DIONICA

Trite dionica u RH
Tereza Mion, 24265 Martin Golob, 23966

vrijednosni papir koji izdaje dioniko drutvo. Oznaava dio temeljnog kapitala tog drutva, a njome je izraeno lanstvo imatelja i s njim povezana prava i obveze. Mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnog. Iznos djelomine uplate mora se naznaiti na dionici.

DIONICA
Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:
1. 2.

DIONICA
Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. Pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva. Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna.

3.

pravo glasa u glavnoj skuptini dioniara, pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda), pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva.

DIONICA
Kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

TRITE DIONICA
Osnovni je razlog postojanja i rasta trita dionica trina ekonomija i injenica da kompanije na odreenom stupnju razvoja trebaju vie likvidnih sredstava nego to ih same mogu osigurati. Drugi je razlog uspostava oblika kompanije koja ima ogranienu odgovornost s financijskog stajalita.

TRITE DIONICA
Glavni motiv za ulaganja u dionice je mogunost ostvarenja vee dobiti od kamate ostvarene dranjem slobodnih sredstava na tednju u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene. Ulaganje u dionice je spojeno, u pravilu, s veim rizikom od rizika kojem je investitor izloen kod klasine tednje u banci.

TRITE DIONICA
Odluka o tome koje vrijednosnice kupiti ovisi o veem broju faktora. Poeljno je ulaganje u likvidne vrijednosnice, tj. one kojima se najee trguje i koje je mogue u vrlo kratkom vremenu utriti Portfelj vrijednosnica predstavlja skup vrijednosnica u vlasnitvu kupca (investitora). Izbor vrijednosnica u portfelju (struktura portfelja) treba predstavljati optimum izmeu oekivanog prinosa i razine rizika kojeg je investior spreman preuzeti.

TRITE KAPITALA U RH
U RH ima 30 brokerskih drutava, a 18 banaka je od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga dobilo odobrenje za poslovanje s vrijednosnim papirima. Sva navedena drutva, ukljuujui Zagrebaku burzu, Sredinju depozitarnu agenciju te Trite novca, lanovi su Udruenja za poslovanje i posredovanje na financijskim tritima Hrvatske gospodarske komore.

TRITE KAPITALA U RH
Zakonom o tritu vrijednosnih papira ureuju se, meu ostalim, postupak izdavanja vrijednosnih papira, poslovi s vrijednosnim papirima i osobe ovlatene za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, uvjeti za organizirano javno trgovanje vrijednosnim papirima, zatita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlasti sredinje depozitarne agencije, burzi i ureenih javnih trita.

TRITE KAPITALA U RH
Brokersko drutvo je drutvo s ogranienom odgovornou ili dioniko drutvo sa sjeditem u RH ija jedina djelatnost mogu biti poslovi s vrijednosnim papirima za koje dobiju dozvolu Agencije (SDA) Inozemno brokersko drutvo

TRITE KAPITALA U RH
Banka moe obavljati poslove s vrijednosnim papirima za koje dobije dozvolu Agencije, a obavljanje tih poslova obvezna je ustrojstveno, organizacijski i raunovodstveno odijeliti od svojih ostalih poslova. Banka moe poslove s vrijednosnim papirima obavljati posredstvom brokerske kue u njezinom vlasnitvu (smije imati dionice ili poslovne udjele samo ujednoj brokerskoj kui)

TRITE KAPITALA U RH
Burza vrijednosnih papira osniva se kao dioniko drutvo. Dioniari burze mogu biti ovlatena drutva, banke, drutva za upravljanje investicijskim fondovima, drutva za upravljanje mirovinskim fondovima,drutva za osiguranje i izdavatelji vrijednosnih papira uvrtenih na burzi.Temeljni kapital burze mora biti najmanje 40,000.000,00 kuna. Burza mora propisati razliite uvjete za najmanje tri kotacije u koje se uvrtavaju vrijednosni papiri

TRITE KAPITALA U RH
Ureena javna trita su pravne osobe kojima je osnovna djelatnost povezivanje ponude i potranje vrijednosnih papira koji nisu uvrteni u prvu kotaciju burze

TRITE KAPITALA U RH
Sredinja depozitarna agencija je pravna osoba ovlatena za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i poslova prijeboja i namire sklopljenih pravnih poslova s tim papirima

ZAGREBAKA BURZA
Zagrebaka burza poslije Prvog svjetskog rata otvorena je zapravo 4. lipnja 1919. i to prvo njen efektni odjel. Robni odjel poeo je s radom 1. kolovoza 1919., a obraniki burzovni sud tek od rujna 1919. Ova je burza bila podreena Ministarstvu trgovine i industrije imajui sva prava korporacije i samostalnog ureenja, a sa svrhom da olakava i ureuje trgovaki promet svakovrsne robe, vrijednosnih papira, mjenica, novca (deviza i valuta) i plemenitih kovina. Nadzor nad burzom imao je povjerenik postavljen od Ministarstva trgovine i industrije.

ZAGREBAKA BURZA
Obnova Burze u Hrvatskoj uslijedila je tek 1991.,godine kada je 25 banaka i 2 osiguravajua drutva utemeljilo Zagrebaku burzu kao centralno mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj. Koliko se brzo razvijalo dioniarstvo i burzovna trgovina u nas najbolje je vidljivo iz podatka da je u prvih pet godina nakon uvoenja elektronikog sustava trgovanja, dakle od 1995. pa do 2000. godine, vrijednost trita Zagrebake burze narasla gotovo 10 puta (982.6%)

ZAGREBAKA BURZA
Kako bi pojednostavnila i pojeftinila trgovanje, u oujku 1994. Burza uvodi svoj prvi elektroniki distribuirani sustav trgovanja: TEST-1 Krajem svibnja 1999. Burza uvodi treu generaciju svog elektronikog trgovinskog sustava: MOST. Naputajui staru programsku jezgru, MOST uvodi jednostavnije korisniko suelje, ukida brojna ogranienja sustava TEST-1.5 i ,moda najbitnije, uvodi automatsko sklapanje transakcija

ZAGREBAKA BURZA
Organizacija burze:
1. 2. 3. 4.

ZAGREBAKA BURZA
CROBEX je slubeni indeks cijena dionica kojima se trguje na Zagrebakoj burzi vrijednosnica; ukljuene su redovne dionice 30 poduzea kojima se trgovalo u vie od 90% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju, kojima je promet vei od 0,5% ukupnog prometa dionica u promatranom razdoblju te kojima je free float trina kapitalizacija meu prvih 20% dionica poredanih prema free float trinoj kapitalizaciji na zadnji dan promatranog razdoblja. Uveden je 1. IX. 1997

Nadzorni odbor Uprava lanovi Odjeli

ZAGREBAKA BURZA
U 2006. godini trite kapitala u Republici Hrvatskoj nastavilo je s rastom. Godinji rast prometa dionicama u 2006. godini na Zagrebakoj burzi iznosio je 121,1% Dioniki indeks Zagrebake burze CROBEX u 2006. godini ostvario je rast od 60,7%

ZAGREBAKA BURZA
U 2006. godini na Burzi se aktivno trgovalo s 197 izdanja vrijednosnih papira, to je 16,6% vie u odnosu na 2005. godinu. Ukupni promet u 2006. godini dosegao je 45.328,9 mil. kn, to je poveanje od 32,5 % u odnosu na ukupan promet u 2005. godini. Trina kapitalizacija vea je za 75,2%.

ZAGREBAKA BURZA
U 2006. godini prosjeni dnevni promet porastao je s 136,3 na 181,3 mil. kn, to je porast od 33,0%. Za daljnji razvoj trita znakovito je poveanje broja vrijednosnih papira uvrtenih u najviu i najtransparentniju burzovnu kotaciju, Slubeno trite, za 42,9%.

Dionice s najveim prometom u 2007. godini

Dionica Promet u kn Turnover in HRK 898.741.282 215.059.278 164.934.445 132.489.243 119.558.563 106.597.090 104.484.013 103.210.540 74.347.994 71.900.650 1.235.957.516 3.227.280.614 Rel.udjel u prometu Rel.share in turnover 27,85% 6,66% 5,11% 4,11% 3,70% 3,30% 3,24% 3,20% 2,30% 2,23% 38,30% Zadnja cijena Close price 368,00 13.934,10 3.488,00 1.540,00 789,00 2.625,00 1.474,00 55.250,00 5.700,00 519,99 Promjena cijene u % Change in price in % -3,20 14,70 18,30 15,80 22,50 -6,30 8,40 5,60 4,00 -3,00

Stock INA-R-A ATPL-R-A ADRS-P-A INGR-R-A ERNT-R-A DLKV-R-A PODR-R-A ULPL-R-A ZABA-R-A SNBA-R-A Ostali / Others Ukupno / Total

Dionice s najveim prometom u 2006. godini

Dionica Promet u kn Turnover in HRK 124.984.052 82.277.777 51.244.801 33.005.834 26.168.645 24.985.734 23.568.536 22.098.739 19.971.788 19.050.097 526.229.584 953.585.587 Rel.udjel u prometu Rel.share in turnover 13,11% 8,63% 5,37% 3,46% 2,74% 2,62% 2,47% 2,32% 2,09% 2,00% 55,18% Zadnja cijena Close price 814,00 4.600,00 2.520,00 630,10 7.700,00 7.400,00 483,00 3.524,00 154,01 1.880,00 Promjena cijene Change in price 180,00% 320,00% 203,00% 350,00% 1575,00% -130,00% -140,00% 1010,00% -259,00% 440,00%

Usporedba prometa na Zagrebakoj burzi u 2005. i 2006. godini

Stock PLVA-R-A ADRS-P-A ERNT-R-A VIRO-R-A TNSA-R-A ZABA-R-A PODR-R-A TNPL-R-A DDJH-R-A LKPC-R-A Ostali / Others Ukupno/Total

Dionice s najveom trinom kapitalizacijom

Dionice s najveom trinom kapitalizacijom

Dionice s najveom trinom kapitalizacijom

Usporedba izdanih dionica u 2005. i 2006. godini

Usporedba ponuda za preuzimanje d.d. u 2005.i 2006. godini

IGH oduzima dah

Cijene dionica i profiti ulagaa na domaem tritu kapitala i dalje rastu... Dionicama Instituta graevinarstva Hrvatske do poetka 2007. godine trilo se na razini cijene oko 4000 kuna, da bi poetkom svibnja ove godine ona dosegnula razinu od 6000 kuna.

IGH oduzima dah

Na rast cijene IGH prije svega utjecala je zapostavljenost dionice od strane individualnih investitora.

ZAKLJUAK
Trite vrijednosnica u RH manje razvijeno od bankarskog trita:
mirovinska reforma iz 2002. pokrenula razvoj trita dravnih vrijednosnih papira dravni vrijednosni papiri intenzivnije se izdaju od 2003. kada se poinju izdavati: 1. Trezorski zapisi s rokom dospijea jedne godine 2. Dravne obveznice s rokom dospijea 5 godina (danas i 7 godina)dominiraju dravne obveznice s valutnom klauzulom

Vrlo spori razvoj trita korporativnih dunikih vrijednosnih papira:

krajem lipnja 2005. - 8 korporativnih obveznica i nekoliko kratkoronih vrijednosnih papira