Informacijska i komunikacijska tehnologija u turizmu: koncepti, trendovi i primjena

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) i turizam dva su najdinaminija pokretaa svjetskog gospodarstva.
Turizam u svijetu i Hrvatskoj Svjetski turizam je jedna od najznaajnijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva i iznosi 10% ukupnog drutvenog proizvoda u svijetu (Svjetska turistika organizacija, World Tourism Organization WTO). Svjetski turizam daje godinji prihod od 800 milijardi dolara i osigurava posao za 200 milijuna ljudi. Broj turistikih putovanja e 2010. godine biti oko milijardu. Turizmu predstoji i daljnji nagli razvoj (jedna od najbre rastuih gospodarskih grana), neto manje u Europi, a znatno vie u ostalim regijama, kao to prikazuje Slika 1. O opim trendovima moete se informirati na stranicama Svjetske turistike organizacije www.world-tourism.org. Turizam moe biti dio rjeenja svjetskih problema, poput smanjivanja razlika izmeu bogatih i siromanih zemalja, u kojima donosi prihode, razvoj i obrazovanje. Turizam omoguuje opstanak malih tvrtki: u Europi 95% hotela i restorana ine oni s 9 ili manje zaposlenih. Predvianja razvoja svjetskog turizma u dokumentu WTO-a Vizija turizma 2020. (Tourism 2020 Vision). Turizam je u Hrvatskoj najznaajnija gospodarska grana s oko 22% GDP-a i godinjim prihodom, barem je tako bilo 2007. godine, od oko 7 milijardi eura (prema izjavi Nike Bulia, direktora Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice). Turizam je znaajan pokreta i ostalih grana gospodarstva, jer su turisti potroai ostalih dobara i usluga. U turizmu djeluje tridesetak drugih gospodarskih grana, poput kulture, sporta, poljoprivrede itd. Hrvatski turizam je najznaajnija gospodarska grana, te uz financijski sektor i telekomunikacije predstavlja okosnicu hrvatskog gospodarstva. Turisti u Hrvatskoj troe za osnovne usluge 87% u odnosu na cjelokupnu potronju (prema istraivanju TOMAS 2004, Instituta za turizam iz Zagreba). Od toga smjetaj ini 43% (2,8 milijardi eura), hrana 32%, pie 12% (2,73 milijarde eura). Dodatna potronja ini 13% ukupne (845 milijuna eura): od toga kupovina u trgovinama 5% (325 milijuna), pa kultura i zabava 6% (390 milijuna eura), ostalo 2%. Broj stranih turista u Republici Hrvatskoj iznosi oko 11 milijuna, s ukupnim brojem noenja od 56 milijuna (sukladno podacima Dravnog zavoda za statistiku za 2007. godinu). Broj turista i noenja posljednjih godina bio je neto manji nego sredinom 1980ih godina, u doba konjukture hrvatskog turizma, a potronja turista manja nego u drugim odreditima (npr. njemaki turisti troe 30% manje u Hrvatskoj nego u drugim zemljama). Poveanje prihoda od turizma moi se e postii poveanjem broja turista (to je manje poeljno), proirenjem turistike sezone (to je izuzetno poeljno) ili poveanjem kvalitete ponude (to trai dodatna ulaganja). Promjene koje slijede donijet e sposobnim turistikim organizacijama, tvrtkama i pojedincima veliku dobit i nagli rast, dok e oni koji ne shvate potrebu za promjenama stagnirati. Dolasci i noenja turista u Hrvatskoj, u proteklih tridesetak godina (izvor: Hrvatska gospodarska komora.) Kada se usporedi stanje u Hrvatskoj i razvoj proteklih dvadesetak godina u svijetu, vidi se da je hrvatski turizam strahovito stagnirao, ali da posljednijh