Coulombov zakon

Elektrostatika sila jedan je od temeljnih pojmova podruja fizike i elektrotehnike. Temeljna svojstva elektrostatike sile prvi je ispitao i objavio 1783. godine francuski fiziar Charles-Augustin de Coulomb otvorivi time put u jedno novo podruje kasnije nazvano elektromagnetizam.

Coulombov zakon [uredi]

Djelovanje elektrostatike sile opisano je u Coulombovom zakonu, premda je ovisnost elektrostatike sile o kvadratu udaljenosti bila ustanovljena i ranije, no nije objavljena. U svojim pokusima Coulomb je koristio tzv. torziono njihalo, preteu torzione vage, napravu koja je mogla detektirati i usporediti vrlo male sile. Coulombov zakon u skalarnom obliku govori:

Coulombovo torziono njihalo

"Veliina elektrostatike sile izmeu dva tokasta naboja upravo je razmjerna umnoku veliine oba naboja i obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti r izmeu njih" to se moe izraziti na slijedei nain:

gdje su q1 i q2 dva tokasta naboja. Kako bi povezao sustav mehanikih sila, ve dobro poznat u to vrijeme, sa sustavom elektrostatikih sila, Coulomb je uveo konstantu proporcionalnosti (kasnije nazivanu i "Coulombova " konstanata) gdje moemo zapisati da je:

gdje je kasnije Coulombova konstanta povezana s drugim fizikalnim konstantama i iznosi:

gdje je 0 dielektrinost vakuuma, 0 permeabilnost vakuuma, a c0 brzina svjetla u vakuumu.

Elektrostatika sila kao vektor [uredi]

Istoimeni elektrini naboji se djelovanjem elektrostatike sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlae.

Elektrostatiku silu ne moemo opisati samo veliinom jer ona u prostoru ima i svoj smjer te Coulombov zakon moemo izraziti i u vektorskom obliku:

gdje je vektorom izraena udaljenost izmeu dva naboja. Ovo je ustvari skalarna definicija Coulombovog zakona kojoj je dodan smjer po pravcu na kojem lee tokasti naboji. Ukoliko su naboji razliitog predznaka, tada vektor pokazuje u smjeru jednog naboja prema drugome, a ukoliko su istog predznaka pokazuje u suprotnom smjeru.Razmatramo li elektrostatike sile u nekom dielektrikommaterijalu, a ne vakuumu, valja uzeti u obzir i relativnu dielektriku konstantu tvari u kojoj se nalaze naboji. Coulombov zakon vrijedi za elektrine naboje u mirovanju. Ukoliko se elektrini naboji gibaju, valja uzeti u obzir i meusobni utjecajmagnetskih polja to proistie iz Maxwellovih jednadbi.