BIZANT I BALKANSKE ZEMLJE. VENECIJA OD XI. DO XV.

STO LJ EC A Bizant za vladanja Alekseja i Manuela Komnena Posljednji uspon Bizanta bio je za vladanja dinastije Komnena i careva Alekseja I. i Manuela Komnena I. u drugoj polovici XL i u XII. st. Njegova se moc zasnovala na tome sto je jos uvijek imao gospodstvo na Balkanu. Aleksije I. Komnen (1081. -1118.), osnivac je dinastije Komnena. Za njegova vladanja reorganizira se vojska i drzavna uprava. Oslanjajuci se na krupne feudalne veleposjednike, oni su napustili dotadasnju praksu careva kojom su stitili slobodnog seljaka koji je tvorio osnovicu bizantske vojne mod. Car Aleksije Komnen ratuje s Normanima u juznoj Italiji i Pecenezima na sjevernim granicama i Raskom. U vrijeme njegova vladanja zapoceo je prvi krizarski rat. Manuel I. Komnen (1143. -1180.), suzbivsi snazan napad Normana, obnavlja ratove sa svrhom da obnovi Rimsko Carstvo, pokorava Rasku i Srbe i napada hrvatsko-ugarsku drzavu. Nije se uspio domoci juzne Italiji jer su njegov napad Normani odbili, a hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (1163. - 1172.) morao mu je ustupiti dio Hrvatske juzno od Krke, Bosnu i Srijem te Dalmaciju, osim Zadra. Smrcu cara Manuela prestala je i vlast Bizanta nad hrvatskim zemljama. Bizant na izdisaju Dolaskom Turaka Seldzuka Bizantu je ostao dio Male Azije i Balkanski poluotok, istocno od Drine. Seldzuci i krizarski ratovi Bizant su sveli na polozaj drugorazredne drzave. Dinastiju Komnena zamjenjuje dinastija Angela (1185.g), koja u Carigradu vlada do uspostave Latinskog Carstva god. 1204. Srusivsi Alekseja Angela s vlasti. krizari su na preostalome bizantskome prostoru osnovali cetiri drzave: Latinskc Carstvo, Solunsku Kraljevinu, Atensko-tebansko vojvodstvo i Ahajsku knezevinu Tradicija Bizanta ocuvala se uspostavom Nicejskog Carstva i Trapezuntskog Carstva 102 u Maloj Aziji. Kako se iz naslova krizarskih drzavica moze zakljuciti, one su uglavnom nastale na prostoru Grcke. Uz pomoc grada Genove, nicejski car Mihajlo Paleolog uspio je zauzeti Carigrad 1261. i tako obnoviti Bizant. S Latinskim Carstvom propale su i ostale krizarske drzavice u Grckoj koje ulaze u sastav obnovljenog Bizanta. Nakon godine 1261. Bizantsko ce Carstvo sve do svoje propasti 1453., u XIII. i XIV. st. voditi stalne borbe s Bugarskom, Raskom i Turcima. Bugarima i Srbima cc se oduprijeti, ali se nece mod oduprijeti Turcima Osmanlijama koji ce osvojiti Carigrad 1453. za vladanja Mehmeda II. Osvajaca. Bugarska Bugarska ponovno jaca od kraja XII. st. nakon ustanka koji protiv Bizanta .ode braca Petar i Asen. Uz pomoc raskog zupana Stefana Nemanje i Kumana Bugari su se oslobodili bizantske vlasti i tako obnovili svoju drzavu. Godine 1201. Bizant je nakon dugotrajna rata morao priznati neovisnost Bugarske. Vladar se Kalojan uz papinu pomoc proglasio carem. U njegovo je doba Bugarska postala naj-mocnija drzava na Balkanu. Asen II. zelio je osvojiti Carigrad i uciniti ga svojom prije--tolnicom, u cemu nije uspio, napose zbog su-koba s Nicejskim Carstvom. Nakon njegove imrti, razmirice i medusobna borba velikasa oslabile su mod Bugarske. U drzavi nestaje jake centralne vlasti, a vlast preuzimaju bugarski velikasi veleposjednici. Bugari su ubrzo izgubili onu politicku ulogu koju su do tada imali na Balkanu. Srpske zajednice, nastanjene na podrucju izmedu rijeka Pive, Tare, Lima i Raske u pocetku priznaju vlast Bizanta. Raskom (Rascia - Raska), kolijevkom srpske drzave upravlja veliki zupan. Stevan Nemanja

103 Crkva sv. Petra u Rasu Za pokrstenje srpskog naroda, zasluzni su ucenici slavenskih apostola ali i latinski misionari iz Duklje. U osamostaljenju, velikom zupanu Stefanu Nemanji veliku su pomoc pruzili plemenski aristokrati koji su u tome vidjeli sansu za svoje bogacenje jer Rasku jos nije bio zahvatio jaci proces feudalizacije. Stefan Nemanja od pocetka je vladanja poduzimao osvajacku poli-tiku protiv susjeda, posebno prema Duklji, gdje progoni krscane katolicke vjere i siri pravoslavlje. Stefan je poku-sao osvojiti i Dubrovnik, u cemu nije uspio. Prvome srpskome kralju Stefanu Prvovjencanom papa Honorije III. salje krunu 1217., a to ne smeta njegovu bratu Savi da organizira samostalnu (autokefalnu) Srpsku pravoslavnu crkvu. U XIII. i XIV. st. srpski vladari osvajaju susjedna podrucja, u cemu prednjace Milutin (1282. - 1321.) i Stefan Dusan (1331. - 1355.). Dosavsi na prijestolje nakon utamnicenja svojeg oca Dragutina, pobjednika nad Bugarima 1330., Stefan Dusan nastavlja osvajati bizantske zemlje. Izjalovio mu se san da osvoji Carigrad i Bizant te da stvori veliko carstvo sa sredistem u Carigradu. U ratovima s oslabljenim Bizantom, u kojem se vode borbe za prijestolje, Dusan zauzima ustale dijelove Makedonije, Bugarsku, Albaniju, Epir I Tesaliju pa 1346. sebe naziva ,,kraljem Srbljem i carem Grkom". Njegovom za-slugom Srpska pravoslavna crkva dobiva patrijarha koji je Dusana okrunio carem. U nemanjickoj Srbiji uveden je feudalni sustav po uzoru na Bizant. U Dusanovo doba Srbija je postala najjaca politicka si-la na Balkanu. Godine 1349. izdao je Zakonik koji je dijelom zapis srpskoga obicajnoga prava, a dijelom skup zakona srpskih kraljeva i, naposljetku, bizantskih zakona, primijenjenih prilikama u Srbiji. Zakonik jasno oslikava srpsko drustvo XIV. st. u kojem su svu vlast imali srpski feudalci. Car DuSan Silni k_* 104 Gospodarska moc njegove drzave, kao i njegovih prethodnika, zasnivala se na osvajanjima i na rudarskim bogatstvima zemlje. Vladari i srpski feudalci posjedovali su velika stada stoke (ovaca, konja, svinja i rogate stoke). Stoku su prodavali i bogatili se, a pri tome za sebe osigurali monopol. Srbijaje trgovala s Dubrovnikom, dajuci njegovim trgovcima stanovite povlastice. Nakon Dusanove smrti drzava se raspada. Grci su se suprotstavljali Srbima, a Albanci, Bugari i Makedonci ionako nisu htjeli priznati srpsku vlast. Dusanovo se carstvo pocelo raspadati prije dolaska Turaka Osmanlija. Medu srpskim feudalcima koji na svojim posjedima vladaju kao samostalni dinasti isti-cu se Lazar Hrebljanovic, Vuk Brankovic, Ugljesa i Vukasin Mrnjavcevic i drugi. Zauzimanjem vaznoga bizantskog uporista Hadrijanopolisa (tur. Edirne), turski sultan Murat I. nastavlja s osvajanjem Balkana. U bitkama kraj Crnomena 1371. i na Kosovu 1389. porazio je srpske feudalce. Njegov nasljednik Bajazid I. ostavlja sjeverni dio srpske drzave Durdu Brankovicu cija je rezidencija bila u Smederevu. Duklja Ime srednjovjekovne Duklje potjece od onena rimske pokrajine Dioclia. Po bizantskim rovijesnim izvorima, u njoj od XL i XII. st. zive . Hrvati. U pocetku je Duklja pod vlascu Bizan-fa, a nakon ustanka, pod vodstvom kneza Vojslava 1035. oslobada se bizantske vlasti. Duklja i nakon raskola 1054. ostaje pod nadlestvom Rima. Vojslava je naslijedio Mihajlo (1050. -.082.), kojem papa Grgur VII. dodjeljuje ..ljevsku

krunu godine 1077. Njega nasljeduje Bodin (1085. - 1101.) koji siri vlast Duklje na rucja Raske i dijela Bosne. Za njegova vla-ianja Bar postaje sjedistem Dukljansko-barske ladbiskupije god. 1089. Nakon njegove smrti Duklja dolazi pod vlast Bizanta, a nakon smrti Manuela Komnena pod utjecaj i vlast raskog _-pana Stefana Nemanje. Podrucje Duklje emanja kolonizira pravoslavnim Srbima, pri Katedrala sv. Tripuna u Kotoru cemu mu svesrdno pomaze pravoslavno svecenstvo i njihova Crkva. Pri posrbljavanju Duklje Nemanja i njegovi nasljednici sluze se bezobzirnoscu u pogledu katolickih crkava. Godine 1150. nastao je Ljetopis Popa Dukljanina, Barski rodoslov ili Slav ovum Regnum Grgura Barskog, koji smatramo vaznim izvorom za proucavanje rane hrvatske proslosti, kao i proslosti Srba i Makedonaca, pogotovo i zato sto se u nekim povijesnim izvorima prostor od Makarske i gornje Neretve i Raske do Zete nazivao i Crvenom Hrvatskom. Od XL st. Duklja se u izvorima sve cesce naziva Zetom. Bodinova drava Koji narod zivi na prostoru Duklje od VII. st.? Od kojega stoljeca zapodnje politiCki uspon Duklje? Koje poznate vladare Duklje znate? VlaSka i Moldavska Prve rumunjske knezevine datiraju iz XIII. st. Najpoznatija je Vlaska, koju potkraj XIII. st. osniva Ivan Basaraba. Suprotstavljajuci se madarskim prodorima, u Vlaskoj prevladava utjecaj Bizanta i pravoslavlja. Da bi se odupro Turcima, vojvoda Mirca se oko god. 1400. povezuje s Madarima. Spomenuti je vojvoda kraj Rovine 1395. u mocvarskom kraju pobijedio Bajazida, ali su nakon njegove smrti Osmanlije osvojile Vlasku. Godine 1359. osnovali su Moldavci svoju knezevinu, koja postaje neovisna u XIV. st. Jaca nakon pada Vlaske pod tursku vlast, a vojvoda Stjepan Veliki, koji vlada oko 1500., vodi uspjesne borbe s Turcima, pri cemu ga pomaze papa. Nakon njegove smrti Osmanlije osvajaju Moldavsku. Sto znate o etnogenezi rumunjskog naroda? Sto znate o borbama Rumunja s Turcima i Madarima? Kada nastaje knezevina Moldavaca? Koliko traje njezina neovisnost? Venecija od postanka do XV. st. Grad Venecija razvio se od naselja plemena Veneta. Bilo je to podrucje laguna, gdje su se Veneti oduvijek bavili ribolovom. Razvoj grada vezan je za postojanje dvanaest venetskih opcina koje su se od VII. st. sjedinile u jednu politicku cjelinu. Naselja su Veneta od pocetka imala svoju autonomiju u okviru Bizanta, a bila su u sastavu Ravenskog egzarhata. U VIII. st. ta su se naselja pocela osamostaljivati od Bizanta. Venecija nije samostalnost stjecala ratom i sukobima, vec uslugama 106 koje je kao pomorska drzava davala Bizantu, napose u ratovima. Za vladanja Alekseja I. Komnena Venecija je 1082. dobila od Bizanta velike povlastice. Bila je oslobodena placanja svih trgovackih ca-rina pri kupoprodajnim poslovima koje je vodila u Bizantu. Time je dobila monopol u trgovini na podrucju Bizanta. Gospodarski jaka Venecija postupno osiguravati i politicku prevlast na cijelome sredozemnom prostoru, sto ce ^c poceti ostvarivati od XII. st. kad ce se potpuno osloboditi Bizanta i postati oli-garhijsko-aristokratska drzava, poznata pod imenom Mletacka Republika. Po- Prostor na koJemu Je nastala Venecija .iticka moc Venecije

pocela se izgradivati irgovackom i ratnom mornaricom vec u IX. st. za duzda Petra Tradenika. Po na Bizant, Tradenik je gradio velike brodove kojima ce se koristiti u ratovima. Motamocco Venecija je u vremenu padova i kriza hrvatske drzave uspjela ovladati vecim *u manjim dijelovima hrvatskog teritorija koje bi gubila kad bi se hrvatska drzava ponovno ojacala. O ratovima Hrvata s Venecijom vec ste nesto saznali uceci ^rvatsku povijest iz razdoblja narodnih vladara. Svu vlast u Veneciji imale su bogate trgovacke obitelji (patriciji). Najvisa je Hast bilo Veliko vijece. Uz Veliko vijece postoji i Malo vijece sa sest duzdevih jetnika. Malo je vijece izvrsavalo odluke Velikog vijeca. Duzdje bio predstavnik :~ave. S vremenom se organizacija vlasti dogradivala i usavrsavala. Sudsku vlast . politicke poslove obavljalo je Vijece cetrdesetorice, a Vijece umoljenih vodilo je .injsku politiku. Najvise je vlasti bilo usredotoceno u rukama Vijeca desetorice se brinulo za sigurnost drzave. Sto znate o pbstanku Venecije? Na koji se nain Venecija oslobodila bizantske ovisnosti? Sto znate o ulozi Venecije u krtearskim ratovima? OpiSite organizaciju vlasti u Veneciji. Sukobi Venecije s Genovom Veliki protivnik Mletacke Republike je grad Genova, drugi vazan po-rski grad u Italiji na Ligurskom mo-S Genovom Mletacka Republika vodi ratove, napose od godine 1257. do Duzdeva palaCa 107 1381. Ratovi su se intenzivirali nakon obnove Bizanta godine 1261. Zavrseni su pobjedom Mlecana i mirom u Torinu 1381. U tim se ratovima istaknulo vise vojskovoda na jednoj i drugoj strani. Medu ostalima bili su Mlecanin Ruggiero Morosini i Genovezanin Lampe Doria. Morosini je 1296. dosao s flotom do Carigrada s ciljem osvajanja genoveske cetvrti u torn gradu, a Doria je porazio mletacku flotu 1298. kraj grada Korcule. Mletacka Republika i Genova ratovale su i u XIV. st. O tim cete ratovima vise saznati u temi koja ce opisati razdoblja vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I.