UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIKIH NAUKA ODSJEK: POLITOLOGIJA

DIPLOMSKI RAD
TEMA: Politiko bohemstvo Rambo Amadeus

MENTOR: Prof. dr. Stjepan imi Sarajevo, novembar, 2011. godine

STUDENT: Haris utahija

Uvod
Tema ovog rada nije svakidanja i zahtjeva jedan drugaiji pristup prikupljanju informacija, jer se literatura uglavnom sastoji od pjesama navedenog autora, njegovih intervjua i kolumni, a to nije lako, jer je Rambo Amadeus imao bogatu karijeru. Naime, izdao je dvadeset albuma, a njegova muzika je samo jedan dio ekspresije, posebno kad se radi o kritici drutva osnovnoj karakteristici njegovog bohemstva. Muzika koju stvara ne moe se svrstati ni u jedan anr. Sam o tome kae: Ja nemam konkurenciju. Izgradio sam svoj poseban stil, koji se moda nekom ne dopada, ali prosto, razvio sam poseban anr, u kome osim mene nema vie nikoga.1 Originalnost i aktuelnost su karakteristike koje ga izdvajaju iz cijele muzike scene na prostoru bive Jugoslavije, a to, kako sam kae, nekome bistrom i kolovanom nije teko postii, s obzirom da estradu uglavnom ine neobrazovani ljudi. Njegova vjena inspiracija je enormna glupost, egocentrizam i samoivost koja krasi prosjenog Balkanca. Kritika drutva je prisutna u njegovim radovima od samog poetka karijere i hronologija Rambovog rada je hronologija vremena u kojem ivi. Sama potraga za univerzalnim vrijednostima u svijetu u kojem one ne postoje, svaki pokuaj transcendencije mora se pojmiti kao kritika.2 Rambo za sebe kae da je najbolji u dijagnosticiranju slabih taaka nekog sistema, a dodaje i slijedee: Ja sam simbol onima koji vide da neto nije uredu, ali jo nisu formirali precizno miljenje.3 Iz itave lepeze tema koje Rambo analizira, u ovom radu skoncentrisat emo se na teme iji sklop njega i ini bohemom u politikom smislu kritiku drutva i politike. U sekciji ovog rada pod nazivom Bohemstvo, medijska kultura i naini kritike, objasnit emo na osnovu ega je Rambo Amadeus bohem, medije kao njegovo sredstvo irenja ideja i naine na koji on kritikuje ironiju, sarkazam i satiru. Nakon toga, analizirat emo Rambovu kritiku socijalizma i komunizma na ovim prostorima, a zatim i demokratije i kapitalizma. Zatim slijedi balkanski mentalitet, pojam koji povezuje dvije prethodne cjeline u ulozi krivca za neuspjeh. Kad nam bude jasnija Rambova vizija drutva, koju emo vidjeti kroz prizmu njegove kritike politikih i ekonomskih sistema, okrenut emo se osnovnijim pojmovima odnosu ekonomije i ekonomije, a onda i politici i njenim primarnim akterima, politiarima. I na kraju, sebe kao muziara okarakterizira kao proizvod Balkana i deavanjima na Balkanu: Ko zna ta bih bio da sam roen u Londonu. Moda bih prodavao cipele, ili bio bobi. Vjerovatno mi mozak ne bi radio na ovakav nain. Mislim da kod ljudi, koji su odrasli u SFR Jugoslaviji i doivjeli raspad velike mone drave, preturili ratnu propagandu i tranziciju preko glave, mozak radi na jedinstven nain.4

1 2

Nedeljni telegraf, 2008. Repovac Hidajet, Sociologija simbolike kulture, Sarajevo, 2009. str. 101 3 National geographic, 2010. 4 BLIN Magazin, 2010.

Biografija Ramba Amadeusa

Roen je 1963. godine u Kotoru, kao Antonije Pui. Osnovnu i srednju kolu zavrava u Herceg Novom, kao i Viu pomorsku kolu, a u Beogradu diplomira na Fakultetu za turizam. Tokom osnovne kole zavrio je i est razreda nie muzike kole za klavir, koju je zatim napustio. Kasnije je taj postupak obrazloio izjavom da muzika kola "zaglupljuje i dosauje dvojim umalim kosmopolitskim programom". Od 1972. do 1984. godine uspjeno se bavio jedriliarstvom. Bio je reprezentativac i omladinski prvak Jugoslavije, osam puta je bio prvak Crne Gore, osvojio je Meunarodni kup erdapa 1980. godine. Poeo je da pjeva i komponuje u prvom razredu gimnazije. Godine 1979. svirao je u jazz punk grupi Radioaktivni otpad, a dvije godine kasnije osnovao je grupu Tri Brus Lija u Titogradu. Godine 1982. u hotelu Plaa svira mandolinu sa lokalnim orkestrom. Slijedee godine svira gitaru sa hotelskom grupom Egzodus. U Beogradu na studije dolazi 1985. godine, a prvi nastup imao je na Biciklijadi na Adi Ciganliji. U beogradskom SKC- u je sa kompozitorom Miroslavom Saviem osmislio performans "Uspavanka za revoluciju", pasiju sa dvadeset usisivaa. Slijedee godine Rambo, Goran Vukievi, Mia Savi, Pera Talent i Milo Obrenovi pokreu alter rock sastav Otov Protokol. Septembra 1987. godine sa Saom Markoviem-Mladoenjom, Njegoem erbezovskim i Jugoslovenskim nindom, osniva tajnu organizaciju KPGS sa kojom poduzima raznovrsne medijske zahvate. U rock svijetu se pojavljuje pravo niotkuda 1988. godine debitantskim albumom "O tugo jesenja" na kojem je dao osnovne naznake svog zvuka: mjeavine narodnjakog zavijanja uz rap, klasiku, funk, te originalni i duhoviti tekstovi i klasini rock rifovi (na primjer "Smoke on the water" grupe Deep Purple). Svoju muziku je nazvao turbo folk, prije nego se znaenje tog termina ispunilo zastraujuim sadrajem u prvoj polovini devedestih godina. Javnost je zbunjivao priom da mu je ime Nagib Fazli - Nagon i da je rudar koji je snimio plou.5

Janjatovi Petar, Ilustrovana YU rock enciklopedija, 1960. 1997., Beograd, 1998.

Bohemstvo, medijska kultura i naini kritike

Bohem je rije koja u najirem smislu oznaava osobu koja praktikuje nekonvencionalni ili nonkonformistiki ivotni stil, odnosno svojim ponaanjem se namjerno suprotstavlja ustaljenim moralnim i kulturnim normama, odnosno oekivanjima ire zajednice. Bohemi najee ive u drutvu slino orijentiranih osoba, a njihov nain ivota se naziva bohemstvo. U uem smislu se pod bohemima podrazumijevaju knjievnici, umjetnici, muziari ili novinari koji se, iz ovih ili onih razloga, smatraju izopenim iz tzv. drutvene matice, odnosno odbijaju prihvatiti njene norme. Bohemstvo se obino odraava kroz "pustolovni" i nomadski nain ivota - bohemi preferiraju slobodnu ljubav u odnosu na brak; povremena i honorarna u odnosu na stalna zaposlenja, seljenje iz grada u grad umjesto stalne rezidencije, te jednostavni nain ivota u odnosu na uivanje blagodati savremene tehnologije i sl. Izraz je nastao od francuske rijei bohme kojom su se opisivali nomadski Romi porijeklom iz eke odnosno Bohemije.6 Bohemstvo karakterie uurbano i netedljivo troenje ivota, koji esto zavrava tragino, ali koje predstavlja ponosito uspinjanje iznad barutine iznad konformizma, iznad trivijalnosti vaeih manira ponaanja i miljenja, iznad bljutave samozadovoljnosti oporom i krtom stvarnou. Bohemstvo nije samo dokaz kako krhka dua umjetnosti naprsne u prvom sudaru sa ivotom i njegovim varkama i zaprekama, ve je ona istovremeno dokaz kako se u toj dui stvara i crpi snaga koja je u stanju da se suprostavi i da se uzdigne u ono osvijeeno Ja koje ne preza ni od tenje ka smrti (tanatosu) da bi se istrajalo na postavljenim naelima. Ovdje nema utabanog puta sa sladunjavim skonavanjem u samozaboravu, ve na sve strane zjapi provalija iskuenja, varki i nadanja pred kojima se ivot ne mjeri po duini, ve po intenzitetu.7 Bohemstvo Ramba Amadeusa se manifestuje u svim njegovim medijskim nastupima, tekstovima pjesama, lancima koje pie, kao i u stilu oblaenja, mada na konstataciju da je kontroverzna linost, u jednom intervjuu, Rambo je odgovorio Ljudi proglaavaju kontraverznim sve ono to ne mogu da shvate. I grom je bio kontraverzna pojava prije nego sto ga je Fleming objasnio... Kontraverza zapravo ne postoji. Samo je ponekad niz dogaaja previe dug za ljudski vijek da bi pojedinac mogao da im uhvati logiku. Pogotovo danas, kad su ljudi postali neobrazovani fah idioti, koji ne znaju sta je bilo prekjue, samim tim ni ta ce biti prekosutra.8 Sam sebe predstavlja kao Naunik bez nauke, samuraj bez gospodara.9 Ono to se esto uje od Rambovih oboavatelja je reenica Ramba ili voli, ili ga ne razumije. Treba priznati da njegov rad i nije lako razumjeti, ali on to ovako objanjava: to sam vie nerazumljiv nekom najirem sloju stanovnitva, to znam da sam razumljiviji nekim odabranim ljudima, nekom bistrom, inteligentnom, obrazovanom i potenom sloju koji su zapravo svi zaboravili u trinoj trci. Biti bohem, znai biti drugaiji, biti marginalizovan, razlikovati se od dominantne veine. I najpovrnija analiza socijalnog stanja i atmosfere u drutvu jasno pokazuje da je danas dovoljno biti penzioner, nezaposlen ili bolestan da bi se
6 7

http://sh.wikipedia.org/wiki/Boem Repovac Hidajet, Sociologija simbolike kulture, Sarajevo, 2009. str. 129 - 130 8 Republika, 2004. 9 Evropa, 2004.

osjeao marginalizovano10, ali iz Rambovih djela se vidi da je dovoljno ne biti glup i razmiljati svojom glavom, da bi se izdvojio iz veine. Kada je u pitanju kritika drutva, gdje dolazi do izraaja politiko bohemstvo Ramba Amadeusa, bitno je objasniti sredstva putem kojih on to ini. Sam je sebi dao titulu medijskog manipulatora (ironino, naravno), ali neosporna je injenica da je on nezaobilazan dio medijske kulture ovih prostora, mada se svojom voljom (i svojim stavovima) svrstao u alternativne muziare. Daglas Kelner je u svom djelu u samom uvodu istakao vanost medijske kulture za sve sfere naeg ivota. S pojavom medijske kulture, slike, zvuci i predstave poinju da uestvuju u stvaranju sadraja svakodnevnog ivota, dominiraju naim slobodnim vremenom, oblikuju politika gledita i drutveno ponaanje, i nude grau na osnovu koje ljudi oblikuju ak i sopstveni identitet. Na osnovu sadraja koje nam prua medijska kultura mnogi ljudi formiraju svoja shvatanja o klasi, etnikoj pripadnosti ili rasi, nacionalnosti, seksualnosti, o nama i njima.11 Medijska kultura moe da predstavlja prepreku demokratiji ukoliko reprodukuje reakcionarne diskurse, promovie rasizam, seksizam, ejdizam i rodnu diskriminaciju, kao i druge vrste predrasuda.12 Ovaj fenomen je posebno prisutan na prostoru bive Jugoslavije, gdje mediji imaju kljunu ulogu u formiranju javnog mnijenja, a treba ozbiljno shvatiti i njihovu ulogu u oruanim sukobima pri raspadu Jugoslavije. Javno mnijenje ne predstavlja neto jedinstveno, to je odreeno veinom glasova, nego neto s razliitostima u miljenjima kao produkt uticaja mnogih drutvenih grupa, bez obzira to u datom trenutku jedno miljenje postaje dominirajue. 13 Rambo Amadeus o odnosu medija i javnog mnijenja kae: Kreiranje javnog mnijenja kroz javnu rije, kroz medije, stari je zanat. Pitanje je samo na koju oblast elite da utiete. Neki svoju mo koriste da bi prodali svoj CD i kasetu, drugi da sebe ili svoju partiju prikau to boljom, neki trei vole samo da zasmijavaju, etvrti da zajebavaju. Meutim, po oblasti u kojoj se eli vriti uticaj na javno mnijenje, moe se zapravo i prepoznati prava ambicija protagoniste.14 Rambo skree panju i na modernizaciju medija, sve veu popularnost interneta, a na tetu starijih vidova dobivanja informacija. Novinarstvo, kao i muzika, seli se sa starih medija na internet... Stari mediji, novine i tv, preputeni su surovom tehnolokom zastarijevanju.15 Sasvim novi medij, razvio se kao posljedica ovladavanja internetom i njegovog prihvatanja u najirim slojevima drutva. To je nesumnjivo najdemokratskiji masovni medij. Svako je dobio priliku i mogunost da se na njemu pokae i predstavi samog sebe, svoje radove ili svoje stavove, bez obzira na njihov sadraj. Ne postoje urednici, supervizori, partijski komesari, koji odredjuju ta se moe "okaiti" na web stranu, a ta ne.16 A u svom lanku, Satelitski program, bavi se i razlozima to se ljudi sve vie koriste internetom. Nedovitljivi i neelastini urednici satelitskog programa vjeto doprinose da se televizor uskoro nae na smetlitu prevazienih tehnikih izuma.17 Meutim, ni ekstremna liberalizacija medija nije sasvim pozitivna stvar. U jednom intervjuu, Rambo je to ovako objasnio: itav drutveni
10 11

Zlatar Andrea, Tekst, tijelo, trauma, Zagreb, 2004. Kelner Daglas, Medijska kultura, Beograd, 2004. Str. 5 12 Kelner Daglas, Medijska kultura, Beograd, 2004. Str. 10 13 Nuhanovi Asad, Fenomen Javnosti, Promocult, Sarajevo, 1998. Str. 12 14 Blic, 2006. 15 Graanski list, 2010. 16 http://www.ramboamadeus.com/kolumne.php?id=56 17 http://www.ramboamadeus.com/kolumne.php?id=44

ambijent je zadnjih 20 godina temeljno primitizovan, liberalna politika prema medijima i njihov besmisleno veliki broj neminovno su doveli do pada kvaliteta. Nisu poteene ni televizije ni radio stanice, sve se srozalo, sve je u funckiji zaglupljivanja narodnih masa, sreom tu je internet, pa ovjek moe da pronae svoje pare neba mimo prigradskog ukusa urednika veine naih medija.18 Kada priamo o medijima u kontekstu medijske kulture, mediji su samo sredstvo koje omoguava irenje i promociju ideja. Osvrnut emo se na jednu medijsku subkulturu koja je, naalost, zauzela bitno mjesto u ovdanjoj medijskoj kulturi: turbo folk. Osnovni razlog ovog izdvajanja turbo folka je injenica da je on bio jedna od dominantnih medijskih subkultura ovih prostora u jednom bitnom periodu historije, koja je ostavila traga u svim sporama drutva. Drugi razlog je to to je Rambo Amadeus sam dao ime ovoj pojavi. Tako je nazvao svoju muziku krajem 1980-ih, a to je ime kasnije prelo na ono to danas zovemo turbo folk. Turbo folk je inae muziki pravac nastao na Balkanu u ranim 1990-ima. Nastao je iz popfolk stila uz brojne uticaje modernih muzikih stilova.19 Ono na emu Rambo insistira je to da turbo folk nije samo pravac muzike, ve da ima daleko dublje znaenje, a u jednom intervjuu je objasnio porijeklo turbo folka: Kapitalistiki, instant turbo ukus nove generacije kolateralna je teta privatnog, kapitalistikog trinog rezona. Tu nema nikakve razlike izmeu mladih u bilo kom dijelu bive FNRJ.20 Za turbo folk i tabloide kae i to da su produkt tranzicije, prelaska iz strogo kontrolisanih socijalistikih medija u liberalne kapitalistike medije, koji povlauju niskom ukusu irokih slojeva drutva. Njegovu definiciju turbo folka moemo uti u pjesmi Turbo folk: Folk je narod turbo je sistem ubrizgavanja goriva pod pritiskom u cilindar motora sa unutranjim sagorijevanjem Turbo folk je gorenje naroda svako pospjeivanje tog sagorijevanja je turbo folk, razbuktavanje najniih strasti kod homo sapiensa Muzika je miljenica svih muza harmonija svih umjetnosti turbo folk nije muzika turbo folk je miljenica masa kakofonija svih ukusa i mirisa ... Ja nisam izmislio turbo folk

18 19

Alo, 2009. http://sh.wikipedia.org/wiki/Turbofolk 20 Feral, 2004.

ja sam mu dao ime21 Pored ovoga, u istoj pjesmi, navodi jos neke primjere turbo folka: alkohol, nacionalizam, Adolf Hitler, silikoni, kokain, dipovi sa niskoprofilnim felnama...22 Gorenje naroda (turbo folk) je i demokratija: Uopte, injenicu da sutinu demokratije krasi fenomen da se glas pametnog i glas budale jednako raunaju demokratiju ini turbo folkom.23 Ono na emu Rambo instistira, je injenica da turbo folk nije prisutan samo na ovim prostorima, ve u cijelom svijetu, te primjere za to nalazi u Madonni i Shakiri. Turbo folk je jedna od tema koju Rambo obrauje u sklopu jedne ire i bitnije teme mentalitet na zapadnom Balkanu. Ali prije nego to dublje uemo u analizu Rambovih djela, moramo objasniti nain i mehanizme njegove kritike. Kako bismo bolje shvatili Ramba Amadeusa, nuno je objasniti nain na koji se izraava u svojim pjesmama i medijskim nastupima, a njegova osnovna sredstva su ironija, sarkazam i satira. Ironija je, po Miunoviu, fini, prikriveni podsmijeh, osmiljena poruga koja se sastoji u tome to se njome govori ba suprotno suprotno od onoga to se u stvari misli.24 Jo jedna definicija ironije glasi - Ironija je jezini izraz i figura u kome je pravo znaenje rijei ili prikriveno ili suprotno doslovnom znaenju izraza, upotrijebljenih rijei.25 Ironija se provlai u skoro svim pjesmama Ramba Amadeusa, kao i u njegovim nastupima u javnosti i Rambo o njoj kae: To je legitiman pjesniki alat, koristio ga je i Shakespeare, pa to ne bih i ja. Jedini problem sa ironijom je sto je najiri sloj ljudi uopte ne razumije. Ali ja se i ne obraam svima.26 Koristi se njom i u jaem obliku; sarkazmu. Sarkazam je zlobna, jetka, zejedljiva poruga, pojaana ironija.27 Rambo za ironiju i sarkazam kae da su elitistiki alati, osueni na propast i da je direktan govor najbolji mehanizam promocije ideja, ali njegove ambicije nisu tako visoke da bi napustio status alternativnog umjetnika. Posebno treba obratiti panju na satiru u Rambovim djelima. Satira je knjievni oblik u kojem se kritiki ismijava pojedinac, grupa, drava ili vlast. esto je koritena kao sredstvo politike borbe. Satira je vrsta komedije koja kritizira neke pojave ili karaktere, a bez elje da se osuuju.28 U nastavku, analizirat emo neke od tema kojima se Rambo bavi u svojim pjesmama. Moramo napomenuti da se u ovom radu uzimaju u obzir samo teme koje se tiu drutva i politike i njihove kritike.

21 22

Rambo Amadeus, Turbo folk, Oprem dobro, B92, 2005. Rambo Amadeus, Turbo folk, Oprem dobro, B92, 2005. 23 http://www.vreme.com/cms/view.php?id=427837 24 Miunovi Ljubo, Savremeni leksikon stranih rijei, Novi Sad i Beograd, 1988. Str. 239 25 http://bs.wikipedia.org/wiki/Ironija 26 Dnevnik, 2005. 27 Miunovi Ljubo, Savremeni leksikon stranih rijei, Novi Sad i Beograd, 1988. Str. 494 28 http://bs.wikipedia.org/wiki/Satira

Socijalizam i komunizam
Prije nego to krenem sa analizom Rambove kritike drutva i politike, potrebno je rei da se ona odnosi na prostor bive Jugoslavije, tako da sve pojmove, kao to su socijalizam i komunizam, treba shvatiti u jugoslovenskom kontekstu. Sve politike teme koje Rambo Amadeus obrauje u svojim pjesmama su meusobno povezane: socijalizam i komunizam sa demokratijom (ili nedostatkom iste), diktatura sa voljom graana i uticaj mentaliteta na sve ove pojave. Za poetak, definisat emo oba pojma iz naslova, kako bi se shvatila Rambova kritika. Socijalizam je naziv koji ima dva znaenja. Prvi opisuje drutveno-ekonomsko ureenje u kojemu je veina sredstava za proizvodnju u javnom, odnosno dravnom vlasnitvu, a veina ekonomske djelatnosti se odvija pod strogom kontrolom drave u svrhu to ravnomjernije raspodjele drutvenog bogatstva. U markstistikoj literaturi se socijalizam navodi kao prijelazni period od kapitalizma prema besklasnom drutvu - komunizmu. Socijalizam je zajedniki naziv za veliki broj esto razliitih ideologija kojima je zajednika crta zalaganje za javno, odnosno kolektivno vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju te dravnu intervenciju u svrhu suzbijanja socijalnih razlika.29 Komunizm je ideologij koj tei uspostvljnju besklsnog, bezdrvnog drutv koj se zsniv n zjednikim vlsnitvom nd sredstvim z proizvodnju. Moe se posmtrti ko ogrnk ireg socijlistikog pokret. Mrksisti su rne oblike ovekovih drutvenih orgnizcij opisivli ko primitivni komunizm. Meutim, komunizm ko politiki cilj je pretpostvljeni oblik budue drutvene orgnizcije.30 Kao to sam prije rekao, ove definicije ne treba shvatati doslovno, ve iz konteksta kako su oni bili prilagoeni uslovima Jugoslavije. Rambo ve u svom drugom albumu Hoemo gusle iz 1989. godine pravi parodiju od teorije komunizma, retorike u Jugoslaviji i oficijelnog odnosa prema zapadnom kapitalizmu u pjesmi Amerika i Engleska. panska izma imperijalizma uz pomo kulturnog terorizma zajmova, kredita i raznih satelita permanentno blate ugled Druga Tita Kataklizma komunizma Svi dobro vide, a niko da prizna klimu rasizma i liberalizma side i homoseksualizma sve su to produkti kapitalizma Kataklizma komunizma31
29 30

http://sh.wikipedia.org/wiki/Socijalizam http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%83%D0%BD%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BC 31 Rambo Amadeus, Amerika i Engleska, Hoemo gusle, PGP-RTB, 1989.

Cijela pjesma je napisana u stilu politikog govora i pored toga to pokazuje negativan stav prema kapitalizmu, iji su produkti rasizam, sida i homoseksualizam, govori da je i razvoj, ekonomski, kulturni i znanstveni, nepoeljan. Naravno, jedno od obiljeja Rambovog stvaralatva je pretjerivanje, ali on to radi kako bi izdvojio ono to kritikuje. Takoer, istie i infiltriranje liberalizma u negativne nusprodukte kapitalizma i on se stavlja u isti ko sa rasizmom. Kruna sarkazma ove pjesme je njen refren: Amerika i Engleska, bie zemlja proleterska.32 Ova pjesma je reprezentativan primjer Rambove kritike: naizgled ozbiljan tekst, dok u stvari ismijava jednu politiku paradigmu, retoriku i njene sljedbenike. Treba rei i da je prvobitni naziv ove pjesme bio Kataklizma komunizma, ali je cenzurisan i promijenjen u sadanji Amerika i Engleska. U iduem albumu, Psiholoko propagandni komplet M-91, jednu pjesmu bez teksta posveuje odnosu sistema prema intelektualcima, koji misle svojom glavom. Naslov pjesme je povezan sa popularnim likovima iz stripa; Mirkom i Slavkom i njihovim uvenim dijalogom: Pazi Mirko, metak., Hvala ti Slavko, spas'o si mi ivot.. On se moe uti i na poetku pjesme Amerika i Engleska. Naslov ove pjesme je Mirko, pazi mozak i izjednaava opasnost koju uzrokuje metak i razmiljanje svojom glavom. U vezi s tim, nezaobilazna je pjesma Jemo voli jem. To je satirina pjesma o zastavniku Demi i njegovom fiziolokom problemu. Demo je u stvari JNA (Jugoslovenska narodna armija) i simbolizuje neprofesionalnost, koja je opeprihvaena kao standard, to se moe vidjeti u refrenu pjesme: Zastavnik Demo, elina krila nae armije. Zastavnik Demo, sve puti u grad kad se napije.33 A o samoj vojsci, direktno, Rambo govori u ovoj pjesmi, glasom emse Suljakovi, izgubila sve sam bitke, al' jo vodim rat.34 U sklopu ovog odjeljka o socijalizmu i komunizmu, neemo se prestati susretati sa ovim pojmovima, na koje se Rambo u vie navrata poziva i koji se proteu kroz komparaciju za demokratijom, kapitalizmom, liberalizmom i procesom tranzicije na ovim prostorima.

32 33

Rambo Amadeus, Amerika i Engleska, Hoemo gusle, PGP-RTB, 1989. Rambo Amadeus, Jemo voli jem, Psiholoko propagandni komplet M-91, PGP RTB, 1991. 34 Rambo Amadeus, Jemo voli jem, Psiholoko propagandni komplet M-91, PGP RTB, 1991.

Kapitalizam i demokratija
Ponovo naglaavam da se Rambova kritika uglavnom odnosi na kapitalizam i demokratiju na zapadnom Balkanu, tako da su proces tranzicije, neuspjela privatizacija i korupcija u svakoj sferi drutva mete njegove kritike. Poet emo definisanjem pojmova iz naslova. Kapitalizam je drutveno-ekonomsko ureenje u kome su sredstva za proizvodnju u privatnom vlasnitvu i kome privatne osobe obavljaju ekonomsku djelatnost na slobodnom tritu, najee u svrhu dobijanja profita. Ovaj ekonomski sistem se zasniva na slobodnoj konkurenciji i slobodnom tritu te na privatnom ili korporacijskom vlasnitvu nad sredstvima za proizvodnju i trgovinu. U poetku koritene u bankarstvu i trgovini, kapitalistike metode su u vrijeme industrijske revolucije primjenjene i na industrijsku proizvodnju. U svom najiem obliku, kapitalizam minimalizira ulogu drave u ekonomskoj politici i potie slobodno trite. Sa druge strane, kada kapitalistika industrija zatrai aktivnu intervenciju drave protiv strane konkurencije, to se naziva sistemom zatitne carine. Meunarodni politiki i ekonomski razvoj u 20. vijeku doveo je do promjene u kapitalistikim drutvima, koja su se kretala od socijalno osjetljivog kapitalizma u zapadnoevropskim dravama i intervencionalizma New deala predsjednika F. D. Roosevelta, do koncepta mijeane ekonomije u kojoj je proizvodnja nekih dobara i usluga nacionalizirana, dok je ostatak ekonomije u rukama privatnika.35 Pojam demokratija oznaava oblik vlasti u kojem sve odluke neke drave donosi izravno ili neizravno veina njezinih graana kroz potene izbore. Kad su ti uvjeti ispunjeni, vlast se moe opisati kao demokratska. To vrijedi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinirati i s drugim vrstama vlasti.36 Rambo Amadeus je u intervjuu za Novi reporter izjavio: Demokratija je katastrofa! Demokratija u nepismenoj sredini je katastrofa. Pristati na demokratiju u nepismenoj sredini znai pristati na diktat nepismenih, jer nepismenih je najvie, kako ti ga oni skroje tako ti je! Dakle, moralo je prvo da doe do masovnog nacionalnog opismenjivanja a tek onda do glasanja. Sad bi striktno trebalo napraviti da u glasaki listi mora da ispuni ime kandidata za kog glasa i da mora da napie kako ti se zove drava. Ako ne zna da napie kako ti se zove drava i kandidat, nemoj me zajebavati, onda si stvarno bezobrazan ako eli da glasa.37 U pjesmi Prijatelju daje kritiku procesa demokratizacije drutva na prostoru bive Jugoslavije: Jer kao govna kroz kanalizaciju plivaju komunisti kroz privatizaciju Bivi generali kroz demokratizaciju bivi pacifisti
35 36

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kapitalizam http://bs.wikipedia.org/wiki/Demokratija 37 Novi reporter, 2008.

kroz mobilizaciju38 Ovdje naglaava licemjerstvo politiara, koji su se deklarisali kao komunisti prije uvoenja viepartijskog sistema, a sada plivaju kroz sve procese tranzicije i zalau se za ono protiv ega su se deklarativno borili. Ovu pjesmu treba uporediti sa ve pomenutom pjesmom Amerika i Engleska, jer tu se radi o istim politiarima. U prvoj strofi pjesme Karamba karambita spominje nacionalizam, kao nain dobivanja glasova, bez obzira na posljedice koje snose obini narod. Na mamac nacije su stavili udice, eline otre udice nam zaprcali u guzice, kao ovce nas zamandalie u posebne torove, sad prave od nas jednoglasne horove.39 U istoj pjesmi pojavljuju se i demokratski izbori: Predsednik biraima odobrava volju, slika se, gle, na naftonosnom polju, pred izbore evo je bogami prevara nova, naivnim penzionerima se dijeli sia lova.40 Treba imati na umu da je predsjednik tadanje Jugoslavije, koja se sastojala od Srbije i Crne Gore, bio Slobodan Miloevi, a slijedee rijei i nisu zasigurno bile dobro prihvaene od vladajuih struktura: Ako je zemlja amac, znamo ko je kapetan, to smo blie brodolomu on je vie sretan. Duboko uveren kormilari u mnogosedu, dok on sere, veslai govna jedu!... ... Ugasi TV, vidi da te truje, pristojnog oveka nateruju da psuje, a onda e opet kao Hitler, Causescu, s poloaja pasti uz larmu i tresku."41 Ova pjesma, koja je Rambov vrhunac kritike tadanje vlasti, bavi se i slobodom medija, koji su, kao to je ve pomenuto u ovom radu, imali znaajnu ulogu u promociji nacionalistike retorike i sukoba pri raspadu Jugoslavije. "Najvee poltrone su instalirali na televiziju,
38 39

Rambo Amadeus, Prijatelju, Psiholoko propagandni komplet M-91, PGP RTB, 1991. Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993. 40 Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993. 41 Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993.

10

kao ivotnu viziju nam nude hipokriziju... ...Preostaje jedino da ugasi TV, Odmori mozak i mane se od budala, Prvo te u rat nateraju i naprave invalida, Onda nisu u stanju da kau ni fala... ...Ugasi TV, vidi da te truje."42 Jo jedna zanimljivost u vezi sa ovom pjesmom je kraj refrena, koji glasi Da l' je bilo bolje za vrijeme druga Tita?43 To je ono poreenje sadanjeg sistema i prolog o kojem smo ranije govorili. Ova dvojba najvie dolazi do izraaja u pjesmi oban je upravo napustio zgradu. Ona je pomijeana sa osjeajem razoarenja narodom, ili ovcama, koje ne znaju vladati same sobom bez jednog obana, odnosno diktatora. "obane, vrati se, ovce tvoje ne mogu bez tebe. Mislili smo da sa strane ima kvalitetnije ispae. Mislili smo da najbolju travu uva za sebe."44 Kao logini nastavak ove pjesme, u kontekstu poreenja socijalizma i kapitalizma, odnosno demokratije, citirat emo jedan dio intervjua objavljenom na Rambovoj web stranici: Nama se nije dopadao socijalizam, mislili smo da e kapitalizam biti bolji. Meutim, kapitalizam sada nama pokazuje svoje zube. Kapitalizam je neto to kod ljudi razvija neke niske reflekse koje nismo mogli da vidimo u socijalizmu. Prosto, to si primitivniji, to ima taj refleks preivljavanja jai, a manje vaspitanja, to bolje pliva u novom drutvu.45 Nerijetko se Rambova pjesma Jedno te isto uzima kao primjer teoreme vjenog vraanja istog, koju je Nietzche formulirao, koja ima apsolutno i nesumnjivo vaenje i ustanovljuje relativnost ljudskog trajanja kao apsolutnu konstantu bivstvovanja46, samo u naem, balkanskom kontekstu, posebno u poreenju socijalizma i demokratije. Rambovo bohemstvo dolazi do izraaja i tu, kad kae da je njemu socijalizam bio sasvim dobar, jer je demokratija diktatura glupih, jer njima pametni idu na ivce i po pravilu e glasati protiv njih, po staroj latinskoj poslovici Similis simili gaudet.47 O medijima u kontekstu tranzicije, Rambo kae: Pa, mediji su privatizovani, napokon su vlasnici kapitala shvatili da je vano da dre medije u rukama. Sloboda govora stvara iluziju
42 43

Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993. Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993. 44 Rambo Amadeus, oban je upravo napustio zgradu, Don't happy, be worry, Metropolis, 2000. 45 http://www.ramboamadeus.com/interviews.php?id=51 46 imi Stjepan, Politika i knjievnost: politika misao Miroslava Krlee, Sarajevo, 2001., str. 11 47 Beta, 2010.

11

da postoji stvarna sloboda, zapravo, vlasnici kapitala su sigurniji nego ikada da su nedodirljivi. Drave su siromane, nemaju novac ni za ta, smanjuju ak i policiju, dok kapitalisti imaju sve monija obezbjeenja, privatne vojske od kojih regularne policije zaziru. Tako da, zapravo, totalitarno drutvo je ovo u koje je svijet uao zadnjih 20 godina, a Balkan od skoro, kada su bogatai napokon, uzeli direktnu vlast.48 Demokratija prua sigurnost, a ta sigurnost je izgleda zatita bogatih od siromanih. Aristotelovo rjeenje ovog problema je ravnomjerna raspodjela novca, a rjeenje po Dejmsu Medisonu je smanjenje demokratije49, s kojim se slae i Rambo. Kad je u pitanju demokratizacija drutva i uvoenje kapitalizma, posebno je zanimljiva pjesma Na ovim prostorima. U prvoj i drugoj strofi se govori o sukobima pri raspadu Jugoslavije, o tome kako polupismeno pleme ispoljava geopolitike namjere i miljenje da razliiti narodi imaju razliite verzije historije koje su u meusobnoj koliziji i kako se to ispoljava na geografske i politike podjele. Ali i pored vjerskih razlika, ujedinjuje ljude po mukama koje su svima njima zajednike. "Fizika kaze jedan je prostor, jedan je prostor, jedno je vrijeme, al' ove kategorije, naune i opte, drukije tumai polupismeno pleme. Oe se vrijeme rauna unazad, a prostor se kida na tanke fete... ... Na ovim prostorima ima svak' svoga Boga, ludak svaki svoga zbunjenoga, samo se muka iskreno dijeli sa svima, na ovim prostorima."50 Naravno, tu je i etniko ienje, kao i turbo folk, kao metafora opeg moralnog raspadanja i predstavlja estetski okvir nacionalizma koji je pozivao ljude u rat. "Na ovim prostorima barabe su iste, prljave due vole etniki da iste, istovremeno pjevaju i zlo misle, a kad ve zlo misle - nek o mome vise."51 Rambo Amadeus u ovoj pjesmi kritikuje i kapitalizam, ili barem onaj oblik kapitalizma koji je ovdje prisutan. Koristei sarkazam, na svoj nain to prikazuje: "Na ovim prostorima biznis prosto cvjeta,
48 49

http://www.ramboamadeus.com/interviews.php?id=58 omski Noam, Neuspele drave, Beograd, 2010. 50 Rambo Amadeus, Na ovim prostorima, Bolje jedno vrue pivo nego etiri ladna, Metropolis, 2000. 51 Rambo Amadeus, Na ovim prostorima, Bolje jedno vrue pivo nego etiri ladna, Metropolis, 2000.

12

prionice, kladionice, peenjare, vulkanizeri, auto otpadi, tehnika direktno s kamiona u vercu se najzad ujedinie proleteri."52 Inae, o trci zvanoj kapitalizam, u naim uslovima (korupcije) kae: Trka za poloajem, novcem, nekretninama, uticajem, privilegijama je ve u punom jeku. Dobro doli u trku! ujem oko sebe komentare kako trka nije fer, kako nam jo nije niko objavio start, kako su mnogi ve I stigli na cilj dok poetak trke uopte nije ni slubeno objavljen. U kolumni Dok jednom natalitet, drugom mortalitet govori o naplati poreza i stavu drave prema privrednicima, malim i velikim: Drava proganja buregdinice, obuarske i bravarske radnje za neizdat fiskalni raun, ali najvei tekai, teki stotine miliona eura, nikom ne polau raune, njihovo carstvo je neprikosnoveno, a blago se gomila bez blama i straha... mi nismo drutvo socijalne pravde, mi smo nemilosrdna trina dungla junoamerikog tipa. Socijalne razlike su meu najveim u svijetu.53 I najzad, jedina znaajka politike ovih prostora koja je preostala, nije izostavljena u pjesmi Na ovim prostorima diktatura. "Na ovim prostorima se odavno koriste melioracija, vjetako ubrivo, traktori, al' kad poltronisanjem zaliva njivu najbolje uspijevaju diktatori."54 U pjesmi esi enis sumira ovdanju ekonomsku i politiku situaciju u samo dvije strofe. Kad u pjesmi pita Janis Joplin zato je vritala u svojim pjesmama, ona mu odgovara da je vritala zbog drutvene nepravde, rasizma, korupcije i kriminala, a njegov odgovor je slijedei: "Pa enis, crna Karenjina, ti onda nema pojma kako je oe kod nas, ima li osnovnog dojma? Oe dobro ive samo politiarii i kriminalci, narod crkava od gladi, oni tekuju u vajcarskoj banci. Kod vas lupe porez kad je jaka plata, oe ti uzmu i crno ispod nokata. I kod nas su mnogi ljudi zbog rasizma postali meta, al' kod vas rasizam dolazi s ulice, kod nas iz kabineta, kod vas se mlate crnci i bijelci, mi crnih nemamo, al' se meusobno lemamo. E moja enis mog'o bi ja od tebe pet puta gore da se derem, al' ja uvam grlo i poloaj, zato tiho serem."55
52 53

Rambo Amadeus, Na ovim prostorima, Bolje jedno vrue pivo nego etiri ladna, Metropolis, 2000. http://www.ramboamadeus.com/kolumne.php?id=7 54 Rambo Amadeus, Na ovim prostorima, Bolje jedno vrue pivo nego etiri ladna, Metropolis, 2000.

13

U jednom intervjuu iz 2005. godine, izrazio je svoje stavove o ovdanjoj tranziciji i demokratizaciji drutva: Nakon moralnog, intelektualnog i ekonomskog stropotavanja, u poslednje vrijeme dolo je do primjetne pacifizacije drutva, to je osnov za povratak na civilizacijske standarde. Transformacija svojine i prelazak na nove tehnologije sa jedne i socijalni nemiri sa druge strane bie nae Scile i Haribde kroz koje emo morati ploviti sledeih dvadeset godina. Kompjuterizacija, kao i prelazak na iste energije, solarnu prije svega, daju nam ansu da preskoimo greke teke industrijalizacije savremenog svijeta u dvadesetom vijeku i preemo u informatiko doba ueni tuim grekama. Za poetak, dovoljno je da se uspostave moralni kriterijumi, da kriminalci idu u zatvor, da prestanu biti drutvena elita, to se, vidim, ve sprovodi, dodue sporadino. Estetski kriterijumi takoe su potpuno degradirani, za to je kriva politika koja je dozvolila nekompetentnim ljudima da odluuju o tome koji medij zasluuje da postoji, a koji pravi neizmjernu tetu u svijesti graana, naroito mladoj generaciji. Estetski kriterijumi polupismenih TV magnata postali su kriterijumi itavih generacija. To treba hitno ispraviti rigoroznim smanjivanjem broja medija, prvo bi tu trebalo kopirati Evropu, koja je dosta rigorozna po tom pitanju.56 Ovaj dio rada emo zavriti citatom iz intervjua u National geographic, gdje se Rambo osvre na sve probleme demokratije na ovim prostorima: ... demokratija (se) pretvorila u diktaturu polupismenih. Kandidat koji se najvie dopadne polupismenima, pobjeuje, jer je polupismenih najvie. Kakav je to kandidat? Gdje nas on moe odvesti? im je zavedena demokratija na Balkanu, narod je demokratski izabrao nacionalizam, mrnju, podjele, rat. Da je pravo glasa omogueno samo onima koji su u stanju da rijee mali test opte kulture u okviru glasakog listia, imali bi sedamdeset posto nevaeih listia, politika slika balkanskih parlamenata bi bila sutinski drukija, istorija bi se sigurno kotrljala mnogo bezbolnije. Ovako razbijeni, opljakani, obezglavljeni, kao uplje tikve na vjetrometini, ekamo nove i nove izbore na kojima emo opet vidjeti mitingaku logiku udvaranja najbeslovesnijima. Naravno da u toj farsi ne elim da uestvujem nikako drukije nego kao pjesnik koji ubada i opominje svojim sarkazmom.57 U svim Rambovim pjesmama i tekstovima, oigledno je da je sr i uzrok svih problema na ovim prostorima mentalitet naroda, njegova neobrazovanost i nespremnost da se mijenja i razvija u korak sa vremenom. Zato, slijedei dio rada u posvetiti tom fenomenu i Rambovoj perspektivi balkanskog mentaliteta.

55 56

Rambo Amadeus, Samrt time (esi enis), Don't happy, be worry, Metropolis 2000. Graanski vodi, 2005. 57 National geographic, 2010.

14

Mentalitet
Ono to se pojavljuje u Rambovim pjesmama kao problem balkanskog mentaliteta, zapravo se odnosi na prizmu kroz koju se ovdje gleda na stvari, prilagoavanje svega po svojoj mjeri od strane polupismenog plemena, kako naziva Balkance. Kad kaem Balkanci, mislim na ljude s prostora bive Jugoslavije. Kulturu i mentalitet Rambo ovako objanjava: itav Balkan funkcionie u svojoj haotinosti vrlo sinhronizovano. Ti uraganski prelasci iz krajnosti u krajnost u pogledima i stavovima, to selektivno istorijsko pamenje odlikuje itav prostor bive SFRJ, osim moda Slovenije, koja je kroz istoriju imala sreu sa izborom sopstvenih okupatora. Jer, kulturu i obiaje naroda na Balkanu uglavnom su modulisali njihovi okupatori koji su tu boravili vjekovima, i samo tu moemo traiti uzroke razlikovanja naroda i narodnosti na Balkanu. Dominantni kulturni model "zapadnog Balkana" zapravo je pronalaenje nacionalnog identiteta u svim drutvenim aspektima, neto to je Evropa obavila prije 150 godina. Medjutim, ova faza se nuno mora proi, ona je temelj svih kasnijih eventualnih dekadencija. Problem je samo to se sada opet pretjeruje i siluje u tom pravcu.58 U veini svojih pjesmama kojima je tema balkanski mentalitet, Rambo se stavlja u glavnu ulogu i u prvom licu iznosi stavove jednog primitivca, kao tipinog predstavnika Balkana. Tako se u svojoj pjesmi predstavlja Madame Tussauds: O gospoo Madame Tussauds ima li kod vas mjesta za mene? Ja sam Rambo sa Balkana vole me ene ljepe od Brene!59 Ovaj njegov satirini alter ego pojavljuje svaki put kad eli da naglasi primitivizam koji vlada, turbo folk koji je u svim sporama drutva. Zbog toga se u njegovim pjesmama nalaze mnoge psovke i vulgarnosti. Na pitanje u jednom intervjuu, da li su psovke dio njegovog pogleda na svijet, Rambo je odgovorio: Otkad su prestali balkanski ratovi, prestao sam da psujem.60 Treba imati na umu da su sve teme koje sam predstavio u ovom radu meusobno povezane, dok se ova, najira, proima kroz sve ostale. Puno e biti jasnije ako ovdje navedem definiciju balkanizma koju je Rambo upotrijebio u jednom intervjuu: To je runa osobina da nadreenima poltroniete, a podreene da kinjite. Ta loa navika je uzrok svakom zlu kod nas.61 Jo u prvom albumu, O tugo jesenja, Rambo je studentsku himnu na latinskom jeziku Gaudeamus snimio u turbo folk stilu. Dominirajui instrument je truba, a tekst ini mjeavina originalnog teksta na latinskom jeziku i stihova na srpskom jeziku, uz zavijanje karakteristino za turbo folk. Jo u nekoliko pjesama, Rambo pokazuje balkanski odnos

58 59

Vreme, 2005. Rambo Amadeus, Fala ti majko, O tugo jesenja, PGT RTB, 1988. 60 Evropa, 2004. 61 Republika, 2004.

15

prema obrazovanju i intelektualcima, a osnovni faktor tog odnosa je omalovaavanje. To se moe vidjeti i u pjesmi Intelektualac. Ko se svoje majke i svoga oca stidi jer ih takorei uvijek k'o budale vidi? Ko puni i onako punu glavu tuim brigama to se mogu nai samo u debelim knjigama? Znalac. Intelektualac. injenica znalac. A ne zna iskopat' anac! ... Bambus meksikanac. Znanja punoglavac. Kao vanzemaljac. S Marsa padobranac. Vegetarijanac. Ne zna iskopat' anac. Vegetarijanac. Intelektualac.62 A i istoj pjesmi nabraja i primjere intelektualaca iji cjelokupne radove svodi na par rijei, kako bi ih omalovaio. F.M. Dostojevski - zloin, kazna i ljudska destrukcija! Albert Ajntajn - nuklearno-govorna hiperprodukcija! Sigmund Frojd - svjesna, nesvjesna, podsvjesna stanja! an Pol Sartr - sam je sebi stranac i ostala sranja! ... arls Darvin - prirodna selelekcija i evolucija. Karl Marks - komunizam, buroazija i svetska revolucija! Isak Njutn - privlana sila zemljine tee. Njego Serbezovski - poratni opus gospodina Krlee.63 Ve se u prethodnoj pjesmi moe vidjeti da poistovjeuje intelektualca i vegetarijanca, pa emo spomenuti i lanak Peenje i demokratija, u kojem objanjava da su konzumiranje peenja i procesi modernizacije drutva u meusobnoj relaciji, odnosno u obrnutoj proporciji.64 Tu na svoj satirini nain krivi mentalitet za neuspjeh modernizacije drutva na Balkanu. U svojoj kolumni Politika i bonton, uglavnom se bavi odnosom politike i mentaliteta, a taj se odnos najvie istie u predizbornim kampanjama. Kandidati i stranke zapravo institucionalizuju lajavost, pretjerivanje, klevetanje i prijetnje kao legitiman nain komunikacije, koja se bezrezervno prihvata i ogleda u narodu... Smjenjivati vlast je laki dio

62 63

Rambo Amadeus, Intelektualac, Hoemo gusle, PGP RTB, 1989. Rambo Amadeus, Intelektualac, Hoemo gusle, PGP RTB, 1989. 64 Blic, 2005.

16

posla. Mijenjati mentalitet je zajedniki zadatak svih nas, bez obzira na to kog kandidata simpatiemo.65 I na kraju, taj primitivni mentalitet naeg drutva, priznali mi to ili ne, stvarno jeste prisutan i uzrok je svih ovih turbulencija koje smo preivjeli i dok smo takvi, bit emo podloni politikim manipulacijama i ekonomskim problemima. Rambo to objanjava na slijedei nain: I nismo mi nekulturni zato to smo siromani, nego smo siromani zato to smo nekulturni. Mrnju, kao produkt naeg mentaliteta i rezultat retorike politiara, Rambo je spomenuo u jednom intervjuu: Mrnja jede mozak. Ona je destruktivna, uzrok je siromatvu i sukobima. Dok Balkanci ne izbace mrnju iz glave, bie siromani i nesretni. Sreom, mi vie nikada neemo odluivati o naoj sudbini, tako da e prilike, pod dirigentskom palicom EU, biti bolje.66 Prema onome to je Rambo izjavio u intervjuu za srpski National geographic, on ne eli da vlada, jer je to besmisleno. Ima smisla samo uticati na mijenjanje mentaliteta. A sada je to lake, informacije kolaju ogromnom brzinom, i polako dolaze, zahvaljujui internetu i u najzabaenija sela.67

65 66

Politika, 2009. Dnevnik, 2005. 67 National geographic, 2010.

17

Ekonomija i ekologija
Odnos ova dva pojma se esto pojavljuje u Rambovim pjesmama, posebno u zadnjih nekoliko godina. Nedostatak ekoloke svijesti, profit na tetu okoline i prljava energija su ono na ta se fokusira, kako u pjesmama, tako i u javnim nastupima i svojim lancima. Ovu tematiku obrauje u svim svojim albumima i moda ba ekologiji daje najvie prostora u svom djelu. Kao i kod primitivizma, kreira svoj alter ego anti-junaka ekologije, koji se prvi put pojavljuje u pjesmi Beton u albumu O tugo jesenja. Da se pitam ja bih betonir'o travu i ofarbo tamno braon svaku vodu plavu! Nekako bih probuio tanki sloj ozona, a Zemlju bih zatitio kesom od najlona! ... Da se pitam ja bih posjek'o sve ume, i za ukras postavio od traktora gume. Kiselinom ja bih zemlju navodnjav'o, a decu bih svaki dan rentgenom slikav'o!68 Posebno je zanimljiva pjesma Don Kihote i Sancho Pansa, gdje Don Kihot vodi svoju uzaludnu borbu sa vjetrenjaama politiarima bez morala, a Sano Pansa mu skree panju na pravog neprijatelja, zagaivae. Oni su prioritetni svjetski problem. ta to Sano uju moje usi, da pustimo da nas vetrenjae tlae i za pravdu i Dulsineju srce mora visoko da skae. U pravdi jes' problem, vitee smjeli, nisu vetrenjae zli dusi, zli dusi su, kol'ko Sano shvata, fabriki dimnjaci, kanalizacija, kamini i aspusi.69 Kraj ove pjesme je interesantan Don Kihot shvata ko je pravi neprijatelj, a oni nemoralni politiari staju na njihovu stranu. U pjesmi je Rambo samo poredao prioritete, korist je stavio u drugi plan, a rjeenje ekolokog problema je na prvom mjestu. Kraj je moda nerealan, ali ovdje je iskazana potreba vee uloge politike u rjeavanju ekoloke problematike. Don Kihot jae na elu kolone, u koloni je samo Sano Pansa,
68 69

Rambo Amadeus, Beton, O tugo jesenja, PGP RTB, 1988. Rambo Amadeus, Don Kihote i Sancho Pansa, Hipishizik metafizik, PGP RTB, 2008.

18

protiv njih je ovoga puta citava zagaivaka alijansa. Ali Don Kihot i Sano Pansa sad imaju vise ansi, od kad vetrenjae prioe hrabro duetu smjelom, Don Kihotu i vjernom Sanu Pansi.70 Rambo se ne zaustavlja na kritici politike u odnosu na ekologiju u svojim pjesmama. Jedan od popularnijih ekscesa koji je napravio je onaj 2010. godine u Beogradu, kada je pri sjei platana u Bulevaru kralja Aleksandra zaustavio saobraaj tako to je legao na ulicu i molio je da ga policija uhapsi. U svom lanku Birokratija, govori o problemima provoenja ekolokih reformi u naem drutvu: Dok zakoni koji bi trebali da stimuliu razvoj u ovoj izuzetno vanoj oblasti ekaju da se donesu, parlamentarci se bave besmislicama, odbijajaju da zasjedaju kad nema TV prenosa, takvom sujetom i samodopadljivou ne mogu se pohvaliti ni turbo folk pjevaice sa trase Pink - Ibarska magistrala.71 O odnosu izmeu ekonomije i ekologije govori i u kolumni Energetska kriza morala: Kaite mi onda, ko e da sprei aku gramzivih, kratkovidih i sebinih tipova da nam ne uvale u dvorite prljavu tehnologiju, samo zato da bi mogli da se kupaju u jo vie ampanjca, da se okrue sa jo manekenki, da kupe jo vee jahte, jer koliko vidim, ve imaju sve od pomenutog. Jer te gramzive kreature ne vide da svojim delanjem ve i svojoj roenoj djeci sjeku granu na kojoj sjede, a kamoli praunucima.72 Takoer, fejsbuk koji mnogim estradnim umjetnicima slui za promociju, Rambo ga izmeu ostalog koristi i za ekoloke savjete i promociju iste tehnologije, od alternativnih naina rashlaivanja do solarnih rotilja. U intervjuu za jedne srpske novine, rekao je: Ljudi moraju da budu svjesni da je trenutno stanje vrlo nestabilno - ono se oslanja na Zemljine resurse koji su na izmaku. A suneva energija se ne koristi samo zato to su naftni lobiji toliko jaki, i tako e biti dok se sva nafta ne potroi. Ja kad bih bio premijer Srbije, ja bih sva ogromna investiciona ulaganja, usmjeravao prema eksploataciji alternativnih izvora energije vjetru, Suncu. Mi sada, da se na onu stvar postavimo, ne moemo da dostignemo vedski standard. Meutim, ako nemamo istu vodu da pijemo, i ist vazduh da ga diemo, onda nemamo nita i ivimo u zagaenoj zemlji sa loim standardom. Ako treba da biram, da li u da ivim sa loim standardom u istoj sredini, ili u da ivim sa, samo za nijansu boljim, standardom u prljavoj sredini, onda biram prirodu i zdravlje.

70 71

Rambo Amadeus, Don Kihote i Sancho Pansa, Hipishizik metafizik, PGP RTB, 2008. http://www.ramboamadeus.com/kolumne.php?id=59 72 Blic, 2009.

19

Politika i politiari
Prema Wikipedia-i, politika podrazumijeva procese i naine na koji se donose odluke unutar jedne grupe ljudi. Iako se obino politika odnosi na vlade, politiko ponaanje se opaa u bilo kojoj grupi ili instituciji koju sainjavaju ljudska bia.73 Po Rambu, politika je sredstvo zapaljenja naroda, ili turbo folka, a u jednom intervjuu je definisao i kao nuno kanalisanje bujice visokih ambicija i niskih pobuda74. Politiko bohemstvo Ramba Amadeusa i jeste tema ovog rada, tako da emo u ovom finalnom dijelu rekapitularati njegove stavove o politici i politiarima, a to e ukljuiti i sve prethodno navedene dijelove i veinu pjesama i lanaka koje sam ve navodio, posebno one o turbo folku. Ono to je zajedniko za ovdanji komunizam i demokratiju su politiari, ija je retorika samo prilagoavana uslovima i sistemu, dok sve ostalo ostaje isto. U svojoj kolumni Birokratija kae: Jer primitivnom ovjeku oigledno je svejedno ivi li u socijalizmu, demokratiji ili pod turcima, uvijek e nai naina da u svojoj kratkovidosti i nesposobnosti, zbog svog malog, sitnog interesa napravi ogromnu tetu drutvu.75 U dijelu Kapitalizam i demokratija citirao sam dio pjesme Prijatelju u kojem Rambo govori kako bivi komunisti plivaju kroz privatizaciju, bivi generali kroz demokratizaciju, a bivi pacifisti kroz mobilizaciju. To govori o tome kako politiari mijenjaju svoje stavove i politiku orijentaciju, sve u svoju korist. O moralu politiara govori u pjesmi Don Kihote i Sancho pansa: E moj Sano, ljudi niski duhom za vino i slaninu ako po potrebi mijenjaju doktrinu i kad su na pravoj strani njima je blisko da udaraju ispod pojasa neasno nisko. Ali u boju zadrati vrlinu vitezu pravom predstavlja sutinu, savladati ovu plemenitu vjetinu mnogo je tee jer moral stee, al' do neba see.76 O naoj eliti politiarima, u pjesmi Karamba karambita, ije sam dijelove ranije citirao, kae: "Napredna inteligencija ierana iz zemlje, na njihovo mjesto ispuzalo podzemlje.
73 74

http://bs.wikipedia.org/wiki/Politika Evropa, 2004. 75 http://www.ramboamadeus.com/kolumne.php?id=59 76 Rambo Amadeus, Don Kihote i Sancho Pansa, Hipishizik metafizik, PGP RTB, 2008.

20

Potenom ovjeku je ostalo samo da plae, Ili za vjeanje da kupi kanape."77 Zakljuak u kolumni Politika i bonton, u kojem se bavi predizbornim kampanjama i kandidatima, glasi: Nisam nikada vjerovao predizbornim obeanjima, jo manje partijskim programima. Oni to su jue bili lijevo, danas su desno, i obrnuto. Sve vie vjerujem u pristojnost kandidata. Koliko je odmjeren, normalan, suzdran. Ako se mnogo goropadi, gestikulira, pravi grimase, vrijedja i prijeti, tada ili glumi, to je perfidno, ili mu je ponaanje klinika slika. Stara mongolska poslovica kae Veu tetu moe vam napraviti nepristojan prijatelj nego pristojan neprijatelj. Kampanja e proi, nepristojnost e se po ko zna koji put opet primiti kao korov u zaputenoj bati. Glasati za najpristojnijeg sigurno pravi najmanju tetu, ako se ve nikakva korist ne vidi na horizontu.78 Rambo je u jednom intervjuu govorio o dnosu izmeu politike i turbo folka na slijedei nain: to se tie tog oigledno kauzalnog odnosa, prvo sam mislio da je u pitanju bio neki predumiljaj, da su politiari svjesno vrili primitivizaciju medija i drutva u cijelini pripremajui ga za rat, a onda sam primjetio da se tadanja politika elita privatno zabavlja sa kafanskim pjevaicama, to jest da im je estetika ibarske magistrale potpuno po mjeri.. E , tad sam se stvarno zabrinuo za moju sudbinu. Jer loa estetika uvijek je poslijedica sumnjive etike.79 Politiari kao rezultat volje glupe veine su generalno negativci iz Rambove perspektive i on ne tedi negativne epitete kad god ih spomene. U jednom intervjuu je na pitanje ta bi prvo uradio da dobije vlast, odgovorio je da bi odmah dao ostavku. Ono na ta Rambo eli da utie je mentalitet ljudi, a samim tim bi se promijenila i politika i politiari.

77 78

Rambo Amadeus, Karamba Karambita, K.P.G.S., Gema & DE, 1993. Politika, 2009. 79 Vreme, 2005.

21

Zakljuak
U zakljuku, potrebno je objasniti cilj ovog rada. Dakle, cilj nije analiza Rambovih dijela, ve izdvajanje njegovih pjesama i nastupa u medijima ija je tema kritika drutva i politike i njihovo hronoloko i logiko slaganje. Za to je postojalo vie razloga. Prvi razlog je injenica da ne postoji nijedna publikacija ili rad gdje se sve ove stvari mogu nai na jednom mjestu. Kako smo rekli u uvodu, Rambo je imao bogatu karijeru, ovih dana promovie svoj dvadeseti album, a na njegovoj web stranici objavljen je veliki broj kolumni i tekstova koje je napisao, kao i intervjua sa njim. Iz tako obimnog materijala nije bilo lako izdvojiti reprezentativne primjere Rambove kritike drutva, jer je ona sadrana u veini njegovog rada. Drugi razlog je slijedei: ni Rambo ne voli analizirati svoje radove, ni objanjavati ta je pjesnik htio rei, jer njegov rad nije upuen nekome ko to ne moe shvatiti, njegova publika je ona manjina u diktaturi glupih. Svog tipinog fana ovako opisuje: On je bistar, informisan, ipak, razoaran u sistem i bez mogunosti da u drutvu prepozna perspektivu. Izlaz vidi u nadrealizmu.80 Zbog toga, u ovom radu nema pretjerane analize, postoje samo smjernice koje povezuju cjeline unutar rada i u njima je objanjen kontekst kritike. Njegovo donkihotstvo, koje traje preko dvadeset godina, produkt je svih deavanja oko njega, i zapala ga je nezahvalna uloga deurne budale, nekoga ko se bori sa drutvenim problemima. Budala (ili bohem) nije postao svojom voljom, to je uloga koja mu se nametnula i on nije u mogunosti to promijeniti: Budala stalno misli, a radije bi da ne misli, nego da jede, pije, vodi ljubav, ili se smije, jer budala se uvijek prvi smije i esto biva da se jedini smije, ko umije njemu dvije... Hej, ljudi ja nemam vie elju da budem deurna budala. Na kupljenim CD-ovima, ploama i posterima najiskrenije vam hvala.81 I na kraju, osnovni element Rambove muzike i kritike je iskrenost i ovaj zakljuak emo zavriti njegovim stavom prema njoj: Potreba za iskrenou je u sutini potreba za znanjem. Samozavaravanje prija, ali na kraju ipak pokae svoj dorijangrejovski lik sa tavana, jer istina ima nezgodnu osobinu da se pojavljuje iznenada, to se vie gura od sebe, ona kasnije navali sa veom estinom i neumoljivou. ivot je prekratak da bih ka proveo u nesporazumu sa samim sobom i svojom okolinom.82
80 81

Blic, 2009. Rambo Amadeus, Budala, Hipishizik metafizik, PGP RTB, 2008. 82 Skopje, 2010.

22

Literatura
1. REPOVAC, Hidajet, Sociologija simbolike kulture, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, 2009. 2. JANJATOVI, Petar, Ilustrovana YU rock enciklopedija 1960. 1997., Geopoetika, Beograd, 1998. 3. MIUNOVI, Ljubo, Savremeni leksikon stranih rijei, Knjievna zajednica Novog Sada, Novi Sad i NIO Univerzitetska rije, Beograd, 1988. 4. KELNER, Daglas, Medijska kultura, Clio, Beograd, 2004. 5. IMI, Stjepan, Politika i knjievnost: politika misao Miroslava Krlee, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2001. 6. NUHANOVI, Asad, Fenomen javnosti, Promocult, Sarajevo, 1998. 7. ZLATAR, Andrea, Tekst, tijelo, trauma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004. 8. OMSKI, Noam, Neuspele drave, Rubikon, Novi Sad i Beoknjiga, Beograd, 2010. 9. http://www.ramboamadeus.com/ 10. http://www.wikipedia.org/

23

Sadraj
Uvod ...........................................................................................................................................1 Biografija Ramba Amadeusa .....................................................................................................2 Bohemstvo, medijska kultura i naini kritike ............................................................................3 Socijalizam i komunizam ...........................................................................................................7 Kapitalizam i demokratija ..........................................................................................................9 Mentalitet .................................................................................................................................15 Ekonomija i ekologija ..............................................................................................................18 Politika i politiari ....................................................................................................................20 Zakljuak ..................................................................................................................................22 Literatura ..................................................................................................................................23 Sadraj ......................................................................................................................................24

24