Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku Preddiplomski studij matematike

Seminarski rad iz predmeta Uredsko poslovanje

Naslov rada: E - banking

umi Mateja, 792 ,grupa A orda Rebeka, 802, grupa A

Osijek, prosinac 2010.

Sadraj
Sadraj..............................................................................................................2 Uvod ................................................................................................................3 E-banking.........................................................................................................3 Opseg usluga e-banking................................................................................4 Zato koristiti e-bankarstvo prednosti i mane............................................4 Sigurnost prilikom koritenja e-bankarstva?..................................................4 Kljuni pojmovi e-bankarstva.........................................................................5 Mobilno bankarstvo..........................................................................................5 E-kartica...........................................................................................................6 Upotreba internet bankarstva..........................................................................6 GFK projekt Poslovanje internetom..........................................................6 Zakljuak..........................................................................................................8 Literatura..........................................................................................................9 Prilog................................................................................................................9

Uvod
U Hrvatskoj se e-bankingom koristi vie od 600 tisua graana i gotovo 200 tisua poduzea i obrta, a broj iz godine u godinu raste. to je uope e-banking? Zato ga koristiti i to nam on prua? samo su neka od pitanja na koja emo pokuati odgovoriti u ovom seminaru. Osim toga saznat ete i kako pokrenuti uslugu, otkriti pogodnosti i prednosti e-bankinga, te kljune rijei vezane uz njega.

E-banking
E-banking (e-bankarstvo, internet bankarstvo) je financijski servis banke koji omoguava korisniku osobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja. Korisnikom moe postati svaki graanin koji u banci ima otvoren raun i s odreenom bankom sklopi ugovor o internet bankarstvu, u kojem prihvaa Ope uvjete koritenja internet bankarstva. Za pristup e-bankarstvu potrebno je imati raunalo s pristupom internetu i neki od sigurnosnih ureaja koji ete dobiti prilikom sklapanja ugovora. Najee se radi o tokenu, tj ureaju koji slui za pristup uslugama e-bankarstva, a ujedno jami da nitko drugi osim samih korisnika ne moe pristupiti raunima. Token se aktivira upisom PIN-a, koji sam korisnik bira, te radi na principu stvaranja jednokratnih lozinki. Postoje razliite metode dokazivanje identiteta: 1. Token (najee se koristi za privatne korisnike) 2. TAN kartica (identifikacijska kartica koja lii na kreditnu karticu, na poleini ima serijski broj i tablicu s nizovima transakcijskih brojeva) 3. SMART-kartica (uobiajena za poslovne korisnike, poznata i kao pametna kartica, ima ugraen ip na kojem su snimljena dva jedinstvena kljua tajni i javni. Javni sadri potrebne ope podatke o korisniku, dok privatni klju slui kao svojevrsno potpisivanje korisnika prilikom izvoenja neke transakcije) Jednom kada pokrenete internet bankarstvo, svojim bankovnim raunima moete pristupati s bilo kojeg raunala i s bilo kojeg mjesta u svijetu koje ima pristup internetu. Bitno je napomenuti i da sve to ste radili putem interneta moete snimiti i uvati na svom raunalu, ili nekom drugom obliku memorije ili ispisati na papir.

Opseg usluga e-banking

Banka, prilikom naeg pristupa internet bankarstvu, nudi odreeni opseg usluga, koje korisnik putem potpisanog zahtjeva moe ostvariti. Ugovoren opseg usluga se moe naknadno proiriti uz koritenje postojeeg identifikacijskog tokena. Paketi ponuenih usluga se ne razlikuju previe u razliitim bankama. Usluge koje banke najee nude su: pregled stanja i prometa po deviznim i kunskim raunima, plaanje platnih naloga, prijenos novca s jednog rauna na drugi, pregled teajnih lista i otkupa deviza zatim izrade predloaka platnih naloga i otplate kredita. Neke od moguih dodatnih usluga su: oroavanje, otvaranje trajnih naloga, kupoprodaja udjela u investicijskim fondovima, ugovaranje police osiguranja ili kupnja prepaid bonova za mobitele.

Zato koristiti e-bankarstvo prednosti i mane

Velika prednost e-bankarstva su nie naknade prilikom provoenja platnih naloga u odnosu na plaanje rauna na alterima banaka, Fine ili pote. Kao potvrda ovog, moemo usporediti naknade za plaanje rauna u Fini, gdje se plaa 4,60 kn po uplati za raune s iznosima manjima od 474,23 kn, odnosno 0,97 posto uplaenog iznosa za iznose vee ili jednake 474,24 kn. Najvia naknada koju se moe platiti je 75 kn. Dok naknade prilikom plaanja putem e-bankarstva iznose do dvije kune, a jo su nie ako su i uplatitelj i primatelj vlasnici rauna u istoj banci. Osim toga, pojedine banke naknade ak ni ne naplauju. Vrlo vaan imbenik prilikom usporeivanja prednosti e-bankarstva i obinog bankarstva je i injenica da e-banka radi 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini, moete joj pristupiti s bilo kojeg mjesta u svijetu ako imate raunalo i internet, nema ekanja u redovima... Iako je internet bankarstvo najee koriteno za plaanje rauna, tu su i brojne druge usluge koje se mogu koristiti, a neke smo ve prethodno naveli u prethodnom podnaslovu. Potrebno je spomenuti i neke od mana e-bankarstva, iako su to uglavnom stvari s kojima, ako esto koristimo e-bankarstvo, ne emo imati problema, poput potrebno vrijeme za pokretanje usluge i stjecanje rutine pri koritenju, zatim banke ponekad mijenjaju korisniko suelje pa se treba ponovno snalaziti, i ono esto postavljeno pitanje u naem vremenu visoke tehnologije moemo li vjerovati stroju?

Sigurnost prilikom koritenja e-bankarstva?

Korisniku je jako vana sigurnost, pogotovo kad se govori o financijama pa je jasan i strah i nepovjerenje korisnika u internet bankarstvo, jer je najraireniji oblik cyber zloina upravo kraa identiteta. Na poveanju stupnja sigurnosti i ograniavanju napada na zatvorene sustave se ve dugo radi na globalnoj razini, no banke posebno budno paze na zatitu kako svojih podataka, tako i podataka korisnika. Uporaba tokena i smart kartica ima visoki stupanj sigurnosti, jer osim tehnologije kriptografskog javnog kljua (ve prethodno spomenuto), podizanju sigurnosne razine pridonijela je upravo 4

upotreba smart kartice. Kao jo jedna od mogunosti postoji i pohranjivanje digitalnog certifikata na tvrdom disku osobnog raunala. Istiemo kako primjenom smart kartica privatni klju nikada ne naputa karticu i digitalni se potpis generira na ip unutar zatienog podruja. S druge strane, poslovanje korisnika upotrebom tokena je viestruko zatieno kompiliranjem PIN-a i jednokratnih lozinki. Lozinke su jednokratne u smislu da nije mogue da ve jednom iskoritena lozinka poslui za ponovni ulazak u internetsko bankarstvo ili neku drugu uslugu. Tu je jo i dodatna zatita kompletnog bankarskog sustava vatrozidom, odnosno firewallom koji onemoguava presretanje podataka korisnika prilikom slanja do posluitelja banaka, kao i sustav otkrivanja neovlatena pristupa. Osim svojih internih informatiarskih odjela, banke angairaju vrhunske tvrtke iji je osnovni posao upravo zatita, kako bi osigurale zatitu svojim korisnicima.

Kljuni pojmovi e-bankarstva

Kljuni pojmovi e-bankarstava koje bi trebali znati prije neg to se ponete koristiti ebankarstvom: PIN osobni identifikacijski broj koji se koristi za aktivaciju tokena. Ne preporua se dijeljenje informacije o PIN-u s drugima. U sluaju da ga zaboravite moete traiti novi, ili moete promijeniti postojei, ako smatrate da postoji opasnost da ga netko drugi zna, i da ga moe zloupotrijebiti. Token ve vie puta spomenuti ureaj koji omoguuje pristup uslugama e-bankarstva. Korisnicima osigurava da nitko osim njih ne moe pristupiti raunima i radi na principu jednokratno vaeih lozinki. TAN kartica identifikacijska kartica, oblikom slina kreditnoj kartici. Na pozadini ima serijski broj i tablicu s nizovima transakcijskih brojeva. SMART (pametna) kartica kartica koja ima ugraen ip sa dva snimljena kljua tajni i javni. Tajni sadri ope podatke o korisniku, a privatnim korisnik potpisuje svaku izvedenu transakciju. Identifikacija sam proces unosa imena korisnika i jednokratne lozinke koju ispisuje token ureaj ili pametna kartica. Autentifikacija postupak u kojem se ispituje je li korisnik koji pristupa e-raunima doista vlasnik tih rauna. PKI sustav koji se sastoji od raunala, mree, softvera, ljudi, pravila i procedura koje se koriste u internet bankarstvu, poznat i kao infrastruktura javnog kljua. Elektroniki potpis u internet bankarstvu ima jednaku vrijednost kao vlastoruni potpis u stvarnom svijetu. Sastoji se od niza podataka koji potvruju identitet, autentinost i neporecivost slanja i primanja odreenog dokumenta tijekom e-poslovanja.

Mobilno bankarstvo

Kao proizvod od kojeg se puno oekuje se navodi mobilno bankarstvo, koje uz uobiajno internet bankarstvo nudi veina banaka. Neke od njih su: Hypo, RBA, PBZ, Zagrebaka... Kako veina od ovih banaka nudi slian opseg usluga za mobilno bankarstvo, zbog jednostavnosti predstavljanja mobilnog bankarstva, na primjeru mPBZ usluge, koju nudi PBZ banka pribliit emo vam opseg usluga i mogunosti koji moete dobiti mobilnim bankarstvom. Osnovne funkcionalnosti mPBZ usluge: uvid u stanja i promete tekuih, deviznih rauna i iro rauna; uvid u stanje dodatnog prekoraenja za plaanje na rate putem PBZ Maestro kartice; uvid u stanja i promete kunskih i deviznih oroenja; uvid u stanja i promete PBZ stambene tednje; plaanje rauna u kunama na podruju RH; prijenos sredstava s jednog rauna na drugi unutar Privredne banke Zagreb (tekui i iro rauni); kupnja, prodaja i zamjena udjela u PBZ investicijskim fondovima; kupnja, prodaja i konverzija deviza po povoljnijem teaju; pregled teajne liste PBZ-a; kupovina GSM bonova...

E-kartica
E-kartica jo jedna od niza kartica koje nam se nude, no s nekim posebnostima, jer nudi i neke usluge koje banke ne nude jer su specifine za Finu (Financijsku agenciju), iji je e-kartica i proizvod. Fina za e-karticu kae da se radi o multifunkcionalnoj smart kartici za elektroniko poslovanje. Kao glavnu prednost svojeg proizvoda Fina navodi multifunkcionalnost, odnosno mogunost obavljanja ukupnog uredskog poslovanja. Fina je tom karticom omoguila koritenje velike veine usluga koje ona danas prua i to preko internetskih servisa koje nudi. Meu ostalim tu su predavanja R-Sm obrazaca (e-REGOS), predavanje godinjih financijskih izvjea, elektroniko potpisivanje dokumenata, provoenje transakcija s vie rauna u vie banaka... Kartica se moe upotrijebiti ili za pojedine usluge ili se s Finom moe potpisati ugovor za koritenje e-usluga, ime se smanjuju naknade koje se plaaju za pojedinane usluge. Od usluga koje se se mogu obaviti e-karticom najvie se koristi e-plaanje, koje je ujedno i najstarija Finina usluga.

Upotreba internet bankarstva

Prema usporednim podacima iz vie zemalja uoava se trend poveanja broja onih koji koriste internet bankarstvo. Internet bankarstvo je, jo uvijek, ee koriteno u Austriji, Sloveniji i ekoj, negu u Hrvatskoj i u nekim drugim istono-europskim zemljama. U Hrvatskoj raste broj onih koji imaju osobna raunala, pristup internetu kao i udio korisnika interneta.

GFK projekt Poslovanje internetom

Projekt iz 2004. godine u kojem se pokuavalo ispitati koliko ljudi i tko najee posjeduje raunalo, ima pristup internetu i koristi se internet poslovanjem. Neki od rezultata: 39% odrasle populacije (populacija starija od 15 godina) ili neto vie od 1,4 milijuna osoba koristi osobno raunalo. Prilino slian je udio i onih koji imaju mogunost pristupa internetu - 38%, dok 88% ostvaruju taj pristup internetu. Broj korisnika interneta je 33% ili neto vie od 1,2 milijuna Udio korisnika internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije to bi odgovaralo oko 98 000 korisnika, dok namjeru koritenja u tekuoj godini ima 1% odrasle populacije odnosno 40 000 ljudi. Najvei interes za e-bankingom pokazuju klijenti Zagrebake, Privredne te Raiffeisen banke. Korisnici e-bankinga najee su s podruja Zagreba i okolice, i preteno u dobi od 25 do 39 godina starosti, vie strune spreme, i uglavnom se radi o klijentima koji koriste u bankama vei broj usluga (6 i vie) Spremnost za obavljanje transakcija putem interneta vea je kod vie obrazovanih ljudi te onih s viim osobnim primanjima.

Grafikon 1. Koritenje internet bankarstva s obzirom na obrazovanost

Grafikon 2. Koritenje internet bankarstva s obzirom na primanja . 7

Zakljuak
Internet bankarstvo zahvaljui internetu i suvremenoj tehnologiji ima niz prednosti. Neke od znaajnijih su brzina i kvaliteta provoenja platnog prometa, racionalno koritenje vremena u ubrzavanje dostave naloga za plaanje, brzo izvjeivanje o obavljenim transkacijama, mogunost on-line upita o prometima po raunu... Posjedovanjem internet bankarstva klijent se oslobaa raznih davanja, poput provizija na plaanje, i moguih problema uzrokovani radnim vremenom i guvom u banci. Sve to vam je potrebno za poslovanje s bankom jest mogunost pristupa bilo kojem raunalu s pristupom internetu. Nae osobno vienje e-bankarstva je kako e s vremenom ono postajati sve zastupljenije. U ovom vremenu velike ubrzanosti samog ivota, svaka uteda vremena je dobrodola, a uteda vremena koju dobijemo ne ekajui u redovima, nije zanemariva. Porast korisnika e-bankarstva e rasti proporcionalno rastu informatike pismenosti samih korisnika bankarskih usluga. U skladu s tim za odreeni broj godina mlae generacije, koje su odrastale s raunalima, u samom poetku koritenja bankarskih usluga e se odluiti za neki oblik e-bankarstva. Kao to vidimo budunost internet bankarstva je neupitna, jedino to je upitno su usluge koje e se u budunosti javljati, no i za njih je sigurno da e se prilagoavati vremenu i korisnicima za koje e nastajati.

Literatura
1. Karlo Vajdi, E-kartica, Kartica za sve, Banka, Zagreb, sijeanj 2006, godina XV, broj 1, 47. str. 2. Draen Jurman, E raun, Mrtvo slovo, Banka, Zagreb, srpanj 2008, godina XV, broj 7, 64. str. 3. Lidija Martinovi, Budunost Financijske industrije, Prilog banka +, Za nove generacije, Banka, Zagreb, srpanj 2008, godina XV, broj 7, 44. - 46. Str. 4. http://web.efzg.hr/dok/OIM/oim_prester_RBA%20Internet%20bankarstvo.pdf (29.11.2010) 5. Ivan Horvat, Jagor Strahonja, Tomislav Mii Internet bankarstvo u Hrvatskoj, ppt prezentacija http://www.slideshare.net/kivinisamja/internetbankarstvo-u-hrvatskoj (29.11.2010.) 6. Pametna kuna; Zvonko Pavi i Miroslav Wranka - E-bankarstvo: Tehnologija vam tedi vrijeme i novac http://www.pametnakuna.hr/kod-kuce/e-bankarstvo:-tehnologija-vam-stedi-vrijeme-inovac (29.11.2010.) 7. Wikipedia, Online banking http://en.wikipedia.org/wiki/Online_banking (29.11.2010.) 8. Federal trade commission, Electronic banking http://www.ftc.gov/bcp/edu/pubs/consumer/credit/cre14.shtm (29.11.2010.) 9. Poslovanje, Elektronsko bankarstvo http://poslovanje.mojblog.hr/p-elektronsko-bankarstvo/184522.html (01.12.2010.) 10. Poslovni forum, Internetsko bankarstvo http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp (01.12.2010.) 11. PBZ invest, Usluga mobilnog bankarstva (uputa za koritenje) http://www.pbzinvest.hr/UserDocsImages/Korisnicka%20uputa%20za %20mPBZ_11%208%20(3).pdf (01.12.2010.)

Prilog
Popis grafikona: Grafikon 1. Koritenje internet bankarstva s obzirom na obrazovanost.7 Grafikon 2. Koritenje internet bankarstva s obzirom na primanja8