Glavne rimske vojnike jedinice koje su prole ili boravile u ovom podruju: u Burnumu je do 9.g. stacionirana legija XX.

Valeria Victrix nju je naslijedila XI. Legija koja je 42.g. dobila naziv Claudia Pia Fidelis; ona je napustila Burnum 68.g. i prela u Italiju, gdje je sudjelovala u graanskom ratu izmeu Ota i Vitelija, te 70.g. prela u Germaniju zamijenila ju je u Burnumu legija IV. Flavia felix, koja je tu ostala do 86.g. i zatim prela u Singidunum neto prije 60.g. napustila je Tilurij i Dalmaciju i legija VII. Cl.p.f. i otila u Viminacij (Kostolac na Dunavu) u pokoravanju Ilirika sudjelovalo je osam legija i niz pomonih eta, prema Veleju Paterkulu 70 kohorti i 14 konjanikih odreda ala; poznato nam je 5 ala; sve su te jedinice napustile Dalmaciju nakon guenja Batonovog ustanka ili tijekom 1.st. do 69.g. znamo za imena 18 kohorti vojska pomae izgradnji velike cestovne prometne mree koja je polazila iz glavnog grada provincije Dalmacije, Salone ceste je zapoeo graditi jo August, a nastavio i dovrio pod Tiberijem namjesnik Publije Kornelije Dollabela gradili su ih oni isti vojnici VII. I XI. Legije koji su slomili otpor Ilira i Delmata sagradili su 5 cesta kojih se spomen ouvao na natpisima iz Solina, uzidan u splitski zvonik (pronaen u 19.st.) 16/17.g. dovrene su ceste: 1.a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici; 2. via Gabiniana ab Salonis Andetrium 18/20.g. dovrene su; ad Salonis ad Hedum castelum Daesetiatium i ad Bathinum flumen quod dividit Breucos Oseriat ibus a Salonis minit druga velika cesta ila je u podruje Desitijata tj. U sarajevsko polje i dalje na SI prema Drini trea je ila u dolinu Bosne, gdje se vjerojatno nastavljala do Save te glavne poteze dopunjala je mrea vicinalnih putova u gue naseljenim dijelovima pokrajine Dolabela je znaajna i zbog teritorijalnog razgraniavanja meu pojedinim pemenima i peregrinskim zajednicama = izraena je neka vrsta katastarske mape forma Dollabeliana Veteranska kolonija bila je itluk (Aequum), jedina u unutranjosti Dalmacije, koju je osnovao car Klaudije i dodijelio veteranima VII. I XI. Legija zemlju Vojnici uvruju zidine, grade vodovod, mostove, organiziraju keramiku proizvodnju opeka, crepova (u Smrdeljima kod Knina pei s opekama s natpisom ovih legija)

Meani natpis XI. Legije u Kosovom polju kraj Knina. TILURIJ - prostrani legijski logor blizu delmatske gradine na brijegu Sv. Petra iznad Cetine, juno od dananjeg Trilja - za razliku od Burnima, Tilurij je do kraja antike zadrao svoj strateki znaaj

mjesto je zaposjela VII. Legija koja je ovdje ostala do 61.g.; nakon odlaska VII. legije Tilurij i dalje ostaje sredite vojnog nadzora i u njemu je posada cohors VIII voluntariorum Romanorum, ostaje do 3.st. Vojni znaaj Tilurija - Tilurium dananji Trilj naselje je na mjestu lakog prijelaza rijeke Cetine - I Tilurij je izvorno bio gradinsko naselje koje se manje-vie poklapalo s kasnijim rimskim logorom na Gardunu (na brijegu gdje se danas nalazi crkvica Sv. Petra) - Nadzorni znaaj ovog podruja ogleda se i u toponimu Strabenica (susjedni brijeg) - Plinije spominje gradinu Tilurij (Tribulium i Andetrium - Mu) kao castellum; na to upuuju dugaki bedemi u suhozidu - Uz obronke Kojanke prolazila je cesta Salona-Aequum (istom trasom i danas prolazi cesta Sinj-Split) - Tilurij je jedna od glavnih utvrda u sustavu to su ga Rimljani podigli, presjekavi podruje Delmata napola; taj svojevrsni limes nastavlja i na Neretvi - Pa zato Plinije spominje Tilurij (i ostale)? Jesu li to bili sukobi ve u vrijeme prvih rimskih pohoda protiv Delmata, to su ih vodili Gaj Marcije Figul 156.g.pr.Kr. i P.Kornelije Scipion Nazika 155.g.pr.Kr. Figul je svoje neuspjele operacije vodio iz Narone, a Delminij je zauzeo Nazika idue godine - Slavni za rimski narod Burnum, Andetrij i Tilurij, stavit emo u obraunavanja Delmata i Rimljana u vrijeme Oktavijanova pohoda 3433.g.pr.Kr - Najprije je osvojena Promona, a zatim valjda Burnum - Andetrij kao posljednje uporite delmatskog otpora pada u vrijeme Batonovog ustanka 6-9.g.. Tiberije koji je vodio operacije, zatvorio je Batona u Andetrij, ali se i predao - Nema sumnje da je i tilurijska gradina doivjela slinu sudbu, vjerojatno nakon Batonovog ustanka postaje Rimska - Prva velika vojnika jedinica koju ovdje nalazimo bila bi legio IX Hispana - Tilurij je zaposjela kao stalni logor legio VII, koja je dola ve u vrijeme panonsko-delmatskog ustanka 6.g. ili 8.g. kada je bila ukljuena u vojsku Dalmacije; vojska je mogla po nekim doi i nakon bitke kod Akcija 31.g.pr.Kr. - Prisutnost VII i XI legije u Dalmaciji nakon guenja ustanka, neosporna je; a opustoeno podruje nakon ratova i blizina Salone govore o vanosti ouvanja mira u tom podruju - Na tropeju iz Garduna u ast pobjednikog zapovjednika Tiberija, prikazani su zarobljeni Iliri (Delmati) = izradila ju je legijska klesarska radionica + mnoge vojnike stele - Logor je imao vlastiti vodovod - U Dalmaciju je dola cohors VIII voluntariorum civium Romanorum u vrijeme Batonovog ustanka; logor joj se nalazio u Andetriju , a od 2.st. u stalnoj posadi Tilurija i to do sredine 3.st. - Vojnici VII legije grade i ceste od Salone, od vremena Augusta do Tiberija i njegova namjesnika Dalamcije Dolabele kada se gradnja intenzivira (natpis uzidan u zvonik u Saloni svjedoi); grade se i mostovi, a ispod svoga logora grade most preko Cetine (Hippusa), moda ak 3 mosta 2

Veterani iz Tilurija naseljavaju se u Jaderu i Saloni i to prije 42.g., pa ak i u Naroni; rano naseljavanje veterana, pripadnika VII legije, vezuje se uz bunu 14.g. Tilurij je bio mjesto jednog od vanijih dogaaja u povijesti rimske provincije Dalmacije; malo je nedostajalo da VII i XI legija nametnu svoga zapovjednika za cara rimskoj dravi: kada su urotnici 41.g. ubili Kaligulu postavili su pretorijanci za cara Klaudija, ali senat se i nije slagao; u tim kombinacijama dobre izglede je imao tadanji namjesnik Dalmacije Lucije Aruntije Kamilo Skribonijan, imao je vojsku blizu Italije i potporu senata; alje pismo prijetnje caru i pobunio se sa svojim legijama; buna je trajala samo 5 dana jer su vojnici Kamilu uskratili pokornost, pokajavi se iz praznovjerja jer nisu signie mogli iz zemlje iupati ; Skribonijan je pobjegao u Issu, a tamo ga je ubio neki vojnik Volaginius (u Gardunu pronaeni novci toga vremena) U vezi s tim dogaajem je i osnivanje kolonije Claudiae Aequum (prethodnik dananjeg Sinja); car Klaudije nakon ustanka tamo osniva koloniju (Aequum na neki nain uzima Tiluriju njegov status) Od sredine 2.st. tu se nalazi cohors VIII voluntariorum civium Romanorum XI legija naputa Tilurij 69.g.; nakon toga Dalmacija postaje Provincia inermis pokrajina bez legijskih posada; a sigurnost su uvale pomone ete Auxilie U 2.st. u Tiluriju se nalaze vojnici cohors III Alpinorum ; njohov stalni logor bio je u Muu-Andetriju

BURNUM Castellum - Municipium - vano sredite u graninom podruju Delmata i Liburna - spominje ga Plinije kao castellum (upuuje na njegovo gradinsko porijeklo) - Castellum Burnum nalazio se nasuprot kasnijem castrumu tj. Na lijevoj obali rijeke Krke (kod Puljana); s velikom koliinom predrimske i rimske keramike i temeljima grada - Burnum i Tilurij osnovani kako bi ukrotili delmatski otpor s oblinjih gradina (legije u B. i T., a kohorte u Andetriumu) - Na lokalitetu uplja crkva nalaze se ostaci dvaju lukova komandne zgrade logora, praetorium + brojni vojniki natpisi potvruju kako se radi o castrumu Burnum - Na istom je mjestu vjerojatno bio izgraen logo ve 33.g.pr.Kr. ; nakon kratka boravka XX. Legije u logoru, Burnum je zaposjela XI. Legija koja je nakon bitke kod Akcija 31.g.pr.Kr. ula u sastav vojske Ilirika - Razlikuju se dvije graevinske faze u kojima su nainjene manje pregradnje (prvo mali, pa vei praetorium) - Gradnju stalnog logora zapoeo je najvjerojatnije namjesnik Publije Kornelije Dolabela istodobno kada je i intenzivirao cestovnu gradnju zapoetu jo za Augusta - Graevinska aktivnost tekla je i dalje, za Klaudija 51/52.g. - Povrina logora u Karnuntumu i lauriacumu bila je vea od Burnuma - U 2. polovini 69.g. napustila je logor XI. Legija i prela u Italiju u sastav Vespazijanove vojske, a tada je vjerojatno prisilno zavojaeno 6000 Delmata koji su poli s legijom 3

U Burnumu je XI. Zamijenila legio IV Flavia, koja je u logoru boravila do 7086.g. Burnum navodno i dalje ostaje logor (po natpisima veterana) Podruje oko logora i dalje je teritorium legionis 4 natpisa svjedoe o municipaletetu Burnuma Ivoevci pokraj Burnuma (potencijalne canabe) , imali municipalni status + 4 rtvenika posveena Jupiteru Moemo zakljuiti kako je Burnum dobio municipalni rang odmah nakon odlaska legije IV.Flavie 86.g., za Domicijana; no vjerojatnije je da je status dobio od Hadrijana (natpis u njegovu ast) (Mursu je Hadrijan podigao na rang Kolonije) U naoj provinciji Hadrijan je municipalitet dao i Pelvi, Salviju i Delminiju vjerojatno Hadrijan je vjerojatno posjetio ovo podruje prije nego je postao car (118. ili 124.g.) dokaz posjeta je i bakreni sestercij iz serije tzv. geografskih novaca ili novca putovanja koji su kovani za svaku pokrajinu koju je posjetio

Liburnia Militaris

BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIKO DOBA od 89 civitates iz Varonovog doba u ranocarsko doba na poruju Hercegovine nalazimo 7 to manjih to veih plemenskih zajednica - od ranocarskih civitates u Hercegovini su ivjeli: Daversi Duersi, Deretini, Deramistae Deramestae, Glinditiones, Melcumani, Narenski, Vardaei, Plerei; di zapadne Hercegovine (oko Gruda) drali su Delmati Trebinje i okolica - podruje Ljubukog pripadalo je Naroni, a Trebinje s okolicom u sastavu je Epidaura - Epidaur je bio najznaajniji rimski grad izmeu Neretve i Boke Kotorske, na poluotoku Ratu (danas Cavtat) = ostaci grada mali: tragovi pristanita, dijelovi bedema, stepenite u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko) + navodni amfiteatar na Ratu + akvedukt (Dolabelina statua i natpis) + nekoliko villa u Sustjepanu, ilipima - Novak misli kako je Epidaur bio ilirsko naselje, ojaalo u 2.st.pr.Kr. pod domaim Plerejima - Rimljani su Plereje i Ardijejce pokorili 135.g., a njihov teritorij pripojili Iliriku, ali Epidaur se spominje tek 47.g. kao Cezarov praesidium u graanskom ratu - Kolonija Epidaur (osnovana vjerojatno od Cezara, a organizirana od Oktavijana Augusta) bila je formirana dedukcijom rimskih graana; bila je to agrarna kolonija jer veteranskih natpisa nema - Colonia Epidauritana, razvila se na nekadanjem teritoriju plerejske civitas - U dananjem Trebinju uz lijevu obalu Trebinjice nalazio se rimski Asamo (Asamum) putna stanica Tabule Peutingerijane Municipium Diluntum u Stocu (Daorsi) 4

najai utjecaj helenizma u Hercegovini osjetili Daorci ve u 2.st.pr.Kr. na novcu se kod Daorsa javljaju prvi tragovi pismenosti = to je dakle bilo prvo autohtono kovanje novca i prvi trag pismenosti na ovom posruju i ire - ????????????? Ostale civitates jugoistone Hercegovine - Glinditiones Nevesinsko polje - Melcumani Gatako polje - Deraemistae negdje izmeu melkumana i Daorsa Ljubuki i okolica - Ager Naronitanus - obje kolonijeNarona i Epidaur svojim su se zaleem prostirale dublje u unutranjost - ager Narone zahvatio je tako cijelu zapadnnu Hercegovinu, na Zapadu do Imotskog polja i tu graniio s municipijem Novensium (Runovi kod Imotskog), na SZ s Delminijem na Duvanjskom polju, oba u zemlji Delmata - na lijevoj se obali Neretve nalazio Diluntinum - jurisdikcija Narone dopirala je do Mostara Dolina Rame - Civitas Deretinorum Dolina gornje Neretve Civitas Narensium - znaajna rimska naselja razvila su se u Konjicu, Madekovcima, Polju i dalje niz Neretvu u elebiima, Lisiiima i Ostrocu + Orahovica, Donje Selo, Ceri, Ribi i Buturovi-Polje Civitates u centralnoj i Istonoj Bosni - Ilia kod Sarajeva res publica Aquarum S; - Desitijati nosioci ilirske kulture - Dolina gornjeg Vrbasa municipium Bistuensium - Rimski autonomni grad u Rogatici (RIS) - Skelani na Drini Municipium Malvesiatium; srednja Drina juno od Domavije tu ive Dindari, ilirsko pleme - Domavia centar rudarstva rimske Argentarije istono od Srebrenice - Gornje Podrinje Municipium S? Civitates u Zapadnoj Bosni - Borani na Duvanjskom polju - Municipium Delminensium; danas opina Duvno - Vrba na Glamokom polju i problem municipaliteta Pelve Municipium Salvium - Dolina Unca Municipium Sarziaticum - ; sjeverno od Knina - Petrovako polje Deuri; vezan uz Dalmaciju (Dinara) - Grahovo polje - Civitas Ditionum - Mezeji plemenski savez sastavljen od vie manjih zajednica; njihova oblast nalazila se u sjevernom dijelu salonitanskog konventa - Municipium Raetinum u Pounju Japodes; Rimski vojni logor na Grainama kod Ljubukog; ager logora opasan bedemima + kule. Izdvajaju se 3 zgrade, s mozaicima, grijanjem_ principia?