PV 3634

Atlanticova Droga Kolinska U Rogakoj emo puniti napitke i Cedevitu, a u tarku u Srbiji raditi energetske ploice, kae Emil
Tedeschi
TEMA TJEDNA STR. 5
anse za obnovu industrije Strani ulagai pokazuju interes za sve segmente hrvatske ekonomije, pa tako i za industriju
TEMA TJEDNA STR. 4-5
lanstvo u EU-u na vidiku Nakon gotovo pet godina pregovaranja Hrvatska je konano doekala otvaranje zadnja tri poglavlja
EUROGLAS STR. 19
3 6 3 4
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 5. srpnja 2010. Godina LVII / Broj 3634. www.privredni.hr
privredni vjesnik
NOVE POSLOVNE ZONE / ZAKON O RADU / SLATKOVODNO RIBARSTVO / HRWWWATSKA / STIL / SVIJET FINANCIJA
NA RASKRIJU BEZ PUTOKAZA

>>16-17
PV ANALIZA: RURALNI TURIZAM
Iako nam je ak 92 posto drave ruralno, udio ruralnog u ukupnom turizmu ve dugo je na skromnih pet posto
INTERVJU: GORAN MARKULIN >> 13
O ulaganjima putem kojih e Cromaris postati jedan od vodeih proizvoaa i izvoznika ribe i ribljih preraevina na Mediteranu
ZLATNO DOBA ZLATA >> 20
Za godinu dana cijena zlata mogla bi dosegnuti 1600 dolara za uncu, a u srednjoroju skoiti ak na 2300 amerikih dolara
Novo u PV prodaji!
TEHNIKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI ZAKON O RADU
s komentarima i tumaenjima
KRIZA SE PRODUBLJUJE
KIGEN
170,00kn 134,00kn 81,00kn 306,00kn 149,00kn 314,00kn 306,00kn 171,00kn
JEZIK TIJELA
KIGEN
KULTURA U IZLOGU
VODI ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU
ETIKA KLOPKA
TIMpress
Mitovi o drutvenoj odgovornosti poduzea
299,00
269,00 kn
kn
cijena
290,00
261,00 kn
kn
cijena
100,00
90,00 kn
kn
cijena
100,00
90,00 kn
kn
cijena
ODNOSI S JAVNOU
Teorija i praksa
Synopsis
nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.
nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.
nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.
nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.
HRVATSKE POSEBNOSTI
Teorija i praksa identitetskih sustava
Privredni vjesnik
EUROPSKO LOBIRANJE
Novum
VODI ZA RAZUMIJEVANJE KUNOG BUDETA I RAUNOVODSTVA
VODI ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNITVA
PLIVATI S ISO-OM I OSTATI IV
OVJEK I OKOLI
ODNOSI S JAVNOU
Teorija i praksa
Synopsis
100,00
90,00 kn
kn
cijena
100,00
90,00 kn
kn
cijena
119,00
107,00 kn
kn
cijena
199,00
179,00 kn
kn
cijena
EKONOMSKA DIPLOMACIJA
Synopsis
Menaderski pristup
nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.
nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.
STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOU U

HUOJ
HRVATSKI DIZAJN SAD I DIZAJN SA IZAJ SAD ZA

Croatian Design Now esign
OTKRIVANJE ODNOSA NJE ODN S E ODNOSA DNOS N S JAVNOU U
POREZNA REFORMA I A REFORMA REFO MA REFORM ORM HRVATSKA KRIZA KA ZA
POGLED U ZVJEZDANO NEBO ZVJEZDANO NEBO VJEZ VJEZDA O EB
117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn
PRIRUNIK ZA ODNOSE S JAVNOU
350,00
315,00 kn
kn
cijena
390,00
351,00 kn
kn
cijena
150,00
135,00 kn
kn
cijena
149,00
134,00 kn
kn
cijena
HUOJ
KOMUNIKACIJSKI PLAN
HUOJ
nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.
nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.
KORPORATIVNI RAZGOVORI
HUOJ
PRIRUNIK ZA POLITIKE KAMPANJE

HUOJ
NLP
uvod u osobni rast i razvoj
KRIZA, A POSLIJE?
RADNO VRIJEME
i preferencije radnika u razvijenim zemljama
KRATKA POVIJEST POVIJEST VJ S BUDUNOSTI OSTI
EUROPSKI MENADMENT
Synopsis
Europsko poduzee u globalnoj ekonomiji
149,00
134,00 kn
kn
cijena
13 240,00
1 7 216,00 kn
kn
cijena
190,00
171,00 kn
kn
cijena
160,00
144,00 kn
kn
cijena
144,00kn 179,00kn
STVARNA MO U EU
Reforma postupka odbora
Novum
nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.
nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.
nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.
MOGU LI VAS CITIRATI?

Prirunik za menadere za odnose s medijima
HUOJ
117,00kn 629,00kn 314,00kn 108,00kn
ELEKTROINENJERSKI OINENJERSKI N ENJERSKI RSKI PRIRUNIK NIK

drugo izdanje
DOBA PROMJENA U ENERGETICI
NEODRIVOST ODRIVOG RAZVOJA
EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE
EU FONDOVI
Novum
Vodi kroz europske fondove 2008.-2013.
299,00
269,00 kn
kn
cijena
179,00
161,00 kn
kn
cijena
189,00
170,00 kn
kn
cijena
185,00
166,00 kn
kn
cijena
PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEA

Novum
PLAE
nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:
Odreivanje i isplata plaa

TIMpress
NOVI PRAKTINI VODI KROZ EU LABIRINT

2. izdanje
Novum
Mato Karai
Knjige moete naruiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr
TROJEZINI RJENIK BANKARSTVA I FINANCIJA
NIKOLA TESLA
179,00kn 90,00kn 81,00kn
genij elektrotehnike
format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.
ZAKON O ZATITI NA RADU

S komentarskim biljekama TIMpress
HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAKI
PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rjenika u jednom VIE OD 65.000 RIJEI
SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije
RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU

na pake
kn
privredni vjesnik
659,00
593,00 kn
kn
1138 st
r.
180,00
162,00 kn
ta
nakladnik: KIGEN
TIMpress
FLEKSIGURNOST
TIMpress
Relevantan pristup za srednju i istonu Europu
135,00kn
www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010.
UVOD
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadlenih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas traimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
pvinfo
JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:
Najvanije je da ne bankrotiramo
Krizni porez i poveanje PDV-a nona su mora za svakog premijera. Nisam ni sanjala da je stanje u dravi toliko loe kad sam preuzimala premijersku stolicu. Poeli su isplivavati problemi koji su se mogli i morali rijeiti i prije. Ne razmiljam o ostavci nego o tome kako da to bolje obavim svoj posao. Nije vrijeme za bjeanje i kukaviluk nego za odlune poteze. U ovom su trenutku nevane boinice i regresi, najvanije je da ne bankrotiramo.
G(H)OST KOMENTATOR: TOMAS PUKLJAK, DIREKTOR FUJITSUA U HRVATSKOJ
Poboljanja je nemogue ostvariti preko noi

U nastojanju da se postignu znaajniji rezultati, dugorono planiranje ekolokih inicijativa postaje sve vaniji dio poslovnih strategija drutveno odgovornih kompanija
IVAN UKER, MINISTAR FINANCIJA:
Fina uskoro provodi sve ovrhe

Vlada je u saborsku proceduru uputila zakon koji e Fini omoguiti provoenje ovrha kod pravnih osoba i graana i to nad sredstvima sa svih rauna, ukljuujui i tedne. Nakon stupanja na snagu tog zakona situacija oko naplate, pravne sigurnosti graana i poduzea bit e na daleko veoj razini. Dolo je vrijeme da se stane na kraj onima koji su se izvlaili na nedoreenost zakonskih odredbi, osnivali tvrtke s ciljem da nekoga prevare, da ne plate svoje obveze dravi. Trenutano javna poduzea imaju oko 130 milijuna kuna dospjelih neplaenih obveza, a i to pokazuje da generator nelikvidnosti nisu ona nego su to tvrtke sa do pet zaposlenih.
EMIL TEDESCHI, PREDSJEDNIK UPRAVE ATLANTIC GRUPE:
Najvea poslovna transakcija proteklog tjedna u regiji, a i ire

Ponosan sam na preuzimanje Droge Kolinske. Kad smo potpisali ugovor oko pregovarakog stola svi smo bili nasmijani. Posao preuzimanja Droge Kolinske dvostruko je vei od transakcije inicijalne javne ponude Tesla Motorsa koji je ovih dana bio top-vijest u svjetskom biznisu. Ova transakcija ima povijesno znaenje za regiju, ali i ire. Iza ovog preuzimanja ne stoje bilo kakve pekulativne namjere. U sljedeih pet do sedam godina oekujem godinje prihode vee od milijardu eura.
IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Bukovi IZVRNE UREDNICE: Vesna Antoni, Andrea Mari NOVINARI: dr. Uro Dujin, Eleonora Dukovac, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Luki, Boris Odori, Sanja Pljea, Kreimir Sokovi, Lada Stipi-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vuki, Drago ivkovi
stvarivanje niskog udjela ugljika i ugljikovih spojeva u svijetu jedan je od najveih izazova ovog stoljea koji zahtijeva brzu implementaciju raznih ekolokih mjera, od kojih je jedna od vanijih smanjenje ukupne emisije staklenikih plinova. Drastina smanjenja je mogue ostvariti ponajprije uz napredak kroz tehnoloke inovacije, ali i uz inovacije i promjene u nainu rada i ivota drutva u cjelini. Kako bismo smanjili emisiju tetnih plinova, vano je, bez odgaanja, promicati ire koritenje proizvoda i usluga baziranih na naprednim tehnologijama vee energetske uinkovitosti i zatite okolia te veem koritenju obnovljivih izvora energije. Koliko god ekoloke teme postaju sve popularnijim, veina ljudi jo uvijek nije svjesna stvarne teine problema. Znaajnija poboljanja je nemogue ostvariti preko noi, a zapoete aktivnosti predstavljaju tek poetak dugoronog te prilino zahtjevnog i skupog procesa.
U nastojanju da se postignu znaajniji rezultati, dugorono planiranje ekolokih inicijativa postaje sve vaniji dio poslovnih strategija drutveno odgovornih kompanija. S obzirom na to da e informatika tehnologija biti jedna od neizostavnih tehnologija za ostvarivanje eljenih ekolokih poboljanja, njeno znaajnije koritenje imat e sve veu vanost u budunosti. Iako izravan udio
Niz godina informatika tehnologija nudi zelene proizvode, ali za njih u Hrvatskoj malo tko mari
ICT sektora danas ini samo dva posto u ukupnoj svjetskoj emisiji ugljinog dioksida, upravo ICT sektor ima potencijal za veliki doprinos u ostvarivanju smanjivanja emisije tetnih plinova u preostalih 98 posto. Danas, napredak informatike tehnologije utjee na gospodarstvo, nae
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr
osobne stilove ivota i drutvo u cjelini. Ve se nalazimo u poziciji gdje drutvo ne bi vie moglo funkcionirati bez ICT-a. U Hrvatskoj ekoloka svijest openito jo nije na zadovoljavajuoj razini, a tomu u najveoj mjeri pridonosi nedoreena ili u potpunosti nedefinirana zakonska regulativa.
Dok se u nekim razvijenim zemljama ve davno poela voditi briga o energetskoj uinkovitosti, racionalnom utroku energije i njenom utjecaju na zatitu eko sustava, vjerujem kako se jo mnogi sjeaju kako je do nedavna u nas bila potpuno normalna pojava regulirati temperaturu u stanu otvaranjem prozora. Ve dulji niz godina informatika tehnologija nudi zelene proizvode vee energetske uinkovitosti, koji omoguavaju vrlo egzaktne utede, ali za njih u Hrvatskoj malo tko mari. injenica jest da napredne tehnologije iziskuju velika sredstva za razvoj, sama tehnologija proizvodnje je esto skuplja, pa krajnji proizvod ponekad ima i neto viu nabavnu cijenu, ali nedvojbeno donosi utedu tijekom koritenja te pridonosi ouvanju ekolokog sustava. Nije dovoljno da inovativne tehnologije promiu samo drutveno odgovorne kompanije, nego za njihovo masovnije koritenje moraju postojati zakonski okviri i u njima jasno definirani poticaji.
TAJNICA REDAKCIJE: Maja Goriki Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Loli FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaek, Christian - David Gadler, Tihomir Turinovi
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kaieva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baui POMONIK DIREKTORA: Milan Vukeli TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica orak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik Broj 3634, 5. srpnja 2010.
TrendoVI u preraIVakoj IndusTrIjI
Pribliavanje eU-u Pove za tehnolokU obnovU

Europske tvrtke, poput kompanije EADS, poele su traiti potencijalne partnere u Hrvatskoj i prilike za ulaganje pridonijeti prijeko potrebnoj obnovi tehnoloke intenzivnosti hrvatskih poduzea
Igor Vuki vukic@privredni.hr
ad je 1995. godine Siemens uloio u Konarevu tvrtku Energetski transformatori, u njoj je bilo zaposleno 147 radnika, dok je ukupan prihod bio je oko 20 milijuna tadanjih maraka. Nakon 15 godina, u Konar-ENT-u, zajednikoj tvrtki s veinskim Siemensovim vlasnitvom, radi gotovo 500 radnika, ukupan prihod iznosi 172 milijuna eura, a proizvodi i znanje izvoze se u 80 zemalja svijeta. Pribliavanjem Hrvatske punopravnom lanstvu u Europskoj uniji poelo se iznova buditi zanimanje inozemnih ulagaa za sve segmente hr-
ku u tehnolokom razvoju. Dok je 1997. godine proizvodnja s pretenim udjelom visoke i vie tehnoloke razine zauzimala 28 posto u ukupnoj dodanoj vrijednosti industrijske proizvodnje, taj je postotak 2007. pao na 23,7 posto. Nasuprot tome, postotak srednjotehnoloke proizvodnje porastao je sa 19,2 na 21,6 posto (tu, primjerice, spada brodogradnja). Udjel niskotehnoloke proizvodnje porastao je sa 52,3 na 54,7 posto. Investicije pokreu Iako je udjel u bruto dodanoj vrijednosti preraivake industrije donekle slian u EU-u i Hrvatskoj (17,1 prema 15,1 posto), na proizvodnju visoke i vie tehnoloke intenzivnosti u Europi otpada daleko vei postotak: 44,9 posto u 2007. godini, u odnosu na spomenutih 23,7 posto u Hrvatskoj. Mogu li, dakle, investicije vezane s pribliavanjem Europskoj uniji potaknuti pozitivan tehnoloki trend i u Hrvatskoj? Sudionici nedavno odranog Njemako-hrvatskog foruma smatraju da mogu. Klaus Kellerhoff, stariji potpredsjednik EADS-a, najvee europske aeronautike kompanije, rekao je u Zagrebu kako je njegova kompanija zapoela s inspekcijom hrvatskih tvrtki radi mogue suradnje. Pregledali smo razne tvrtke i iznenaeni smo visokom obrazovnom razinom zaposlenih, rekao je Kellerhoff. Ne bude li bilo mogue izravno suraivati s EADS-om, postoji mogunost suradnje s nekim od njihovih 20.000 dobavljaa. EADS
Iznenaeni smo visokom obrazovnom razinom zaposlenih, kae Klaus Kellerhoff

vatske ekonomije, pa tako i za industriju. Na nedavno odranim forumima s njemakim i talijanskim tvrtkama pokazalo se kako postoji snano zanimanje i za to ekonomsko podruje, prema kojem se esto i mnogi u Hrvatskoj odnose s podcjenjivanjem. Nije teko zakljuiti da hrvatskoj preraivakoj industriji treba novi investicijski ciklus i ulaganje u tehnoloku obnovu. Prema istraivanju Maruke Vizek i Marine Tkalec, znanstvenica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, hrvatska je industrija zbog poznatih okolnosti izgubila utr-
Bruto dodana vrijednost preraivake industrije

EU-25 Udjel 1997. Visoka i via srednja tehnoloka intenzivnost proizvodnje Srednja tehnoloka intenzivnost Niska tehnoloka intenzivnost
Izvor: Eurostat i DZS
Hrvatska Udjel 1997. 28,5 19,2. 52,3 Udjel 2007. 23,7 21,6 54,7
Udjel 2007. 44,9 25,1 30
42,9 24,3 32,8
je dao signal dobavljaima da rentabilne proizvoae potrae na jugoistoku Europe te je tako u Bosni i Hercegovini ve ostvarena suradnja s nekoliko manjih i srednjih poduzea. Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa u Hrvatskoj, kae kako njegova tvrtka ve razvija visokotehnoloku proizvodnju u pogonima u Jankomiru, a vrlo je znaajan i rad njihovih brojnih softverskih inenjera. U Jankomiru se izrauju termoosjetila i osjetila tlaka, a sva proizvodnja ide u izvoz. U Siemensu je i 450 visokoobrazovanih softver-
skih inenjera koji kreiraju programe za sve podrunice Siemensa u svijetu. Imamo pametne i obrazovane ljude i na tome treba temeljiti razvoj, rekao je Fogec. Zajedno s Konar-Energetskim transformatorima, koji su dobitnici priznanja Zlatni klju za najboljeg hrvatskog velikog izvoznika, grupacija Siemensovih poduzea ostvarila je prole godine izvoz vei od 200 milijuna eura. Slini efekti suradnje s inozemnim tvrtkama vide se i u Elektrokontaktu. Malo ljudi u Hrvatskoj zna da kupujui tednjak marke Elektrolux,
Bosch ili Miele, kupuje i dijelove proizvedene u pogonima na zagrebakom itnjaku, kae Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta. Ta je tvrtka dio njemako-vicarskog koncerna EGO, koji ju je kupio 1993. Prije 11 godina Elektrokontakt se po broju zaposlenih nalazio na 10. mjestu unutar koncerna, a s godinama se popeo na drugo mjesto i sada zapoljava 1400 radnika. Ukupan prihod je 70 milijuna eura, a 90 posto proizvodnje odlazi u izvoz. U sijenju ove godine koncern je u Zagreb iz vicarske preselio i proizvodnju elektrinih
sklopki. Odluili su tako jer je ovdje ista razina automatizacije, a nii trokovi visokoobrazovane radne snage. Taj posao ne bismo dobili da nismo bili inovativni i da nismo pratili trendove u tehnologiji nae proizvodnje, rekao je Ferdelji. Visoke tehnologije Prema rijeima Sanija Ljubunia, ravnatelja Agencije za promociju izvoza i ulaganja, Hrvatska moe mnogo toga ponuditi upravo ulagaima iz sektora viih i visokih tehnologija. Uz obrazovanu radnu snagu, njima ne treba mnogo prostora za proizvodne pogone pa mjesta mogu pronai u nekoj od postojeih poslovnih zona. Zanima ih, meutim, pokretanje proizvodnje u primjerenom roku i bez velikih administrativnih prepreka, ali tu ve stvari stoje mnogo loije.
5
ATlAnTic GrupA KupilA DroGu KolinSKu
ava anse indUstrije

koritenjem europskih fondova. Takva suradnja mogla bi
vake industrije. Ustanovljeno je da tek nekoliko djelatnosti biljei pozitivan doprinos neto izvozu. Taj je element bitan jer je Hrvatska mala i otvorena ekonomija koja mora izvoziti kako bi ostvarila ekonomski rast. Pozitivni doprinos neto izvozu imaju, primjerice, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, proizvodnja drva i pluta, proizvodnja duhanskih proizvoda te koksa i naftnih derivata. Kod ostalih prijevoznih sredstava rije je, duhanskih proizvoda. Pozitivan doprinos drvne industrije odraz je obilja drvne sirovine. Analiza pokazuje da Hrvatska u usporedbi s EU-om i svijetom biljei nie stope rasta industrija s visokom i viom srednjom tehnolokom intenzivnosti proizvodnje, ali istodobno ima vie stope rasta industrije niske i nie srednje tehnoloke intenzivnosti. Bre poveanje proizvodnosti hrvatske preraivake industrije od industrije u EU-u u razdoblju od 2002. do 2007. rezultat je tih visokih stopa industrije niske i nie srednje tehnoloke razine, kao i injenice da je hrvatska preraivaka industrija krenula od znatno nie tehnoloke osnovice. Rad tih dviju znanastvenica potvruje tezu da je nuna tehnoloka obnova poduzea kako bi se ukupna industrija pribliila izvoznoj osnovici razvijenih gospodarstava. Pribliavanje Europskoj uniji i pojaan interes europskih kompanija za suradnju i investicije u Hrvatskoj prilika je da se smanji taj zaostatak.
Novi brendovi za 240 milijuna eura

Hrvatska tvrtka e nakon dovrenja transakcije potkraj godine postati jedna od najveih regionalnih prehrambenih kompanija s prihodima od oko 600 milijuna eura i 4300 zaposlenih
Kreimir Sokovi sockovic@privredni.hr
lasnik Droge Kolinske Istrabenz i Atlantic Grupa potpisali su ugovor o kupoprodaji Istrabenzove prehrambene kompanije Droga Kolinska. Ugovorom potpisanim nakon dva kruga natjeaja u kojem je sudjelovalo dvadesetak ponuaa, tvrtki i investicijskih fondova predvieno je preuzimanje tvrtke za 382 milijuna eura. Iznos kupoprodajne cijene bit e uplaen u gotovini, umanjen za iznos neto duga zateenog u kompaniji u trenutku preuzimanja koji iznosi oko 146 milijuna eura, a potkraj godine, kada se oekuje zavretak transakcije, mogao bi biti i nekoliko milijuna manji. Transakciju pojanjava veinski vlasnik Atlantic Grupe i predsjednik njene Uprave Emil Tedeschi. Kako ete osigurati financiranje? - Za kupnju sam osigurao 170 milijuna eura vlastitog kapitala i 70 milijuna eura kredita koji su ve odobrile UniCredit, Zagrebaka banka, Raiffeisen banka i Raiffeisen Zentralbank. Ostatak sredstava osigurat e se dokapitalizacijom tvrtke preko javne ponude za koju se ve obvezala njemaka investicijska banka DEG, a vrlo vjerojatno i Europska banka za obnovu i razvoj. Na javnoj ponudi uloit u dovoljno sredstava kako bih ostao veinski vlasnik. Zato ste uli u taj posao? - Atlantic Grupa je u to ula kao strateki indu-
Hrvatska moe mnogo ponuditi upravo ulagaima iz sektora viih i visokih tehnologija
U najavljenoj obnovi eljeznike infrastrukture novcem EU fondova, tvrtke iz visokotehnolokog sektora takoer bi mogle nai mjesto. Primjerice, Altpro, koji proizvodi sofisticirane sustave za eljezniku sigurnost. Iako uspijevaju dobiti poslove u Kini i Junoj Americi, esto im potekoe predstavlja nedostatak domaih referenci, kae direktor prodaje Altproa Davor Mrlji. Za to nisu sami krivi. Jednostavno, godinama nije bilo velikih ulaganja u eljeznicu. Bitan utjecaj na ekonomske rezultate preraivake industrije imat e proces privatizacije brodogradilita. U radu Analiza konkurentnosti i strukturnih obiljeja preraivake industrije RH, to su ga za asopis Ekonomski pregled napisale Maruka Vizek i Ivana Rai Bakari, analiziran je ekonomski znaaj odjeljaka preraiustvari, o izvozu brodova. Istiu i kako se znaaj tog odjeljka odrava time to drava subvencijama i jamstvima podupire brodogradnju koja zapravo ostvaruje goleme gubitke. Pozitivan udjel u neto izvozu duhanske industrije rezultat je pak zakonske regulative koja diskriminira strane proizvoae
strijski partner, s namjerom da nastavi razvijati poslovanje kompanije. Zadovoljni smo to smo prepoznati kao dokazani investitor s promiljenom strategijom jaanja pozicija na svim tritima na kojima poslujemo. Uz sinergije, u korist tako znaajne in-
nijih portfelja proizvoda iroke potronje s vodeim brendovima iz vlastite proizvodnje kao to su Cedevita, Argeta, Barcaffe, Grand Kafa, Cockta, Smoki i Multipower, zajedno s globalnim liderima - Wrigley, Ferrero, Hipp i Johnson&Johnson, koje kompanija distribuira na podruju regije. Kakve se promjene oekuju u Drogi Kolinskoj? - Sjedite Kolinske ostat e u Sloveniji, a nee se mijenjati ni ime tvrtke. Sve proizvode planiramo razvijati, pa e u Rogakoj Atlantic puniti multipower napitke i Cedevitu, a u tarku u Srbiji raditi energetske ploice. Zadrat emo i sve radnike, a oekujemo i porast zaposlenosti nakon investiranja u punionice i proizvodnju djeje hrane. S Istrabenzom smo se dogovorili i o prodaji zemljita u Ljubljani na kojem se nekada nalazila Kolinska koje je procijenjeno na osam milijuna eura. Zaradu emo podijeliti.
Do visoke tehnologije preko EU fondova Ulazak u Europsku uniju trebao bi pojaati i priljev kapitala preko europskih kohezijskih i infrastrukturnih fondova. Europski predstavnici su ve prole zime upozoravali hrvatske vlasti da trebaju to prije pripremiti projekte koji bi bili spremni za realizaciju zajedno s punopravnim lanstvom. Ulagai iz Italije su na nedavnim susretima u Milanu i Zagrebu pokazali velik interes za energetske projekte ili, primjerice, najavljenu gradnju ravniarske pruge prema Rijeci. Postoji stalan interes za investicije u opremu za obnovljive izvore energije, poput talijanskog ulaganja u novigradski Solaris i proizvodnju solarnih panela. Solaris je postao veliki izvoznik u Italiju, a zapoljava 140 dobro obrazovanih radnika, prosjene starosti od samo 28 godina.
Sjedite Kolinske ostat e u Sloveniji, a nee se mijenjati ni ime tvrtke

vesticije Atlantic Grupe posebno govore kvaliteta zaposlenika Droge Kolinske, kvaliteta procesa i tehnologije te istaknute pozicije koje kompanija sa svojim robnim markama ostvaruje u regiji. Akvizicijom Droge Kolinske Atlantic Grupa postaje jedna od najveih prehrambenih kompanija u Jugoistonoj Europi, s prihodom od 600 milijuna eura, 4300 zaposlenih te jednim od najsna-
AKTUALNO
NATAA VUJEC, DRAVNA TAJNICA ZA ENERGETIKU
Cijene energenata za kuanstva moraju rasti
( 10.142 tvrtke
posluju u Splitsko-dalmatinskoj upaniji
DODIJELJENE ZLATNE KUNE ZA SPLITSKODALMATINSKU UPANIJU
Urediti financije i pozabaviti se tvrtkama bez zaposlenika

Za izlazak iz krize i recesije najvanije je stabilno i ureeno financijsko trite. Meutim, to se moe urediti jedino na razini drave
Ako se kasni s prilagodbom cijena trinom okruenju, proces je tei i bolniji, kae dravna tajnica
Igor Vuki vukic@privredni.hr
ijene energenata moraju se neprekidno korigirati jer odgaanje tog procesa stvara neodrive razlike od trinih vrijednosti, istaknula je Nataa Vujec, dravna tajnica za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, na okruglom stolu o izlasku iz recesije to ga je prolog tjedna organizirala Udruga Prasak. Prema njezinim rijeima, korekcija znai da bi za neke kategorije kupaca, primjerice, kuanstva, tajnica je dodala kako u Hrvatskoj ima dobrih planova za energetske projekte, postoji i novac za njih, ali kao da se eka da netko kupi HEP, pa da se onda krene u realizaciju. Moe li se iz vaih rijei zakljuiti kako e do kraja godine doi do bitnog rasta cijene struje i plina za kuanstva te povoljnijih cijena za industriju? - Teko je rei to e se odluiti, ali analize energetskih strunjaka, kao i Hrvatske energetske agencije pokazuju da bi to trebalo tako napraviti. Ne bude li korekcije cijena kod nas, nee biti ni novih investitora u energetska postrojenja. Novi investitori i razvoj energetskog trita dali bi snaan pozitivni impuls cijeloj ekonomiji. Zato se govori o poveanju cijene energenata, a prema izvjeima o poslovanju HEP je u prvom dijelu ove godine ostvario solidnu dobit? - HEP ne treba kanjavati zbog dobrih rezultata. Ove godine bilo je mnogo kie i hidroelektrane su proizvele velike koliine struje po prihvatljivoj cijeni. Eto, poljoprivrednici su stradali zbog kie, ali HEP je zato snano profitirao. O potrebi usklaivanja cijena s trinim okolnostima ve sam vam govorila. HEP zaraeni novac treba uloiti u realizaciju energetskih projekata, primjerice hidroelektrana. Planovi za njih su ve napravljeni. Postoji novac, postoje planovi. to su glavne prepreke za realizaciju tih projekata? - Problem su umnogome ekoloke organizacije koje esto na neprimjeren nain okreu stanovnike protiv tih projekata. Lokalna zajednica je takoer veliki koniar zbog sporog izdavanja lokacijskih i ostalih dozvola. U lokalnim sredinama ljudi ponekad ne ele vidjeti koristi koje im donose hidrocentrale i drugi energetski objekti - od radnih mjesta, bolje prometne povezanosti i obnove infrastrukture pa ak i do bolje zatite okolia s novozaraenim novcem. Nadam se, da e se zbog potrebe breg izlaska iz krize, i na lokalnoj razini realnije prihvaati ti projekti.
Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
a sveanoj sjednici Gospodarskog vijea u povodu 202. roendana Hrvatske gospodarske komore - upanijske komore Split, dodijeljene su Zlatne kune, priznanja najuspjenijim tvrtkama iz ove upanije za 2009. godinu.
Ne bude li korekcije cijena, nee biti ni novih investitora u energetska postrojenja

cijene trebale rasti, dok bi za industriju trebale stagnirati ili padati, kako bi se ouvala konkurentnost poduzea. Sve to treba initi kontinuirano jer ako se zakasni, prilagodbe su mnogo bolnije, rekla je Nataa Vujec. Dravna
Braa Pivac iz Vrgorca, Apfel iz Makarske i splitski Pro Integris dobitnici su Zlatne kune, a plaketu za inovaciju dobila je tvrtka Banko iz Splita
Prema 21 kriteriju ocjenjivanja, dobitnik Zlatne kune u kategoriji velikih trgovakih drutava je Mesna industrija Braa Pivac iz Vrgorca. Braa Pivac imaju vie od 550 zaposlenika, a njihov prihod u 2009. godini iznosio je preko milijardu kuna. Zajedno s tvrtkama u vlasnitvu obitelji Pivac, PPK Karlovakom mesnom industrijom i Dalmessom iz
Klisa, zapoljavaju vie od 1000 radnika. Braa Pivac obogatili su svoju ponudu i programom smrznutih namirnica, ribe, plodova mora i povra. Njihova dalmatinska panceta, kraki vrat i vrgoraki prut bez kosti nositelji su znaka Hrvatska kvaliteta. Vrgoraki prut nositelj je i znaka Izvorno hrvatsko. Zlatnu kunu u kategoriji srednjih trgovakih poduzea dobila je tvrtka Apfel iz Makarske koja zapoljava 125 radnika. Ta se tvrtka bavi veleprodajom pia koje distribuira HoReCa kanalima. Uz vlastiti Gastro centar i supermarket te male prehrambene trgovine, Apfel oprema hotelske kue i restorane ugostiteljskom opremom i sitnim inventarom. Velika konkurencija U kategoriji malih poduzea priznanje je dobila splitska tvrtka Pro Integris. Pro Integris je inenjering tvrtka, u vlasnitvu radnika, koja ve 10 godina posluje u podruju automatizacije elektroenergetskih postrojenja, obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti. Tvrtka ima kupce na podruju Ali-
ra, Turske, Saudijske Arabije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske. Plaketu Zlatna kuna za inovaciju dobila je splitska tvrtka Banko za brusilicu lamelni stroj s umirujuim i rotirajuim dijelovima cilindra. Tvrtka je osnovana 1991. godine, a uspjeno surauje sa Splitskim sveuilitem i Brodogradilitem. Dobitnici su imali veliku konkurenciju jer u Splitsko-dalmatinskoj upaniji posluju 10.142 tvrtke. Predsjednica upanijske gospodarske komore Split Jadranka Radovani ponovno je upozorila kako je nelikvidnost najvei problem dalmatinskog i hrvatskog gospodarstva. Poeli smo o tome govoriti jo 1998. kada je dug drave iznosio 8,6 milijardi eura.U to vrijeme je bilo 17 posto tvrtki koje nisu imale ni jednog zaposlenog. Ta loa praksa nastavila se i do danas, a takve tvrtke imaju veliki udjel u ukupnoj nelikvidnosti. Za izlazak iz krize i recesije najvanije je stabilno i ureeno financijsko trite. Meutim, to se moe urediti jedino na razini drave, naglasila je Jadranka Radovani.
BUENJE DALMATINSKE ZAGORE
Sinj i Trilj na meti poduzetnika

U sinjskom Kukuzovcu ve je preko 550 zaposlenih u 22 tvrtke od kojih su gotovo svi proizvoai, dok je u aporici 200 zaposlenih
Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr
devet najperspektivnijih i najpotentnijih gospodarskih zona u Hrvatskoj. O znaaju projekta govori i injenica da ga podrava Vlada, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP), Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), Hrvatska gospodarska komora, ACInD - europski projekt Jadranska suradnja za industrijski razvoj, Splitsko-dalmatinska upanija i Grad Sinj. Budui da se Zona gradi u tri etape, investitorima je trenutano na raspolaganju 60 hektara infrastrukturno opremljenog zemljita. Na oko 20 hektara ondje ve posluju 22 tvrtke, gotovo svi su proizvoai, s preko 550 zaposlenih. Nova radna mjesta Nova se politika usklauje s gospodarstvom doma za starije i nemone osobe. Tvrtke ve uselile Triljska gospodarska zona aporica prostirat e se na 46 hektara i gradi se u dvije faze. Dosad je u nju uloeno 30 milijuna kuna, a u useljenim tvrtkama ve ima 200 zaposlenih. Planirana nai temelji se na znanju, sposobnostima i ekonomiji. Umreavamo se i zajedniki nastupamo jer u tome je prosperitet ovoga kraja u kojem je propau velikih tvrtki mnogo stanovnika ostalo bez posla, kae gradonaelnik Sinja Ivica Glavan istiui kako je Zona spremna prihvatiti investiciju u roku od tri mjeseca. Glavan je naglasio kako trae investitore i za tamonji hipodrom, od kojega, kae, grad dosad nije imao financijske koristi. U planu je gradnja hotela i tala za tristotinjak rasnih grla. Pred prodajom je i pozamani objekt tvornice Dalmatinka, a prema gradonaelnikovim rijeima, pojava potencijalnog investitora iz Njemake ve je znaajno podigla steajnu cijenu posrnule tvornice. Uz to, trebala bi oivjeti i sinjska vojarna, i to kao dva isti pogoni, prodavaonice, veletrgovine, prodajni i izlobeni saloni, banke... Podruje Zone je u cijelosti komunalno opremljeno, a prednosti su joj takoer lokacija i prometna povezanost. Cetinka, Dalmatinka, SMS na koljenima su i po sudovima, a velik broj stanovnika ostao je bez posla. Upravo te ljude elimo vratiti na radna mjesta, gospodarski oivjeti ovaj kraj emu e bitno pridonijeti upravo naa gospodarska zona, kae Ivan ipi, gradonaelnik Trilja. Ovaj kraj moe mnogo ponuditi i u turizmu i gastronomiji, to je takoer istaknuto na Gospodarskom forumu odranom u organizaciji Kluba Sinjana u Zagrebu, APIU-a i MINGORP-a.
almatinska zagora oivljava u gospodarskom smislu i sve vie privlai investitore u gospodarske zone Kukuzovac u Sinju i aporice u Trilju. Mnotvo je mogunosti i prednosti ulaganja u taj kraj, to je i prezentirano prologa tjedna u Zagrebu. Kukuzovac bi investitorima mogao biti interesantan po atraktivnoj prodajnoj cijeni zemljita, kvalitetno rijeenoj infrastrukturi, bitno umanjenim komunalnim doprinosima, pojednostavljenoj birokratskoj proceduri, ali i po blizini Splita, autoceste i zrane luke. Meu veim je zonama u Hrvatskoj s ukupnom povrinom od 157 hektara, a APIU ga svrstava meu
Cetinka, Dalmatinka, SMS na koljenima su i po sudovima, a puno ljudi ostalo je bez posla. Upravo njih elimo vratiti na radna mjesta, kae gradonaelnik Trilja
mjena za tu zonu su servisi, skladita, ekoloki
MAARSKA STABILIZIRALA EKONOMIJU
DRAVA HITNO PRODAJE MANJINSKE UDJELE U TRGOVAKIM DRUTVIMA
Prodaja moda i prije rokova Ponovno rast maarsko-hrvatske razmjene
akon prologodinjeg kriznog zastoja, vrijeme je za ponovni rast poslovne suradnje hrvatskih i maarskih poduzea. Hrvatska je pred vratima EU-a, a Maarska je stabilizirala ekonomiju, pa se oekuje vei broj turista i tvrtki koje e u obje zemlje traiti svoje poslovne prilike. Reeno je to na prolotjednoj konferenciji Financijska sredstva i mogunosti u maarsko-hrvatskim trgovinskim vezama, koju je organizirala Maarska trgovinska i industrijska komora u suradnji s Hr-
vatskom gospodarskom komorom. Potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop-Tanta istaknula je da suradnju potie i desetak prekograninih projekata koje s partnerima u Maarskoj provode hrvatske upanijske komore. Privrednici s obje strane granice tu mogu dobiti pouzdane informacije o uvjetima poslovanja, uspostavljaju se kontakti i vrednuju poslovne ponude. Na konferenciji je predstavljena ponuda Hrvatske banke za obnovu i razvitak u financiranju izvoznih poslova, usluge OTP banke, kao i djelat-
nost Maarskog drutva za osiguranje izvoznih kredita (MEHIB). Prema rijeima Gabora Birmija iz MEHIB-a, ta institucija nudi i usluge provjere rejtinga potencijalnih kupaca, osiguranja izvoznih poslova, savjetovanja pa i pronalaenja dodatnih izvora financiranja. Hrvatskomaarska robna razmjena prole je godine iznosila 873 milijuna dolara, dok je godinu prije iznosila 1,2 milijarde dolara. Lani je u Hrvatskoj bilo 323.368 maarskih turista, to je smanjenje od 13 posto. Najvei ulagai u Hrvatsku su MOL, OTP banka i Dunapack, dok je s hrvatske strane u susjednu dravu najvie investirao Agrokor. (I.V.)
ravni udjeli u trgovakim drutvima, tamo gdje su manji od 25 posto, mogli bi biti prodani i prije rokova navedenih u programu gospodarskog oporavka, najavila je premijerka Jadranka Kosor nakon posjeta Ministarstvu gospodarstva. Ponovila je da se u rebalans prorauna ide ponajprije radi izdvajanja novca za referendum o izmjenama Zakona o radu, te za pomo poljoprivrednicima pogoenima poplavom. Svim je ministarstvima, kazala je premijerka, izdan nalog da predloe s kojih pozicija bi se mogla odvojiti koja koliina novca, kako bi rebalans prorauna bio uspjean. Ministarstvo gospodarstva dosad je provelo 10 velikih mjera zacrtanih u programu gospodarskog oporavka, a rokovi za neke mje-
re mogli bi biti pomaknuti naprijed - s rujna na srpanj ili kolovoz. S ministrom Popijaem i njegovim suradnicima premijerka je najvie, prema vlastitim rijeima, razgovarala o djelotvornijem uklanjanju prepreka u poslovanju te o ubrzavanju razvoja gospodarske diplomacije kroz bolje povezivanje postojeih sustava kako bi Hrvatska postala privlanija investitorima. Druga je velika tema bila privatizacija brodogradilita, koja bi za neka brodogradilita uskoro
trebala biti privedena kraju, a pri tome e se potivati i zahtjevi radnika, najavila je premijerka. To je sloen posao, koji se mogao i prije odraditi, ali nije, i tu smo gdje smo, dodala je. Upitana o programu pomoi poduzetnicima kroz HBORove modele financiranja, Jadranka Kosor je ustvrdila da su modeli A, B i C dobri okviri, ali nita nee doi samo od sebe. Vano je nuditi projekte, stoga je pozvala poslodavce i banke da budu jo fleksibilniji. (D..)
S MARKOVA TRGA
Sindikati PRikUPili 813.016 POtPiSa
milijuna. Na rashodnoj strani smanjene su stavke za zaposlene, za materijalne trokove i za subvencije, a poveane za kamate, razne pomoi i naknade, te za stambenu tednju i prognanike. Na prihodnoj strani dravu veseli porast prihoda od PDV-a za oko 300 milijuna kuna, te od troarina za 1,4 milijarde, to se ponajvie odnosi na naplatu Ininih dugova iz prole godine. Najvie je podbacio porez na dobit, za 1,6 milijardi, te prihodi od imovine, za 1,2 milijarde, i to zbog mnogo manje uplate Hrvatske narodne banke. Rebalans prorauna sigurno e se dogoditi u rujnu, a najav-
PRORaUn U manJkU
Mirovine pojele troarine

Manjak u dravnom proraunu u prvih est mjeseci ove godine popeo se na 7,7 milijardi kuna, to je za oko 800 milijuna vie nego potkraj svibnja. Koliko e biti na kraju godine, nemogue je predvidjeti, ali u Ministarstvu financija sigurni su da nee biti dvostruko vei. Prije tono godinu dana proraunski je manjak iznosio oko 6,5 milijardi kuna, a prola je godina zakljuena s minusom od 9,7 milijardi, to je tada bilo 2,9 posto BDP-a. U Ministarstvu ne ele procjenjivati koliki bi proraunski manjak za Hrvatsku bio podnoljiv jer to ovisi o tome kako se on financira i za to se koristi. A glavnina dosadanjeg deficita neizravno se prelila u mirovine, za koje je u prvih est mjeseci isplaeno 17,5 milijardi kuna, od ega 8,2 milijarde iz prorauna. Izdvajanja za mirovine porasla su za 512,6 milijuna kuna, dok su proraunske isplate za zdravstvo smanjene za 260,8
Vladi ponuena mogunost da izbjegne referendum
Sindikati trae od Vlade da potpise za referendum prizna kao uspjeno proveden referendum te iz saborske procedure povue izmjene ZOR-a, kao i da ubudue ne predlae izmjene bez njihove suglasnosti
Jasminka Filipas filipas@privredni.hr
ljeni rebalans ve u srpnju ovisit e o odravanju referenduma o izmjenama Zakona o radu. (D..)
EFikaSnOSt dRaVniH POdUZEa
dvije milijarde kuna za nerad

lijardi dolara zamrznutog intelektualnog kapitala, a u menadmentu i politikom establimentu nema sluha za njegovo aktiviranje. Zato je Zajednica pokrenula obrazovanje, pa je na Visokoj tehniko-poslovnoj koli Politehnika Pula mogue upisati poslijediplomski studij kreativnog menadmenta koji traje etiri semestra. Skraeni oblik takve edukacije za menadere dravnih tvrtki ponuen je i Vladi, kao dio Programa gospodarskog oporavka. Izraunali su, naime, da je efikasnost dravnih tvrtki 20 posto nia od prosjeka gospodarstva, to znai da je u tom sektoru lani od ukupno isplaenih 9,75 milijardi kuna za plae, gotovo dvije milijarde kuna isplaeno za radne sate u kojima nitko nije radio. (D..)
Dodana vrijednost ostvarena u hrvatskom gospodarstvu lani je smanjena za osam posto, dok je efikasnost zaposlenih pala je za est posto. Tako je nakon dugog razdoblja rasta novostvorena vrijednost gospodarstva pala na razinu iz 2006., reeno je na sjednici Zajednice za unaprjeenje intelektualnog kapitala pri HGK-u. Prema njihovoj analizi, na svaku uloenu kunu nae je gospodarstvo lani zaradilo 2,08 kuna, dok je prije tri godine zaraivalo 2,35 kuna. Predsjednik Zajednice Klaudio Tominovi procjenjuje kako Hrvatska ima 20 mi-
indikati su prikupili 813.016 potpisa za raspisivanje referenduma protiv Vladinih izmjena Zakona o radu (ZOR), to je 19,9 posto ukupnog birakog tijela - objavljeno je na prolotjednoj konferenciji za novinare pet sindikalnih sredinjica. S obzirom na to da ih se, kako je reeno, optuuje da u ovoj tekoj gospodarskoj situaciji ele napraviti troak od 170 milijuna (toliko su u Vladi procijenili da e stajati referendum), sindikati su se dosjetili kako bi se mogao izbjei referen-
da obvee da nee predlagati izmjene ZOR-a bez prethodne suglasnosti sindikata, a oni e pak predloiti takve izmjene koje e bitno ojaati dostojanstvo radnika, sustav kolektivnog pregovaranja, mogunost osnivanja sindikata u privatnom sektoru, uinkovitost sudova u radnim sporovima. ele otvoriti raspravu i o brojnim drugim pitanjima koja su, kako su rekli, predmetom jalovih rasprava i neprovedenih zakljuaka Gospodarskosocijalnog vijea (GSV). ZOR ne odgovara ni HUP-u Na upit novinara koji je to rok koji daju Vladi, nisu konkretno odgovorili. Rekli su tek da e on biti otvoren dok ne iskopiraju sve potpise i priloge koji idu uz njih jer, kako su naglasili, ne ele nita riskirati i zato ele imati dokaze za sve ono to e, ako bude potrebno, predati Saboru. Budui da ne ele da se referendum odri u kolovozu kada je veina zaposlenih na godinjem odmoru, a to bi se moglo dogoditi ako potpise predaju prije 15. srpnja, tj. prije ljetne stanke Sabora, moe se zakljuiti da Vlada za pri-
Ovako vaan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus, istiu u HUP-u
dum, a da potpisi graana ne propadnu. Naime, trae od Vlade da u sljedeih nekoliko dana potpise prihvati i prizna kao uspjeno proveden referendum te da iz saborske procedure povue izmjene ZORa. Trae takoer, naglasio je koordinator pet sindikalnih sredinjica Ozren Matijaevi, da se Vla-
hvaanje sindikalnih prijedloga ima barem desetak dana. Kada se govori o ZOR-u, oito je da on danas nikome ne odgovara. Podsjeamo kako je upravo Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) tijekom prilagodbe ZOR-a europskim direktivama predlagala da se otvore i interesna pitanja, ali ni sindikati niti Vlada u tom trenutku nisu bili za taj na prijedlog. Ovako vaan zakon mijenja se samo ako postoji konsenzus. I tada smo upozoravali da nas kompromis nee nikamo dovesti, to je uostalom pokazalo i sadanje potpisivanje zahtjeva za referendum. Ako pak nema snage za konsenzus svih strana, onda treba jasno i argumentirano javnost izvijestiti tko nije spreman za dogovor, navodi se, izmeu ostalog, u priopenju HUP-a, poslanom nakon Izvrnog odbora odranog 28. lipnja. Uz upozorenje na vrlo teku gospodarsku situaciju, u kojoj e biti jo vrlo bolnih rezova, istiu kako je potrebno razumijevanje i dogovor izmeu poslodavaca koji moraju uloiti dodatni napor u pronalaenju novih poslova, politikih stranaka koje moraju razmiljati mnogo ire od
toga kako pridobiti ili zadrati vlast, te sindikata kojima bi, istiu, trebao biti cilj borba za nova radna mjesta. Reforme ubrzati i proiriti Kada je rije o radnom zakonodavstvu, ali i socijalnom dijalogu, reforme treba ubrzati i proiriti jer su one preduvjet za stvaranje okruenja u kojem e i radnici i poslodavci imati jasnu sliku svoje perspektive. Ova je slika vana i za nae radnike koji brinu o svojim radnim mjestima, ali i poslodavce kojima je stalo da razvijaju poslovanje u uvjetima koji e biti slini onima u zemljama s ijim se ponudama natjeemo na domaem i inozemnom tritu, istie se u priopenju. Sudei po tom priopenju, ali i onom to su izgovorili sindikati te najavi da e se Matijaevi sastati s ministrom Boidarom Kalmetom radi dogovora o tematskoj sjednici na kojoj e se pokuati dogovoriti o daljnjem sudjelovanju sindikata u radu GSV-a, ini se da prostora za dogovor ima. A hoe li Vlada pristati na zahtjeve sindikata, trebalo bi se znati najkasnije sredinom srpnja.
Sanjin Strukic/PIXSELL
9
*vijesti
Novi glavni direktor HUP-a Davor Majeti Za novog glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca izabran je Davor Majeti, dosadanji izvrni direktor tvrtke Atento. Dunost glavnog direktora HUP-a Majeti preuzima 15. rujna ove godine. Majeti je najvei je dio profesionalnog ivota proveo u Microsoftu Hrvatska, i to na pozicijama glavnog izvrnog direktora, direktora prodaje i marketing menadera odgovornog za meunarodna trita (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Albanija). I dalje pada broj zaposlenih u industriji Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u svibnju je bio 0,3 posto manji nego u travnju, a za 7,9 posto manji nego u svibnju prole godine, podaci su Dravnog zavoda za statistiku. U usporedbi s prosjenim mjesenim brojem zaposlenih 2009., broj zaposlenih osoba u industriji u svibnju ove godine bio je manji za 7,1 posto. U godinu dana najvie je smanjen broj zaposlenih u preraivakoj industriji, za 8,2 posto, u rudarstvu i vaenju za 6,6 posto, a u opskrbi elektrinom energijom, plinom, parom te klimatizaciji za 2,2 posto. Gredelj otvorio novi pogon
SjeDnica hrvatSke vlaDe
Javni OvritelJi vS. neplatie

Ovrhe u novcu prema posebnom e zakonu provoditi Fina koja e moi zahvatiti sve raune i tedne uloge, pa i oroenja
Drago ivkovi zivkovic@privredni.hr
odvjetnici, uz dva lana iz redova profesora prava, te samo dva lana koje e imenovati Sabor. Mineralna voda jeftinija upanijski sudovi sva etiri najvea grada dobit e odjele za USKOK, kao i opinski sudovi u tim gradovima. Svi suci koji budu radili u predmetima iz USKOK-ove nadlenosti morat e proi sigurnosnu provjeru. Po ulasku Hrvatske u Europsku uniju svi e hrvatski dravljani moi biti izrueni bili kojoj zemlji lanici EU-a, prema zakonu o pravosudnoj suradnji, koji regulira provedbu europskog uhidbenog naloga i priznanje svih naloga i odluka europskih sudova, ukljuujui i odluke o novanoj kazni. Ministrica Marina Matulovi Dropuli Vladi je podnijela izvjee o radu Inspekcije zatite okolia, koja je lani uspjela naplatiti 8,7 milijuna kuna novanih kazni. Obavljena su 6892 pregleda i izdano 2039 rjeenja, a vie od 50 posto opomenutih, pod prijetnjom visokih kazni, postupilo je po izdanim rjeenjima. Dobra vijest za poduzetnike koji se bave koritenjem mineralnih voda donijela je nova Uredba o davanju koncesija za gospodarsko koritenje voda. Umjesto dosadanjih 2,5 posto godinjih prihoda, naknada za mineralne vode iznosit e 30 kuna po prostornom metru, dok je naknada za ribogojilita smanjena za 55 posto. Pankreti je izraunao kako e optereenje poduzetnika po tim naknadama biti smanjeno za 13 milijuna kuna godinje.
kupni dugovi tvrtki u dravnom vlasnitvu smanjeni su sa 1,8 milijardi potkraj prole godine na oko 130 milijuna kuna potkraj lipnja ove godine, i zato vie nitko ne moe prozivati dravu kao glavnoga generatora nelikvidnosti, poruili su sa sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan uker. Generatori nelikvidnosti prema ukeru su zapravo sve one tvrtke, a ima ih vie od 20.000, koje su osnovane samo kako bi izbjegle plaanje dugova. Zato je Vlada Saboru uputila itavi splet zakona kojima je cilj sprijeiti takav nain izbjegavanja obveza. Najvaniji je novi ovrni zakon kojim se uvode javni ovritelji, reduciraju pravni lijekovi protiv ovrhe, propisuju krai rokovi i ograniavaju mogunosti prigovora na ovrhu.
Javne ovritelje e iz redova pravnika putem javnog natjeaja imenovati ministar pravosua, a njihov rad e nadzirati sudovi. Na svakih 80.000 stanovnika bit e imenovana dva javna ovritelja. Ovrhe u novcu prema posebnom e zakonu provoditi
Financijska agencija koja e moi zahvatiti sve raune i tedne uloge, pa i oroenja, protiv ega su se bankari, kako je rekao uker, borili do zadnje kapi krvi, ali drava nije odustala jer se isplata dugova dosad izbjegavala i oroenjima novca. Nema tvrtke bez izjave U istom sklopu mjera nalaze se i izmjene Zakona o sudskom registru kojima se uvodi obveza davanja izjave pod materijalnom i kaznenom odgovornou da osniva nove tvrtke nema nepodmirenih dugovanja za poreze i doprinose. S dva dodatna zakona Vlada je, ini se, napokon na pragu ispunjenja obeanja o povlaenju politiara iz nadzornih odbora. Tako je u izmjenama Zakona o sprjeavanju sukoba interesa izriito navedeno da dunosnici ne mogu biti lanovi uprava ili nadzornih odbora, osim u izvanpro-
Dugovi tvrtki u dravnom vlasnitvu potkraj lipnja iznosili su oko 130 milijuna kuna
raunskim fondovima od posebnog dravnog interesa. lanove nadzornih odbora javnih poduzea birat e se javnim natjeajem, a uvjete e Vlada propisati uredbom. Uz to ide i izmjena Zakona o postupku primopredaje vlasti, kojom se sadanje lanove nadzornih odbora dravnih poduzea obvezuje da svoje lanstvo stave na raspolaganje Vladi. Niz promjena zakona koji su posljedica nedavnih ustavnih promjena zasad je zakljuen izmjenama zakona o sudovima, o Dravnom sudbenom vijeu te o Dravnom odvjetnitvu. Tako e veinu lanova Dravnog sudbenog vijea i Dravnoodvjetnikog vijea birati sami suci i dravni
Vjesniku est mjeseci uvjetno Vlada se na prolotjednoj sjednici nakon duljeg vremena bavila i medijima. Dnevnom listu Vjesnik odobreno je sufinanciranje izlaenja do kraja godine, ali uz uvjet izrade plana restrukturiranja koji ukljuuje i smanjenje broja zaposlenih za 50 posto. Vjesnik mora i poveati prihode prodajom lista i oglasnog prostora te osigurati dodatne prihode online izdanjima i news portalom. Iako u prijedlogu odluke, koji je predstavio ministar gospodarstva uro Popija, stoji da e izlaenje Vjesnika sufinancirati Republika Hrvatska, premijerka Kosor zatraila je da se to promijeni u Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva. U prvo itanje Saboru je upuen i zakon o Hrvatskoj radioteleviziji koji i dalje sadri neka alternativna rjeenja, jer u javnoj raspravi oko njih nije postignuta suglasnost. HRT e morati voditi odvojeno raunovodstvo za prihode od RTV pristojbe i od marketinga, a pristojba bi se ubudue naplaivala od svih onih koji plaaju elektrinu energiju osim ako daju izjavu da ne posjeduju radijski ili televizijski prijamnik. No, i tada e plaati pristojbu za radio ako imaju vozilo registrirano na svoje ime.
Tvornica eljeznikih vozila Gredelj otvorila je svoje nove proizvodne pogone u zagrebakom predgrau Vukomerec. Investicija je vrijedna 650 milijuna kuna, a ukljuuje moderne proizvodne prostore od 40.000 etvornih metara i pratee objekte. Pogoni su izgraeni u dvije i pol godine, a u opremanje je uloeno 250 milijuna kuna. TV Gredelj ranije je poslovao na lokaciji u sreditu Zagreba, koju je otkupio Grad Zagreb.
10 PREDSTAVLJAMO
( vie od 200.000 ( ve 5 nagrada

posjetitelja portala mjeseno Portal MojtV, SaMobor Kuna Zlatica, Zagreb U samo etiri godine dizajn dviju mladih dizajnerica privukao je oko 50 klijenata, a osvojile su i brojne nagrade
dobile dizajnerice Zlatka Salopek i Ana Kunej
Dizajn koji privlai
Kad mi je tekma?
Internetski TV vodi nudi tjedni pregled programa za vie od 130 televizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu pratiti putem satelita ili IPTV platformi
bog promjene televizijskog programa u tiskanim televizijskim vodiima zna se potkrasti pogreka te gledatelji mogu propustiti novu epizodu najdrae serije ili sportski ogled omiljenog im kluba. Meutim, na portalu MojTV tako neto se uspjeno izbjegava jer se svaka promjena programskog sadraja trenutano ispravlja te uvrtava na njegove web stranice.
Ideja je nastala prije tri godine jer tiskani vodii nisu bili dovoljno toni, a nisu sadravali ni sve dostupne kanale
Gordan Sever, direktor portala MojTV, kae kako taj internetski TV vodi posjetiteljima nudi tjedni pregled programa za vie od 130 televizijskih kanala koji se u Hrvatskoj mogu pratiti putem satelita ili IPTV (Internet Protocol Television) platformi. Obo-
gaen je sadrajima kao to su kritike filmova i videospotova, vijesti iz showbiza, najave kinonaslova... MojTV je namijenjen svim televizijskim korisnicima i ljubiteljima filmova. Svaki registrirani korisnik moe sloiti vlastitu listu kanala. Prema korisnikovu izboru kreirat e se i naslovnica koja e izdvojiti filmove i emisije iz odabranih kanala. Takoer, korisnici mogu ocjenjivati i komentirati sve sadraje, pojanjava Sever, dodavi kako su televizijski rasporedi vrlo sloeni za praenje te, da bi oni bili to kvalitetniji, ovaj posao zahtijeva i vei broj djelatnika i ciljani softver. Mobitelom do programa Meu glavnim prednostima portala, iji je razvoj trajao nekoliko mjeseci, Sever istie preglednost i prezentaciju sadraja, tonost i koliinu informacija te posebice injenicu kako se uivo prati promjena programa tijekom svih sedam dana u tjednu to jo nitko u Hrvatskoj ne radi.
Otkriva kako je ideja nastala prije tri godine jer tiskani vodii jednostavno nisu bili dovoljno toni, a zbog ogranienog prostora nisu sadravali ni sve kanale koji su bili dostupni u Hrvatskoj, prisjea se. Prema istraivanju Gemiusa, nastavlja, MojTV dnevno posjeti u prosjeku oko 30.000 posjetitelja, a mjeseno vie od 200.000. Rastemo oko 10 posto mjeseno to nas svrstava u sam vrh posjeenosti u Hrvatskoj, dodaje Sever, istiui pritom kako korisnici najvie trae opise filmova i raspored programa. U budunosti, pak, meu brojnim idejama namee se ona o moguem irenju u regiju to je, smatra, prirodan nastavak poslovanja. Mnogo se razmilja o daljnjem razvoju portala, a snanije e se uputiti i u smjeru daljnjeg razvoja, inae ve godinu dana dostupnog, mobilnog portala na kojem korisnici putem svojih mobilnih ureaja mogu jednostavno i u bilo koje vrijeme saznati to je i kada na TV programu u nas. (B.O.)
ijetkost je da se mladi ljudi odmah nakon fakulteta odluuju na osnivanje vlastite tvrtke. Upravo to napravile su mlade dizajnerice Zlatka Salopek i Ana Kunej, i nisu pogrijeile. Upoznale su se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje su obje diplomirale: Zlatka 2005. godine, a Ana godinu kasnije. Profesionalnu karijeru zapoele su jo za vrijeme studija, kao freelance dizajnerice. No, nakon to su diplomirale, shvatile su da bi bilo najbolje imati vlastiti studio jer obje dizajn smatraju samostalnom djelatnou. Ideja za tvrtku pala je na jednoj kavi, a bile smo sigurne samo u to da elimo zajedno raditi, kazala je Zlatka Salopek dodajui kako tek sada shvaaju koliko su bile hrabre. Imale su viziju onoga to ele, golemu elju i volju za rad, a onda su se morale naviknuti i na uobiajene probleme kakve imaju sve hrvatske tvrtke. Ipak, u vrlo krat-
kom vremenu, i to najvie zahvaljujui prijanjim radovima i preporukama
Trudimo se odabrati projekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da donose neku kvalitetnu promjenu u ovome svijetu, kazala je Zlatka Salopek
ljudi koji su vidjeli njihove radove, nale su se u situaciji u kojoj imaju toliko posla da im za sve planirano jedva dostaje vremena. arolik raspon klijenata Danas imaju ve oko 50 klijenata, a njihov Studio za grafiki dizajn Kuna Zlatica dobitnik je vie nagrada. Tako su 2007. godine dobile nagradu Lice knjige za najbolji ovitak, a 2008. dvije pohvale Lice knjige za dizajn ovitka i pohvalu za dizajn knjige u cjelini. Dobile su i nagradu Ivan Kukuljevi Sakcinski za
najbolje izdanje u 2006. i 2007. godini, a ponosne su i na nagradu iz 2005. godine koja im je dodijeljena na Noi gutaa reklama - prva nagrada na Citronovom natjeaju za novinski oglas. Sudjelovale su u realizaciji mnogobrojnih projekata koji su obuhvaali uglavnom grafiki dizajn, ilustraciju i fotografiju. lanice su Hrvatskog dizajnerskog drutva (HDD) i ULUPUH-a od 2008. godine. Iza njih je i osam izlobi, od toga tri meunarodne. Njihove je radove objavljivala online galerija krovne meunarodne udruge za grafiki dizajn ICOGRADE. Radimo i za udruge civilnoga drutva i kulturne institucije, no na raspon klijenata je vrlo irok i arolik. Najdrai su nam projekti u kojima imamo potpunu stvaralaku slobodu, no uvijek se trudimo odabrati projekte u koje vjerujemo i za koje mislimo da donose neku kvalitetnu promjenu u ovome svijetu, zakljuila je Zlatka Salopek. (J.F.)
PRIA S RAZLOGOM 11
( 50 godina
posluje tvrtka Ravli RAVLI UTD, OSIJEK
( 16 medalja
na samo jednom sajmu
*vijesti
Slavonska tradicija za europske stolove

Osjeka tvrtka Ravli na Novosadskom sajmu pokupila je vrijedne nagrade i doslovno pomela brojnu i uglednu konkurenciju
Svetozar Sarkanjac
ada neka tvrtka sa svojim proizvodima, u konkurenciji 62 meunarodne tvrtke s vie od 500 uzoraka, osvoji 16 medalja osam zlatnih, est srebrnih i dvije bronane, a k tome osvoji i veliku zlatnu medalju za Slavonsku dimljenu kobasicu, te poseban pokal za najbolju autohtonu grupu proizvoda, ali i posebno priznanje za najbolju tvrtku u agrobiznisu onda se s punim pravom moe rei da se radi o iznimno uspjenoj tvrtki. Sve ovo odnosi se na osjeku tvrtku Ravli koja je na
nost proizvoda. Konkretan kapacitet klaonice Ravli iznosi 150 svinja ili 35 junadi na sat, to znai da se godinje moe obraditi izmeu 200.000 svinja i 25.000 junadi, kao i potrebne koliine odojaka i janjadi. Uskoro irenje na regiju Inae, kompletna tehnoloka paleta tvrtke Ravli danas dostie oko 60 mesopreraivakih proizvoda od svjeeg mesa do zavrnih trajnih ili polutrajnih proizvoda, od kojih veina u potpunosti slijedi tradiciju slavonskih mesnih proizvoda kao to su kobasice, kuleni, slanine, varci, salame i drugi slini proizvodi. A svi ti proizvodi mogu se nai na brojnim maloprodajnim mjestima trgovakih lanaca od Iloka do Dubrovnika. Meutim, stanje na domaem tritu, koje prati poast neplaanja, usmjerilo je Ravlie i prema proirenju vlastite maloprodajne mree mesnica. Tako danas tvrtka Ravli ima 16 maloprodajnih objekata u svim veim mjestima Slavonije i Baranje, a vrlo brzo najavljuju otvaranje i vlastite mesnice u Zagrebu. A priznanja s uglednog Novosadskog sajma, prema tamonjim najavama, uskoro e otvoriti i trite susjedne Srbije za proizvode ove osjeke tvrtke.
Izvoz porastao od poetka godine za 8,6 posto Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, to je poveanje od 8,6 posto u odnosu na isto prologodinje razdoblje, pokazuju podaci Dravnog zavoda za statistiku. Uvoz, u ukupnom iznosu od 42,8 milijardi kuna, bio je za 8,5 posto manji nego u prvih pet mjeseci prole godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijardi kuna i bio je 25,7 posto manji nego u istom razdoblju prole godine. Poeo trei krug programa IPARD Trei krug natjeaja za sredstva iz IPARD programa Europske unije za mjere Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Unaprjeenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda trajat e do 30. rujna ove godine. U prvom natjeajnom krugu za te dvije mjere, koji je trajao od sijenja do oujka, zaprimljeno je 37 zahtjeva. Od tog broja 26 je prijava bilo za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, ukupne vrijednosti 62,5 milijuna kuna i visine potpora 35,2 milijuna, a za preradu proizvoda kroz 11 se prijava trailo potpora u vrijednosti 34 milijuna kuna za projekte vrijedne 78,6 milijuna kuna. Natjeaj za specijalizirane TV kanale Vijee za elektronike medije donijelo je odluku o raspisivanju natjeaja za emitiranje specijaliziranih televizijskih kanala u zemaljskoj mrei unutar multipleksa B. Javni natjeaj obuhvaa davanje koncesija za dva specijalizirana kanala na nacionalnoj razini na razdoblje od 15 godina.
Danas tvrtka ima i 16 maloprodajnih objekata u svim veim mjestima Slavonije i Baranje
zadnjem Novosadskom sajmu osvojila te vrijedne nagrade i doslovno pomela brojnu i uglednu konkurenciju. 15 godina rasta Ponosan sam, naravno, na ovaj rezultat. Tim vie jer se to dogodilo u godini u kojoj biljeimo 50 godina poslovanja nae tvrtke. Danas poslujemo u etiri segmenta - ugostiteljstvu, koje su moji roditelji zapoeli 1960. godine, potom mesopreradi i klaonikoj industriji, te agrarnoj djelatnosti, rekao je za Privredni vjesnik Zlatko Ravli, vla-
snik i direktor tvrtke U.T.D. Ravli. Iako kontinuiran poslovni rast tvrtka Ravli biljei ve petnaestak godina, puni poslovni i tehnoloki uzlet dogodio se 2008. godine kada je u pogon putena nova klaonica izgraena nadomak Osijeka. Rije je o investiciji tekoj desetak milijuna eura koja prema svim tehnolokim i sanitarnim kriterijima u potpunosti spada u 21. stoljee. Tome u prilog svjedoe i brojna hrvatska, a posebno europska struna izaslanstva i inspekcije koje su u protekle dvije godine (najavljeno i nenajavljeno) posjeivale objekte klaonice Ravli. Ili, kako je to slikovito objasnio Mladen Pavi iz Ministarstva poljoprivrede, jedina dvojba koja se javlja nakon tih obilazaka je podsjea li ih objekt
svojom ureenou vie na banku ili na ljekarnu. Meu ostalima, klaonicu Ravli posjetili su i lanovi Meunarodne komisije za dobrobit ivotinja koja ocjenjuju sve faze brige o ivotinjama - u transportu, to ukljuuje prozraivanje boksova u kamionu i napajanje tijekom transporta, u istovaru, a potom i humanost prilikom omamljivanja. Zakljuna ocjena je glasila kako je ta klaonica ogledni primjer i za ostale europske drave. Sve je to rezultiralo ocjenom kako je klaonica Ravli u cijelosti implementirala sve standarde nune za dobivanje pozitivne ocjene za izvoz u zemlje Europske unije. K tome, ishodovan je i certifikat za izvoz u tree zemlje,
dakle zemlje koje ne pripadaju EU lanstvu. Osim toga, u klaonici se redovito obavlja usluno klanje za domae tvrtke kao to su Gavrilovi, PIK, Pivac, Belje..., objasnio je Davor Mikuli, izvrni direktor Ravlia, dodajui kako je tvrtka Ravli ve odavno u svoju proizvodnju implementirala HACCP sustav kojim se dokazuje zdravstvena isprav-
12 AKTUALNO
( 1,9 mil $
SLATKOVODNO RIBARSTVO
vrijednost izvoza u 2009.
( 10 kg ribe godinje
potronja po stanovniku Hrvatske
DOBRI TRENDOVI UGROENI UV

Kreimir Sokovi sockovic@privredni.hr
ako su povrine aranskih ribnjaka prepolovljene od osamdesetih godina prologa stoljea, podaci Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i umarstvo Hrvatske gospodarske komore pokazuju kako je zadnjih godina taj broj u porastu. Godine 1980. u Hrvatskoj je bilo 12.000 hektara pod ribnjacima u kojima su se uzgajali arani, 2007. taj je broj pao na 6000 hektara, a u 2008. godini porastao na 7600 hektara. Uzgoj pastrva od osamdesetih je znatno povean jer je tada ta rijena riba, inae, vrlo zahtjevna za uzgoj, uzgajana samo na 2,1 hektaru, a 2008. godine na 5,8 hektara.
Ukupna proizvodnja slatkovodne ribe pala je u odnosu na osamdesete, no postoje uzlazni trendovi. Veliki uvoz takvih proi deficit posljednjih godina pokazuju kako je i na domaem tritu mogu rast
U proizvodnji slatkovodne ribe je od poetka devedesetih zabiljeen pad od 57,5 posto - 1990. godine proizvelo se konzumne ribe i riblje mlai 14.919 tona, dok je to
Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje dvije godine ostvarujemo deficit koji je prole godine iznosio 764.000 amerikih dolara
2008. iznosilo 6337 tona. No trendovi su u godinama prije krize bili uzlazni. Manje arana, vie pastrve U odnosu na godine prije devedesetih proizvodnja arana smanjila se na estinu tadanje proizvodnje i u 2008. godini proizvelo se samo 1564 tone. U istom razdoblju proizvodnja pastrve poveala se 2,5 puta i u 2008. godini proizvedeno je 2058 tona te ribe. I uzgoj amura, soma, bijelog i sivog glavaa, linjaka, smua i jegulje biljee rast proizvodnje, pa je u odnosu na sredinu devedesetih godina porasla za etvrtinu i u 2008. godini proizvedeno 854 tone te ribe. Struktura proizvodnje znatno se promijenila jer je u devedesetima u uzgoju dominirao aran sa 83 posto udjela u proizvodnji, dok je pastrva imala samo sedam posto udjela. U 2008. godini 46 posto uzgojene ribe bila je pastrva, dok je aran imao udio od 35 posto. Zadnjih godina od gospodarske grane koja je donosila suficit i slatkovodno ribarstvo otilo je u minus. Poetkom tisuljea slatkovodna riba gotovo se u Hrvatsku i nije uvozila. Uz stagnaciju u proizvodnji, zadnje dvije godine ostvarujemo deficit koji je prole godine iznosio 764.000 amerikih dolara. Hrvatski izvoz proteklih godina biljei pad, pa je sa 2,8 milijuna amerikih dolara u 2007. pao na 1,9 milijuna u proloj godini. Istodobno je u istom razdoblju uvoz porastao sa 2,2 miliDobra infrastruktura i veliki izvozni potencijal Hrvatska tradicija uzgoja riba dulja je od 100 godina, postoji izgraena infrastruktura za uzgoj 15.000 tona ribe godinje, imamo i genetski potencijal za takvu proizvodnju, a i osiguran struni kadar, istie direktorica Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i umarstva HGK-a Boica Markovi. Dodaje kako je slatkovodna riba traen proizvod na svjetskim tritima, pa je i na taj nain mogue ostvariti neto devizni priljev jer postoji osigurano trite u Hrvatskoj i izvan nje. Osim zapoljavanja novih radnika u ruralnim podrujima drave gdje se nalaze ribnjaci, velika je i njihova vanost u ouvanju bioraznolikosti, te su mnoga podruja ovih poslovnih aktivnosti i hrvatske orintoloke oaze, pojanjava ona. ak 95 posto hrvatskih ribnjaka opskrbljuje se vodom prirodnom gravitacijom, a za uzgoj se koristi domaa sirovina - itarice s hrvatskih polja. Tu je mogue proizvesti kvalitetnu, zdravu i visokovrijednu hranu, te tako poveati ukupnu potronju ribe koja sada iznosi samo 10 kilograma po glavi stanovnika godinje, zakljuila je Boica Markovi. juna dolara na 2,6 milijuna, a u 2008. godini ak je uvezeno slatkovodne ribe za 3,5 milijuna. U izvozu proteklih godina pad biljei aran kojeg je u 2009. godini izvezeno u vrijednosti od 130.000 dolara to je upola manje nego godinu ranije. Istodobno izvoz pastrve porastao je za etrdesetak posto te je lani premaio 600.000 dolara. Ostale slatkovodne ribe tijekom 2009. izvezeno je u vrijednosti od 1,9 milijuna dolara. Uvoz je u 2009. godini smanjen u svim segmentima. arana je uvezeno 77 posto manje, pastrve 201 posto, a ostale ribe 22 posto manje. Ipak, ukupne vrijednosti uvoza jo su velike. Uzgajateljima slatkovodne ribe najvei su problemi previsoki iznosi vodnogospodarskih na-
Proizvodnja ribe
16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0
tona
1990. 1995. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. konzumna riba riblja mla
Izvor: DZS, obrada HGK
Struktura proizvodnje slatkovodne ribe u Hrvatskoj

10.000 8.000 tona 6.000 4.000 2.000 0 aran pastrva ostalo 1990. 9.179 824 1.089 1995. 3.326 346 521 2005. 2.183 1.301 851 2006. 2.312 1.885 916 2007. 1.503 2.031 861 2008. 1.546 2.058 854
Izvor: DZS, obrada HGK
INTERVJU 13
(
zvoda i gospodarski
plan poveanja proizvodnje
sa1500 na
5000 t ribe
OZOM U marikulturu se godinama

ulagalo malo ili nita
Boris Odori odorcic@privrredni.hr
vrtka Cromaris, hrvatski lider u marikulturi, koja posluje u sastavu Adris Grupe, nedavno je otvorila tri nove ribarnice na zagrebakim trnicama Dolac, Branimirova i Dubrava te tako danas upravlja mreom od ukupno sedam ribarnica u Hrvatskoj. Do 2012., pak, u planu je otvaranje dodatnih 13 ribarnica na podruju Hrvatske, a u sljedeih pet godina Cromaris planira investirati ukupno 21 milijun eura radi poveanja proizvodnje sa 1500 na 5000 tona. Time bi trebao postati jedan od vodeih proizvoaa i izvoznika ribe i ribljih preraevina na Mediteranu. Goran Markulin, direktor Cromarisa, istie kako se u razvoj lanca maloprodajnih Cromaris ribarnica krenulo, meu ostalim, i zbog jae kontrole proizvoda od proizvodnje do potroaa. Kako ocjenjujete hrvatsku marikulturu? - Hrvatska marikultura bila je jedan od pionira u Europi prije vie od 30 godina. Na alost, godinama se malo ili nita ulagalo u ovu industriju i tu je Hrvatska bitno zaostala, kako u tehnolokom tako i u marketinko-prodajnom segmentu. Prednosti marikulture u Hrvatskoj su blizina najveim tritima, posebice talijanskom, istoa i kvaliteta mora te percepcija kvalitetne ribe iz Jadrana knada, potom pravni status njihovih ribnjaka te naknada teta od zatienih ptica koje jedu pastrve. Nuno je i financijski ojaati sektor, a potrebna su i ulaganja u tehniku i tehnologiju, koje bi trebale pratiti i marketinke aktivnosti. Posljednjih godina rijeena su pitanja veterinarske naknade kao i ekoloke zatite ribnjaka od ribojednih ptica kod aranskih ribnjaka. Visoka davanja prijee rast ini se da se novim zakonskim prijedlozima nee izai u susret uzgajivaima jer je potkraj prole godine donesen novi Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, dok su dodatne uredbe o naknadama ostale na snazi i ove godine. Ribari oekuju kako e se novim aktima propisati i vee naknade to e zasigurno oteati poslovanje u tom sektoru. Sada prosjeni ribnjak veliine oko 1000 hektara s vodnim potrebama od 18 milijuna prostornih metara i poslovnim prostorom od 1000 etvornih metara te prinosom od 750 kilograma po hektaru mora platiti godinje vie od pola milijuna kuna vodne naknade. To znai da se za naknadu daje 21 posto prodajne cijene ribe (godinja prodaja 510 kilograma po hektaru ribnjaka i po cijeni od 15 kuna po kilogramu, uz ciklus uzgoja od tri godine). Ako se tome doda koncesija za koritenje javnog dobra, naknade za koritenje i praenje stanja poljoprivrednog zemljita, taj udio raste na etrdesetak posto.
GORAN MARKULIN, DIREKTOR CROMARISA
Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku ansu za uspjeh, razina potpore drave mora biti barem jednaka onoj u drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grke
bitno vea potronja ribe. Je li marikultura isplativ posao u Hrvatskoj? - Isplativost u marikulturi ponajprije ovisi o uspjenosti strategije kompanije i uinkovitosti poslovanja. Openito je industrija sloena, ali ima potencijala. Kad je rije o drau drugim konkurentskim zemljama poput Italije ili Grke, a razina potpora u tim zemljama je znaajna. Smatrate li da su projekti poput burze riba potrebni Hrvatskoj? - Burze riba bile su prije nekog vremena vrlo aktualne u susjednim zemljama. Danas je komunikacija toliko uznapredovala da je upitno koliko se moe na takav nain potaknuti prodaja. Je li hrvatska riba prepoznata kao brend? - Postoji odreena poznatost ribe iz Hrvatske i ocjena kako je to kvalitetnija riba nego, primjerice, riba iz Grke ili Turske. Meutim, ta poznatost nije velika, vie je lokalna u nekim segmentima pojedinih trita. Kako bi se izgradio prepoznatljiv brend, moramo jo mnogo raditi. Kakvi su vam odnosi s konkurencijom? - Najvei konkurenti na inozemnom tritu su proizvoai iz Italije, Grke i Turske. Rije je o velikim proizvoaima s velikim znanjem i jakom infrastrukturom. Osim inozemnih, u Hrvatskoj ima nekoliko respektabilnih proizvoaa bijele ribe. Konkurencija meu najveim proizvoaima je u principu lojalna. Na alost, u Hrvatskoj, a i na drugim tritima, jedan dio trgovine obavlja se na nelegalan nain. Na cilj je uiniti sve da se pomogne dravnim institucijama u suzbijanju takvog naina trgovanja.
Isplativost u marikulturi ovisi o uspjenosti strategije kompanije i uinkovitosti poslovanja
na stranim tritima. Nedostatak je u tome to je more hladnije negoli, primjerice, u Grkoj koja je najvei proizvoa brancina i orade, to joj omoguava da je ciklus uzgoja, a time i trokovi, manji. Osim toga, nedostatak kompanija je i taj to nisu slijedile vodee svjetske trendove u industriji te su time zaostale za konkurencijom. Raste li ili pada potronja ribe u nas? - Potronja raste. Danas je potronja po glavi stanovnika u Hrvatskoj izmeu osam i devet kilograma, dok je prosjek Europske unije oko 20 kilograma. Riblji proizvodi su u tren-
du jer su dio zdrave prehrane. Oekuje se znaajan rast i u Hrvatskoj, ali i rast openito. Meutim, na zapadnoeuropskim tritima stope rasta bit e manje jer ve sada postoji
vi, postoje odreene inicijative kako bi se pomoglo marikulturi. Od poticaja do sufinanciranja nekih istraivakih projekata i slino, neke su od mjera kojima drava stimulira ovu industriju. No, postoji i niz administrativnih prepreka. Kako bi tvrtke u Hrvatskoj imale jednaku ansu za uspjeh, razina potpore drave mora biti barem identina onoj
Konkurencija e se poveati to oekujete nakon ulaska Hrvatske u EU? - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet e bolju poziciju naim proizvoaima na tamonjem tritu - ukinut e se carina koja danas jo uvijek u ovim proizvodima egzistira, ukinut e se carina na riblju hranu koju danas plaaju proizvoai, iako ne postoji domai proizvoa riblje hrane. Takoer, kada se uvede jedinstveno trite i pojednostavi carinski reim, to e mnogo znaiti za bru i jeftiniju isporuku nae ribe prema tritu EU-a. Naravno, u segmentima gdje to jo nije, konkurencija e se pojaati. No, openito govorei, u odnosu na sadanju situaciju, ulazak u EU donijet e ovoj industriji bitno vie pozitivnih uinaka.
14 AKTUALNO
*vijesti
Vee plae za one s manjim primanjima Oko 1,48 milijuna graana moe oekivati da e ovaj mjesec dobiti vee plae s obzirom na to da e im se dohodak oporezivati novim stopama od 15, 25 i 40 posto, a zaposleni i umirovljenici s plaom i mirovinom u iznosima od 3000 do 6000 kuna vie nee plaati krizni porez od dva posto. To e, procjenjuju u Poreznoj upravi, poveati primanja oko 720.000 zaposlenih i 190.000 umirovljenika. Via stopa kriznog poreza na primanja vea od 6000 kuna bit e ukinuta poetkom studenog. Feravino predstavilo Diku Feravino iz Ferianaca na kuanju je predstavilo ampionsku graevinu berbe 2009. godine. Rije je o vinu Dika, kojem je na nedavno odranom Festivalu graevine dodijeljena zlatna medalja u kategoriji suhih vina. Tim najuglednije svjetske vinske kritiarke Jancis Robinson tijekom ocjenjivanja na nedavnom predstavljanju u Londonu dodijelio je Diki najvie ocjene koje je ikada dobilo neko slavonsko vino. Seljaci morali vratiti 25,4 milijuna kuna potpora
( 13,5 mil kn
uloeno u navodnjavanje povrina
( 15.000 t luka
godinja proizvodnja PIK-a Vinkovci
PIK VINKOVCI LIDER PROIZVODNJE CRVENOG LUKA U HRVATSKOJ
Luk koji izaziva suze radosnice

Svaki trei luk koji konzumiraju stanovnici Hrvatske proizveden je na povrinama PIK-a Vinkovci
Svetozar Sarkanjac
egdanju pjesniku idilu slavonskih polja prekrivenih penicom, kukuruzom i inim ratarskim kulturama sve vie zamjenjuje znatno racionalniji, trino usmjeren i znanstveno utemeljen pogled na realnost. Meu onima koji prednjae u takvom pristupu suvremene poljoprivredne proizvodnje svakako je PIK Vinkovci u sastavu koncerna Agrokor na ijim se povrinama sve vie uzgajaju povrtlarske kulture. Kako je za Privredni vjesnik rekao Ivica Kovai, direktor Povrtlarske proizvodnje PIK-a Vinkovci, proizvodnja luka u PIK-u Vinkovci zapoela je jo 1995. godine kada su na manjim povrinama posijana pokusna polja luka, koja su se iz godine u godinu sukcesivno poveavala. Ove je godine posijano priblino 300 hektara luka. Od toga 20 posto povrine zauzima ozimi luk iz sjemena i luice, dok je 80 posto povrine pod proljetnim lukom iz sjemena na lokacijama Lipovac, Sopot i Ceretinci. Trenutana proizvodnja luka na povrinama
PIK-a Vinkovci prosjeno osigurava 15.000 tona konzumnog luka godinje to zadovoljava treinu hrvatskih godinjih potreba, objasnio je inenjer
Za proizvoae povra najvei je poticaj uvoenje trinog reda u trite povrem

Kovai, dodajui kako je luk postao prepoznatljiv brend i u Vukovarskosrijemskoj upaniji i unutar koncerna Agrokor, kao i na razini cijele Hrvatske. Valja istaknuti kako se ukupne godinje potrebe Hrvatske za crvenim lukom kreu na razini od 45.000 tona. I dok PIK Vinkovci proizvede treinu tih potreba, drugu treinu osiguravaju svi ostali hrvatski proizvoai luka, a ak treina hrvatskih potreba za tom namirnicom namiruje se iz uvoza. A zato ne i enjak?
Meutim, u ranijim godinama, dok se vinkovaki proizvoai nisu odluili za ovu proizvodnju, Hrvatska je uvozila vie od 50 posto svojih potreba za tom vrijednom povrtlarskom kulturom. Zadovoljiti domae potrebe Inae, u PIK-u Vinkovci su uvjereni da bi do 2014. godine svojom proizvodnjom mogli zadovoljiti sve domae potrebe za crvenim lukom. Ukupni prinosi su znaajno iznad hrvatskog prosjeka, a u poboljanju uzgoja luka znaajno je i navodnjavanje povrina za to je prole godine uloeno sedam milijuna kuna, a ukupno ak 13,5 milijuna. Nadalje, dva milijuna kuna uloeno je u nabavu potrebnih strojeva, a ak 25 milijuna u tehnoloki suvremeno skladite kapaciteta 20.000 tona to predstavlja preduvjet za daljnje poveanje proizvodnje. I dok mnogi dru-
Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede prole je godine u nadzoru 6767 korisnika novanih potpora u 649 sluajeva utvrdila nepravilnosti i inspekcijskim rjeenjima sprijeila isplatu te naredila povrat 25,4 milijuna kuna. Ukupno je u proloj godini obavljeno 7738 inspekcijskih pregleda i doneseno 649 rjeenja. Inspekcijom je obuhvaeno 6767 korisnika novanih potpora, a ukupna je vrijednost nadziranih potpora iznosila 520,3 milijuna kuna.
U PIK-u Vinkovci nema proizvodnje enjaka, najveim dijelom stoga to u Europi ne postoji proizvodna baza repromaterijala - nema reproduktivne baze, objasnio je direktor Povrtlarske proizvodnje u PIK-u Vinkovci Ivica Kovai.
gi poljoprivredni proizvoai u svojoj proizvodnoj orijentaciji primarno razmiljaju o tome koliki su dravni poticaji za odreenu kulturu, u PIK-u Vinkovci prednost daju nekim drugim opredjeljenjima. Za proizvoae povra najvei je poticaj uvoenje trinog reda u trite povrem, maksimalna kontrola higijenske i zdravstvene ispravnosti prilikom ulaska u zemlju, a napose za vrijeme stavljanja povra u promet. Inae, poticaji za povre su 1250 kuna po hektaru, a za povre za industrijsku preradu oni iznose 3000 kuna, rekli su nam u PIK-u Vinkovci. A na pitanje jesu li razmiljali o nekoj vrsti obrade luka (suenje i slino) te to su preduvjeti za takvu proizvodnju, Kristijan olakovi, voditelj skladita i pakirnice, kae: Za sada se proizvodnja temelji na skladitenju, uvanju i pakiranju luka u svjeem stanju za konzumiranje. Preduvjet za daljnju vrstu obrade luka (suenje, usitnjavanje i vakumiranje) je stabilna proizvodna baza koja bi stvorila nusproizvode a koji bi opravdali daljnje investicije u opre-
mu. K tome, to zahtijeva i dodatno ispitivanje potreba trita te same profitabilnosti takvog poslovnog projekta. Celer, krumpir i kukuruz kokiar Pored proizvodnje crvenog konzumnog luka, u PIK-u Vinkovci bave se i proizvodnjom drugih povrtlarskih kultura. Tako proizvodnja celera datira jo od 2005. godine, a najbolji rezultati u prinosu i kvaliteti celera ostvareni su prole, 2009. godine kada je celer uzgajan na povrini od pet hektara u sustavu navodnjavanja kap na kap. Novim nainom ulaganja laterala ispod povrine tla, budnim praenjem, mjerama zatite i prihranom, te kvalitetnim nainom skladitenja i uvanja uinjen je pozitivan i zamjetan iskorak u proizvodnji celera. U 2010. godini zadravamo celer na istim povrinama, istie Kovai. Na kraju valja naglasiti kako se u povrtlarskoj proizvodnji PIK-a Vinkovci, osim proizvodnje luka i celera, uzgaja jo i krumpir na pedesetak hektara, konzumni graak na 100 hektara te novi projekt uzgoja kukuruza kokiara.
15
pod malinama
2 ha zemljita
( 20.000 butelja
vina proizvede se godinje
*vijesti
DVA DESETLJEA VONE ANSONE

tefanii iz Gornje Vrbe pokraj Slavonskog Broda pioniri su hrvatskog malinarstva i danas najvei proizvoai malina i vina od malina u nas
Eleonora Dukovac dukavac@privredni.hr
podarsku i turistiku, manifestacija ima i kulturnoedukacijsku komponentu. Posjetitelji su tako mogli sudjelovati u berbi malina, uivati u proizvodima od tog voa, a odran je i okrugli stol o izravnoj prodaji na obiteljskom gospodarstvu kao autohtonom sadraju kontinentalnog turizma. tefani naglaava kako je njihovo gospodarstvo obiteljski projekt koji zajedno sa suprugom kontinuirano razvija i nadograuje. Kao lanovi kluba Gastronaut nastoje promovirati nutritivne i gastronomske vrijednosti maline te joj osigurati mjesto u hrvatskoj gastronomiji istiui kako je pogodna barem za petnaestak vrsta jela. Tako se, primjerice, unka moe prelijevati eleom od malina. Uz to, tefanii ele na stolove vratiti malinovac sa sodom, uz dodatak vina od malina koje slovi kao izvrsno desertno vino i digestiv kojem se pripisuju i afrodizijaka svojstva.
to je ansona u glazbi, vino od malina u vinskom je svijetu, kae uro tefani, vlasnik Ekoloko-poljoprivrednog gospodarstva tefani iz Gornje Vrbe pokraj Slavonskog Broda. Upravo kombinacijom ansone i malina, pionir malinarstva u Hrvatskoj odluio je zainiti nedavno odrane Dane malina u svom kraju. Tu je manifestaciju tefani utemeljio prole godine kako bi obiljeio svoja dva desetljea u proizvodnji malina, ali i potaknuo uzgoj i konzumaciju toga voa. tefanii su danas najvei proizvoai malina i vina od malina u naoj zemlji. Njihov uspjeh
Proslavljen Dan Hrvatske obrtnike komore U povodu Dana Hrvatske obrtnike komore, na prolotjednoj sveanoj proslavi najzaslunijim obrtnicima dodijeljena su najvia priznanja Zlatne ruke za dugogodinji rad u obrtu i na razvoju obrtnitva. U ime 974 nova majstora simbolino su diplomu preuzele tri majstorice - ene koje su za svoj ivotni poziv izabrale tokarstvo, klesarstvo i autoservis. U sklopu Dana HOK-a dodijeljene su i nagrade egrt Hlapi za razvoj i unaprjeenje strukovnog obrazovanja. Pad potronje plina U Hrvatskoj je tijekom 2009. potroeno 2,77 milijardi prostornih metara prirodnog plina to je u odnosu na godinu prije, kada je utroeno 3,05 milijardi prostornih metara ovog energenta, pad za 9,1 posto. Meu razlozima smanjenja potronje svakako valja istaknuti prologodinji rusko-ukrajinski plinski rat zbog ega je bila smanjena isporuka plina, ali i manje gospodarskih aktivnosti emu je kumovala svjetska financijska kriza. Trenutano, Hrvatska oko 35 posto potreba za prirodnim plinom osigurava iz uvoza, a 65 posto iz domae proizvodnje. Strunjaci upozoravaju kako e se u iduih 10 godina postoci promijeniti u korist uvoza. Tonije, procjenjuje se, Hrvatska e do 2020. godine 35 posto potreba za plinom namaknuti iz vlastitih izvora, dok e 65 posto morati uvoziti. Takav scenarij je mogu ako ne bude nunih ulaganja u ovaj dio energetskog sektora to, smatra struka, dosadanje studije nisu uzele u obzir i to valja hitno promijeniti.
Vino Frambovin nalazi se u vrhunskim restoranima, vinotekama i delikatesama u Hrvatskoj

odavna je demantirao skeptike koji su im govorili da e malinama upropastiti zemlju idealnu za kukuruz i krumpir. Ana i uro tefani hrabro su 1989. godine na 2000 etvornih metara posadili 2400 sadnica, kao kooperanti brodske Hladnjae.
Ustrajali su i uspjeli meu rijetkima od tadanjih stotinjak kooperanata koji su se odluili za proizvodnju jagodiastog i bobiastog voa. S proizvodnjom vina od malina krenuli su prvi u Hrvatskoj, a njihov se danas uveni Frambovin nalazi u vrhunskim restoranima, vinotekama i delikatesama diljem nae zemlje. Svojim vinom od malina uskoro planiraju razveseliti nepca i u inozemstvu. Vie od dva hektara sa 16.000 sadnica trenutano im omoguuje proizvodnju izmeu 17.000 i 20.000 butelja vrhunskog malinova vina. Uspjeh posut malinama Kvaliteta proizvoda na prvom je mjestu. Uz vino kao autohtone proizvode
nudimo i domai liker, rakiju, dem, ele od malina i gusti malinov sok - malinovac. Devedeset posto uroda ide u proizvodnju vina, a desetak posto za ostale proizvode. Nai proizvodi mogu se pronai i u Slavonskoj eko krinji koja sadri kvalitetne hrvatske proizvode i vrlo je traena meu domaim i stranim gostima, istie tefani. U proizvodnju kontinuirano ulau mnogo truda ali i novca, pa su postavili kvalitetne sustave navodnavanja, dreniranja i ekoloke zatite tla na kojem maline rastu. Nakon 15 godina bavljenja konvencionalnim uzgojem, zamijenili su ga zahtjevnijim, ali i unosnijim eko uzgojem. Na sugovornik istie kako je za uspjeh obiteljskog po-
ljoprivrednog gospodarstva nuna vlastita prerada i finalni vlastiti proizvod s brendom, ali i cjelokupna pria. Dio nje je svakako i prepoznatljiva manifestacija kao to su njihovi Dani malina, koje su prepoznali i podrali Ministarstvo turizma, Brodskoposavska upanija i Grad Slavonski Brod. Uz gosI malina bode
Malina, kao ni kupina, u naoj zemlji nema dugu tradiciju intenzivnog uzgoja, no zadnjih godina interes za organiziranim uzgojem raste. Potrebe domaeg trita sve su vee, a posebice trita sjevernih europskih zemalja gdje malina i kupina ne uspijevaju. Malina i kupina su kulture koje dolaze u puni rod vrlo rano te ve za nekoliko godina vraaju uloena sredstva. Ipak, mnogi entuzijasti otpadaju u hodu u oekivanju (pre)brze i velike zarade, ali i zbog injenice da uzgoj malina zahtjeva puno runoga rada i edukaciju o gnojidbi i rezidbi. U Hrvatskoj trenutano postoji pet ozbiljnijih uzgajivaa malina i desetak s manjim brojem nasada za trite.
Marko Prpic/PIXSELL
SLAVONSKO MALINARSTVO
16 PV ANALIZA
u ukupnom turizmu drave ine ruralni krajevi
( 5% udio ruralnog turizma ( 92% teritorija Hrvatske

RURALNI TURIZAM
NA RASKRIJU BEZ
Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr
e je dugo na skromnih pet posto udio ruralnog u ukupnom turizmu drave ijih je 92 posto teritorija - ruralno. I dok je na svjetskoj turistikoj karti Hrvatska po tom pitanju neprimjetna, kroz brda i doline potiho tee ruralna hrvatska turistika pria. Kako se u zadnje vrijeme u poljoprivredi jo tee zarauje kruh sa sedam kora, mnogi su spoznali da se od turizma moe (pre)ivjeti lake nego iskljuivo od poljoprivredne proizvodnje.
Dugorona strategija razvoja, majinski zagrljaj drave, krenje ume propisa te jaa suradnja s gospodarstvom i institucija
Ruralni turizam najrazvijeniji je u Istarskoj, Dubrovakoneretvanskoj, Osjeko-baranjskoj i Zadarskoj upaniji

S trendom porasta broja poljoprivrednih gospodarstava zadnjih godina raste i interes za ulazak u ruralnu turistiku branu. No, sve je to jo u povojima. Strunjaci upozoravaju da je, s obzirom na enormne resurse, broj seljakih domainstava registriranih i za usluge turizma jo uvijek nedovoljan. Prema posljednjim podacima Ministarstva turizma, trenutano je registrirano oko 380 turistikih seljakih obiteljskih gospodarstava (TSOG), najvie u Istarskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji, a slijede Osjeko-baranjska i Zadarska.
U posljednje dvije godine pojavio se i pozitivan trend otvaranja TSOG-ova u upanijama u kojima prije 2008. godine nije postojalo ni jedno takvo gospodarstvo, primjerice u Liko-senjskoj, Karlovakoj, Primorsko-goranskoj i Brodsko-posavskoj upaniji. Skroman udio Ipak, udio turistikih seljakih obiteljskih gospodarstava tek je 0,2 posto u ukupnom broju registriranih poljoprivrednih gospodarstava u naoj zemlji. Naime, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava pri Agenciji za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom gospodarstvu, 2010. godine upisana su 194.562 subjekta - 2774 vie nego 2009. godine. U broju upisanih poljoprivrednih gospodarstava prednjai Zagrebaka
upanija sa 16.897, slijedi Osjeko-baranjska sa 70 manje, potom Splitsko-dalmatinska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivniko-krievaka. I to uz prevladavajue trendove porasta po svim upanijama. Razvoj ruralnog turizma, meu ostalim, ograniava zakonodavstvo. Dionici ruralnog turizma susreu se s nebrojenim potekoama - administrativnim, birokratskim, orga-
nizacijskim, financijskim... Davatelji usluga esto se jednostavno ne mogu snai u toj poplavi propisa koji su nerijetko i meusobno neusklaeni. Potekoe se ogledaju i u jo potpuno nedefiniranoj kategoriji ruralnog turizma kao djelatnosti, te velikom broju propisa i uredbi koje koe bri prosperitet i jae investicijske cikluse u tom segmentu, upozorava Dijana Katica, predsjednica Uprave Hrvatskog farmera, isti-
ui kako je u nas ruralni turizam jo u samim zaecima, golem neiskoriteni potencijal kojemu ni nacionalna turistika promidba ne pridaje previe pozornosti. Dugorono planirati S obzirom na vanost koju ta djelatnost ima u stvaranju novih vrijednosti na ruralnom podruju, nuno je formirati povjerenstvo Vlade za razvoj ruralnog turizma koje bi koordiniralo surad-
Poticajni krediti Ministarstva turizma U Ministarstvu turizma kau kako su razvoj takvog vida turizma utvrdili kao jedan od svojih prioriteta. Uz desetak programa vezanih za razvoj turistiki nerazvijenih krajeva Hrvatske, posebno istiu kreditnu liniju Razvoj turizma na selu u sklopu koje su, prema posljednjim podacima, zaprimili 95 zahtjeva i trenutano su u obradi. Najvei dio tih zahtjeva odnosi se na turistika seljaka obiteljska gospodarstva za koje je dosad odobreno 17 zahtjeva vrijednih preko milijun kuna. Glavna namjena kredita je izgradnja ugostiteljskih i smjetajnih kapaciteta i dodatnih sadraja te otplata komercijalnih kredita - namjenski utroenih. Iznosi kredita kreu se od 10.000 do 300.000 eura, a rok otplate je do 15 godina, ukljuujui poek do jedne godine. Kamatna stopa je fiksna i iznosi osam posto godinje. Budui da Ministarstvo subvencionira kamatu s fiksnih est posto godinje, korisnik kredita plaa kamatu tek dva posto godinje. Putem programa Upoznaj Hrvatsku sufinanciraju nove turistike proizvode koji se temelje na osmiljavanju i promociji izleta, paketa, tura..., koje vode goste u turistiki nerazvijena podruja, a realiziraju se u prvom redu u pred i posezoni.
nju s nacionalnim i lokalnim institucijama, na to se ukazalo i na nedavno odranom Hrvatskom kongresu o ruralnom turizmu. Zadnjih se godina istie nunost izrade strategije razvoja ruralnoga turizma s konkretnim ciljevima, prioritetima i mjerama, te bitnim akterima razvoja i promidbe. Istie se i vanost implementacije ruralnog turizma u Strateki marketinki plan hrvatskog turizma za razdoblje 2008. 2012., i to kao jednog od kljunih hrvatskih turistikih proizvoda. Hrvatski ruralni turizam naao se na raskriju svoga razvoja, s obzirom na dostignuti stupanj drutveno-ekonomskog razvoja te ureenja prostora i zatite okolia, a posebno na nacionalno opredjeljenje i prve korake u razvoju ruralnog prostora prema europskim naelima. U vremenu smo kad, na raskriju bez putokaza, treba odabrati isprav-
17
( 194.562
poljoprivredna gospodarstva
( 75% turista
odlazi u prirodu
z putokaza
Kratak sta Domai ruralni turizam organizirano i operativno poeo se razvijati tek 1996. godine temeljem Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim domainstvima, kojim je stvoren okvir i pravnog reguliranja te vrste turizma. U proteklih desetak godina ruralni turizam uspio je postati najprepoznatljiviji posebni oblik turistikih usluga, a pridaje mu se i veliki znaaj, posebno zbog kompleksnosti usluga i kao generatoru razvoja ruralnih podruja. ni smjer daljnjeg razvoja i dugorono planirati. Situaciju oteava injenica da naa zemlja, osim u nekim sektorima ili njihovim dijelovima, nema razvijeno integralno dugorono planiranje svoga razvoja, dakle za iduih 20 do 30 godina. Sektor turizma neprestano je izloen golemom pritisku pripreme za iduu sezonu, to trai zahtjevno i vrlo odgovorno kratkorono (marketinko) planiranje. Stoga dugorono planiranje razvoja turizma, zajedno s evidencijom, vrednovanjem i zatitom turistike atrakcijske osnove, dolazi u trei ili etvrti plan, objanjava Eduard Kuen iz zagrebakog Instituta za turizam. Kuen istie kako je planiranje turizma u nas rigidno ekonomistiko te se temelji gotovo iskljuivo na projiciranju stopa rasta koristei etiri osnovna turistika pokazatelja: broj posjetitelja, noenja i postelja te visine godinjeg prihoda. Turistiki strunjak upozorava kako je tako razvijena jednostrana, nedostaje i jaa suradnja s gospodarskim sektorom, dravom i institucijama. Nedostaje i formiranje i brendiranje prepoznatljivih ruralnih turistikih destinacija, te sustavno educiranje nuditelja usluga. Sitni vez turizma Vrijednost ove vrste turizma u prvom redu se ogleda u koritenju ve postojeih resursa, u spoju poljoprivredne proizvodnje i turistikih usluga. Ruralni turizam ujedno je idealna prilika za prezentaciju tradicijskih proizvoda, gastronomije, kulturno-povijesne batine... Budui da se razvija na temelju odrivog razvoja, revitalizira postojeu, tradicijsku gradnju, batini se daje nova namjena turistika. Zbog brojnih i razliitih turistikih atrakcija, svaka hrvatska ruralna destinacija slovi i kao turistiki sitni vez... Oko 75 posto ukupne svjetske turistike potranje, prema nekim procjenama, usmjerava se prema prirodnim vrijednostima i prostorima. No, ne postoje precizni podaci koliki se dio golemog svjetskog turistikog prometa odlijeva prema ruralnim prostorima. No potvreno je da se u krizi ruralni turizam pokazao ilavim ne zabiljeivi podbaaje, i to s godinjim rastom od 11 posto u svjetskim razmjerima. Ruralni turizam slovi kao budunost svjetskog turizma jer pomae ouvanju lokalnog identiteta, tradicije i obiaja, titi okoli, jaa autohtonu, tradicijsku i ekoloku proizvodnju te pomae razvoju ruralnih krajeva temeljem odrivog razvoja. Na turistikim seljakim (obiteljskim) gospodarstvima brojne su prilike i za razvoj zdravstvenog i kulturnog turizma, odmorinog i sportsko-rekreacijskog, lovnog i ribolovnog, kulturnog, eno-gastro, eko, vjerskog, avanturistikog turizma... Ruralni turizam tako predstavlja sve posebne oblike turizma u ruralnim podrujima, a u marketinke svrhe koriste se i termini poput agroturizma. Goli biznis U Hrvatskoj agroturizam, naalost, sve manje postaje stil ivota, a sve se vie pretvara u goli biznis. Razlog treba traiti u globalnim trinim kretanjima, zakonu velikih brojki vie gostiju koji se mogu ugostiti znai i vie prihoda. Naputa se i proizvodnja tradicijskih proizvoda jer jeftinije je kupiti nego proizvoditi kod kue. No, glavni je razlog naputanja koncepta agroturizma, kakav se promiljao u individualnim domainstvima, znaajan prihod koji dolazi od turizma. Takav prihod uvelike premauje prihod od poljoprivredne proizvodnje pa se domainstva preusmjeravaju iskljuivo na turistike usluge, poglavito izletita, iskoritavajui atraktivan faktor ambijenta, smatra Robert Baac, direktor Ruralisa, konzorcija za agroturizam i ruralni turizam Istre. Inae, osnovne djelatnosti u ruralnom turizmu su ugostiteljstvo, odnosno priprema i usluivanje hrane i pia, te turistika djelatnost pruanje usluga u turizmu. No, praksa je pokazala kako je potrebno znatno vie. I restorani, kuaonice vina, ureene turistike atrakcije, osmiljene turistike ceste, putovi i staze...
ama donijeli bi bri prosperitet i jae investicijske cikluse u ruralnom turizmu
Ruralni turizam je u nas golem neiskoriteni potencijal kojemu ni nacionalna turistika promidba ne pridaje previe pozornosti, istie Dijana Katica
kvantitativna metodologija planiranja, dok je kvalitativan pristup koji ukljuuje sociokulturnu, prostornu i okolinu komponentu, zapostavljen i nerazvijen. Istie i kako se predvianje i osmiljavanje znaajki ruralnog turizma kroz 20 do 30 godina apsolutno ne uklapa u prevladavajui birokratski mentalni sklop. Meu strunjacima toga podruja esto se moe uti i kako za jau ekspanziju ruralnog turizma
18 EUROGLAS
donosi lanstvo u EU
( 1,5% BDP-a ( od 1998. godine

Eurostat unosi hrvatske podatke BRUTO DOMAI PROIZVOD
Razlike izdrale krizu

Hrvatska je dostigla 64 posto prosjeka EU27, prestigavi Maarsku i veinu novih lanica EU-a iz Srednje Europe
Lada Stipi-Niseteo niseteo.lada@skynet.be
izvjeu o BDP-u u Europskoj uniji, Europskom ekonomskom prostoru, kandidatima za lanstvo u EU-u i kandidatima za kandidate, Hrvatska je dostigla 64 posto prosjeka EU27, prestigavi svoje tablice poeo ubacivati Hrvatsku, ona je uglavnom stajala na zaelju veine novih lanica EU-a noenih poletom ekonomskog rasta i intenzivne potronje. Analize su, osim toga, potvrdile i da je rast BDP-a u svim novim lanicama do tri posto vii nego u sluaju da je zemlja ostala izvan EU-a. Prosjean unos lanstva u EU-u dodavao je rastu BDP-a u predkriznim godinama oko 1,5 posto. Stoga, Hrvatska cijenu svog kanjenja moe slobodno i bez pretjerivanja mjeriti milijardama eura. lanstvo i poslovanje na unutarnjem tritu donijeli su snaan porast BDP-a potvrujui da se lanstvo u Uniji isplatilo. Kriza je ispeglala dosege i u mnogome ublaila osjeaj boljitka. Neprecizna statistika No, Hrvatska je tek danas na poziciji na kojoj je Maarska bila 2004., a Slovaka 2006., ali jo daleko od Slovenije kojoj je, istina, kriza skresala preklanjskih 91 posto prosjeka EU-a na 86 posto. Unato tomu Slovenija uvjerljivo vodi meu srednjeeuropskim dravama. Statistika
rvatska je uz Grku, Makedoniju, Austriju, Veliku Britaniju, Poljsku i vicarsku lani bila meu rijetkim zemljama s rastom bruto domaeg proizvoda izraenog kroz kupovnu mo stanovnitva. Ostale su zemlje ili zadrale BDP na razini iz 2008. godine ili ga smanjile, neke dramatino, tono primjereno intenzitetu krize koja ih je tresla cijelu 2009. godinu. U redovnom Eurostatovom
Rast BDP-a u svim novim lanicama EU-a je i do tri posto vii

Maarsku i veinu novih lanica EU-a iz Srednje Europe, s iznimkom eke, Slovake i Slovenije. Kada je Eurostat u
je u ovom sluaju neprecizna jer se od 2007. godine u prosjek EU-a uraunava i BDP Rumunjske i Bugarske tako da je zlatna sredina stotica nia nego prije 2007., vremena njihova ulaska u Zajednicu. Bugarska je danas na 41, a Rumunjska na 45 posto prosjeka EU-a. Prema Eurostatu, Crna Gora je s BDP-om od 43 posto ve preskoila Bugarsku. Druga kandidatska zemlja, Turska, ve ostvaruje vii BDP od najsiromanijeg dvoj-
ca EU-a. Srbija je na 37 posto prosjeka EU-a, Makedonija na 35, Bosna i Hercegovina na 30, a Albanija na 27 posto. Inae, hrvatski se BDP u podatke Eurostata unosi od 1998. godine kada je zemlja bila na polovini Unijina prosjeka. Idue dvije godine BDP je pao, da bi se od 2001. poeo oporavljati ivahno skaui po nekoliko postotaka godinje tako da je Hrvatska svake godine polagano prelwazila veinu novih lanica EU-a.
BUDUNOST TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI
EUROPSKI BREND?
Turizam je trea ekonomska aktivnost nakon trgovine i graevinarstva, zasluan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u
emamo puno nafte, ali moemo dovabiti mnogo turista - tako povjerenik za industriju Europske komisije (EK) Antonio Tajani obrazlae inicijativu elnitva Europske unije za poticanje turizma u Uniji. Turizam je trea ekonomska aktivnost nakon trgovine i graevinarstva, zasluan je za pet posto akumuliranog BDP-a u EU-u. Komisija se poziva na slovo Lisabonskog sporazuma koje obvezuje na razvijanje pojedinih aktivnosti u interesu 27 drava. Nita ne nameemo, pokuavamo promovirati koordinaciju turistikog sektora, ne elimo da se 10 turista prelijeva iz panjolske u Fran-
cusku ili obratno, nego da ih doe vie, pogotovo s drugih strana i s novih destinaci-
ja, kae Tajani. Inicijativa EK-a tek je prvi korak koji bi u finalu vodio stvaranju i promociji europskog turistikog brenda, rangiranju turistike ponude i atrakcija kroz etiketu kvalitetnog turizma - neke vrste Michelinovih zvjezdica za turistike usluge - koordinaciji putnikih agencija ili hotela u ponudama putem interneta ili panEUropskom unaprjeivanju kvalitete rada zaposlenih i njihovih profesionalnih vjetina. Koordinacija kolskih praznika Komisija je u komunikaciju o turizmu, s ciljem zadravanja europskog statusa vo-
dee svjetske turistike destinacije, ubacila brojne elemente na kojima bi bilo korisno poraditi kako bi europski turizam bio jo kompetitivniji i lukrativniji. O ponuenim mjerama i pravcima razvoja tek e se raspravljati, od jeseni na dalje. Za sada, aktualan je samo ovaj inicijalni prijedlog mjera i akcija kojim se, primjerice, predlae koordinacija kolskih praznika ime bi jeftinija posezonska ponuda bila na raspolaganju irem krugu ljudi, ponajprije mladih. Zanimljiva je ideja razmjene turista kao i mjere za produljivanje sezone. Turistika ponuda trai jo vie arolikosti i specijalizacija, EK smatra da bi bilo korisno na europskoj ra-
zini promovirati tematske turistike proizvode - sportski, religijski, povijesni ili gastronom-
Sustav poticanja turizma bit e usuglaen upravo kad Hrvatska bude odraivala zadnje korake prema lanstvu
ski turizam. Budui da je tvrava Europa sa striktnim nadzorom vanjskih granica u raskoraku s ambicijom otvaranja europskog trita veem broju turista, primjerice iz Kine ili Indije, predloene su i mjere kojima e se olakati izdavanje turistikih viza. Europski
turizam imao bi koristi i od promocije kontinentalne, europske ponude, dakle da kulturne znamenitosti Pariza ili praznici na snowmobileu u Finskoj ne idu kao nacionalne ve europske znaajke. Traei europsku poveznicu za turizam, EK je posebnu panju posvetio specifinim izazovima poput demografskih jer moramo istraiti sve prilike koje nam se pruaju, smatra Tajani. Sustav poticanja turizma na razini EU-a bit e usuglaen upravo u vrijeme kad Hrvatska bude odraivala zadnje korake prema lanstvu u Uniji i sve e se prihvaene mjere aplicirati kako na hrvatski prostor tako i na hrvatsku turistiku ponudu. (L.S.N.)
19
traje pregovaraki proces s EU-om
( 127 mjerila ( gotovo 5 godina

morala je ispuniti Hrvatska PREGOVORI NA PREKRETNICI
Napravljen nepovratan korak prema lanstvu

Osam mjeseci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojaana prevencija korupcije i sukoba interesa, poboljana zatita manjina, rijeeno pitanje izbjeglica te pojaana zatita ljudskih prava
Lada Stipi Niseteo niseteo.lada@skynet.be
godinu dana mimo pregovarakih okvira, deklaracija, rezolucija, zakljuaka summita EU-a, politika i obeanja. Trino natjecanje dobilo je etiri mjerila od kojih je najzanimljivije ono o brodogradilitima, ne trai se nita vie nego potpuno potivanje pravila o dravnim potporama. Za njegovo zatvaranje, kverovi se moraju skinuti s ovisnosti o proraunu. U Pravosuu mjerila su openita te e biti zanimljivo pratiti koliko promjena dijeli sadanju dravu od ideala zemlje potpuno spremne za lanstvo u EU-u. Reforma pravosua potrajat e do ranog proljea idue godine, a do tada se moraju osvjeiti Strategija i Akcijski plan reforme pravosua, potom ojaati neovisnost, struuvjereni kako je u Hrvatskoj prevladalo slovo zakona, kazao je tefan Fle, to znai da toga u Hrvatskoj nema i nee biti vjerojatno do veljae ili oujka idue godine, kada se Hrvatska nada zatvoriti Pravosue kao zadnje preostalo poglavlje. Utrka s preponama Jedna je opaska znaajna jer indicira promjenu percepcije. Naime, panjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angelo Moratinos ustvrdio je kako je Hrvatska uinila nepovratan korak prema pristupu u EU. Hrvatska se strana ve pomirila s iduom godinom te Maari, kao tada predsjedajui, planiraju kako e oni zakljuiti proces i organizirati potpisivanje pristupnog sporazuma. U EK-u i lanicama su oprezni, pogotovu zato to je rije o finalu pregovarakog maratona, za ministra Gordana Jandrokovia utrci 110 metara s preponama. Prepone moe postaviti bilo koja drava lanica, a trenutano je na vidiku jedna - stara tednja - to je istodobno i zadnja takva prilika Ljubljani. Moe se hrvatska strana pravdati da je stara tednja pitanje bilaterale no takvo je bilo i razgranienje koje je proces produljilo za nost, neutralnost i profesionalizam, poveati efikasnost smanjenjem broja nerijeenih predmeta, kvalitetnije procesuirati optuene za ratne zloine te predoiti vrste dokaze zamjetnih rezultata u antikorupciji. Ukratko, EU oekuje pravomone presude uz uvoenje reda u ranjivom sektoru poput javnih nabava. Osam mjeseStvari e biti jasnije na jesen kada se objave godinje analize napretka. Datumi ovise o lanicama EK je ve poeo slagati sliku, povjerenik smatra da e biti pozitivna i s objektivnom analizom EK, a preciznije e se odreivati okvirni rokovi zavretka pregovora, potpisivanja pristupnog sporazuma, pa i dobiti nekakva ideja o datumu. Datumi ovise o lanicama, a ne o Komisiji, kazao je povjerenik. Ni s time nije sve gotovo. Hrvatskoj predstoji referendum, a do njega e se svi morati i te kako oznojiti ne bi li pridobili skeptine i ravnodune stanovnike zemlje u recesiji koji s pravom ne shvaaju zato e ih u EU primati manje spremni od njih.
akon gotovo pet godina pregovarakog procesa Hrvatska je konano doekala otvaranje preostala tri poglavlja, zatvorena su jo dva te ih je sada zavreno 20. Broj mjerila - preduvjeta za otvaranje/ zatvaranje poglavlja - popeo se na vrtoglavih 127, od ega su 104 za zatvaranje. Jedina dva poglavlja koja nisu imala mjerila za zatvaranje zakljuena su prva i odavno zaboravljena: Znanost i istraivanje te Obrazovanje i kultura. Mjerila su bila zamiljena tako da je poglavlja tee otvoriti nego zatvoriti, otvaralo se planovima, a zatvara provedbom. S poglavljem inauguriranim u ovom krugu proirenja, Pravosuem i temeljnim pravima, teko je oboje, to potvruje kako je ovo proirenje daleko zahtjevnije od prolog. Poglavlje svih poglavlja, kako mu tepa povjerenik za proirenje, najmanje je usklaivanje zakona, vie je dogradnja pravne drave ije funkcioniranje Hrvatska mora dokazati kako bi joj da se otvorila vrata Zajednice. Poglavlje je u sri odnosa graana i drave. Kada se zatvori, u tom e trenutku, vjerujem, graani uivati istinsku pravinost, potena suenja, transparentne i efikasne institucije, a njihova e se temeljna prava potivati. Kada se to dogodi, u EU-u e biti
Stvari e biti jasnije na jesen, u trenutku objave redovnih godinjih analiza napretka
ci preostaje Zagrebu kako bi dokazao da je pojaana prevencija korupcije i sukoba interesa, poboljana zatita manjina, rijeeno pitanje izbjeglica te pojaana zatita ljudskih prava.
Letvica je visoko, a zaletite kratko Otvaranje svih preostalih poglavlja i zatvaranje dvaju velikih i znaajnih poglavlja u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom odrava na ivotu nadu da e tehniki dio pregovora biti zavren do kraja ove godine. Premijerka Jadranka Kosor i dalje je uvjerena kako je taj rok dostian, unato zahtjevnosti prije svega poglavlja o pravosuu koje sadri ak 21 mjerilo. Zato e Vlada osnovati radne podskupine za to poglavlje, koje e, najavila je premijerka, raditi danonono, a glavni pregovara Vladimir Drobnjak Vladi e podnositi izvjee svaki mjesec. Snaan impuls otvaranju poglavlja o pravosuu bila je borba protiv korupcije, a njen intenzitet premijerka oslikava podatkom da je prole godine bilo 138 posto vie presuda za kaznena djela povezana s korupcijom. Od zatvorenih poglavlja premijerka Kosor posebno izdvaja podruje javne nabave jer je tijekom objedinjavanja tog sustava bilo snanih otpora i velikih potekoa. Ve u mjesecu srpnju mogua je nova meuvladina konferencija na kojoj bi trebalo biti zatvoreno jo nekoliko poglavlja, optimistina je premijerka. Poeo je i rad na samom tekstu pristupnog ugovora, kako bi on, u toj optimistinoj varijanti, mogao biti potpisan poetkom 2011. Proteklih godinu dana na elu Vlade Jadranka Kosor je ocijenila najteom godinom u svom ivotu, ali je istaknula kako nije nezadovoljna jer je obavljeno puno dobroga posla. Posebno izdvaja podatak da je u godinu dana njezina vodstva Vlada uspjela otvoriti i zatvoriti vie pregovarakih poglavlja nego to je njezinom prethodniku Ivi Sanaderu uspjelo u etiri i pol godine. (D..)
20 MERIDIJANI
( gotovo 5 puta
porasla cijena zlata od 2001. ANALIZA ERSTE GROUPA
( 1270 t
potranja za zlatom 2009.
MEKANO, ALI BLJETI

Zlato je valuta koju je slobodno trite odabralo tijekom zadnjih tisuljea i oduvijek je bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije
Vesna Antoni antonic@privredni.hr
(594 tona) bili znaajno visoki. Oekuje se kako e zlato postupno zauzimati poveane udjele u alokaciji imovine. Veliki hedge fondovi takoer zlato smatraju sve privlanijim. Nerijetko se kae kako je investiranje u zlato ponajei izbor proroka zle sudbine, pesimista i onih koji se boje propasti financijskog sustava. esto se zanemaruje injenica da je zlato odlino osiguranje portfelja, s povijeu dugom tisue godina, istie Ronald Stferle, analitiar Erste Groupa za zlato. Osim toga, ljudi ne zaboravljaju da posjedovanje zlata ne ovisi ni o kakvim obeanjima vlada, institucija ili pojedinaca. Zlato je valuta koju je slobodno trite odabralo tijekom zadnjih tisuljea
Kretanje cijena zlata od zadnjeg Gold Reporta

1300 1250 1200 1150 1100 1050 1000 950 900 01.06.2009. 01.07.2009. 01.08.2009. 01.09.2009. 01.10.2009. 01.11.2009. 01.12.2009. 01.01.2010. 01.02.2010. 01.03.2010. 01.04.2010. 01.05.2010. 01.06.2010.
to je to uto i bljeti na suncu? Ma kako pokvarene misli imali, ovdje je rije o zlatu. Mekanom metalu zbog kojeg su padale okrunjene glave, i ne samo one. Bilo kako bilo, u zadnjih 10 godina zlato je najbolja imovina: od 2001. cijena mu je porasla gotovo pet puta. Ili ako govorimo u eurima, cijena zlata je rasla po godinjoj stopi od 13,5 posto. No, rast cijene zlata jo se ne shvaa kao odriv. Nacionalne banke Indije, Saudijske Arabije i Kine bile su kupci zlata i to prvi put u 20 godina. Analitiari Erste Groupa na to gledaju kao na novu fazu bikovog trita. Budui da se povjerenje u papirnati novac postojano smanjuje, stabilna vrijednost zlata ponovno se pokazuje. Najbolji dokaz da je trenutana cijena zlata sve drugo a ne zlatni balon jest usporedba javnog duga i zlatnih priuva. Kada bi 10 posto javnog duga Sjedinjenih Amerikih Drava bilo pokriveno zlatom, njegova bi cijena morala porasti na 4500 amerikih dolara. U srednjoroju, strunjaci predviaju kako e cijena zlata biti oko 2300 amerikih dolara, dok u vremenskom horizontu od godinu dana predviaju cijenu na razini od 1600 dolara za uncu. Odabir slobodnog trita I potranja investitora za zlatom raste. Tako je ona 2009. narasla na 1270 tona. Posebno su ETF-ovi
Izvor: Datestream, Erste Group Research
i oduvijek je bilo indikator zdravlja financijskih sustava, monetarnih sustava i inflacije. I dok je pozornost trenutano usredotoena na eurozonu, tamonje turbulencije ne bi smjele skrenuti panju s mnogo veih problema u SAD-u i Velikoj Britaniji. Zlato je odlino mjerilo kvalitete papirnatog novca. Nije izloeno nikakvom riziku likvidnosti te je prihvaeno i njime se trguje irom svijeta. Zlato se takoer ne vee uz kreditni rizik budui da nikada nee izgubiti svu svoju vrijednost. Praktino sav papirnati novac jasno deprecira u odnosu na zlato u dugoronom razdoblju. Ne vjerujemo da se problemi kojima svjedoimo mogu rijeiti u kratkom roku, smatra Stferle. Cijena zlata razdvojila se tijekom 2010. od razvoja vrijednosti dolara. Posljednji trendovi pokazuju da se jai dolar ne prelijeva nuno u niu cijenu zlata. Ono je zadralo povienu razinu cijene unato razvoju dolara i dostignuu nove najvi-
e vrijednosti ikada, to je znakovito s obzirom na njegovu slabu osjetljivost na sezonska razdoblja i moe biti argument koji ide u prilog nove faze bikovog trita. Rastue trite zlata karakterizirano je strahom i pohlepom. Stoga bi kombinacija tih dvaju faktora mogla dovesti do parabolinog kretanja zlata u zadnjoj fazi trenda. Kao rezultat, ana-
Budui da se povjerenje u papirnati novac smanjuje, stabilna vrijednost zlata opet se pokazuje
litiari Erste Groupa oekuju da e zlato dugorono dostii ciljanu cijenu od 2300 amerikih dolara na kraju ciklusa. Zlatni balon nije na vidiku Mnogi sudionici trita smatraju tekim razlikovati rastue trite i trini balon, no analitia-
ri Erstea u ovom trenutku ne vide zlatni balon. Vrijednost amerikih zlatnih priuva trenutano iznosi 1,85 posto bruto domaeg proizvoda SAD-a. U etrdesetim godinama prolog stoljea one su bile iznad 20 posto, osamdesetih blizu sedam posto. Usporedba zlata s povijesnom ponudom novca takoer sugerira atraktivnost trenutane razine cijene. Ako bi usko definirana ponuda novca (M1) bila 45 posto pokrivena zlatom, kao to je to bilo 1980., njegova bi cijena morala narasti na oko 10.000 dolara. Kako bi se pokrila mnogo ire definirana ponuda novca (M2), cijena zlata bi morala narasti ak do 30.000 dolara. Odnos izmeu prilike i rizika za investiranje u zlato ostaje odlian. Temeljeno na fundamentalnoj tehnikoj pretpostavci da otpor postaje podrka, ini se da prag od 1000 dolara prua vrstu podrku, a analitiari ne vjeruju kako e u iduoj godini cijena zlata pasti ispod te razine.
21
HRVATSKO ENERGETSKO DRUTVO ZAKLADA HRVOJE POAR Glavni odbor Zaklade Hrvoje Poar objavljuje odluke o dobitnicima nagrade Hrvoje Poar za 2010. godinu
Na temelju objavljenog natjeaja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godinje nagrade Hrvoje Poar te Poslovnika o stipendiranju mladih energetiara, Glavni odbor je odluio da su dobitnici:
Pogled u svijet
ivjeti s dugovima
dr. uro dujin
ugo je vremena zaduenost u bogatim zemljama rasla bre od dohodaka. Pri tome, kako Economistovo opirno izvjee o toj temi pokazuje, to se ne odnosi samo na nabujale dravne deficite. U Sjedinjenim Amerikim Dravama zaduenost privatnog sektora porasla je s oko 50 posto u 1950. na gotovo 300 posto pred izbijanje krize. Podrijetlo tog booma ide ak i dalje odraavajui silne promjene u drutve-
dok su propisi o steaju, kao famozni Chapter 111 u Americi, sprjeavali ovrhe nad dunicima. Nijedna privredna aktivnost nije bila ovisna o drogi zaduivanja kao financije. Banke su iskazivale sve nie razine vlastitog kapitala, a investicijski fondovi, koji se intenzivno oslanjaju na zaduivanje, poeli su stvarati milijardere. Put do bogatstva bio je jednostavan: kupi neku aktivu pozajmljenim novcem i gledaj kako joj cijena raste. Takvo ponaanje po-
sve vee oskudice kredita sredinje su banke morale sniziti kamatne stope na manje od jedan posto. Sada su bogate zemlje suoene s dva problema. Najvaniji je onaj kako platiti dugove. Mnogi su ljudi srezali potronju putem kreditnih kartica, a poduzea kojima su skresane kreditne linije zaprepastilo bi to da je ukupno zaduenje tek neznatno smanjeno. Veina duga sada se preselila iz privatnog u javni sektor, kada su vlade (opravdano) intervenirale da spase banke i spase privredu od krize. No ubudue e biti potrebno mobilizirati dodatna sredstva kako bi se moglo financirati mirovinsko i zdravstveno osiguranje sve starijeg stanovnitva. Stoga su mogue krize povjerenja jer su mogunosti dunika da otplauju dugove sve manje: vrijednost duga je fiksna, a zaloene imovine neizvjesna. Dodatno zaduivanje nema anse Dodatno zaduivanje vie nema anse. Vjerovnici i dunici postali su oprezni, a sve su vlade suoene s problemom kako umiriti financijere a da ne ugroze privredni rast. Od banaka se ve trae vii udjeli vlastitog kapitala, a potroai u oekivanju poveanih poreza i smanjenih povlastica okrenut e se tednji, imajui u vidu dugo razdoblje umirovljenja. I poduzetnicima e ivot biti tei: vie od polovine novih poduzea financiraju se zaduivanjem. Za vlasti su prioriteti jasni: moraju potaknuti razvoj. Za Ameriku s njenim mladim i rastuim stanovnitvom to e biti relativno jednostavno. No Europa je suoena s rizikom da se, poput donedavna Japana, nae suoena s ekonomskom stagnacijom uz sve starije stanovnitvo.
A) za struni i znanstveni doprinos razvitku energetike: Dr. sc. Josip Seen, INA-Naftaplin, Zagreb B) za inovacije na podruju energetike: KONAR Elektroindustrija d.d. za projekt: Uspjean razvoj vjetroagregata snage 1 MW C) za popularizaciju energetike: Udruga studenata elektrotehnike Europe, LC Zagreb, Unska 3, Zagreb. D) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja: 1. Sanela Carevi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 2. Marijan Markovi , Elektrotehniki fakultet, Osijek 3. Daniel Posavec, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb 4. Kristina Ruela, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb E) za posebno zapaen diplomski rad iz podruja energetike: 1. Marko Matosovi,dipl.ing., Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb F) stipendije za struni dio studija: 1. Davor Karlovi, Tehniki fakultet, Rijeka 2. Ivana Milinkovi, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 3. Nives Mrela, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb 4. Iva Pape, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 5. Iva Ridjan, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb Nagrade e se dodijeliti u ponedjeljak 5. srpnja 2010. godine u 12,00 sati u HYPO CENTRU, dvorana RAB, I. kat, Slavonska avenija 6, Zagreb.
Mato Karai
nim mjerilima. U 19. stoljeu insolventni su dunici ili u zatvor. Generacija koja je preivjela veliku krizu nauila se skromnosti i tednji. No irenje kreditnih kartica u ezdesetim godinama stvorilo je drutvo utemeljeno na naelu kupi sada, plati poslije. Insolvencija je postala dijelom ivotnog stila, a umjesto da se za nastale nevolje okrivi lakomisleni dunik, krivnju se poelo prebacivati na neopreznog vjerovnika Neto bolje od dirlo robe Slino su se poela ponaati i poduzea. Prosjeni rejting obveznica pao je od A u 1981. na dananji BBB-, to je tek neto bolje od dirlo robe. Tvrtke koje su u svojim bilancama iskazivale gotovinu smatrane su kukavicama,
ticale su i vlasti. Kad god bi dunika kriza zaprijetila zemlji, sredinje banke oborile bi kamatne stope. Izgledi za takve operacije spaavanja smanjivali su rizike novog zaduivanja. Tako su
TROJEZINI RJENIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAKI ENGLESKO-NJEMAKO-HRVATSKI NJEMAKO-ENGLESKO-HRVATSKI
NA 1138 STRANICA: vie od 65.000 hrvatskih, engleskih i njemakih strukovnih pojmova iz bankarstva, financija, burzovnoga poslovanja, raunovodstva, osiguranja i trgovakog prava leksikonski dodatak s oko 1800 pojmova 500 engleskih poslovnih fraza (slang, argon) koje su veini manje poznate 500 antonima 300 kartica
EGIJI PRVI I JEDINI U R nom Tri rjenika u jed RIJEI VIE OD 65.000
Nijedna privredna aktivnost nije bila ovisna o drogi zaduivanja kao financije
nastajali baloni, najprije kod vrijednosnih papira, pa onda kod nekretnina. Tako je svaki ciklus zavravao sa znatno viim zaduenjem i mnogo manjim kamatnim stopama. Toj je igri doao kraj u razdoblju 2007. 2008., kada su mnogi investitori shvatili da je velik dio dugova nenaplativ. Zbog
str 1138 0 kn 599,0 0 kn

659,0
22 HRVATSKA & REGIJA

*vijesti
Slovenija sauvala 20.000 radnih mjesta Slovenski zavod za zapoljavanje objavio je da je drava sauvala najmanje 20.000 radnih mjesta primjenjujui od sijenja 2009. dva protukrizna zakona. Djelomini povrat nadoknade plae te djelomino subvencioniranje punog radnog vremena dvije su protukrizne mjere kojima je u Sloveniji bilo obuhvaeno 100.000 radnika. Pravodobna primjena interventnih mjera omoguila je Sloveniji da zadri jednu od najniih stopa nezaposlenosti unutar EUa. Za obje mjere koje ostaju u primjeni do listopada ove, odnosno oujka sljedee godine, osigurano je 115 milijuna eura. BiH: Poskupljuje struja EP-a HZ-HB-a Potkraj srpnja oekuje se da e Federalna regulatorna komisija za elektrinu energiju (FERK) donijeti odluku o novoj, veoj cijeni struje Javnog poduzea Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Kako je priopeno, na tarifnom podruju EP-a HZ-HB-a struja za domainstvo poskupit e za pet posto, za mala i srednja poduzea za 1,8 posto, dok bi cijena za Aluminijski kombinat ostala ista. Poinje gradnja tunela Vijenac
( 7,1%
porasli nekvalitetni krediti
( 12 %
pad ukupnih depozita
Banke u Bosni i Hercegovini
Klimoglav njegovoj eKselenciji Klijentu

Financijski sektor je stabilan uz prisutan rast nekvalitetnih kredita te probleme s profitabilnou i zatitom klijenata
Zdravko Latal latal@privredni.hr
inancijski sektor u Bosni i Hercegovini uz sve ekonomske nedae s kojima se suoava zemlja i dalje pokazuje znake stabilnosti. U prvom kvartalu ove godine kriza je rezultirala rastom stope nekvalitetnih kredita za 7,1 posto. Prezaduenost stanovnitva je velika, u prosjeku svaki graanin BiH duguje bankama 1600 konvertibilnih maraka, a prosjena plaa nije vea od 790 KM. Uoeni su i problemi s profitabilnou kod odreenog broja komercijalnih banaka, to moe pojaati rizike u bankarskom sektoru, zakljuio je novoosnovani Stalni komitet za ouvanje financijske stabilnosti zemlje. Iz Centralne banke BiH poruili su kako su preliminarni testovi na stres bankarske industrije pokazali kako banke zadovoljavaju propisanu razinu kapitalizacije, ali bi daljnje pogoranje ekonomske situacije primoralo neke banke da nau dodatni kapital. Devet banaka je lani poslovalo s gubitkom. Kriza se tijekom godine prelila u realni sektor, pa je registriran i pad bilannog iznosa za est posto te pad ukupnih depozita za 12 posto. Suradnja sredinjih banaka u regiji Bankarski strunjaci u BiH predloili su pojaanu suradnju sredinjih banaka u regiji kako bi se otkrilo koliko koja bankamajka ima nekvalitetnih
Ovih se dana oekuje poetak radova na najduem tunelu na trasi autoceste koridorom V.c od Sarajeva do Zenice. Direkcija za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta Federacije BiH potpisala je ugovor sa slovenskom tvrtkom SCT o izgradnji poddionice Gorica-Brijee i tunela Vijenac, jednog od najduih tunela od Sarajeva do Save i hrvatske granice, a kojim se udaljenost izmeu Sarajeva i Zenice skrauje za pet kilometara. Radovi su vrijedni 54,6 milijuna eura, a SCT je pravodobno pripremio bankarska jamstva.
kredita i tako realno ocijenilo postojanje rizika. Visoka razina nekvalitetnih kredita jedan je od glavnih problema zamalja zapadnog Balkana. Rizik je, prema miljenju bankarskih strunjaka, tim vei to su u svim ovim zemljama dominantne iste banke u inozemnom vlasnitvu, zbog ega se opasnost ne moe pojedinano procjenjivati. Prolu, a dijelom i ovu godinu, poslovanje banaNajuspjenije banke
ka karakterizirali su sudski sporovi klijenata, inspektora i ombudsmana za zatitu potroaa s jedne strane i s druge strane banaka optuenih za navodna lihvarenja. Nije mali broj banaka koje su zbog jednostranog poveanja kamata novano kanjene. Danas trpimo posljedice agresivnog nastupa banaka, nekontroliranog uzimanja kredita pravnih i fizikih osoba i needuci-
ranih klijenata koji su se prezaduivali uvlaei u te probleme i jamce, vjerujui kako e im, kao u socijalizmu, dug pojesti inflacija.
u prosjeku svaki graanin BiH duguje bankama 1600 kM, dok prosjena plaa nije vea od 790 kM
Kad imate rast ekonomije od oko pet posto, a kredita za 30 posto, dogodilo se ono to se dogoditi moralo, a to je rast dunike krize, ocijenio je guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari. U BiH su zbog recesije, rekao je guverner, za 17 posto smanjene doznake iz dijaspore, za vie od 50 posto inozemne investicije, kreditna aktivnost banaka je nia za 600 milijuna KM, evidentan je budetski deficit za 4,7 posto, javni prihodi su pali za 11 posto, a u pitanju je i aranman od 1,2 milijarde
eura s MMF-om. Problemi na relaciji banke-klijenti nisu mali, to najbolje potvruje i odravanje okruglog stola o zatiti potroaa u bankarskom sektoru u organizaciji Svjetske banke i Centralne banke BiH. Zatititi klijente Tema skupa bila je kako zatititi klijente banaka a pri tome ne naruiti interese bankarske industrije. Jedan od odgovora na ovo pitanje bila je kako je educiran potroa najbolje zatien klijent. Sudionici skupa zakljuili su da banke moraju u centar stratekog poslovanja vratiti klijente i uiniti sve da ih zatite, pa i od njih samih, i to edukacijom putem savjetnika. To je i u interesu banaka jer e im se smanjiti rizik od nevraanja kredita. Veliki broj prevarenih jamaca koji sad moraju za druge otplaivati kredite organizirao se u udruge graana koje predlau da se i zakonom iskljui postojanje jamaca.
Na temelju revizorskih izvjea financijsko-poslovni magazin Banke u BiH osmi put je dodijelio Zlatni BAM najuspjenijim bankama u BiH u proloj godini. UniCredit Bank Mostar dobio je dva Zlatna BAM-a, za najvei ukupni kapital u 2009. godini u iznosu od 368,8 milijuna KM i za stopu prinosa na dioniki kapital, ROE, od 24,64 posto. Raiffesen Bank BiH takoer je dobio dva Zlatna BAM-a, i to za najveu aktivu u iznosu od 4,21 milijarde KM i za najvei dioniki kapital od 237,38 milijuna KM. Bobar banka Bijeljina dobila je Zlatni BAM za najveu aktivu meu bankama s preteno domaim kapitalom u iznosu od 194,7 milijuna KM, BOR banka Sarajevo za najveu stopu rasta depozita od nevjerojatnih 180,63 posto i Komercijalno-investiciona banka Velika Kladua za najveu stopu prinosa na aktivu od 1,98 posto.
23
od 107.000 do 500.000
procijenjena vrijednost tipine samostalne kue
*vijesti
Sindikati protiv logistikog holdinga Hartmut Mehdorn, donedavna eljezna aka njemakih eljeznica, ustraje u pokuaju da slovenskoj vladi ponudi dugorona rjeenja za posrnule Slovenske eljeznice. Mehdorn je posjetio Kopar unato tome to ga etiri obalna sindikata tamo ne ele vidjeti smatrajui da potajno radi za nepoznatog stratekog partnera koji samo eka priliku da ugrabi najslai dio slovenskog gospodarstva. Mehdorn i dalje tvrdi da prilike na pediterskom tritu nisu dobre. Tvrtke koje se bave pediterskim poslom prekapacitirane su, stoga ivotare u socijalnom dampingu. Preivjet e samo tvrtke sposobne pruati cjelovitu logistiku uslugu s prijevozom tereta cestom i eljeznicom od tvornice do luke. Mehdorn stoga i dalje zagovara objedinjavanje Slovenskih eljeznica, Intereurope i Luke Koper u logistiki holding. Uskoro proizvodi iz utekuenog drva Europska unija i Slovenija zajedniki financiraju zanimljiv projekt u okviru kojeg uskoro treba zapoeti pilot-proizvodnja raznih proizvoda iz utekuene drvne mase. U pogonu u Pivki, naime, mijenjat e agregatno stanje drvnom otpadu i drvnim proizvodima koji su odsluili svoj uporabni vijek. Iz tekueg drva, zapravo iz pri-
SLOVENIJA U POTRAZI ZA NOVIM PRIHODIMA
Porezno rotiljanje nekretnina

Nema brzih imovinskih poreza Sloveniji je trebalo est godina da podesi alate za oporezivanje 6,5 milijuna raznih nekretnina ukupne procijenjene vrijednosti 180 milijardi eura
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
ko obeava brzo oporezivanje nekretnina ili je zlonamjeran ili nema pojma o emu govori. Put do oporezivanja neuobiajeno je dug i zamren. Nekretnine treba najprije popisati i razvrstati po skupinama te za svaku izraditi posebni model vrjednovanja. Rezultati viegodinjeg rada dolaze na supotpis vlasnicima nekretnina i tek kada se s evidencijskim postupcima i njihovim konanim nalazima suglase svi oni kojih se to tie, parlament moe ozakoniti oporezivanje imovine. Slovenija ba ulazi u zavrnu fazu toga posla do listopada ove godine vlasnici 6,5 milijuna nekretnina koliko ih je ukupno popisano u Sloveniji dobit e na kune adrese obavijest Dravne geodetske uprave s podacima o svakoj njihovoj nekretnini. Ne suglasi li se vlasnik s dobivenom procjenom ili nae da je neto pogreno upisano, ima dva mjeseca vremena poslati Geodetskoj upravi svoje primjedbe. Opa trina vrijednost svih 6,5 milijuna popisanih nekretnina u Sloveniji procijenjena je na 180 milijardi eura. Istodobno sa zavrnom redakturom goleme nekretninske inventure ministarstvo financija provodi meuresorsko usuglaavanje teksta budueg zakona o oporezivanju imovine koji u srpnju dolazi vladi u ruke, a poetkom jeseni i na izglasavanje u Dravni zbor. U ministarstvu financija vjeruju kako e se zakon skrasiti jo ove godine u Slubenom listu, i to s odredbom da vrijedi od 2011. godine. Korak od statistike do poreza Sve one u Hrvatskoj koji operiraju s oporezivanjem imovine kao usputnim i lako svladivim reformJane, a zavrit e ga Borut Pahor. Tko se prisjea geneze slovenskog zakona, lako e razumjeti zato se danas izbjegava govoriti o prvotnim razlozima kojima se na poetku opravdavala nunost popisa imovine. Naime, popis je obavila Geodetska uprava i to tek nakon prisege vlade da se to ini iskljuivo za potrebe statistike sluani su nevoljko pripustili popisivae meu svoje nekretnine. Prilike su se u meuvremenu znatno promijenile. Via sila u obliku krize natjerala je Antona Ropa u la. Zbog spaavanja gos-
Vlada se klela da popisivanje nekretnina nema nikakve veze s oporezivanjem, no via sila u obliku krize natjerala ih je u la
skim poslom, valja podsjetiti kako su pripreme za taj pothvat u Sloveniji poele otprilike prije est godina, jo za mandata vlade Antona Ropa. Posao je nastavljen za mandata Janeza
be. Javnost je otpoetka bila sumnjiava. Smatrala je da se popisivanje obavlja zbog oporezivanja, a da statistiki razlozi slue samo kao paravan za poreznu odmazdu. Vlada se, meutim, klela da popis nema nikakve veze s oporezivanjem. Tek na takvo uvjeravanje premijera, gra-
podarskih aktivnosti nuno je rasteretiti cijenu rada, a nedostajui novac ieprkati poreznim pincetama iz imovine i nekretnina. est godina predanog rada Geodetskoj upravi trebalo je mnogo vremena, jo vie novca, da uz impozantnu popisnu ispomo popie 6,5 milijuna stanova, kua, garaa, ureda, graevinskih
Kua u najvrjednijoj zoni 500.000 eura Izraun za tipinu samostalnu kuu (jednoobiteljska kua, 150 etvornih metara neto povrine, na 600 etvornih metara pripadajueg zemljita, izgraena izmeu 1975. i 1984. godine, sa svim pripadajuim instalacijama koje dosad nisu bile obnovljene) pokazuje da takva kua u najvrjednijoj zoni (ue sredite Ljubljane te Bled, Piran i Portoro) vrijedi za poreznike 500.000 eura. Takva kua u Kranju vrijedi, opet za poreznike, 305.000 eura, u Novoj Gorici 268.000, u Mariboru 235.000, Celju 207.000, u Velenju i Novom Mestu 160.000, u Ptuju 123.000 i u Murskoj Soboti 107.000 eura. Cjelokupan prihod prikupljen oporezivanjem nekretnina pripada opinama. Njima e se prepustiti da odrede raspon oporezivanja. Zakonom se namjerava odrediti samo donju granicu koja ne smije biti nia od 0,01 posto porezne osnovice. Ocijenjene vrijednosti nisu i konane cijene koje pojedinac moe oekivati kada odreenu nekretninu kupuje ili prodaje. Podaci na portalu daju samo orijentacijsku vrijednost. Inae, takve aplikacije imaju dugogodinju tradiciju u pojedinim zemljama. Primjerice, u vedskoj se takvim aplikacijama slue banke prilikom odobravanja hipotekarnih kredita.
zemljita i drugih nekretnina ije se faktino stanje ima konano uskladiti s njihovim titularima do listopada ove godine. Nekretnine su razvrstane u 21 skupinu, a svaka skupina u jednu od ukupno 20 vrijednosnih zona na koliko se inae podijelilo cijelu Sloveniju. Kombinacijom ope trine vrijednosti i vrijednosne zone u kojoj se odreena nekretnina nalazi svaki vlasnik moe sam izraunati osnovicu prema kojoj e porezna sluba ubudue razrezivati porez. Anton Rop moda i nije krenuo u popis svekolike imovine u Sloveniji s poreznim umiljajem. Raspolagao je u svoje vrijeme izdanim i stabilnim prihodima. No, kriza je napravila takvu pomutnju u javnim financijama da su se sada ak i njemaki liberali stavili na elo reformskog pokreta koji u sveopoj politici pospremanja javnih financija promovira politiku: Jaa ramena moraju nositi vie! Slovenija je pribavila sve alate za oporezivanje imovine s kojim e poeti 2011. godine. Za sve to trebala je vie nego solidnu Geodetsku upravu i est godina predanog rada.
rodnog polimera, namjeravaju proizvoditi ljepila, premaze za drvo, poliuretansku pjenu te uporabive energente. U projekt to ga vodi umsko gospodarstvo Postojna dosad je uloeno mnogo strojarskog i kemijskotehnolokog znanja. Direktor G-a Postojna Frenk Kova potvrdio je da je projekt uao u fazu industrijalizacije i da e se otprilike za godinu dana poeti s ozbiljnom utrivom proizvodnjom.
24 STIL
Brendiranje KraPinSKo-zagorSKe uPanije
Zagorje zove turiste

Brendiranje Krapinskozagorske upanije pokrenuto je pod nazivom Bajka na dlanu, a projektom su objedinjeni svi smjetajni kapaciteti, seoska gospodarstva, ponuda toplica i kulturnopovijesnog turizma. Kako bi se Zagorje pribliilo turistima, a Krapinsko-zagorska upanija pozicionirala kao jedna od vodeih turistikih kontinentalnih upanija, napravljeno je nekoliko turistikih broura koje su predstavljene prolog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U toj se upaniji za sada nalazi 1700 kreveta u smjetajnim objektima, a u planu je poveanje tog broja u sljedee etiri godine. Naglaeno je kako Zagorje treba postati viednevna turistika destinacija u kojoj e se uskoro ponuditi i kongresni turizam. Pred-
Takvi mali hoteli imaju svoje posebnosti, a u ele. njima najradije odsjedaju gosti koji znaju to
ime Klari, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela
to Su to Boutique hoteli?
Kao doma, samo jo bolje

sjednik HGK-a Nadan Vidoevi tom je prigodom istaknuo kako je ta upanija uz Istarsku, Meimursku i Zadarsku napravila najvei iskorak i ostvarila najvee stope rasta gospodarstva. Kontinentalna Hrvatska ima sve mogunosti za razvitak cjelogodinjeg turizma, a upravo je Krapinsko-zagorska upanija u prednosti jer je na dobrom geografskom poloaju i ima vrlo visoki drutveni proizvod. To je i mjesto proizvodnje usluga te na tome treba graditi turistiku budunost, rekao je Vidoevi. (S.P.)
Ba kao i boutique prodavaonice, takvi su hoteli mali, jedinstveni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije
Sanja Pljea pljesa@privredni.hr
*vijesti
izlet ili viednevni boravak na podruju upanije. Ukupna sredstva subvencija su 300.000 kuna, a agencije ili turoperatori po svakom dovedenom gostu mogu ostvariti iznos od 35 kuna. Zahtjevi se zaprimaju do 15. u mjesecu za protekli kalendarski mjesec, dok e se novac isplaivati mjeseno, redoslijedom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. Detaljne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebake upanije. Turistike karte Malog Loinja Turistika zajednica Malog Loinja u suradnji s Gradom Malim Loinjem, mjesnim odborima otoka Suska, Ilovika, Unija te mjesta Velog Loinja i Nerezina prvi je put izradila turistike karte malih mjesta i otoka. Na kartama su oznaene toke koje je zanimljivo posjetiti, povijesne znamenitosti te plae i ostale atrakcije svakog pojedinog otoka i mjesta. Karte se osim u tiskanom obliku nalaze i na web stranici www.tz-malilosinj.hr.
Film Wow Croatia osvojio Emmy Dokumentarac amerikih novinara Ashley Colburn i Johna Needdena Wow Croatia potkraj lipnja dobio je prestinu nagradu Emmy. To je velika promidba Hrvatske na amerikom tritu koje pokazuje sve vei interes za putovanja i odmor u naoj zemlji. Ashley Colburn i John Needden u organizaciji Hrvatske turistike zajednice lani su u rujnu proveli osam dana na putovanju u Hrvatskoj, a kamerom su zabiljeili najljepe kadrove od Zagreba do Dubrovnika. Subvencije za dolaske turista Zagrebaka upanija raspisala je natjeaj za dodjelu subvencija, namijenjen turistikim agencijama i organizatorima grupnih putovanja koja ukljuuju
posljednje vrijeme turisti sve ee odsjedaju u malim obiteljskim hotelima koji nude visoku kvalitetu usluge, individualan pristup gostu, intimnost i vrhunsku gastronomiju u ekskluzivnom interijeru, a u mnogima su istaknuti prepoznatljivi lokalni elementi kako bi se naglasila njihova autentinost. Takvi hoteli nazivaju se i boutique hotelima. No, postoji dvojba o tome to tono spada u taj segment hotelijerstva. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, ne postoji kategorija ni propisani standard o boutique hotelima iako se mnogi mali privatni hoteli tako nazivaju i promoviraju. Ba kao i boutique prodavaonice, takvi
Korkyra i Kukuriku dva nova boutique hotela Nedavno su otvorena jo dva luksuzna mala hotela: Korkyra u Veloj Luci na Koruli, te Kukuriku u Kastvu, oba s etiri zvjezdice. U obnovu hotela Korkyra uloeno je sedam milijuna eura. Pri ureenju vodilo se rauna o spoju tradicije, arhitekture i duha starog korulanskog mjesta sa suvremeno dizajniranim, luksuznim prostorima. Kastavski hotel Kukuriku, u vlasnitvu poznatog ugostitelja Nenada Kukurina, ima 15 soba. Svaka je drukije ureena, u svima je dizajnerski namjetaj i kreveti s baldahinom. Hotel je prije svega namijenjen poslovnim ljudima i eno gastro turistima, kae Kukurin koji je s partnerom Walterom Peculiem u hotel uloio vie od 2,5 milijuna eura. Dobili su i potporu Grada Kastva te Ministarstva turizma iz programa Pod stoljetnim krovovima. to ele, rekao je predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) ime Klari dodavi kako je, za razliku od ostatka hotelske industrije, za takve hotele karakteristino da se u njih gosti vraaju, to ih ini otpornijima u vremenima krize. Svaki je poseban Mali obiteljski hoteli u Hrvatskoj nastoje biti prepoznati kao boutique hoteli i shodno tome svi su usmjereni prema kvaliteti usluge, gastronomije, ambijenta i atmosfere. Posao obino vode vlasnici i lanovi njihovih obitelji, a vrlo esto takvi hoteli razvijaju teme i razne turistike proizvode te ugrauju elemente lokalne autentinosti u arhitekturu, ureenje interijera i gastronomiju. Iako su boutique hoteli povrinom mali, oni uistinu predstavljaju destinaciju u kojoj se nalaze i svojim gostima pruaju jedinstveni doivljaj. ak je i poznati ameriki hotelijer Conrad Hilton kazao kako u takvom hotelu gosti moraju pronai sve ono o emu kod kue sanjaju. U tom segmentu hotelijerstva Hrvatska ima bogatu i raznoliku ponudu. Tako postoje vrhunski mali hoteli kakav je restaurirana Palaa Dekovi na Brau, obiteljski gastro hoteli poput hotela Zdjelarevi, adventure hoteli poput Sv. Mihovila u Trilju ili Vicka u Starigradu Paklenici, wellness i hoteli prilagoeni aktivnom odmoru, heritage, poslovni ili mali hoteli suvremene arhitekture... Svi oni nastoje nuditi vrhunsku uslugu - prepoznatljivu, visokokvalitetnu uslugu s potpisom vlasnika, potujui svjetske standarde, ali u kojima se prepoznaje autentinost i kvaliteta, istaknuo je Klari. Boutique hoteli kao budunost turizma Hrvatske male i obiteljske hotele ve je prepoznalo inozemno trite kao boutique hotele u kojima se prate svjetski trendovi i nudi vrhunska usluga za cijenu jo uvijek niu od uobiajene u konkurentskim zemljama. U Hrvatskoj bi, smatra Klari, takvih hotela trebalo biti jo i vie. Naime, oni bi - zahvaljujui svojim specifinostima te injenici da mogu raditi cijele godine - mogli biti budunost naeg turizma.
Vrlo esto takvi hoteli razvijaju teme i ugrauju elemente lokalne autentinosti u arhitekturu, interijere i gastronomiju
su hoteli mali, jedinstveni, posebno intimni, te ih vode individualci a ne velike korporacije. Njihovi su gosti ljudi u dobi od 20 do 50 godina, srednjih do viih prihoda. Za veinu malih obiteljskih hotela u Hrvatskoj moe se rei da spadaju u kategoriju boutique, to je i bila vizija veine njihovih vlasnika. Takvi mali hoteli imaju svoje posebnosti, a u njima najradije odsjedaju gosti koji znaju
HRWWWATSKA 25
Wolfgang Lampert, izumitelj aplikacije iControl Lampert
Korisnik moe zatraiti i informacije o potronji elektrine energije ili vode tako da se i ti rauni mogu zbrojiti i uvrstiti u poslovno izvjee!
Izvjee na zaslonu moBItela
*vijesti
Halo, kako ide posao?

iControl Lampert omoguava poduzetnicima da u bilo kojem trenutku, bez obzira gdje se nalaze, detaljno pregledaju poslovne informacije o tvrtki
Boris Odori odorcic@privredni.hr
akon to su se osobna i prijenosna raunala utaborila u kuanstvima, poslovnim prostorima i dijelu ugostiteljskih objekata, tvrtke koje razvijaju softver ve nekoliko godina bitku vode na jo uvijek relativno novom bojnom polju - zaslonu pametnih telefona. Jedno od glavnih oruja tih softverskih tvrtki su aplikacije koje vlasnicima smartphone mobilnih ureaja omoguavaju da u te telefone ugrade rjeenja koja e im olakati svakodnevni privatni i poslovni ivot te ga uiniti ugodnijim. Drugim rijeima, ve neko vrijeme u smartphoneove je mogue ugraditi aplikacije za, primjerice, reproduciranje digitalne
glazbe i videozapisa, kompas, budilicu s glasom Pamele Anderson ili ona rjeenja koja generiraju viceve s Chuckom Norrisom. Zatim, postoje aplikacije kojima se jednostavno moe doi i do informacija o nekom proizvodu, usluzi ili do kontakta osobe koja je
lanica odreene grupe na nekoj drutvenoj mrei. Onim ozbiljnijim korisnicima, pak, koji ne trae samo zabavu, namijenjene su aplikacije zahvaljujui kojima je, primjerice, mogue primati faks poruke u obliku e-maila, a odnedavno im je u Hrvatskoj omoguena i kupnja licencije za iControl Lampert. Rije je o jednostavnom rjeenju ponajprije namijenjenom malim i srednjim poduzetnicima koji posjeduju jedan od najpopularnijih pametnih telefona Apple
iPhone. Ono im u bilo kojem trenutku, ma gdje se nalazili, omoguava detaljan pregled poslovnih informacija o njihovoj tvrtki. Bez jezine barijere Wolfgang Lampert, izumitelj aplikacije iControl Lampert, kae nam kako je razvoj tog rjeenja trajao desetak godina. Aplikacija obrauje podatke iz raunovodstva, operativnih rauna, obrauna plaa, kontrole prometa poduzea, financijskog planiranja, poreznih obveza, poslovnih i privatnih bankovnih rauna... K tomu, poduzetnik moe zatraiti i informacije o potronji elektrine energije ili vode tako da se i ti rauni mogu zbrojiti i uvrstiti u poslovno izvjee. Jedna od prednosti ove aplikacije jest ta da
korisnik moe dobiti izvjee na bilo kojem svjetskom jeziku tako da nema jezinih prepreka koje bi oteale neki poslovni su-
Aplikacija obrauje i podatke iz raunovodstva, obraun plaa, kontrolu prometa poduzea...

sret. Mogue je, takoer, usporeivati sadanje podatke s onima iz prethodnog razdoblja, ali i stvarati poslovne prognoze te tako pokuati predvidjeti budua financijska kretanja u tvrtki, istie Lampert zakljuivi kako, ako to eli, poduzetnik izvjee moe dobiti i u tradicionalnom, papirnatom obliku ili kao power point prezentaciju.
Regicom do eljene domene Iskonova tvrtka ki Regica, u skladu s odlukom CARneta o poetku registriranja vrnih hr domena, od prolog tjedna omoguava njihovo registriranje putem interneta. Sustav za registraciju domena kojim raspolae Regica u potpunosti je automatiziran i omoguuje jednostavnu i brzu registraciju. Nakon to pristupi internet stranici www. regica.hr, korisnik moe odmah provjeriti dostupnost domene koju eli tako da upie njen naziv. Sustav potom ispisuje sve mogue kombinacije naziva domene te razlikuje one slobodne od zauzetih. Combis predstavio vDI tehnologiju Combis je proli tjedan predstavio VDI (Virtual Desktop Infrastructure) tehnologiju za virtualizaciju raunala ija implementacija unaprjeuje sigurnost te smanjuje operativne trokove poslovanja i do 40 posto. Virtualizacija raunala osigurava koritenje zahtjevnije infrastrukture od one koju bi, u klasinom nainu rada, korisnika hardverska okolina bila u stanju podrati. odran GDi Gisdata Dan GDi Gisdata Dan 2010 odran je protekloga tjedna po 12. put. Konferencija je okupila vie od 100 sudionika - geoinformacijskih strunjaka i profesionalaca - koji su mogli posluati predavanja i nazoiti nizu demonstracija nove generacije geoinformacijskih tehnologija i proizvoda. Jedna od aktualnih tema bila je prikaz novih tehnologija kao to je LIDAR radarski sustav koji prikuplja prostorne podatke nou i danju te omoguava brzu i uinkovitu izradu digitalnog modela zgrada i terena.
PAd IT POTrOnje u HrvATskOj
u recesiji prvo otpada - hardver
zdaci za hardver, softver i informacijsko-tehnologijske (IT) usluge u Hrvatskoj pali su u 2009. u odnosu na prethodnu godinu za 16,9 posto, na 1,11 milijardi amerikih dolara. Kumulativni je to rezultat nedavno objavljenog godinjeg izvjea analitike kue IDC Adriatics o kretanjima na hrvatskom informatikom tritu. Gospodarska kriza, koja se prelila na domae informatiko trite u etvrtom kvartalu 2008. i tijekom prole godine, snano je utjecala na pad potranje u svim potroakim segmentima s
izraenim naglaskom na javni sektor, kuanstva i najvei dio korporativnog sektora dok je IT potronja bankarskih institucija
Prodaja ispisnih ureaja pala je za ak 40,4 posto, a osobnih raunala za 38,9 posto
i telekomunikacijske industrije u 2009. iskazala umjereniji pad, istie Boris itnik, direktor analitike kue IDC Adriatics. Recesija je najvie pogodila isporuke hardvera. To se u prvom redu od-
nosi na prodaju ispisnih ureaja (HCP - Hardcopy Peripherals), koja je pala za ak 40,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, te osobnih raunala s padom od 38,9 posto. Stoga su domai distributeri i trgovci na malo IT opreme i komponenti, suoeni s velikim tekoama, bili prisiljeni na restrukturiranja kompanija i otputanja zaposlenika. IT trite u proloj je godine bilo trite kupca, konkurentska utakmica je zaotrena i cijene su drastino smanjivane, naglaava itnik. Gledano po teh-
nologiji, IT usluge predstavljale su najsnaniji segment i u 2009. godini, dosegnuvi priblino 394 milijuna dolara. Na drugom mjestu nalazi se trite osobnih raunala sa 186 milijuna dolara te trite softvera, ija je vrijednost iznosila 181 milijun dolara u proloj godini. S IT potronjom od 248 dolara po glavi stanovnika, priopeno je iz IDC Adriaticsa,
Hrvatska je lani dosegla 29,8 posto od prosjene per capita IT potronje u EU27. Daleko je zaostajala iza razvijenih skandinavskih zemalja, primjerice Danske (1953 dolara) ili vedske (1534 dolara), ali je bila ispred Poljske (215 dolara), Bugarske (142 dolara) i Rumunjske (71 dolar). IDC oekuje da e informatika potronja i u ovoj godini zabiljeiti skromniji pad, dok e u iduih pet godina rasti prosjenom godinjom stopom od 7,1 posto te dosegnuti brojku od 1,57 milijardi dolara u 2014. godini. (B.O.)
26 PST!
NOVE KNJIGE
Pripremila: Vesna Antoni
KNJIGOMETAR
PAUL NEWBOLD, WILLIAM L. CARLSON, BETTY THORNE STATISTIKA ZA POSLOVANJE I EKONOMIJU
MATE
Hitnost nije mahnito jurcanje

Gotovo svim organizacijama nedostaje osjeaj koji ljude navodi da iskoriste prilike i izbjegnu opasnosti
Rije je o temeljnom udbeniku iz podruja statistike koji prua kvalitetan i struan uvod u poslovnu statistiku, razvijajui razumijevanje njenih koncepata s naglaskom na rjeavanje problema. Knjiga omoguuje svim itateljima provoenje ozbiljnih analiza primjenjivih u praksi, ali i ui kako biti jai i pouzdaniji analitiar i menader. CD-ROM koji se isporuuje s knjigom sadri podatkovne datoteke potrebne za rjeavanje problema i zadataka.
MARINA MUALO RADIO - MEDIJ 20. STOLJEA

AGM
Knjiga obuhvaa razdoblje nastanka i razvoja radijskog medija to je bio obiman i zahtjevan posao. O stoljeu povijesti i kontekstualizacije medija koji je umnogome izmijenio komunikacijsku sliku svijeta pisano je za potrebe studija radijskog medija, ali odgovore na mnoga pitanja u knjizi mogu nai i svi oni koji, koristei radio, zaborave na injenicu da je ne tako davno postojalo vrijeme kad se ivjelo bez stalne dostupnosti medija u osobnom okruenju i svakodnevnici.
SCARLETT THOMAS KRAJ GOSPODINA T. AJNE

Fraktura
Igrom sluaja Ariel Manto pronalazi knjigu Kraj gospodina T. Ajne gotovo posve zaboravljenoga pisca Thomasa E. Lumasa. Otkriva kako je Lumas u knjizi opisao svojevrstan svijet umova, nematerijalnu razinu postojanja u kojoj je mogue kretati se kroz umove drugih ljudi te itati njihove misli i sjeanja. Taj svijet nazvao je Troposfera, ali u knjizi nedostaje stranica koja opisuje kako se ulazi u nju. Ariel kree u potragu za tajnim znanjem i istrgnutom stranicom, no ni izbliza nije jedina...
STIPE BOTICA I STUDENTI SUVREMENI HRVATSKI GRAFITI

Naklada Pavii
Rije je o drugom, opsegom udvostruenom izdanju zbirke koju je sa svojim studentima priredio prof. dr. Stipe Botica sa zagrebake Kroatistike. Grafiti, njih gotovo 1400, prepisani su sa zidova u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Varadinu, Splitu, Dubrovniku i drugim hrvatskim gradovima te u Bosni i Hercegovini. Stari i novi grafiti u mnogoemu se razlikuju, ali sve ih povezuje sklonost prelaenju svih granica doputenog drutvenog ponaanja.
vjesni ste da su u vaoj organizaciji promjene prijeko potrebne. Moda znate i koje: nova strategija ili informacijski sustav, nova akvizicija ili reorganizacija. No, sve se dogaa nekako presporo, dok se vi osjeate kao Sizif gurajui uzbrdo gromadu koja samo to se nije obruila natrag dolje. Ili se pak opet i opet zavlai s provedbom nove sjajne zamisli. to nedostaje? U knjizi Smisao hitnosti (nakladnik Lider press) guru promjena John P. Kotter otvara nam oi pokazujui kako danas nedostaje, a potrebno je u gotovo svim organizacijama, pravi osjeaj za - hitnost. Dakle, prepoznatljivo stajalite i osjeaj koji ljude navodi na to da iskoriste prilike i izbjegnu opasnosti, da ve danas postignu neto vano te da neprestano odbacuju nevane aktivnosti kako bi ve sada radili bre i uinkovitije. Naime, nakon to mu je esto postavljano jedno te isto pitanje: koja je najvea pogreka koju ljudi ine kad pokuavaju neto promijeniti, Kotter je zakljuio da nije stvoren dovoljan osjeaj hitnosti kod dovoljno velikoga broja ljudi kako bi pripremili teren za veliki skok u nekom novom smjeru. Potom je poeo menaderima postavljati pitanja upravo o snazi osjeaja hitnosti te to poduzimaju u svezi s time. Sve poinje s osjeajem hitnosti S vremenom je postao uvjereniji nego ikad da sve poinje s osjeajem hitnosti. Na poetku svakog nastojanja da se provede bilo kakva promjena, ako osjeaj hitnosti nije dovoljno snaan, a podmukli njen suparnik - samodopadnost - je pre-
velik, sve drugo postaje utoliko tee. Za Kottera je, u uspjenom pristupu promjenama, hitnost najtei korak bez kojega e O autoru John P. Kotter profesor je filozofije vodstva Konosukea Matsushitea i profesor emeritus na poslovnoj koli Harvard Business School. Smatra ga se najveim svjetskim autoritetom za vodstvo i promjene, posebice za promjene u najuspjenijim organizacijama. U listopadu 2002. asopis Business Week ocijenio je Kottera amerikim guruom vodstva broj jedan. Objavio je 16 knjiga, 12 bestselera s poslovnom tematikom, dok je est knjiga dobilo nagrade i priznanja. Uz milijune prodanih primjeraka, njegove su knjige prevedene i objavljene na vie od stotinu jezika. se i najbolje i najvanije inicijative ugasiti. Istodobno, ona mora postati osnovno i trajno obiljeje sposobnosti djelova-
nja. Djelovanje s hitnou je taktika koja brzo donosi rezultate. Pritom valja imati na umu da hitnost nije isto to i mahnita jurnjava sa sastanka na sastanak ili proizvodnja gomila papira, beskrajno jurcanje u krugovima koje esto sprjeava ljude da iskoriste izvanredne prilike i pozabave se veim problemima. To je samo lani osjeaj hitnosti kojeg potiu zabrinutost, ljutnja i frustracija.
Hitnost je najtei korak bez kojega e se i najbolje i najvanije inicijative ugasiti

U ovoj knjizi Kotter nudi i kljune taktike za poticanje osjeaja za hitnost, za razotkrivanje i smanjenje samodopadnosti te nas ui o tome kako donijeti ono vanjsko unutra, o osjeaju za hitnost u svakodnevnim aktivnostima, prepoznavanju prilika u krizama, ali i o izlaenju na kraj s negativcima i(li) nenekavcima. (V.A.)
GRETCHEN RUBIN PROJEKT SREA

Planetopija
to uope elim od ivota? Pa - elim biti sretna. Ali nikada nisam razmiljala o tomu to me ini sretnom ili kako bih mogla biti sretnija - tako Gretchen Rubin zapoinje svoju knjigu o potrazi za sreom i zadovoljstvom. Svaki mjesec donosila je niz odluka, ali je zaronila i u naela koja su odredili primjerice Epikur i Dalaj Lama, ali i Oprah i Martin Seligman. Otkrila je da novac moe kupiti sreu, ali kad se mudro troi; da i najmanja promjena moe znaiti puno..
27
PONUDA / SURADNJA / TRAENJE
Partner/investitor za turistiki web projekt
STEAJEVI NEKRETNINE DRABE
Na bubnju industrijske nekretnine

Ekonomsko dvorite s objektima u Topolovcu, pokraj Siska, povrine 274.054 etvorna metra, procijenjene vrijednosti 28,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljite i pripadajuih devet objekata, koji ukljuuju zgrade, silos, benzinsku crpku, klaonicu, skladite te stambene objekte u Ulici aina greda bb. Draba za ovu nekretninu odrat e se 14. rujna u 10 sati na Trgovakom sudu u Sisku u sobi broj 116. Nekretnina se ne moe prodati za manje od treine procijenjene vrijednosti, a jamevina iznosi 947.656 kuna. Pregled nekretnine mogu je osam dana prije drabe. Industrijska nekretnina od 15.509 etvornih metara u Garenici, procijenjene vrijednosti 20,3 milijuna kuna. Draba za ovu nekretninu odrat e se na Trgovakom sudu u Bjelovaru, 30. srpnja u 9 sati u sobi broj 5. Nekretnina se ne moe prodati za manje od dvije treine procijenjene vrijednosti. Na usmenoj javnoj drabi mogu sudjelovati sve pravne i fizike osobe koje prethodno poloe jamstvo. Jamstvo iznosi 10 posto utvrene vrijednosti. Osobe koje sudjeluju u javnoj drabi dune su prije poetka roita sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da je jamevina poloena. Jamstvo se polae na iro-raun Trgovakog suda u Bjelovaru broj 2390001-1300000630, model 05, poziv na broj 140-58-09. Industrijska nekretnina u Varadinu povrine 40.380 etvornih meta-
MT KONZALTING, Pore, www.mtconsulting.hr. Tvrtka se bavi konzalting uslugama u hotelijerstvu, turizmu i trgovini. Za novi i isplativi, gotovo dovreni turistiki web projekt trai partnera/investitora. Informacije i reference o tvrtki i projektu moete pogledati na web stranicama.Kontakt: Marinko Tvrtkovi, info@ mtconsulting.hr, +385(0)95 44 33 226.
Knjigovodstvene usluge
sortnom istoom, makedonskih, francuskih, talijanskih sorti, a po narudbi mogu i seedless kalemi. Kontakt: AleksAco Stoilkov, aleks@t-home.mk, +389 34 330044.
Voda - izvori s koncesijama - gotove punionice vode u radu
Con Vestigo, Split. Tvrtka nudi knjigovodstveno-raunovodstvene poslove i savjetovanje za tvrtke i obrte. Kontakt: Blaenka Alebi, convestigo@gmail. com, +385 21 538517, +385 91 5084604.
Procjena i inspekcija u Ukrajini
MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr Tvrtka nudi: flairanu visokokvalitetnu prirodnu izvorsku vodu punjenu na izvorima u Hrvatskoj i BiH, izvore s koncesijama i gotove punionice vode u radu na podruju bive Jugoslavije, kao i opremu za punjenje vode i ostalih tekuina, sa 20 godinjim iskustvom. Kontakt: Edhem Bajraktarevi, info@memo.hr +385 1 2321 688, 098 232 355
Vina i alkoholna pia
ra, procijenjene vijednosti 20,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, upravnu zgradu, briketirnicu, lakirnicu, proizvodni pogon, tri skladine zgrade, dvorite i nadstrenicu, panjak te industrijsko dvorite u Ulici Pavleka Mikine 59a. Draba za ovu nekretninu odrat e se 23. rujna na Trgovakom sudu u Varadinu u 13 sati u sobi 226/II. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati uz prethodnu najavu steajnoj upraviteljici Mariji Holeti (042/350 883). Pravo sudjelovanja na drabi imaju samo one pravne i fizike osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaene jamevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije roita za javnu drabu. Osiguranje se uplauje u iznosu od 10 posto od poetne cijene, a uplauje se na iro-raun Suda broj: 23900011300002754 s naznakom jamevina. Osiguranje nisu duni poloiti razluni vjerovnici. Zgrada od 11.977 etvornih metara u Pregradi, procijenjene vrijednosti 11,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgradu, dvorite i parkiralite. Drugo roite za javnu drabu odrat e se pred steajnim sucem 9. srpnja u 10 sati na Trgova-
kom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Razgledati nekretnine i njihovu dokumentaciju zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa steajnim upraviteljem na broj telefona 098/855 370. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije dana odravanja roita za drabu uplatile jamevinu u iznosu od 10 posto utvrene vrijednosti nekretnina iz toke I. ovog zakljuka na raun sudskog depozita Trgovakog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj potanskoj banci Zagreb broj 23900011300000460 poziv na broj 10, broj spisa St-156/09 i dokaz o tome predoe steajnom sucu prije poetka drabe ili steajnom sucu priloe bankarsku garanciju bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajui iznos osiguranja. Poslovni prostor u Hrvatskoj Kostajnici veliine 12.945 etvornih metara, procijenjene vrijednosti 7,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu i dvorite, oranicu, vrt i vonjak u Ulici Antuna Paviia 22. u Hrvatskoj Kostajnici. Draba e se odrati 15. srpnja u 12 sati na Opinskom sudu u Hrvatskoj Kostajnici, soba broj 22. Nekretnina se ne moe prodati za manje od dvije treine procijenjene vrijednosti, a jamevina za sudjelovanje na drabi iznosi 78.536 kuna.
ISI-MAR, Maruipol, Ukrajina, www.isimar.com. Tvrtka se bavi inspekcijom i nadzorom. Osnovne djelatnosti poduzea: procjena, inspekcija, ispitivanje roba, materijala i opreme u tvornicama, mjestima isporuke, utovarnim ili istovarnim lukama, mjestima promjene namjene roba/proizvoda te mjestima nastanka tete; neovisna procjena kvalitete i koliine roba u trgovakim operacijama; izdavanje inspekcijskih dokumenata, provoenje analiza, istraivanja, testiranje s ciljem dokaza da rezultati inspekcije odgovaraju ugovorenim zahtjevima. Kontakt: Hrvoye Puchar, isimar@mariupol. net, +380 629 410920, +380 767281448.
Adhezivi
Sakhawat Commercial Broker, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati. Tvrtka trai vina i ostala alkoholna pia. Kontakt: Noor Ali, sakhawatcommercialbroker@ yahoo.com, +971 4 2733811.
Partnerstvo
Gestum, Varadin. Tvrtka trai partnere proizvoae za uvoz gotovih trikotanih proizvoda, pidama, majica, trenirki, donjeg rublja. Kontakt: Ema Bernik, gestum.info@gmail.com, +385 42 201775.
Odvjetnike usluge u Poljskoj
Proxima S.r.l., Rivoli, Italija, www. tecnologie-adesive.com. Tvrtka je proizvoa adheziva i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@tecnologie-adesive.com, +39 011 9574945.
arape
Italiana, Istanbul, Turska, www.italianafashion.com. Tvrtka je jedan od vodeih turskih brendova arapa i trai distributere u Hrvatskoj. Kontakt: Vedat Etemoglu, vedat@italianafashion.com, +90 212 4821033.
Mladice loze
Mak - Smolarski noj, Strumica, Makedonija. Tvrtka za suradnju s hrvatskim tvrtkama nudi 5.000.000 lozovih kalema sa
Radkiewic Kancelaria, Varava, Poljska, www.radkiewicz.net.pl. Tvrtka Odvjetniki ured Radkiewicz zastupa tvrtke i fizike osobe. Ured sa sjeditem u Varavi zapoljava etiri odvjetnika, strunjaka iz razliitih podruja prava. S uredom surauju specijalizirani odvjetnici, odvjetnici za patente i prevoditelji. Specijalizirana podruja: - korporativno savjetovanje/spajanje i akvizicija - trgovaki ugovori/projektno financiranje - porezno i carinsko pravo - sudski i upravni postupci - radno i socijalno pravo - pravo intelektualnog vlasnitva - zatita osobnih podataka - potroako pravo - nekretnine - javne nabave - pravo Europske unije - restrukturiranje/steajno pravo nove tehnologije/telekomunikacije medijsko pravo - zatita okolia. Kontakt: Kamil Radkiewicz, k.radkiewicz@ radkiewicz.net.pl
IZBOR IZ NADMETANJA
HRVATSKA Protokolarno vozilo
Grad Dubrovnik nabavlja protokolarno vozilo putem operativnog leasinga. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.
Balistiki titovi
stacionarnih brojila prometa. Rok dostave ponuda je 12. srpnja.

Stolice
Koulje
MUP Zagreb nabavlja 29 balistikih titova. Rok dostave ponuda je 19. srpnja.
Automatska brojila prometa
H Vua vlakova nabavlja uredske i kolske stolice. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.
REGIJA Zatitna odjea i obua
Ministarstvo unutranjih poslova RS-a Banja Luka nabavlja 4400 koulja dugih rukava. Rok dostave ponuda je 20. srpnja.
Iz oevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovrnom i steajnom postupku (www.hgk.hr)
Hrvatske ceste Zagreb nabavljaju 15 automatskih
Putevi Podgorica nabavljaju zatitnu odjeu i obuu. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.
tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr
28 SVIJET FINANCIJA
( vie od 1,4 graana Hrvatske

posluje sa 2 ili vie banaka ISTRAIVANJE GfK-a
Vie tednje, manje kredita

Pratei od 2000. godine, moe se uoiti porast u broju klijenata koji koriste tekui raun. Takoer, uoava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekueg rauna, ali i dozvoljeni minus
Vesna Antoni antonic@privredni.hr
Udio korisnika tekueg rauna i povezanih proizvoda - 2000.-2009.

100 90 80 70 60 50 45 40 39 30 20 10 0
Izvor: GfK
rvatska je visoko pozicionirana po udjelu odraslog stanovnitva (starijeg od 15 godina) koje posluje s jednom ili vie
72 66 47 44 43
72
75
76 59
78 61 46 41 42
80 69 50 40
83 75
86 77 52
86 68
43 42 37
50
43 42 40
49 38
48 29
ak 69 posto graana navodi kako e se manje zaduivati u iduih godinu dana

banaka. U Austriji su gotovo svi odrasli stanovnici istodobno i klijenti banaka, dok u Hrvatskoj devet od njih 10 posluje barem s nekom bankom, pokazalo je najnovije kvartalno istraivanje bankarskog tr-
34
37
tekui kunski raun dozvoljeni minus 2000. 2001. 2002. 2003.
bankomat kartice ekovi 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
koji koriste tekui raun. Takoer, uoava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekueg rauna, ali i dozvoljeni minus. S druge pak strane, oit je pad u udjelu klijenata koji koriste ekove. Vidljivo je, kau u GfK-u, da su ekovi kao sredstvo plaanja zamijenjeni drugim, modernijim nainima plaanja kao to su internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog... Graani bankama vjeruju I sama gospodarska kriza utjecala je na koritenje odreenih bankarskih proizvoda i usluga, naglaavaju u GfK-u podcrtavajui kako se ljudi
ita GfK FMDS koje se kontinuirano provodi od 1999. godine. Sve manje ekova Prema rezultatima tog istraivanja, u naoj zemlji veina klijenata po-
sluje samo s jednom bankom. No, ipak, neto vie od etvrtine klijenata posluje s dvije ili vie banaka. Kad je rije o bankarskim proizvodima koji se u nas najee koriste, to su tekui raun i s
njim povezani proizvodi, no zanimljive su razlike u koritenju tih proizvoda u duljem vremenskom razdoblju. Tako se, pratei od 2000. godine, moe uoiti porast u broju klijenata
sve vie okreu tednji, a manje kreditima. Tako, prema istraivanju, oko etiri posto graana izjavljuje da nije u mogunosti otplaivati rate kredita. Osim to dvije treine graana smatra kako je sada tee dobiti kredit od banke nego prije, izraava se i opreznost pri zaduivanju, pa ak 69 posto graana navodi kako e se manje zaduivati u iduih godinu dana (krediti, minusi, kartice...). Zakljuak istraivanja GfK-a, provedenog na uzorku od 1000 ispitanika, jest kako graani Hrvatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a stabilizira se i povjerenje u sigurnost tednje u bankama nakon naglog pada potkraj 2008. godine.
NEKRETNINE
Kue u Hrvatskoj mnogo jeftinije nego u ostatku Europe

Najskuplji je kvadrat kue u Monacu u kojem ete za njega izdvojiti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u naoj dravi
Tijekom svibnja u prosjeku oko pet posto povoljniju cijenu metra kvadratnog kue biljee Pula (1538 eura, to je 4,8 posto manje nego u travnju) i Zadar (1769 eura, pojeftinjenje od 4,5 posto). Najvea razlika u cijeni zabiljeena je u Splitu, u kojem je za etvorni metar trebalo izdvojiti 1655 eura ili 5,5 posto manje nego u travnju. Iako biljei najvei rast, u Osijeku su kue najjeftinije, a u Zadru, koji na mjesenoj razini biljei pad, najskuplje. Valja napomenuti kako je u Zagrebu za kvadrat kue u svibnju trebalo izdvojiti 1660 eura to je 0,3 posto manje u odnosu na travanjskih 1665 eura. Prema podacima portala Crozilla, na godinjoj razini porast cijene biljee Z a greb, Zadar i Split, a pad Osijek i Pula. Jedna od najveih promjena u cijeni tijekom zadnjih godinu dana zabiljeena je u Osijeku, pa je tako 2009. godine u tome gradu cijena etvornoga metra kue iznosila 1090 eura, da bi se ove godine u svibnju spustila na samo 839 eura, to je razlika od 23 posto. Hrvatska na 31. mjestu Razliku od 2,5 posto biljei Pula gdje je metar etvorni u svibnju stajao 1538 eura. Bez znaajnih promjena tijekom svibnja prolo je zagrebako trite koje je biljeilo blagi rast od 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U Daleuropskima prilino povoljne. Tako je jedan od najpoznatijih portala za nekretnine, Global Property Guide, usporedio cijene kua u Europi, a portal Crozilla preuzeo i obradio njihove podatke. Prema njihovim su statistikama kue na podruju Hrvatske mnogo jeftinije nego u ostatku Europe. tovie, od 35 usporeivanih zemalja mi se nalazimo gotovo na samom dnu, tonije na 31. mjestu. Najskuplji je kvadrat kue u Monacu u kojem ete za njega izdvojiti isto koliko i za prostor od 16 kvadrata u Hrvatskoj. (V.A.)
U Osijeku kvadrat kue stoji 836 eura, a u Zadru 1769

maciji je cijena kvadrata kua u porastu, pa je ona tako u Splitu via za 5,3 posto, a u Zadru oko 20 posto. U Hrvatskoj su kue jo preskupe za nae graane, ali su u usporedbi s
29
( najvie ak 13,9%
pad investicija u fiksni kapital DRAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
DUn&BRADstReet
BDP e ove godine porasti mravih 0,5 posto

U srpanjskom izdanju publikacije International Risk&Payment Review koja obuhvaa rizike poslovanja u 132 drave svijeta, najstarija bonitetna kua na svijetu Dun&Bradstreet dodjeljuje Hrvatskoj i dalje rejting DB3d (trend je i dalje rastui), kojim je Hrvatska svrstana u zemlje s blagim rizikom poslovanja, priopeno je iz bonitetne kue BonLine. Prema podacima D&B-a 12,1 posto plaanja hrvatskih drutava prema inozemstvu kasnilo je 30 ili vie dana u odnosu na dogovorene rokove u prvom kvartalu ove godine. ak 82,4 posto faktura bilo je plaeno na vrijeme, dok je njih 4,9 posto plaeno sa 60 ili vie dana kanjenja. Ti podaci pokazuju kako su se plaanja u roku poboljala za 17 posto u prvom kvartalu 2010. u odnosu na zadnji kvartal 2009. godine. Razlog tomu su stroi uvjeti plaanja koje diktiraju inozemne tvrtke te blai uvjeti plaanja na domaem tritu. D&B predvia kako e promptnija plaanja drave jo vie ubrzati plaanja hrvatskih tvrtki.
U prvom kvartalu pad BDP-a 2,5 posto
Analitiari RBA smatraju kako bi se i u drugom tromjeseju ove godine trebali nastaviti negativni trendovi, to potvruju podaci iz realnog sektora i s trita rada
rema konanim podacima Dravnog zavoda za statistiku, bruto domai proizvod je u prvom tromjeseju ove godine zabiljeio realan godinji pad od 2,5 posto emu je najvie pridonio pad osobne i investicijske potronje.
Prve pozitivne stope rasta, u rasponu od 0,5 do jedan posto, moemo oekivati u drugoj polovini godine
Najvei pad zabiljeen je kod investicija u fiksni kapital, od -13,9 posto, a jo vie zabrinjava to je on rekordno visok te to je u baznom razdoblju ostvaren velik pad od 12,4 posto. Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti drave pod pritiskom smanjenja potronje, dok istodobno jo nema naznaka o poetku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru. tovie, podaci u graevinarstvu za prvo tromje-
seje pokazuju oekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatrajui bruto dodanu vrijednost graevinarstvo zabiljeilo pad od 18,7 posto, istiu analitiari RBA. Potronja kuanstava, pak, nastavila je padati, ali sporije nego prethodnih mjeseci. Tomu je jamano pridonijela i visoka prologodinja baza, s obzirom na to da je u prvom tromjeseju protekle godine potronja kuanstava pala 9,9 posto. Osobna potronja u prvom je tromjeseju 2010., na godinjoj razini, bila manja za 4,1 posto. Na pad osobne potronje, kau analitiari, upuivao je pad trgovine na malo od 6,5 posto potaknut visokom razinom potroakog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tritu rada (koja su doivjela vrhunac upravo u prvom tromjeseju), padom realnih plaa i raspoloivog dohotka te slabijom kreditnom aktivnou banaka. Potronja drave trei je kvartal zaredom zabiljeila godinji pad od 1,1 posto. Jedina sastavni-
ca BDP-a koja je zabiljeila rast u prvom tromjeseju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet mjeseci pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8 posto) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz. Drugi kvartal nalik prvome Analitiari RBA smatraju kako bi se i u drugom tromjeseju ove godine trebali nastaviti negativni trendovi, to potvruju podaci iz realnog sektora i s trita rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom kvartalu, zbog pozitivnog utjecaja sezonskog zapoljavanja, i dalje je znatno via nego u istom lanjskom razdoblju, to smanjuje dohodak raspoloiv za potronju. Posljedino, potronja kuanstava trebala bi nastaviti padati, iako vjerojatno neto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba oekivati ni rast dravne potronje budui da manji priljev prihoda od oekivanog stvara pritiske na smanjenje rashoda, procjenjuju.
Oekivani nepovoljni trendovi u graevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno e utjecati na investicijsku potronju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporavkom potranje na inozemnim tritima) uz daljnji pad uvoza (zbog slabe domae potranje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjeseju oekujemo priblino jednaku stopu pada kao i u prvom tromjeseju, dok prve blage pozitivne stope rasta moemo oekivati u drugoj polovini godine i to u rasponu od 0,5 do jedan posto, koje bi trebale biti rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspjene turistike sezone, blagog oporavka domae potronje radi ukidanja nie stope kriznog poreza te poveanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okonanja pregovora Hrvatske o pristupanju Europskoj uniji, zakljuuju analitiari RBA. (V.A.)
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, Hrvatska je opet zabiljeila pad BDP-a, to oekuje i D&B koji predvia da rasta BDP-a nee biti sve do kraja godine. Prema njegovoj procjeni, BDP e ove godine porasti mravih 0,5 posto. Ipak, Vladin ekonomski program predstavljen u travnju trebao bi potaknuti ekonomski rast u zadnjem tromjeseju 2010. Ukidanje kriznog poreza potaknut e kuansku potronju, dok e skraivanje rokova plaanja u javnom sektoru zasigurno pomoi tvrtkama u podmirenju njihovih obveza. Pozitivnim D&B ocjenjuje i nastojanje Vlade da privatizira brodogradilita to je jedan od uvjeta pristupanja EU-u. Osim toga, slovensko prihvaanje meunarodne arbitrae otklonilo je jo jednu barijeru i otvorilo Hrvatskoj vrata EU-a. (V. A.)
*vijesti
dioniara, a rije je o talijanskim tvrtkama meu kojima je i Todoroviev Cerere, te fizikim osobama, dri ukupno 79,75 posto dionica Podravske banke. Karlovaka banka pokriva gubitke Karlovaka banka je za 9. kolovoza sazvala skuptinu dioniara na kojoj e se donijeti odluka o pokriu gubitka za 2009. godinu koji iznosi 20,47 milijuna kuna, to je jedan od najloijih rezultata u povijesti Banke. Gubitak iz recesijske 2009. trebao bi se prema prijedlogu pokriti iz redovnog poslovanja u 2010. godini. Karlovaka banka je inae jedna od osam banaka koje su prolu godinu zavrile s gubitkom.
Todorovi preuzima Podravsku banku Dioniar i predsjednik Nadzornog odbora Podravske banke Miljan Todorovi izvijestio je Hanfu i Zagrebaku burzu kako je s jo 10 dioniara Banke sklopio sporazum o zajednikom djelovanju, ime je za njih nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Podravske banke. Tih 11
30 SVIJET FINANCIJA
TRITE NOVCA ZAGREB
Dobra likvidnost i niska kamatna stopa

Jelena Drinkovi
Kretanje na Tritu novca Zagreb
u mil. kn
400
Prosjene dnevne kamatne stope na Tritu novca Zagreb

Promet u%
1,6
ako su osnovni pokazatelji na novanom tritu i dalje nepromijenjeni, a njegovo osnovno obiljeje vrlo dobra likvidnost i niska kamatna stopa, u proteklom je razdoblju bilo vie aktivnosti. Trgovanje sudionika zabiljeilo je tjedni rast uglavnom zbog injenice to smo imali puni radni tjedan. Ponuda novca svakodnevno znaajno nadilazi prijavljenu potranju. Unato tome, dobar dio potranje ostaje nenamiren zbog neslaganja uvjeta ponude i potranje novca. Obilna ponuda novca na novanom tritu oituje
Ponuda
Potranja
21.6.10. - 25.6.10.
28.6.10. - 1.7.10.
300 1,2 200 0,8 100
28.6.2010.
29.6.2010.
30.6.2010.
1.7.2010.
2.7.2010.
0,4
ponedjeljak
utorak
srijeda
etvrtak
petak
se u injenici to depozitne institucije svakodnevno usmjeravaju velike vikove likvidnosti u sredinju banku kao noni depozit. Na rast ponude kuna na novanom tritu utjecale su dvije devizne intervencije sredinje banke u zadnjih desetak dana.
Sredinja banka je otkupila 244,3 milijuna eura ime je na raune banaka dolo gotovo 1,76 milijardi kuna. Time je, ionako obilna likvidnost novanog trita, dodatno pojaana. Uobiajeno je da rast ponude novca utjee na pad kamatne stope
i povoljnije uvjete trgovanja. Kako je kratkorona kamatna stopa odavno dosegnula vrlo nisku razinu, dodatna likvidnost nije znaajnije korigirala dosadanje uvjete trgovanja. Prologa je utorka, nakon pauze od jednog tjedna, odrana i aukcija tre-
zorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Trezorski zapisi u kunama upisani su u iznosu upola manjem od planiranoga. Umjesto 500 milijuna kuna upisano je 227, po svim rokovima dospijea. Ipak, najvie zanimanje zabiljeeno je za rok
dospijea od 364 dana na koji je upisano vie od 70 posto ovoga izdanja. Vaan razlog tome zasigurno je injenica to je kamatna stopa na zapise s rokom dospijea od 364 dana najvia i biljei rast u odnosu na prethodnu aukciju sa 4,10 na 4,35 posto godinje. Vee zanimanje zabiljeeno je za trezorske zapise u eurima budui da je umjesto planiranih 30 upisano 36,8 milijuna eura, uz nepromijenjenu kamatnu stopu koja iznosi 3,6 posto godinje, a rok dospijea je 364 dana. Nije teko predvidjeti da e odnos ponude i potranje i u iduem tjednu biti slian te da e viak ponuda nad potranjom i dalje podravati iznimno povoljnu kratkoronu kamatnu stopu.
HRVATSKO DEVIZNO TRITE
MIROVINSKI FONDOVI
Nastavak ljetnog jaanja kune prema euru

Unato intervenciji Hrvatske narodne banke na deviznom tritu nastavljen je lagani rast kune.
valuta AUD CAD JPY CHF GBP USD EUR australski dolar kanadski dolar japanski jen (100) vicarski franak britanska funta ameriki dolar euro
Mirex nastavio padati

Vrijednost Mirexa, obraunske jedinice prosjenog obveznog mirovinskog fonda, prolog je tjedna nastavila padati i zavrila na 146,4311 bodova. Naime, vrijednost Mirexa u tjednu je pala za znaajnih 1,3756 bodova to je pad od gotovo jedan posto.
MIREX - mjeseni
152 150
U tjednu je kuna ojaala prema euru za jednu lipu i tjedan je zavrila na 7,1897 kuna za euro. PreEUR
4,878662 5,431506 6,540833 5,39604 8,727463 5,749447 7,189684
ma dolaru je kuna ojaala za sedam lipa i tjedan je zakljuen na 5,7494 kune, a jedino je osla7.21 7.20 7.19 7.18 7.17 7.16
bila prema vicarskom franku i to za etiri lipe, pa je tjedan zakljuen na 5,3960 kuna.
5.90 5.86 5.82 5.78 5.74 4.70
Srednji teaj za devize
USD
CHF
4.48 4.45 4.42
MIREX - tjedni
152 150 148 146
4.39
148
4.36
146
4.33 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.
1.6.
11.6.
21.6.
30.6.
28.6.
29.6.
30.6.
Izvor: HNB
primjena od 3. srpnja 2010. 28.6.
29.6.
30.6.
1.7.
2.7.
28.6.
29.6.
30.6.
1.7.
2.7.
VRIJEDNOST OBRAUNSKIH JEDINICA NA DAN 1.7.2010.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zrane plovidbe zat. dob. mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dob. mirovinski fond Hrvatskog lijenikog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond eljezniar 146,4038 149,3222 139,2489 149,1433 146,4311
MEUNARODNO TRITE KAPITALA
Jako lo tjedan na svjetskim burzama

Pad na svjetskim burzama nastavljen je i ovoga tjedna: ovo je najgori tjedan od propasti Lehmann banke. Na amerikom
5500 5300 5100 4900 4700 4500 28.6. 5000 4500 4000 3500 3000 2500 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7. 6600 6400 6200 6000 5800 5600 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.
tritu podaci pokazuju smanjenje potronje i nisko povjerenje kupaca, a tamonja ekonomija ne stvara dovoljno brzo nova
10500 10280 10060 9840 9620 9400 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.
radna mjesta. U Europi grki problem jo uvijek nije rijeen, a agencija Moodys najavljuje mogue sniavanje rejtinga
2400 2300 2200 2100 2000 1900 28.6. 10060 9840 9620 9400 9180 8960 28.6. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7. 29.6. 30.6. 1.7. 2.7.
156,4744 174,5092 115,2122 123,8187 124,7098 146,7762 161,7767 158,3786 169,3145 123,4764 100,7761 107,2413 145,2132 104,5057 112,8545 152,0255 134,3320 101,4222 120,2447 110,6305 114,4070
FTSE 100
Dow Jones
NASDAQ
CAC40
DAX
NIKKEI 225
i panjolskom gospodarstvu. Na japanskom tritu zabrinutost izaziva povlaenje 270.000 automobila Toyote zbog greke na motoru. Europske banke imaju probleme s likvidnou to zabrinjava investitore, a usporavanje izvoza i uvoza na kinesko trite povuklo je prema dolje i cijene nafte te prehrambenih roba i ruda.
(*) Mirex je vrijednost obraunske jedinice prosjenog OMF-a i rauna se kao vagana aritmetika sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
www.privredni.hr Broj 3634, 5. srpnja 2010. BURZA
31
UKUPAN TJEDNI PROMET: 129,504 milijuna kuna
TJEDNI DIONIKI PROMET: 68.524.548,68 kn
index Crobex Crobex10 Crobis zadnja vrijednost 1.829,49 981,37 96,07 tjedna promjena -5,76% -6,35% -0,27%
Sve najtrgovanije dionice u minusu

Marko Repecki www.hrportfolio.com
Redovni dioniki promet na Zagrebakoj burzi, protekloga tjedna, iznosio je 68,524 milijuna kuna to je porast od
Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris d.d.(povlatena) Dalekovod d.d. Adris d.d.(redovna) Ingra d.d. Atlantic Grupa d.d. Ina d.d. Institut graevinarstva Hrvatske d.d. Jadranski naftovod d.d.
107,57 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 5,76 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.829,49 bodova, dok je Crobex10 tjedan zavrio na 981,37 bodova to je pad od 6,35
zadnja cijena 260,01 812,00 251,00 280,00 295,00 25,25 684,00 1.685,00 1.920,50 2.410,10 promet 19.480.229,36 6.043.434,22 4.687.688,20 3.622.442,92 3.414.915,79 3.352.939,56 2.358.542,41 1.942.593,20 1.780.698,01 1.691.252,65
posto. Najvie se, po obiaju, trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 19,480 milijuna kuna prometa, a trgovanje je zavrila na 260,01 kuni to je pad od 1,52 posto.
10 dionica s najveim rastom cijene Exportdrvo d.d. Montmontaa d.d. itnjak d.d. Vupik d.d. Hoteli Brela d.d. Industrogradnja d.d. Linijska nacionalna plovidba d.d. AD Plastik d.d. Varteks d.d. Istraturist d.d.
Niti jedna dionica meu 10 najtrgovanijih nije zabiljeila porast vrijednosti, a padove vee od 10 posto imale su dionice Dalekovoda, Adrisa
zadnja cijena 500,00 13.400,00 95,00 95,00 99,00 385,55 120,00 95,99 19,00 369,00 promet 5.000,00 40.200,00 1.175,80 47.620,52 2.332,44 70.084,56 12.000,00 680.478,09 3.800,00 137.297,04
(povlatena) i Atlantske plovidbe, dok je najvei gubitnik dionica Ingre koja je pala za 12,90 po10 dionica s najveim padom cijene Euroherc osiguranje d.d. Katelanski staklenici d.d. Rabac d.d. Sunani Hvar d.d. Vupik d.d. Badel 1862 d.d. Konar-el. aparati sred. napona d.d. Medika d.d. uro akovi Holding d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.
sto te je trgovanje zavrila na 25,25 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 3,352 milijuna.
zadnja cijena 4.000,00 905,00 65,10 25,00 125,00 65,00 676,00 7.011,01 24,27 140,00 promet 8.000,00 4.525,00 46.611,60 75.836,50 4.375,00 27.500,30 6.084,00 14.111,01 241.517,33 366.175,75
tjedna promjena -1,52% -10,77% -11,26% -11,11% -6,35% -12,90% -0,87% -1,46% -7,27% -7,30%
tjedna promjena 61,29% 21,83% 15,78% 14,76% 12,50% 10,96% 9,09% 6,66% 5,50% 5,43%
tjedna promjena -43,65% -24,39% -18,63% -16,67% -16,67% -16,42% -15,39% -15,02% -14,81% -14,63%
INVESTICIJSKI FONDOVI
*vijesti
Skuptina HPB-a prihvatila pokrie gubitaka Glavna skuptina Hrvatske potanske banke prihvatila je odluku o pokriu 448,8 milijuna kuna prologodinjeg gubitka, kao i odluku o nedavanju razrjenice bivem predsjedniku i lanu Uprave Josipu Protegi i Ivanu Sladonji, koji su bili na elu HPB-a u razdoblju od 1. sijenja do 10. rujna prole godine. U Upravi HPB-a od 11. rujna su predsjednik edo Maleti i lanica Dubravka Kolari, koji su, kako je bilo
Veina u crvenome
Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati, te je 69 od ukupno 92 fonda zabiljeilo pad vrijednosti udjela. Niti jedan od 46 dionikih fondova nije ostvario porast vrijednosti, a najvei pad u ovoj grupi fondova zabiljeio je fond ST Global Equity
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond) DIONIKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dioniki Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Valuta kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn Vrijednost udjela 14,6000 45,6730 7,9665 123,4200 11,3282 92,9300 94,8300 78,7565 155,2834 59,8100 77,0300 86,5063 84,7400 90,8944 95,4300 56,6264 39,2477 27,5372 68,5100 57,5989 58,1500 68,4695 5351,3800 84,9824 68,6135 30,6600 45,5673 5,9586 54,3200 36,9898 84,2790 49,6852 428,9282 319,0638 78,8583 78,0800 274,8276 66,9600 108,8058 112,2541 10,7921 102,4369 105,3641 88,7880 9,1015 94,3800 *Tjedna promjena [%] -3,68 -7,55 -3,32 -2,99 -4,94 -5,14 -3,72 -2,59 -3,46 -2,78 -3,42 -1,57 -3,41 -2,12 -1,64 -2,82 -5,55 -3,76 -2,56 -4,35 -4,31 -1,98 -2,34 -4,00 -2,29 -1,83 -3,49 -5,52 -4,20 -4,35 -3,80 -5,04 -3,06 -5,09 -4,84 -3,20 -4,17 -3,74 -7,29 -3,83 -1,88 -3,27 -5,14 -5,50 -4,58 -4,46 Naziv(fond) MJEOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteeni KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obvezniki OTP euro obvezniki NOVANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money
kojem je vrijednost pala za 7,55 posto, dok je na drugom mjestu negativne ljestvice AC Rusija s padom od 5,55 posto. Kod mjeovitih fondova porast je zabiljeio jedino Raiffeisen Prestige koji je porastao za 0,13 posto, dok su najvei gubitnici u ovoj grupi fondova ST Balanced s
padom od 7,14 posto te ST Aggressive kojem je vrijednost smanjena za 6,75 posto. Najuspjeniji obvezniki fond je ICF Fixed Income koji je porastao za 0,11 posto, a kod novanih fondova na vrhu su PBZ Euro novani i Erste EuroMoney s porastom od 0,08 posto. (M.R.)
od 24. lipnja do 1. srpnja 2010. godine

Valuta kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn Vrijednost udjela 114,0300 140,6300 96,7400 9,6325 114,4662 148,1100 168,2810 61,8526 101,0572 105,7945 8,1047 138,9957 76,4765 49,6554 5,4619 67,2447 10,8248 106,1965 104,8300 160,0700 137,3770 11,1851 169,2400 125,8200 125,9600 154,4300 121,0641 124,6522 131,0300 160,9012 138,6254 124,0300 139,1600 142,4000 136,3000 136,8056 133,1785 123,8300 130,2249 121,0143 115,2443 11,1653 106,9120 10,5151 101,0663 104,0000 *Tjedna promjena [%] -1,80 -1,31 -2,71 -1,79 -2,54 -1,29 -7,14 -6,75 -3,15 -2,78 -1,97 -2,54 -2,99 -0,57 -3,32 -1,63 -1,85 -0,79 0,13 0,07 0,11 -0,16 -0,02 -0,28 0,06 0,05 -0,52 -0,39 0,04 0,03 0,05 0,08 0,07 0,06 0,05 0,03 0,05 0,06 0,04 0,03 0,06 0,07 0,05 0,06 0,05 0,08
Erste banka dividenda 9,03 kune Glavna skuptina Erste&Steiermrkische Banka odluila je proteklog utorka da se dio neto dobiti za prolu godinu rasporedi u zadranu dobit, a dio za isplatu dividende koja e iznositi 9,03 kune po dionici. Dio neto dobiti za proteklu godinu u iznosu od 453,6 milijuna kuna, odnosno 74,73 posto, rasporeuje se u zadranu dobit. Preostali iznos od 153,36 milijuna kuna, ili 25,27 posto, rasporeuje se za dividendu dioniarima. Mavota preuzima Mediku Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je tvrtki Mavota objavu ponude za preuzimanje Medike po cijeni od 7309,83 kune po dionici. Za tvrtku Mavota i osobe koje s njom zajedniki djeluju obveza za preuzimanje Medike nastala je u svibnju kada su Mavota, Pliva i Medika sklopile Sporazum o zajednikom djelovanju. Mavota zajedniki djeluje i s Jasminkom Hercegom, lanom Uprave Medike.
navedeno u pozivu, vodili poslove Banke u skladu sa zakonom i Statutom, pa im je dana razrjenica za razdoblje do kraja prole godine. Sunce osiguranje dividenda 26,25 kuna Glavna skuptina Sunce osiguranja odluila je o rasporeivanju lanjske dobiti od 13,65 milijuna kuna u zadranu dobit i za isplatu dividendi dioniarima. Tvrtka u zadranu dobit prenosi 2,96 milijuna kuna, dok e za dividende isplatiti 10,69 milijuna kuna, i to 26,25 kuna po dionici.

PV 3634

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

PV 3634

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PV 3634

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Atlanticova Droga Kolinska U Rogakoj emo puniti napitke i Cedevitu, a u tarku u Srbiji raditi energetske ploice, kae Emil

NA RASKRIJU BEZ PUTOKAZA

PV ANALIZA: RURALNI TURIZAM

INTERVJU: GORAN MARKULIN >> 13

ZLATNO DOBA ZLATA >> 20

170,00kn 134,00kn 81,00kn 306,00kn 149,00kn 314,00kn 306,00kn 171,00kn

VODI ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

Mitovi o drutvenoj odgovornosti poduzea

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

VODI ZA RAZUMIJEVANJE KUNOG BUDETA I RAUNOVODSTVA

VODI ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNITVA

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI IV

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis KREATIVNOST U ODNOSIMA S JAVNOU U

HRVATSKI DIZAJN SAD I DIZAJN SA IZAJ SAD ZA

OTKRIVANJE ODNOSA NJE ODN S E ODNOSA DNOS N S JAVNOU U

POREZNA REFORMA I A REFORMA REFO MA REFORM ORM HRVATSKA KRIZA KA ZA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO ZVJEZDANO NEBO VJEZ VJEZDA O EB

117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn 117,00kn

PRIRUNIK ZA ODNOSE S JAVNOU

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

PRIRUNIK ZA POLITIKE KAMPANJE

uvod u osobni rast i razvoj

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

KRATKA POVIJEST POVIJEST VJ S BUDUNOSTI OSTI

Europsko poduzee u globalnoj ekonomiji

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

MOGU LI VAS CITIRATI?

117,00kn 629,00kn 314,00kn 108,00kn

ELEKTROINENJERSKI OINENJERSKI N ENJERSKI RSKI PRIRUNIK NIK

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

NEODRIVOST ODRIVOG RAZVOJA

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE

Vodi kroz europske fondove 2008.-2013.

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEA

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

Odreivanje i isplata plaa

NOVI PRAKTINI VODI KROZ EU LABIRINT

Knjige moete naruiti putem: t: 01/5600 020 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

TROJEZINI RJENIK BANKARSTVA I FINANCIJA

179,00kn 90,00kn 81,00kn

ZAKON O ZATITI NA RADU

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU