitih osjetilnih doivljaja. U waldorfskim vrtiima, u atmosferi toplog, gotovo kunog ugoaja, djeca imaju priliku doivjeti red, ritam i harmoniju. U dnevnom, tjednom i godinjem ritmu izmjenjuju se razliite aktivnosti: igra, obroci i odmaranje, umjetnike i radne aktivnosti. Igrake, namjetaj i didaktiki materijali prirodnog su podrijetla, oblikovani i obojeni tako da pruaju blage i nijansirane poticaje za zdrav razvoj osjetila. Time se u najranijoj dobi "dubinski" njeguje razumijevanje za ekoloko. Sve aktivnosti i sadraji imaju za cilj da kod djeteta razviju aktivnu, nenasilnu i stvaralaku igru, izniklu iz same djetetove nutrine. Takva igra u svijetu odraslih odgovara ozbiljnom i kreativnom radu, nastalom iz pune slobode ovjeka. Najee su odgojne pogreke u predkolskom uzrastu:

neuredan ivot roditelja, nedosljednost, udovoljavanje svim eljama, tj. hirovima djeteta, uskraivanje prilike da rade zajedno s odraslima (da se ne zaprljaju, odrastu, neto razbiju, ne povrijede ...), to vodi konfrontaciji s okolinom te slabom interesu i volji kad

zamjena roditeljske brige i angamana surogatima: TV, videom..., verbalno moraliziranje (to nema efekta jer djeca prestaju obraati panju na to to im se govori), 4

pretjerana oekivanja roditelja (zahtjevi prema djeci).

U waldorfskim vrtiima djeca zajedno s odgajateljima sudjeluju u sjeckanju povra, pravljenju kruha i kolaa, mljevenju brana, ienju prostorije i namjetaja, popravljanju i izradi igraaka, ivanju lutaka i izvoenju lutkarskih predstava. Odgajatelj je osoba koja je svojim moralnim biem te promiljenim, svrhovitim i preglednim aktivnostima uzor i poticaj za djetetovu aktivnost, bilo u radu, bilo u igri.

LITERATURA
Bognar, Ladislav Matijevi, Milan (1993): Didaktika, Zagreb, kolska knjiga Internet: www.waldorf.net/html/www.htm www.zzjzpgz.hr/nzl/4/waldorf.htm

Pisala: Edita Vukovi