EKONOMIKA PODUZEA - Ekonomika poduzea je znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gospodarskim problemima poduzea i njihovim ponaanjem na domaem

i svjetskom tritu - Kao znanost ekonomika poduzea prouava gospodarske probleme poduzea,istrauje imbenike njihova uspjeha i spoznaje zakonitosti pojava u njihovu poslovanju. - Kao nastavna disciplina ekonomika poduzea saznaje za nova znanstvena dostignua na svome podruju, prihvaa provjerene znanstvene spoznaje i nauava o svemu to je neosporno i to je od znaenja za suvremenu izobrazbu ekonomista - Samuelson kae da makroekonomika prouava funkcioniranje privrede kao cjeline dok mikroekonomika prouava ponaanje pojedinih komponentni privrede. - Ekonomika poduzea je istovremeno i teorijska i praktina disciplina. Njezina teorijska znaajka je u tome to nastoji proiriti postojee i doi do novih spoznaja, a praktika znaajka u injenici da polazi od postojeih gospodarskih problema poduzea i da u njihovoj praksi provjerava ispravnost vlastitih pretpostavki i spoznaja. - Povezanost i meuovisnost teorijske i praktine znaajke ekonomike poduzea moemo opisati na iduem primjeru:

o o o o o o o

Postojei problem- kako se odrati na tritu i uz to poveati plasman svojih proizvoda i usluga te poveati dobit? Postojee spoznaje- plasman se proizvoda i usluga moe poveati poboljavanjem kvalitete, sniavanjem prodajne cijene, uestalijom i smiljenom ekonomskom propagandom Proirivanje postojeih spoznaja- plasman se moe poveati i boljim istraivanjem trita, kooperacijom, poslovnom suradnjom i sl. Dolaenje do novih spoznaja- nije dovoljno samo propagirati ve postojee proizvode i sniavati im cijene, nego je potrebno razvijati, proizvoditi te ponuditi i nove proizvode. Provjera pretpostavki i spoznaja- ako su novostvoreni proizvodi na tritu naili na neoekivanu veu potranju i plasman, nae su pretpostavke i spoznaje potvrene, ali ako za njih nije bilo dovoljno interesa, onda su pretpostavke bile nerealne Teorijski karakter ekonomike poduzea podrazumijeva i znaajke da je ona istovremeno eksplikativna (objanjava gospodarske pojave u poduzeu u njegovu okruenju) i normativna znanost (prouava najpovoljnije modalitete za organizaciju proizvodnje, raspodjele i potronje dobara i usluga) Valja dodati da je ona jo primjenjiva znanost (nastoji primijeniti svoje spoznaje u poduzeu) i pozitivna znanost (iznosi i opisuje injenice, okolnosti i odnose u ivotu i poslovanju poduzea) PREDMET, ZADAA I CILJ EKONOMIKE PODUZEA - ekonomika poduzea se bavi problemima poslovne orijentacije poduzea i izbora potrebnih resursa, razvojem i rastom poduzea, uincima primjene novih tehnolokih i radnih metoda, problemima obrauna i smanjivanja tokova, vanjskim i unutranjim odrednicama vee djelotvornosti poduzea itd... - ekonomika se bavi pitanjima to, kako, za koga proizvoditi, te tko i s kakvim uspjehom proizvodi - zadaa ekonomike poduzea je pruiti osnovna znanja za uspjeno poslovanje poduzea, objasniti ekonomske pojave u tom poslovanju i omoguiti djelotvornije odluivanje - cilj ekonomike poduzea je da kao znanstvena disciplina potie i razvija istraivaki rad na podruju gospodarenja u poduzeima i da kao nastavna disciplina koluje i stvara ekonomiste i rukovodioce za potrebe poduzea, drugih organizacija i ustanova. ORIJENTACIJA EKONOMIKE PODUZEA Poduzetnika orijentacija- ukljuuje inicijativu da se ue u gospodarski proces, da se u njega uloe kapital i drugi resursi, da se snosi odgovarajui rizik i da se postigne odgovarajui uspjeh (succes orientation) Marketinka orijentacija- okrenuta je tritu i njegovim potrebama, odnosima ponude i potranje, prisutnosti ili odsutnosti konkurencije, nabavnim i prodajnim kanalima, potrebi ekonomske propagande i drugim slinim ili bliskim sadrajima.

Sistemska orijentacija- na poduzee se gleda kao na cjelinu, koja je prema vani dio nadcjeline (grupacija poduzea, gospodarska grana, svjetsko gospodarstvo itd), a prema unutra ralanjena na podcjeline (ekonomske i organizacijske jedinice, pogone,sektore,odjele...). Poslovno-politika orijentacija- orijentacija na odluivanje (decision orientation) temelji se na prethodnim trima orijentacijama- kad se radi o stratekim odlukama (osnivanje i izbor predmeta poslovanja poduzea, donoenje opih akata...), a kasnije i na daljnjim orijentacijama- ako su u pitanju taktike i operativne odluke( ugovaranje poslova i izvravanje preuzetih obveza). Poslovodna ili menaderska orijentacija- polazi od postavljenih ciljeva poduzea i donesenih stratekih odluka s tenjom da ih ostvari na optimalan nain. Na nju se u tu svrhu nadovezuje tehnoloka orijentacija u izboru najpovoljnijih tehnolokih i radnihmetoda, a zati i organizacijska orijentacija s nastojanjem da se izvre odgovarajue prilagodbe odabranim tehnolokim i radnim metodama te izmijenjenim prilikama na tritu. Bioloka orijentacija- zasnovana je na stajalitu da je poduzee ivi organizam, ali s vlastitim posebnostima njegovima funkcioniranja (upravljanje,rukovoenje,izvravanje). Psihosocioloka orijentacija- ogleda se u uvaavanju odgovarajuih spoznaja s podruja psihologije rada i sociologije rada. Smatra se da poduzee nema samo gospodarske nego i drutvene ciljeve, da u poduzeu valja teiti socijalnom miru i izbjegavati drutvene sukobe. Ekoloka orijentacija- tei zatiti ovjekova okolia to je bitno za velika industrijska poduzea, koja svojom djelatnou mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi. Etika orijentacija- protivljenje nastojanju da se pod svaku cijenu ostvari ekonomska racionalnost poslovanja, bez obzira na etike norme, opasnosti za zdravlje i ivot radnika poduzea. Ekonomiku poduzea dijelimo na: - opu- bavi se gospodarskim problemima s kojima se suoavaju sva poduzea - posebna- bavi se gospodarskim problemima poduzea pojedinih vrsta djelatnosti ili samo ekonomikom odreenih funkcija u bilo kojim poduzeima.

o o o o

Prema gospodarskim djelatnostima(rudarskih i srodnih poduzea, poljoprivrednih i umarskih poduzea,industrijskih poduzea,itd) Prema poslovnim funkcijama (ekonomika nabave odnosno uvoza, ekonomika proizvodnje, prodaje odnosno izvoza, transporta, uskladitenja,itd) Prema karakteru vlasnitva (ekonomika privatnih poduzea, dravnih,mjeovitih poduzea...) Prema kombinacijama navedenih kriterija (ekonomika nabave u industrijskim poduzeima, prodaje u trgovinskim poduzeima itd) POVEZANOST I ODNOS EKONOMIKE PODUZEA S DRUGIM ZNANSTVENIM I NASTAVNIM DISCIPLINAMA Ekonomika poduzea povezana je s nizom makroekonomskih i mikroekonomskih disciplina. No dok se ekonomika poduzea nadovezuje na makrodiscipline, na nju se nadovezuju mikrodiscipline. Zajedniko im je da se bave prouavanje problema s poruja procesa drutvene reprodukcije (proizvodnja-raspodjela-razmjena-potronja) Povezanost ekonomike poduzea s makroekonomskim disciplinama (politikom ekonomijom ili ekonomikom, ekonomikom narodne privrede, ekonomikom regija,industrije) manifestira se u dva vida: - spoznaje i dostignua makroekonomskih disciplina omoguuju ekonomici poduzea da sigurnije stupi na podruje djelovanja poduzea, da prouava i objanjava gospodarske pojave u njihovom radu i da na toj osnovi uoava zakonitosti i oblikuje naela po kojima se mogu poboljati uvjeti poslovanja - spoznaje ekonomike poduzea koja se najneposrednije suoava s praksom procesa drutvene reprodukcije u poduzeu, od znaenja i koristi za sve spomenute makroekonomske discipline ve i stoga to se i gospodarske pojave u poduzeima odraavaju na zbivanja u gospodarskim granama i regijama, u narodnoj i svjetskoj privredi Od ostalih makroekonomskih disciplina za ekonomiku poduzea jo su od znaenja ekonomski sustav i ekonomska politika, koje joj pomau u sagledavanju utjecaja to ih na djelatnost i uspjenost poslovanja poduzea imaju i vre gospodarsko ureenje i ekonomski cijlevi i mjere odreene zemlje.

Povezanost ekonomike poduzea o teorijom trita cijena- analizira i objanjava sloene gospodarske pojave na domaem i svjetskom tritu, osobito u sferi ponuda i potranje,raznih vidova konkurencije, ekonomskih i neekonomskih odrednica formiranja cijene,itd.. Meu mikroekonomskim disciplinama najblie su ekonomici poduzea poslovna politika, organizacija poduzea i raunovodstvo. Poslovna politika prouava ciljeve poduzea, organizacija poduzea preuzima i vodi brigu o njihovoj optimalnoj realizaciji, a raunovodstvo osigurava i prua pravovremene i pouzdane raunovodstvene informacije. Na ekonomiku poduzea nadalje se nadovezuju marketing, poslovne financije, analiza poslovanja, revizija, kontroling itd...Za suvremenu ekonomiku poduzea znaajna je ekonomska analizia, koja pomou ekonomskih modela istrauje, otkriva i o bjanjava kauzalne veze izmeu gospodarskog rasta, ponude, potranje, cijena, trokova itd s jedne strane i njihovih najvanijih odrednica s druge strane. Osim s ekonomskim, ekonomika poduzea je u uskoj vezi i sa nizom neekonomskim disciplina. To se odnosi na: - tehnologiju- privlai pozornost ekonomike poduzea s novim proizvodnim i radnim postupcima koji mogu odmah biti prihvatljivi i sa stajalita ekonominosti njihove primjene - medicinu rada- moe se bolje i uspjenije sauvati i odravati tjelesno i mentalno zdravlje radnika, smanjiti izostajanje s posla i tako izbjei suvine trokove i mogue gubitke - psihologiju rada- pomae ekonomici poduzea u profesionalnoj orijentaciji i selekciji kadrova, u ispravnijem motiviranju radnika, u prouavanju njihova ponaanja i odnosa prema radu. Koristei se pak sociologijom rada,ekonomika poduzea upoznaje vrijedne spoznaje s podruja odnosa meu ljudima na radu. - Trgovako pravo- pridonosi ekonomici poduzea praenjem i prouavanjem prava i obveza poduzea u robnom prometu i u drugim prilikama, kako sa stajalita zatite njihovih opravdanih interesa, tako i u vezi s respketiranjem pozitivnih zakonskim propisa i dobrih poslovnih obiaja. Uz trgovako, znaajno je i radno pravo jer se bavi ekonomskim i drugim pravima zaposlenih Ekonomika poduzea ne smije ignorirati nove tehnoloke prolanalske i i metode, preporuke medicine rada, spoznaje psihologije rada o motivima ponanja radnika i njihovu zadovoljstvu, otkria sociologije rada s podruja odnosa formalnih i informalnih grupa, zaonske propise o robnom prometu ili pak radnikova ekonomska i ostala prava. Praenje,analiza i prouavanje ekonomskih pojava u poduzeu i na tritu nije danas ni uputno ni mogue bez koritenja statistike, matematike i drugih pomonih disciplina od kojih su za ekonomiku poduzea od posebnog znaenja informatika i automatska obrada podataka. KONCEPCIJE I METODE U EKONOMICI PODUZEA Tri su temeljna pitanja s kojima se suoavamo u najtjenjoj vezi s koncepcijama i metodama na podruju ekonomike poduzea: 12. kako su i ime determinirane ekonomske i drutvene pojave na tritu i poduzeu? 13. kako dolazimo do spoznaja o tim pojavama? 14. kako nauavamo o tim spoznajama? Valja se osloniti na koncepcije svjetonazora, znanstvenoistraivake i nastavne metode. Svjetonazor je shvaanje svijeta, drutvenih i ekonomskih pojavam u svjetlu raznih koncepcija: idealizam, materijalizam,metafizika, dijalektika...itd... U 19. i 20. stoljeu proizale su ove temeljne spoznaje o uvjetovanosti drutvenih i ekonomskih pojava uope: 1. drutvene i ekonomske pojave istovremeno su determinirane i objektivnim datostima (priroda, drutvo,drava,sustav itd) i djelovanjem subjektivnih snaga (ideje,teorije,pojedinci itd) 2. objektivne datosti su odreujui (presudni) imbenik drutvenih i ekonomskih pojava 3. subjektivne snage su oduujui (usmjeravajui) imbenik drutvenih i ekonomskih pojava 4. drutvene i ekonomske pojave su dinamine,a ne statine pojave

5. drutvene i ekonomske pojave valja promatrati i prouavati u njihovoj povezanosti i meuzavisnosti U praenju i prouavanju drutvenih i ekonomskih pojava na tritu i u poduzeu nuno je navedene spoznaje upotpuniti i spoznajama drugih koncepcija. Tako npr geografska koncepcija ukazuje na utjecaj to ga na drutvene i ekonomske pojave u nekoj zemlji ili u poduzeu ima njihov geografski poloaj ili lokacija. Demografska koncepcija naglaava znaenje broja, razmjetaja, struktrue, potreba i kupovne moi stanovnitva. Psiholoka koncepcija pak istie da drutvene i ekonomske pojave takoer ovise i o motivima, tenjama i ponaanju graana, radnika, dobavljaa, kupaca, potroaa i uope korisnika roba i usluga. ZNANSTVENO ISTRAIVAKE METODE RACIONALISTIKE METODE SPOZNAJE Za ove je metode karakteristina misaona aktivnost i logiko zakljuivanje, a u njih spadaju - analiza- misaoni postupak ralanjivanja cjeline na dijelove, sloenog na jednostavno kako bismo to potpunije i bolje upoznali i cjelinu i njezine elemente - sinteza- sjedinjavanje pojedinanog u ope, jednostavnog u sloeno. - Indukcija- postupak logikog zakljuivanja u okviru kojega se najprije polazi od pojedinanih injenica, a zatim se one uopavaju na temelju meusobne povezanosti, srodnosti i ovisnosti. - Dedukcija- postupak zakljuivanja u suprotnom smjeru od indukcije Usporeujui indukciju i dedukciju moe se kazati da je smjer njihova zakljuivanja ovakav: indukcijom se od pojedinanih sluajeva ide ka opem zakljuku, dok se dedukcijom polazi od opeg zakljuka da bi ga se zatim primijenilo na pojedinane druge jo neistraene sluajeve. Komparacija je postupak usporeivanja promatranih pojava u vremenskoj i prostornoj dimenziji. Vremenskim usporeivanjem uoavamo nastanak i pratimo razvitak pojave, a prostornim usporeivanjem utvrujemo njezinu identinost, slinost ili razliitost u odnosu na pojavu koja se zbila ili se zbiva u drugoj radnoj ili ivotnoj sredini. Potrebna je i poredbena analiza, koja pomae da analiza i sinteza dobiju na potpunosti i kvaliteti, a indukcija i dedukcija na snazi i uvjerljivosti. EMIPIRIJSKE METODE SPOZNAJE Primjenom empirijskih metoda spoznaje prikuplja se istraivaka graa, obrauju dobiveni podaci i donose zakljuci o drutvenim i ekonomskim pojavama u poduzeu i njegovu okruenju. U tu svrhu se mogu primijeniti metode: promatranje, intervju, upitnik, anketa i sl. Promatranje- sustavno praenje odreene pojave u poduzeu ili na tritu (koritenje radnog vremena, sredstava za rad...). Na toj osnovi se uoavaju,registriraju i opisuju sve injenice koje su s predmetom promatranja u uzronoj ili posljedinoj vezi i uz pomo kojih moemo odreenu pojavu cjelovito sagledati i objasniti je te tako postii eljenu svrhu ili korist. Intervju- usmjereni razgovor to ga ispitiva vodi s ispitanikom da bi dobio traene odgovore i sazna ispitanikovo miljenje o predmetu istraivanja. Upitnik- instrument pismenog ispitivanja, anjegova je prednost da se uz relativno niske trokove moe ispitivanjem obuhvatiti mnogo vea populacija. Anketa- usmeno, pisano ili kombinirano ispitivanje veeg broja osoba unutar ili izvan poduzea o nekom problemu ili sadraju od posebnog znaenja za njegovo poslovanje. Meu ostalim znaajnijim izvorima za prikupljanje empirijske istraivake grae u ovoj se disciplini mogu i trebaju primjenjivati statistiki podaci, raunovodstvene informacije, poslovni izvjetaji, investicijski i drugi projekti, monografije itd. METHODENSTREIT (METODOLOKI SUKOB) Teorijski pristup (Carl Menger) zaloio se za isti analitiki pristup i za teoriju granine korisnosti

Historijski pristup (Gustav von Schmoller) smatra da se ekonomska znanost mora temeljiti na povijesnim injenicama. Socioekonomski pristup(Max Weber) za potpunu ekonomsku analizu i spoznaju drutvenih i ekonomskih pojava su potrebne i teorija i povijest. Weberov suradnik Schumpeter tvrdi da se socioekonomika sastoji od 4 fundamentalna polja: teorija,ekonomska historija,statistika i ekonomska sociologija. Ekonomski imperijalizam- (Ralph William Souther) tri osnovne propozicije: 15. potreban je viestrani pristup ekonomskim problemima 16. granice izmeu ekonomike i drugih drutvenih znanosti moraju biti otvorene 17. moraju se uvaavati kompleksnosti ljudskog ponaanja i kulture NASTAVNE METODE Definicija- nedvojbeno i razumljivo odreenje sadraja nekog pojma kao biti predmeta o kojem je rije Klasifikacija- postupno razvrstavanje nekog pojma ili cjeline do potpunog sistematinog pregleda njegova cjelokupnog sadraja Deskripcija- metodino opisivanje neke pojave ili sadraja Eksplikacija- objanjavanje pojmova, sadraja i pojava sa svrhom njihova to boljeg razumijevanja i povezivanja s drugim bliskim ili slinim pojmovima i sadrajima uz istovremeno upuivanje na njihovu meuovisnosti, uzroke.,... Primjena se nastavnih metoda odvija u odgovorima na pitanja: to, kako i zato. EKONOMSKO MILJENJE Zasnovano na ekonomskom znanju ali i na inteligenciji kao sposobnosti snalaenja u novim i iznenadim situacijama, ekonomsko se miljenje transformira u stvaralako miljenje i tako rezultira valjanim razmatranjem i uspjenim rjeavanjem dotinog problema. ETAPE RAZVOJA EKONOMIKE PODUZEA 18. osamostaljivanje ekonomike poduzea u posebnu disciplinu 19. pojava i uzmak ekonomike socijalistikih poduzea 20. noviji doprinosi TEORIJA FIRME Teorija firme ili teorija poduzea obuhvaa razmiljanje, stajalite i spoznaje o poloaju i ponaanju poduzea na tritu, o njegovim gospodarskim i drutvenim ciljevima, o riziku i profitu, o trokovima i prihodima, o vlasnitvu i upravljanju, o rukovoenju i organizaciji, o distribuciji moi u poduzei itd. Kao zaetnik teorije firme openito je priznat francuski autor Cournot. - neoklasina teorija firme- Marshall, Chamberlain, Robinson (Marshallova jednadba MC=MR ili MARGINAL COST = MARGINAL RETURN granini troak jednak je graninom prihodu, koja znai da je uputno dotle poveavati uinke sve dok granini troak ne dosegne visinu graninog prihoda)=> reprezentativna firma - bihevioristika teorija firme- Simon,Cyert, March - menaderska teorija firme- Taylor (poduzeem ne upravljaju vlasnici nego menaderi te zato u sredite interesa treba staviti upravljanje) . Menaderska funkcija korisnosti ukljuuje varijable kao to su plaa, sigurnost, mo, status, presti i profesionalnost, od ega je samo plaa mjerljiva. Analizirajui te tri teorije firme, valja razlikovati: a) deduktivne normativistiko-analitike teorije firme, kao to je neoklasina teorija firme

b) induktivno empirijsko-analitike teorije firme kao to su menaderka i bihevioristika. Po pristupu samom poduzeu moemo razlikovati: 1) instrumentalistiki pristup- na poduzee i ljude u njemu gleda se kao na sredstvo u rukama vlasnika odnosno poduzetnika kojima se on koristi za ostvarivanje svojih ciljeva. 2) Antropocentristiki pristup- u sreditu zanimanja je ovjek a poduzee zajednica ljudi s djelomino identinim i oprenim interesima. Takav se pristup moe pripisat bihevioristikoj teoriji firme i djelomino menaderskoj. - etatistika teorija firme- podrazumijevaju se koncepti i stajalita o dojueranjem socijalistikom poduzeu u Sovjetskom Savezu i u drugim socijalistikim zemljama u kojima je poduzeem upravljala drava, odnosno od nje postavljeni organ, direktor i drugi rukovodioci. - Teorija o ilirskoj firmi- utemeljitelj Benjamin Ward (nema dravnog upletanja u proces odluivanja u poduzeu niti zakonskog odreivanja minimalnih plaa, radniki su rukovodioci pak sobodni u voenju poslovne politike poduzea pod utjecajem tenje za ostvarivanje profita...) PODUZEE Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi dobra ii usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim resursima i snosei poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva. PODUZEE KAO SAMOSTALNA GOSPODARSKA, TEHNIKA I DRUTVENA CJELINA- ekonomska samostalnost poduzea je u tome to bira predmet svojega poslovanja, potrebne resurse i poslovne partnere, to donosi poslovne odluke itd, dok se njegova pravna samostalnost oituje u injenici da je ono pravna osoba i da na toj osnovi stjee prava i obveze, snosi odgovornost i pojavljuje se kao punopravan subjekt u svim odnosima. Poduzee ima svoju firmu pod kojom vodi svoje poslovanje i koja sadrava njegovo ime, predmet poslovanja i sjedite (domicil). PODUZEE U VLASNITVU ODREENIH SUBJEKATA1) poduzea u privatnom vlasnitvu- inokosno poduzee (samo jedan vlasnik), obiteljsko poduzee (u obiteljskom vlasnitvu), ortako poduzee (partnersko poduzee), zadruno poduzee (vei broj pojedinanih vlasnika) i korporativno poduzee (mnotvo pojedinanih vlasnika). 2) Poduzea u javnom vlasnitvu- dravna poduzea (koja pripadaju opini, republici i drugim politikoteritorijalnim jedinicama) i drutvena poduzea (u vlasnitvu mirovniskih fondova, sindikata,crkava,znanstvenih, obrazovnih, politikih i drugih organizacija). Javna se poduzea osnivaju i djeluju u opem interesu pa su meu njima najpoznatija komunalna poduzea, ptt poduzea, eljeznice,radio-televizija, novine itd. Mjeovito vlasnitvo- mixed economy; pridonosi pojava suvlasnitva radnika nad poduzeem koji na razne naine dolazi u posjed njegovih dionica. Oblik vlasnikog poduzea s vremenom prelazi u model menaderskog poduzea u kojemu poslove umjesto vlasnika vode ovlatene osobe. PODUZEE PROIZVODI DOBRA I USLUGE ZA POTREBE TRITA Proizvodei dobra i usluge za potrebe trita svako se poduzee bavi odreenom gospodarskom djelatnou pa ih na toj osnovi moemo redom ovako razvrstati: 1. PODUZEA PO SEKTORIMA - poduzea primarnog sektora ( poljoprivredna, umarska i rudarska-koja se bave eksploatacijom prirodnih dobara) - poduzea sekundarnog sektora (obrtnika i industrijska poduzea-koja se bave preradom ekonomskih dobara) - poduzea tercijarnog sektora (prijevoznika, trgovaka, turistiko-ugostiteljska, bankovna, osiguravajua itdkoja se bave vrenjem gospodarskih usluga)

- poduzea kvartarnog sektora (komunalna, rekreacijska i druga slina poduzea- koja pruaju komunalne, stambene, zdravstvene, prosvjetne i socijalne usluge) 2. PODUZEA PO GOSPODARSKIM OBLASTIMA I GRANAMA - industrijska i rudarska (35 grana) - poljoprivredna i ratarska (3 grane) - umarska - vodoprivredna - graevinska (3grane) - poduzea prometa i veza (9 grana) - trgovaka (3 grane) - ugostiteljsko turistika (2 grane) - obrtnika (2 grane) - stambeno komunalna (2 grane) - poduzea za financijske i druge usluge (7 grana) 3. PODUZEA S OBZIROM NA PREDMET POSLOVANJA - rudnik, plantaa, umsko gospodarstvo - koksara, elektromlin, pilana, tkaonica, tiskara - eljeznica, robna kua, hotel, banka, osiguravajui zavod - gradski vodovod, plinara, stambeno poduzee PODUZEE SE KORISTI RESURSIMA I SNOSI POSLOVNI RIZIK Angairanjem, koritenjem i plaanjem odgovarajuih resursa poduzee se izlae riziku kao opasnosti da pritom pretrpi gubitak uloenog kapitala. PODUZEE TEI OSTVARIVANJU DOBITI I POSTIZANJU DRUGIH EKONOMSKIH I DRUTVENIH CILJEVA Za razliku od tradicionalnog poduzea, iji je jedini cilj bila dobit, suvremeno poduzee ima i druge ekonomske ali i znaajne drutvene ciljeve. Primarni ekonomski cilj poduzea je ostvarivanje dobiti na to se nadovezuje i njegov sekundarni ekonomski cilj- osiguravanje kontinuiteta i razvoja poduzea. Drutveni ciljevi poduzea su postizanje zadovoljstva njegovih radnika s njihovim materijalnim i drutvenim poloajem te postizanje zadovoljstva poslovnih partnera poduzea, kupaca i potroaa, graana, drave i drutva uope. Po Meunarodnim raunovodstvenim standardima profit je ostvaren: a) u smislu ouvanja financijskog kapitala: samo ako financijski iznos neto imovine na kraju razdoblja premauje financijski iznos sredstava na poetku razdoblja, nakon iskljuivanja bilo kakvih raspodjela vlasnicima ili vlasnikovih doprinosa tijekom toga razdoblja. b) U smislu ouvanja fizikog kapitala: samo ako fizika proizvodna sposobnost poduzea na kraju razdoblja premauje fiziku proizvodu sposobnost na poetku tog razdoblja PODUZETNIK

Termin poduzetnik je u ekonomsku znanost uveo Cantillon. Poduzetnik je osoba nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na temelju inovacija i stalnog razvoja. Za suvremenog poduzetnika nije presudno je li on ujedno i vlasnik ili suvlasnik poduzea ili je pak profesionalni menader, ovlaten da ga vodi i njime upravlja. Za razliku od prvotnog poduzetnika, koji je istvoremeno bio i vlasnik poduzea, a nerijetko i sam neposredni proizvoa, dananji je poduzetnik ponajee menader profesionalac s mandatom vlasnika poduzea da ga organizira i vodi, da unapreuje njegovo poslovanje i osigura mu trajan razvoj i siguran prosperitet. Bitna je razlika jedino u tome to poduzetnik vlasnik radi za profit, a poduzetnik menader za visoku plau. PODUZETNITVO Poduzetnitvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzea s temeljnom svrhom stvaranja novog trita. Na toj se osnovi uvruje poloaj poduzea na tritu; osigurava njegova budunost i poboljava poslovni rezultat od jednog do drugog razdoblja GOSPODARSKI I DRUTVENI PREDUVJETI OSNIVANJA I USPJENOG RADA PODUZEA Meu brojim gospodarskim preduvjetima osnivanja i uspjenog rada poduzea istiu se: a) vanjski preduvjeti: potrebe trita i dostupnost potrebnih resursa b) unutarnji preduvjeti: predmet poslovanja poduzea, potreban kapital, raspoloivi kadrovi, sredstva za rad, predmeti rada, veliina i lokacija poduzea Drutveni preduvjeti: a) trina privreda-temeljne su znaajke trine privrede u slobodnom prometu rada, zemljita i kapitala, u punoj slobodi poduzetnitva za svakoga i u meusobnoj konkurenciji gospodarskih subjekata. b) Zakonom priznata ekonomska i pravna samostalnost poduzea drugi je bitan drutveni preduvjet njegova osnivanja i uspjenog rada. IVOTNI CIKLUS PODUZEA 1) faza izgradnje 2) faza rasta 3) faza diferenciranja 4) faza konsolidacije 5) likvidacijska faza PREDUVJETI I PUTOVI TRANZICIJE Na samom poetku privatizacije vlada bi trebala imenovati reprezentativno savjetodavno tijelo koje bise bavilo naelnim problemima i koordiniralo ovlatenjima raznih organa u procesu privatizacije. Vrste privatizacije: puna privatizacija odjednom, puna privatizacija u fazama, djelomina privatizacija veinskim udjelom vlade kroz due razdoblje ili bez toga udjela i djelomina privatizacija uz davanje upravljanja u privatne ruke, bez obzira na visinu vladina udjela. Naini privatizacije: izravna prodaja nekom drugom poduzeu iz istog sektora; javno oglaavanje prodaje; prodaja radnicima odnosno rukovodnim strukturama; transformacija u zadruni oblik i ista prodaja imovine. Prvi je korak za provedbu privatizacije pretvaranje poduzea u dioniko drutvo, jer je samo taj oblik pogodan u tu svrhu. Unutar priprema za privatizaciju bitne su faze: osnivanje dionikog drutva; priprema poduzea za uvjete trinog poslovanja u okvirima privatnog vlasnitva; priprema financijskog izvjetaja; savjeti neovisnih raunovoa; odluka o podjeli dionica; priprema poziva za otkup dionica; organiiziranje postupka prijavljivanja otkupa dionica i podjela

dionica; organiziranje prodaje ili podjele dionica privilegiranim dioniarima. Od posebnog je znaenja priprema realistine bilance koja treba odraavati stvarnu vrijednost imovine poduzea, neovisno o njegovoj knjinoj vrijednosti, a ukljuujui njegov budui potencijal (goodwill). Da bi se proirio krug vlasnika dionica, vlada moe ponuditi koncesije zainteresiranim radnicima, namjetenicima i rukovodiocima poduzea u oblicima: besplatna podjela odreenog broja dionica, davanje jedne besplatne dionice na odreeni broj kupljenih dionica; davanje popusta za odreeni broj kupljenih dionica; odobravanje financijske pomoi za kupnju dionica uz niske kamate,itd. Smanjivanje broja zaposlenih,kao najtei problem privatizacije, valja rjeavati donoenjem i provedbom plana plaanja otpremnina otputenim osobama. Visinu otpremnina utvruje vlada s predstavnicima zaposlenih. Ukupan prihod od prodaje poduzea troio bi se u ove svrhe: pokrie trokova pripreme pretvorbe; pokrie trokova pomoi zaposlenima za kupovinu dionica; poktie trokova otputanja vika zaposlenih; pokrivanje budetskih deficita; smanjenje poreznih obveza; otplata javnog duga,... Za privlaenje stranog i domaeg kapitala mogu se koristiti ovi poticaji: izravni pregovori; javno nuenje dionica na otkup; zamjena duga za ulog; porezna olakica na isplaene dividende... TRANZICIJSKI ZAKONI - institiucionalne osnove transformacije socijalistikog u trno gospodarstvo odnosno socijalistikog poduzea u poduzee s poznatim vlasnikom. Ovisno o njihovu znaenju i domaaju tranzicijski zakoni se mogu razvrstati u uem i irem smislu. U uem smislu- zakonski propisi o vlasnikom prestrukturiranju poduzea (zakon o poduzeima, o pretvorbi drutvenih poduzea,o denacionalizaciji...) U irem smislu- obuhvaaju i zakone za uspostavu drutvene infrastrukture, primjerene potrebama trinog gospodarstva (zakon o trgovakim drutvima, koncesijama, vrijednosnim papirima, raunovodstvu, reviziji, platnom prometu,itd). VLASNIKO PRESTRUKTURIRANJE PODUZEA Vlasniko prestrukturiranje poduzea je proces transformacije njegova vlasnitva iz dosadanjih u nove oblike. U dananjim uvjetima taj je procse usmjeren na transformaciju drutvenog vlasnitva u privatno, dravno i mjeovito vlasnitvo. Sva se poduzea u prvom redu osnivaju i djeluju kao dionika drutva, kao drutva s ogranienom odgovornou i kao drutva s neogranienom i solidarnom odgovornou. Dioniko drutvo- raspolae kapitalom, steenim izdavanjem dionica prilikom osnivanja poduzea i kasnije, radi proirenja poslovanja. Dionica je vrijednosni papir, isprava o vlasnitvu nad dijelom ukupne glavnice dionikog drutva i na tome zasnovanim pravima dioniara (pravo upravljanja, pravo na dio ostvarene dobiti itd). Dionice mogu glasiti na ime ili na donosioca. Svaka dionica ima svoju nominalnu vrijednost (oznaenu prilikom izdavanja dionice) i svoju trnu vrijednost (ustanovljenu kotiranjem na burzi vrijednosnih papira na osnovi njihove ponude i potranje). Uloeni kapital u kupnju dionica dioniar ne moe povui (osim u sluaju steaja poduzea) iz preostale steajne mase, ali ima pravo sudjelovanja u ostvarenoj dobiti poduzea u vidu dividende, u postotku na uloeni kapital.Raspolaui dionikim kapitalom, dioniko drutvo ima dugoronu sigurnost njegove upotrebe. Ono samostalno posluje i za svoje obveze odgovara sveukupnom imovinom. Sami pak dioniari ne odgovaraju za obveze dionikog drutva. Dioniko drutvo moe biti u drutvenom, privatnom i mjeovitom vlasnitvu. Prvo dioniko drutvo osnovano je 1602.godine (Nizozemska istonoindijska kompanija) DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU- nastaje ugovorm o osnivanju drutva, a njegovi lanovi sudjeluju u njegovu kapitalu s ulozima koji ne moraju biti jednaki. Sami lanovi ne odgovaraju za obveze drutva, ali ono odgovara za njih do iznosa svoje sveukupne imovine. U ostvarenoj dobiti lanovi sudjeluju razmjerno uloenom kapitalu.

DRUTVO S NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU- rakoer se osniva ugovorom,ali se od drutva s ogranienom odgovornou razlikuje utoliko to njegovi lanovi odgovaraju za obveze drutva neogranieno solidarno sveukupnom svojom imovinom. Kao kombinacija drutva s ogranienom i drutva s neogranienom odgovornou KOMANDITNO DRUTVO ima dvije skupine lanova: KOMANDITORE koji za obveze drutva jame samo svojim ulozima i KOMPLEMENTAREkoji za obveze drutva jame i ulozima i sveukupnom svojom imovinom. Sva etiri navedena drutva mogu biti u zadruenom, privatnom i mjeovitom vlasnitvu, a u drutvenom vlasnitvu samo dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou. JAVNA PODUZEA- mogu biti u drutvenom, u privatnom i u mjeovitom vlasnitvu, a osnivaju se radi proizvodnje i prometa odreenih proizvoda i obavljanja usluga kao nezamjenjiva uvjeta ivota i rada graana ili drugih poduzea. U dobra od opeg interesa su uvrteni: zemljite, ume, vode, vodotoci, more i morska obala,rudna blaga i druga prirodna bogatstva, te dobra u opoj upotrebi-ulice ,trgovi,parkovi,putovi,mostovi itd). Poseban drutveni interese ureuje se zakonom, a u svrhu njegove zatite moe se predvidjeti i sudjelovanje predstavnika drutva u organima upravljanja i odluivanja o tom interesu u javnom poduzeu. Upravljanje poduzeem temelji se i na vlasnitvu kapitala (dionice,ulozi) i na tekuem radu (samo u drutvenom poduzeu), a sudjelovanje u upravljanju zasniva se na tekuem radu ( u privatnom, zadrunom i mjeovitom poduzeu). Upravljanje poduzeem i s naslova kapitala i s naslova rada ujedno je i suvremeno i pravino,jer se time naputaju iskljuivost tradicionalnog kapitalistikog poduzea i dojueranjeg socijalistikog poduzea. Sudjelovanje radnika u upravljanju poduzeem u suvremenoj trnoj privredi poznato je kao participacija. Plaanje rada i raspodjela dobiti takoer se vre s naslova rada i kapitala, ureuju se posebnim zakonima i aktima poduzeaZakonom o poduzeima predviena je mogunost da vie poduzea ugovori da samo jedno od njih obavlja pojedine djelatnosti (izvoz uvoz, financijsko poslovanje, marketing...) kao i mogunost holding poslovanja u okviru kojega jedno poduzee ima pravo upravljanja s naslova vlasnitva kapitala u drugom poduzeu (koje je pravo steeno ulaganjem kapitala u drugo poduzee, kupnjom drutvenog kapitala ili konverzijom potraivanja u dioniku glavnicu). ZAKON O PRETVROBI DRUTVENIH PODUZEA Poduzea s drutvenim kapitalom su drutvena poduzea i poduzea u mjeovitom vlasnitvu kad se na temelju drutvenih sredstava koja su u njih uloena ne stjeu vlasnika prava na poduzee. Drutveni kapital je razlika izmeu vrijednosti sredstava(ukupne aktive) poduzea i vrijednosti obveza poduzea, ukljuujui obveze prema pravnim i fizikim osobama na temelju njihovih trajnih uloga u poduzeu. U drutveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljite koje je vlasnicima oduzeto nakon 15.svibnja 1945. godine. Organ upravljanja u poduzeu moe odluiti da vrijednost stanova ne ulazi u drutveni kapital poduzea. Pretvorbom poduzee postaje dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou koje ima u cjelini poznatog vlasnika. Pretvorbom vlasnitvo nad poduzeem mogu stei: 1) zaposleni i ranije zaposleni u poduzeu te raniji i sadanji kooperanti u poljoprivrednoj proizvodnji 2) zaposleni u pravnim osobama koji rade sredstvima u drutvenom vlasnitvu koje po ovom zakonu ne podlijeu pretvorbi i u pravnim osobama u dravnom vlasnitvu te zaposleni u organima dravne vlasti i u njima odgovarajuim organima 3) punoljetni dravljani RH 4) osobe koje kupe cijelo ili idealni dio poduzea 5) ulagai iji se dotadanji ulozi pretvore u dionice ili u udio u poduzeu ili uloe kapital u poduzee

6) vjerovnici ija se potraivanja pretvore u dionice ili u udio u poduzeu 7) republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske te individualnih poljoprivrednika Hrvatske 8) hrvatski fond za razvoj odnosno kasnije Hrvatski fond za privatizaciju 9) nekadanji vlasnici kojima Hrvatski fond za privatizaciju prenese dionice ili udio na ime naknade za ono to im je oduzeto nakon 15.svibnja 1945. UDRUIVANJE PODUZEA Udruivanje poduzea je proces njihova slabijeg ili vreg,ueg ili ireg,privremenog ili trajnog, dobrovoljno ili obveznog povezivanja ili spajanja u svrhu promicanja zajednikih interesa i ostvarivanja odreenih gospodarskih i drutvenih ciljeva. Dananja poduzea udruuju se u formalne i neformalne grupacije. Meu njima je temeljna razlika u tome to je formalna grupacija ujedno i gospodarski subjekt sa svojstvom pravne osobe a neformalna grupacija bez tog svojstva. Prema Radovanu upiu, grupacije poduzea se mogu razvrstati prema njihovim organizacijskim oblicima: 1) grupacije prema propisanim organizacijskim obicima: - dioniko drutvo - komanditno drutvo - drutvo s ogranienom odgovornou - holding drutvo 2) grupacije prema propisanim organizacijskim oblicima,ali bliske neformalnim grupacijama - javno trgovako drutvo - obino drutvo - partnersko poduzee 3) neformalne grupacije, bez propisanog organizacijskog oblika (autonomno rjeenje putem ugovora) - prigodno ili privremeno udruenje - konzorcij; izvozne i prodajne grupe - zajedniki poslovi po ugovoru - grupirana poduzea - koncern,kartel, pul, trust - inenjering KOOPERACIJA PODUZEA Kooperacija je suradnja poduzea u ugovorenim okvirima, bez ikakva gubitka njihove samostalnosti ili pak uz stanovita ograniavanja ili odricanja gospodarske samostalnosti lanica i zadravanje njihove pravne samostalnosti. Kooperacija se zakljuuje ugovorom o povremenoj poslovnoj suradnji i ugovorom o trajnoj poslovnoj suradnji.

Povremena poslovna suradnja je oblik udruivanja po kojem se dva ili vie poduzea poslovno povezuju da primjerice zajedniki istupe na nekom velesajmu,da obave neki posao i sl.sve sa svrhom da to obave bre i uspjenije nego to bi to bilo kad bi svako poduzee to inilo zasebno. Trajna poslovna suradnja ugovara se izmeu dva ili vie poduzea ako postoji njihov trajni interes za zajedniko istraivanje domaeg ili stranog trita, za usklaenu razvoju politiku,za zajedniko iskoritavanje slobodnih kapaciteta. Kao povremena udruivanja poznati su konzorciji, a kao trajna udruivanja karteli. Konzorciji su prigodna udruenja najee osnovana s ciljem prikupljanja kapitala potrebnog za neki vei gospodarski pothvat. (konzorcij za izgradnju ceste, tunela itd) Karteli su udruenja dvaju ili vie istovrsnih poduzea koja ugovorom nastoje utjecati na trite u vlastitom interesu i do zakonom doputene granice. Pristupanjem kartelu poduzee se djelomino ili potpuno odrie svoje gospodarske, ali zadrava pravnu samostalnost. Vrste kartela: - karteli cijena (ispod ili iznad kojih se nee prodavati ili nabavljati robe i usluge na tritu) - karteli podruja (na kojima e pojedine lanice kartela nastupati ili nee nastupati) - karteli kvota (preko kojih lanice nee izlaziti na neko trite) - kondicijski karteli (o jedinstvenim uvjetima poslovanja i nastupa na tritu) - racionalizacijski karteli (usmjereni na sniavanje trokova koritenjem zajednikih slubi,skladita,itd) - specijalizirani karteli (unutar kojih se svaki lan orijentira na pojedine vrste i tipove proizvoda i usluga) - ostali karteli Promatrani sa stajalita prihvaenih obveza i mjere odricanja od gospodarske samostalnosti njihovih lanica, karteli se mogu ovako razvrstati: - dentlmenski sporazumi kao prijateljski, usmeni dogovori o bilo emu navedenom - korneri u okviru kojih svaki lan kupuje na svoj raun ali prema dogovorenim kriterijima - ringovi kao sporazumi u svrhu prihvaanja eljenih ciljeva - pulovi kojih lanovi nastupaju zajedniki, kao jedan kupac ili jedan prodavalac - sindikati kao najvii oblik kartela u kojem je ugovorena zajednika nabava sirovina ili zajednika prodaja robe Koncentracija ili okrupljavanje poduzea njihovo je udruivanje u znaku sve tjenje meusobne povezanosti pri emu ona gube ne samo svoju gospodarsku mo ve i pravnu samostalnost. KONCERN- udruivanje vie pravno samostalnih poduzea u jednu gospodarsku jedinicu pod jedinstvenom upravom pa lanice stoga gube svoju gospodarsku samostalnost. HOLDING- udruenje koje kontrolira jednu ili vie drugih kompanija, raspolaui veinskim udjelom njihovih jedinica. Holding je trgovako drutvo koje ima dionice i vri kontrolu nad jednim ili vie trgovakih drutava. TRUST- najvii oblik koncentracije poduzea koji nastaje fuzijom odnosno spajanjem veeg broja poduzea pri emu ona gube ne samo svoju gospodarsku nego i pravnu samostalnost. Temeljna je svrha stvaranja trustova ovladavanjem tritem. Da se sprijei ovladavanje tritem ameriki je kongres ve 1890. Godine donio glasoviti Shermanov zakon protiv trustova.

Gospodarske komore su javnopravne organizacije u koje se dobrovoljno ili obvezno udruuju poduzea svih ili samo pojedinih gospodarskih grana. Komore se osnivaju s temeljnom svrhom zatite i usklaivanja interesa njihovih lanova i javnih interesa. Njihova zadaa je: - da unapreuju djelatnosti za koje su osnovane - da prate, prouavaju i razmatraju probleme svojih lanova te probleme gradova,upanija,regija na ijem podruju djeluju - da tijesno surauju s lanovima, dravnim organima, strunim organizacijama, obrazovnim i znanstvenim ustanovama na rjeavanju razmatranih problema - da svojim prijedlozima pomau u kreiranu ekonomske politike - da po ovlatenju dravnih organa izdaju odgovarajue dokumente - da svojim lanovima pruaju tehniku, organizacijsku i drugu strunu pomo - da osnivaju ili daju prijedloge za osnivanje samostalnih,strunih,obrazovnih i istraivakih ustanova - da odravaju i razvijaju veze s drugim istovrsnim ili slinim udruenjima s drugih podruja - da prate,razvijaju i utvruju dobre poslovne obiaje - da obavljaju i druge poslove po vlastitoj inicijativi, po prijedlozima svojih lanova i drugih zainteresiranih subjekata kao i po ovlatenju dravnih organa