1.

UVOD Podrucja koritenja gradevinskih maina U gradevinarstvu postoji nekoliko temeljnih razloga koji uticu na koritenje gradevinskih maina, kao to su: porast zapreminaa gradevinskih radova, kao rezultat gradenja savremenih objekata potrebnih drutvu za njegov razvoj i daljnji napredak, zahtjev za ujednacenu kvalitetu, kao garanciju stabilnosti, sigurnosti i trajnosti izgradene gradevine, socijalno-kulturni razlog, koji zahtijeva da se covjeka oslobodi nehumanih i tekih radova, kao to su radovi po mrazu, kii, hladnoci, blatu, u vodi i slicno, ekonomski razlog, kao posljedica velikih potreba i elja, vecih od mogucnosti, pa se racionalizacijom radova nastoji smanjiti taj raskorak, razvojni napredak industrijske proizvodnje, koja moe proizvesti snane, precizne i ekonomicne gradevinske maine, prilagodene zahtjevima tehnologije rada i ostalim potrebama. Jedino upotrebom gradevinskih maina moguce je u kratkom roku obaviti velike gradevinske radove, postici traenu kvalitetu i ekonomicnost, te istodobno humanizirati ljudski rad. Gotovo je nezamislivo spomenuti gradevinarstvo, a ne pomisliti odmah i na gradevinske maine, bez kojih gradevinarstvo ne bi uopce moglo opstati. U pocetku su se koristile poluge, tockovi i uad, a buducnost gradevinarstva je u elektronici, daljinskom i satelitskom upravljanju, automatima i robotima. Primjena gradevinskih maina zahtijeva temeljito poznavanje njihovih mogucnosti te poznavanje podrucja u kojima se radovi obavljaju, vrste radova i tehnologije to ce se u radu primjenjivati. Upotreba gradevinskih maina Gradevinski radovi obuhvaceni u ovoj knjizi takoder su vrlo vani, a mogu se svrstati u nekoliko skupina; radovi na gradevinskim objektima, koji uglavnom prate radove niskogradnje i visokogradnje; to su radovi na mostovima, vijaduktima, tunelima i slicno. Neki od tih radova mogu sami za sebe biti grandiozni gradevinski pothvati koji zahtijevaju poseban tretman glede tehnologije, upotrebe materijala, te koritenja maina , prethodni radovi s mnogim specificnostima, kao to su ispitivanja tla buenjem, saniranje tla injektiranjem, odvodnja i crpljenje vode, saniranje klizita, izrada potpornih zidova i slicno. Ti su radovi obicno vrlo skupi, a kad su dovreni, najcece su na terenu slabo uocljivi, radovi na proizvodnji temeljnih klasicnih gradevinskih materijala, cementa, vapna, kamene sitnei, uplje opeke i slicno, na proizvodnji novih materijala kao to su siporeks, stiropor, umjetni kamen, gipsane ploce i mnogi drugi, te proizvodnji poluproizvoda, betona, asfalta i slicno i montanih elemenata potrebnih u montanom gradevinarstvu. Ti radovi se jednim dijelom obavljaju u stalnim pogonima, pa su znatno manje pod utjecajem vanjskih negativnih faktora, radovi na odravanju izgradenih objekata pripadaju u skupinu radova kojoj se cesto ne pridaje dostatno znacenje, no oni su vrlo vani i bez njih se ne moe ni zamisliti normalno koritenje gradevina. Dobra organizacija i pravodobnost intervencija glavne su specificnosti u obavljanju tih radova, 2 zavrni radovi koji se u visokogradnji obavljaju u zatvorenim prostorima, pa se mogu obavljati i u zimskom periodu, dok se u niskogradnji mogu obavljati samo po lijepom vremenu. Karakteristika tih radova je da su svakome dobro uocljivi, cesto podvrgnuti primjedbama, pa moraju biti uradeni vrlo precizno i kvalitetno, kako bi primjedaba bilo to manje. Upotreba gradevinskih maina u tom podrucju gradevinarstva je neizbjena, tavie ima primjera da se gradevinska maina konstruie i proizvede za unaprijed odreden gradevinski zahvat ili objekt (oplatni tunelski stroj). Konstruktori i proizvodaci maina i u tom podrucju gradevinarstva su vrlo aktivni, posebno u proizvodnji malih maina, pa je pojava novih maina na tritu vrlo cesta, a izbor najpogodnije manje gradevinske maine pri nabavci komplkovan. Osobine gradevinskih maina Povecano koritenje maina u gotovo svim aktivnostima u gradevinarstvu povecava i potranju za njima i konacno nabavku. Povecana nabavka maina potice opet njihovu proizvodnju, stvarajuci konkurentnost na tritu, prisiljavajuci proizvodace da proizvode sve

prakticnije i svrhovitije maine. Povecanje potranje za gradevinskim mainama na tritu povecava i broj njihovih proizvodaca, pa se cesto proizvode iste vrste maina uz razlike koje nisu plod tehnicke inovacije i ekonomicnosti, vec su tu u prvom redu komercijalni interesi. Razlicitost osobina kod iste vrste i velicine neke gradevinske maine uzrokom je tekoca pri nabavci, zatim pri organizaciji rada maine, pri utvrdivanju kapaciteta kao i jedinicne cijene proizvoda. Uzevi u obzir sve tekoce u vezi nabavke maine, imperativno se namece potreba da se nabavljanju maina prilazi studiozno, kako bi se odabrao najpogodniji tip potrebne vrste. Pri upotrebi maine potrebna je optimalna organizacija, kako bi se maina ucinkovito koristila i to bre vratile uloene investicije, to zahtijeva izradbu plana organizacije rada. Zbog tih i ostalih razloga neophodno je to bolje upoznati podrucje rada i rad gradevinskih maina, kako bi se moglo ekonomicno graditi, u cemu mnogo pomau i razne usporedbene metode.

Maine za proizvodnju svjee betonske mjeavine Svjea betonska mjeavina moe se proizvoditi na gradilitu ili u tvornici betona, odnosno u pogonu za proizvodnju betona. U oba slucaja potrebno je najprije dopremiti do mjesta proizvodnje sve sastojke koji cine betonsku mjeavinu. To su kameni ili drugi materijali ispune, cement, voda i aditivi. Valja pritom osigurati prostore za uskladitenje tih materijala. Za dovoz kamenog i drugih materijala za ispunu mjeavine koriste se teretna vozila, najcece kamioni-kiperi. Za dovoz cementa, kada se svjea betonska mjeavina u manjim kolicinama proizvodi na gradilitu (cement je u papirnim vrecama), slui teretno vozilo sa sandukom, a za svjee betone proizvedene u tvornici ili na gradilitu pri vecoj proizvodnji kada se postave silosi, cement se dovozi posebnim vozilima - autocisternama za prijevoz cementa. Autocisterna za prevoz cementa sastoji se od teretnog vozila s prikolicom s vodoravnim cisternama zapremine koj moe prihvatiti 20-30 t cementa ili s cetiri silosa, svaki za prihvat po 4-5 tona cementa. Punjenje cisterni rastresitim cementom obavlja se u tvornici cementa, a za pranjenje postoji na vozilu uredaj koji se naziva pumpa za cement. Za dovoz vode koriste se autocisterne za vodu ako ne postoji mogucnost prikljucenja na vodovodnu mreu. Mijeanjem kamene ili druge ispune, cementa, vode i eventualnih dodataka (aditiva) u tocno odredenim omjerima dobiva se svjea mjeavina betona. Mijeanje se obavlja 20 mjealicama za beton uz pomoc sklopova za doziranje, koji rade na bazi teine, zapremine ili zapremine i teine zajedno. Za proizvodnju svjee mjeavine betona visoke marke i u vecim kolicinama koriste se tvornice betona. To je automatizovan sistem koji se postavlja za dulje koritenje i za istovremeno snabdijevanje vie potroaca svjeom mjeavinom betona. Mjealice za proizvodnju betona Postoje razlicite podjele mjealica. U odnosu na pokretljivost mjealice mogu biti stabilne i mobilne, prema nacinu djelovanja ciklicke i kontinuirane, prema nacinu mijeanja sa slobodnim padom, protustrujne i prisilne, te prema zapremini mijeanja od 75 l do 2500 l. Prema osnovnim karakteristikama u konstrukciji, kao i nacinu mijeanja postoje sljedeci tipovi mjealica za beton: mjealica s vodoravnim bubnjem, mjealica s prevrtnim bubnjem, mjealica s koritom, mjealica s tanjurastom posudom, mjealica s vodoravnim valjkom (spiralna) i valjak-mjealica, te mjealica s okomitim bubnjem. Tvornice betona (betonare) Tvornice betona su cjeloviti sistemi za proizvodnju svjee mjeavine betona, gdje se uz mjealicu kao kljucnu mainu nalaze i ostale maine potrebne pri proizvodnji mjeavine betona. Tvornice betona se sastoje od silosa za uskladitenje cementa, skladita (deponija) za kamenu i drugu ispunu, mjealice za proizvodnju mjeavina betona, raznih sklopova za mjerenje kamene i druge sitnei, cementa, vode i raznih dodataka (aditiva), maina za unutarnji transport te automatike za upravljanje s uredajem za ispis otpremnica. Tvornice betona grade se danas uz veca naselja i na velikim gradilitima i koriste se za betonske radove na vie objekata, tako da se svjea mjeavina betona prevozi i na udaljenosti od

nekoliko kilometara pod nazivom transportni beton. Tako prireden beton visoke je kvalitete, pod stalnom je provjerom i obavezan pri betonskim radovima kad se koriste visoke marke betona. Za manje betonske radove, kad se trai beton visoke marke, a nemoguce je nabaviti transportni beton, koriste se male pokretne tvornice betona kapaciteta 3-5 m3/h koje imaju sve sklopove neophodne za proizvodnju kvalitetne mjeavine betona. Ako su betonski radovi kolicinski znatni ali vremenski ograniceni, za proizvodnju mjeavina betona koriste se montano-demontane tvornice betona kapaciteta 15-30 m3/h koje se nakon dovrenih radova rastave i uklone. Tvornice betona koje se postavljaju uz naselja su stabilne, a mjeavine betona (transport-beton) proizvode i za nepoznatoga kupca. Kapacitet takvih betonara moe biti i do 300 m3/h. U razvijenim zemljama mnogo je takvih betonara udruenih u posebna udruenja za proizvodnju svjeeg betona koje kreiraju cak i propise za beton. tavie, udruenja za transportni beton odreduju mjesto za postavljanje nove tvornice betona kao i kvalitetu proizvoda to je u skladu s normativom ISO-9000. 21 Uprkos postojanju mnogo tipova tvornica betona, moegu se, u konstruktivnom i tehnolokom smislu, podijeliti na: prizemne, toranjske, kombinovane (prizemno-toranjske) i tvornice betona kontinuiranog djelovanja. Prednosti tvornica betona su u utedama na pripremnim radovima, potrebnom prostoru za pripremu betona, radnoj snazi, cementu te u garanciji postizanja kvalitete, a nedostaci proizlaze iz toga to ugradnju treba obaviti u vremenu do pocetka vezanja betona, te iz ogranicenja daljine transportovanja, uz ostalo i zbog ekonomskih razloga.

Automjealica
Za prevoz svjee mjeavine betona vodocementnog faktora vieg od 0,45 koristi se automjealica kojom se zbog mijeanja sprecava segregacija u mjeavini te produljuje pocetak vezivanja betona. Ako je to rentabilno, automjealicom se beton prevozi do 35 km 23 udaljenosti, a moe i dalje ako se u bubanj stavlja suha mjeavina betona bez vode, s tim da se voda dodaje u tocno odredenoj kolicini tek na gradilitu. Automjealica se sastoji od teretnog vozila - kamiona s 3-4 osovine na koji je smjeten rotirajuci bubanj s 3-15 okretaja u minuti, koji s unutranje strane ima ucvrcene celicne trake kojima se mjeavina betona mijea i gura uzdu bubnja, tako da se pri suprotnom okretanju bubanj moe isprazniti. Zapremina bubnja moe biti 3-11 m3 svjee mjeavine betona. Na automjealici je smjeten i spremnik s vodom, s mogucnocu doziranja vode,

koji se smije koristiti samo iznimno, u tocno propisanim slucajevima. Na stranjem dijelu automjealice moe biti ugradena trodijelna transportna traka kojom se omogucuje dostava betona izravno od automjealice do mjesta ugradnje koje moe biti udaljeno do 11 m i visoko do 6 m. Transportna traka se s pomocu hidraulicnog sistema i zglobova namjesti u poloaj potreban za ugradnju svjeeg betona, odnosno u poloaj za transport nakon ugradnje. Buduci da sve automjealice nemaju ugradenu transportnu traku, u tom slucaju automjealica s ugradenom transportnom trakom opsluuje i onu koja je nema. Vrijeme potrebno za istovar traje svega 10-12 minuta. Na stranjem dijelu automjealice moe biti smjetena pumpa za beton sa svrhom da se izravno iz bubnja svjea mjeavina betona dostavi na mjesto ugradnje. Pri upotrebi pumpe za beton konzistencija betona mora odgovarati recepturi za betone koji se transportiraju pumpama. Moguca udaljenost dostave betona s pumpom za beton ugradenom na automjealicu je 13 m i na visinu 16 m.

2.3. Spravljanje svjeeg betona

Spravljanje svjeeg betona kljuni je dio ukupnog tehnolokog postupak betonskih radova koji se esto zove "apoteka" graevinarstva. Radi se naime o zadanim "recepturama" svjee betonske mjeavine i samom mijeanju po recepturi odmjerenih sastavnica kako bi se kasnije dobio stvrdnuti beton traene kvalitete pri emu se samo mijeanje mora takoer provesti kvalitetno te u proizvodnotehnolokom (ali takoer u tehno-ekonomskom) smislu uinkovito. Spravljanje svjeeg betona obuhvaa slijedee tehnoloke i logistike postupke, oprecije i zahvate- uskladitavanje sastavnica (kamena sitne, cement, voda i moebitini dodaci), - proizvodno-tehnoloki transport sastavnica unutar postrojenja, - (moebitno prethodno hlaenje ili grijanje kamene sitnei ili prizvodnju zrnatog leda radi hlaenja mjeavine to je uvjetovano okolnostima provedbe betonske radove), - mjerenje (vaganje, doziranje) sastavnica, - mijeanje sastavnica, - (moebitno privremeno uskladitenje mjeavine svjeeg betona), pri emu je cilj procesa dobivanje svjeeg betona odreene kvalitete tj. traene kozinstencije, gustoe i sastava odnosno vodocementnog sadraja prema pretpostavljenoj "recepturi". U suvremnom graenju, posebice kod provedbe masovnih betonskih radova, spravljanje betonske mjeavine izvodi se samo strojnim putem pri emu se ovaj proizvodni postupak svodi u naelu na automatizirano doziranje i mijeanje sastavnica u cilju dobijanja homogene mase svjeeg betona a kasnije takoer homogene strukture stvrdnutog betona odnosno nosive betonske konstrukcije.

2.4. Mijealice za beton

Temeljna tehnoloka te iz njih proizila konstrukcijska obiljeja strojne opreme odnosno postrojenja za proizvodnju svjeeg betona daje nain mijeanja mase u pogledu brzine, kakvoe i uinka mijeanja te u pogledu mogunost mijeanja u smislu veliine zrna kamene sitnei. Naime, prilikom mijeanja sasatvnice betona moraju svladavati unutarnje sile koje veu njihove estice, zatim moraju svladati posmine otpore unutar zrna agregata a takoer silu tee ukupne betonske mjeavine prilikom njezina prevrtanja odnosno odizanja u operaciji mijeanja. Prema tomu neka od kasnijih reolokih svojstava svjeeg betona u uzajamnom su odnosu s nainom mijeanja odnosno pripadnom vrstom mijealica.

Nain mijeanja, kao kljune tehnoloke operacije u razdoblju spravljanja svjee betonske mjeavine, moe biti dvojak: - mijeanje slobodnim padom koje je u naelu dugotrajno (do oko 4 minute), primjenjivo posebice za slabo plastine krupnozrne betone bez ogranienja veliine zrna odnosno ovim nainom se uglavnom mijeaju krupnozrni betoni, - prisilno (prinudno) mijeanje pomou posebno konstruiranih lopatica koje je razmjerno krae mijeanje (oko 1min), meutim, nije primjenjivo za krupnozrne betone odnosno primjenjivo je za uobiajene betone frakcija do 32 mm ili za krupnozrne betone s manjim ueem frakcija agregata do 45 mm odnosno najvie do 63 mm ukoliko se prisilno mijeanje djelomice kombinira s mijeanjem slobodnim padom. Mijealice za beton uglavnom rade diskontinuirano odnosno u ciklusima iako se primjenjuju takoer neke vrste kontinuiranih mijealica za beton gdje to omoguava vrsta i nain provedbe radova. U ciklikom nainu spravljanja svjeeg betona "dozirana" koliina pojedinih sastavnica utvruje se uglavnom teinski (vaganjem) u optimalnom sastavu po pretpostavljenoj "recepturi" te zatim ubacuje se u bubanj mijealice na mijeanje. Ciklike mijealice za beton dijele se na dvije osnovne grupe: gravitacijske mijealice za beton i prisilne mijealice za beton.

Valja dodatno istai, kako se u pogledu vrste te veliine, naina punjenja kao i ustroja ostalih dijelova koji "opsluuju" mijealicu prije i poslije mijeanja razlikuje slijedea oprema za spravljanje svjeeg betona: - manje (po uinku) prenosive, polupokretne ili pokretne (vuene) uglavnom gravitacijske mijealice s runim punjenjem bubnja mijealice, - srednje velike samohodne takoer uglavnom gravitacijske ili pune mijealice na pokretnom podvozju na kotaima (na manjem kamionskom podvozju), - manje pokretne betonare na na veem kamijonskom podvozju s gravitacijskim mjealicama, - betonare ili tvornice betona razliite koncepcije i konstrukcije u pogledu mijeanja, uinka i pokretljivosti s gravitacijskim i prisilnim mjealicama.

2.4.1. Gravitacijske mijealice za beton

Gravitacijske mijealice mijeaju slobodnom padom sve vrste betona bez ogranienja u pogledu krupnoe zrna. Osnovu strojne konstrukcije ini posebno oblikovani okretni bubanj s posebno oblikovanim rebrastim "lopaticama" uvrenim po unutarnjem platu bubnja. Ove lopatice odiu mjeavinu te tako omoguavuju njezin slobodni pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje mijeenje prevrtanjem. Trajanje jednog radnog ciklusa mijeanja je od oko 2 do oko 5 min u prosjeku do oko 3 min. Gravitacijske ciklike mijealice dijele se dalje, u smislu svoje radne koncepcije i iz toga proizile konstrukcije, na (1) gravitacijske mijealice s vodoravnim bubanjem i (2) gravitacijske mijealice s (pre)okretnim bubnjem. Sve one mogu biti samostalni strojevi za proizvodnju manjih koliina svjeeg betona u blizini mjesta njegove ugradnje ili su sastavni dio velikih postrojenja betonara ili tvornica betona. U smislu pokretljivosti samostalne mijealice mogu biti lako prenosive (srednja slika desno na slijedeoj stranici ili vuene mijealice (slika desno gore na slijedeoj stranici) ili samohodne mjealice na manjem kamionskom podvozju (slika desno gore).

2.4.1.1. Gravitacijske mijealice za beton s vodoravnim bubnjem Gravitacijske mijealice s vodoravnim bubnjem (koji ima dva otvora satrane: jedan za punjenje a drugi za pranjenje) uvijek su s vodoravnom osi okretanja prilikom mijeanja. Kod njih se punjenje i mijeanje izvodi okretanjem bubnja u jednom smjeru a pranjenje okretanjem u drugom smjeru. Ove mijealice rade najee s oko 15 okretaja/min. To su uglavnom samostalne, vuene i lako prenosive manje mijealice (slika lijevo) ili srednje velike mijealice vuenih polupokretnih betonara za proizvodnju nekih jednostavnijih vrsta betona (slika desno).

2.4.1.2. Gravitacijske mijealice za beton s (pre)okretnim bubnjem Gravitacijske mijealice s (pre)okretnim bubnjem imaju kosu os okretanja prilikom mijeanja. Punjenje i mijeanje je s otvorom bubnja prema gore a pranjenje (pre)okretanjem bubnja mijealice s otvorom prema dolje. Ove mijealice rade najee s oko 20 okretaja u minuti. To su ili (svima poznate) lako prenosive sasvim male prirune mijealice prilagoene za runi rad (runo punjenje) (slika lijevo) ili samohodne mijealice na kamionskom podvozju (slika na prethodnoj stranici) ili vrlo velike (najvee) mijealice u okviru tvornica betona veliko (nazivnog) proizvodnog uinka (slika desno) Obujam bubnja ovih mijealica je do 6.000 l - takve se mijealice koriste u okviru velikih gradilinih tvornica betona pri izvedbi velikih betonskih brana i slinih graevina od krupnozrnih (valjanih) betona veliine agregata do 250 mm.

2.4.2. Prisilne mijealice za beton

Prisilne ciklike mijealice za beton mijeaju intenzivnim okretanjem jednog ili vie zasebnih sustava lopatica (ili slino oblikovanih ureaja) unutar u uglavnom nepokretnog bubnja. Okretanje sustava lopatica je do oko 40 okretaja/min a trajanje jednog radnog ciklusa od 1 minute pa do oko 2 minute pri emu se sitnozrni betoni se mijeaju dvostruko dulje - od 2 minute pa do 4 minute. Dijele se na dvije osnovne vrste u smislu njihove bitno razliite proizvodno-tehnoloke i strojne konstrukcije: prisilne protustrujne mijealice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo prisilne mijealice) i prisilne valne mijealice (koje se u praksi uglavnom nazivaju samo valne mijealice).

2.4.2.1. Prisilne mijealice za beton Prisilne (protustrujne) mijealice s uspravnom osi okretanja dosada su bile najee koritene

mijealice u tvornicama betona. Sastoje se od plitkog bubnja unutar (pa ih ponegdje nazivaju tanjuraste mjealice) unutar kojeg se planetarno okreu jedan ili vie sustava lopatica najee u suprotnom smjeru (to predstavlja navedeno protustrujno mijeanje). Uglavnom se koriste za mijeanje uobiajenih betona veliine zrna do oko 32 mm (zbog toga njih sve vie potiskuju iz uporabe valne mijealice) jer prilikom mijeanja krupnozrnih betona dolazi do breg troenja lopatica. Postoje razne koncepcije i konstrukcije sustava lopatica te njihova pogona kao i veliine ovih mijealica.

2.4.2.2. Valne mijealice mijealice za beton (Prisilne) valne mijealice s vodoravnom osi okretanja valovito oblikovanih lopatica (kada se pogleda uzduni presjek mijealice onda se stie dojam da su lopatice ili u obliku vala ili su prostorno smjetene kao po valu) unutra nepokretnog bubnja primjenjuju se za mijeanje svih vrsta uobiajnih ali i nekih krupnozrnih betona veliine agrgata do oko 64 mm. Ovo je mogue iz razloga to su sline gravitacijskim mijealicama jer se betonska masa zbog valovitog oblika lopatica djelomice mijea takoer slobodnim padom. Jednostvne su u pogledu odravanja i pogona te zbog toga vrlo ekonomine u proizvodno-tehnolokom smislu. Uglavnom su sastavni dio tvornica betona velikih nazivnih (instaliranih) uinaka. Mogu biti dvojake radne koncepcije odnosno tomu pripadne konstrukcije: - ili s jednom vodoravnom osovinom valovito oblikovanih lopatica oblika vijaka, to su tzv. jednostruke valne mijealice (desno gornje dvije slike), - ili s dvije vodoravne osovine lopatica suprotna okretanja pri emu lopatice mogu biti uvrena na posebno konstruiranim nosaima u obliku vijaka a koji su dalje uvrenim na navedene vodoravne osovine okretanja lopatica, to su tzv. dvostruke prisilne valne mijealice (desno donje dvije slike, vidi vizulizacuju na http://www.lintec-gmbh.de/home_asphalt_gussasphalt_beton_containermischanlagen.htm),

2.4.3. Pune mijealice

Posebnu grupu mijealica ine pune mijealice kod kojih je, njima svojstveno, kontinuirano mijeanje ustvari kombinacija gravitacijskog i prisilnog naina mijeanja s istovremenim guranjem svjeeg betona kroz mijealicu. Sline su valnim mijealicama samo su puno dulje i ue (manjeg promjera ili porenog presjeka korita mijealice, stoga se nazivaju takoer cijevne mijealice). Svjei beton takoer kontinuirano izbacuje izvan mijealice dalje do bilo kojeg oblika daljnjeg transport na mjesto njegove ugradnje. Pune mijealice su dvojake radne koncepcije i tomu pripadne strojne konstrukcije: - jednostruke pune mijealice (slika desno) s jednim uglavnom zakoenim sustavom lopatica u obliku arhimedovog vijka (pua) unutar zatvorenog cilindra koje se rijee koristi (uglavnom kod manjih betonara na kamionskom podvozju) za spravljanje manjih koliina betona "in situ" ili uglavnom kao mijealice za kontinuirano mijeanje sitnozrnih betona i buka, i - dvostruke pune mijealice (slika lijevo dole) s dva uglavnom vodoravna sustava arhimedova lopatica suprotnog okretanja u obliku arhimedovog vijka (pua) unutar dugakog takoer vodoravnog korita odnosno sanduka koji je otvoren ili zatvoren s gornje strane a primjenjuju se u pri srednje velikim postrojenjima za kontinuirano spravljanje svjeeg betona.

2.5. Tvornice betona (betonare)

Manje ili vee tvornice betona (u smislu prostorne veliine i uinka), u praksi najee nazivane (kao manje) betonare, objedinjuju na razliite naine slijedeu osnovnu opremu za proizvodnju svjeeg betona (na slici dolje uoavaju se tehnoloke podcjeline vodoravne ralanjene tvornice betona s prisilnom mijealicom i metalnim bunker-silosima za kamenu sitne): - skladita kamene sitnei (frakcija) koja mogu biti ili tzv boksovi (kao otvoreno uskladitenje kamene sitnei) ili silosi (kao oblik otvorenog ili zatvorenog uskladitenja kamene sitnei, na slici gore pod A vide se otvoreni tzv. bunker-silosi), - silose za uskladitenje cementa (na slici gore L), - opremu (sredstva) unutarnjeg tehnolokog transporta - za kamenu sitne: - bageri sajlai s skrejperskom koarom za povlaenje sinei unutar boksova - elevatori ili skip-ureaji izmeu za neposredni transport kamene sitnei izmeu boksova i mijealice (na slici gore T), - transportne trake za transport sitnei izmeu od silosa do ostale prethodno navedene opreme (ukoliko se radi o silosima), - za cement: - cijevni puni transporter (arhimedov vijak ili pu, na slici gore F) - ureaji za mjerenje (doziranje) sastavnica: - uglavnom teinski dozatori ili vage kamene sitnei i cementa koji mogu biti pokretni ili nepokretni po mjestu mjerenja (idu od silosa do silosa) to znai da mogu mjeriti jednu vrstu za drugom kamene sitnei ili odvojeno svaku za sebe pojedinu vrstu kamene sitnei, ili mogu biti iznad mijealice (na slici gore B) - protoni mjerai koliine vode, - mjerai vlanosti kamene sitnei, - gravitacijske, prisilne ili valne mijealice za beton koje se rade se standardnong obujma bubnja uglavnom od 75 l, 150 l, 250 l, 500 l, 750 l, 1000 l, 1500 l,0 2500 l, (vei bubnjevi trae uglavnom posebnu narudbu). Radne koncepcije i iz toga proizile konstrukcije tvornice betona mogu biti razliite. U smislu prostornog raspored dijelova betonare kao i razine poloaja rasporeenih dijelova moglo bi se tvornice betona ili betonare razvrstati u slijedee tri osnovne grupe: - (1) ralanjene betonare s koncepcijom rasporeda njezinih glavnih dijelova u jednoj vodoravnoj razini njihove postave, akoje dalje mogu biti u tom smislu dvojake: - (1.1) ralanjene betonare s tzv. "zvijezdom" ili lepezom (slika lijevo) odvojenih boksovima od drveta ili betonskih elemenata za uskladitenje kamene sitnei kod kojih je unutarnji transport (povlaenje) materijala u boksovima pomou posebnog bagera s povlanom (skrejperskom) koarom a transport od boksova do vaga iznad mijealice moe biti ili elevatorski ili pomou skip

ureaja ili transportnom trakom, - (1.2) ralanjene betonare s otvorenim tzv. "bunker-silosima" (slika gore na prethodnoj stranici) od metala za uskladitenje kamene sitnei ispod kojih sabirna transportna traka dotura kamenu sitne ili do elevatora ili do skip ureaja kao i - sa zajednikim (porektnom) vagom koja ide od silosa do silosa - sa odvojenim (nepokretnom) vagom ispod svakog silosa - sa vagom iznad mjealice (nema vage ispod silosa), - (2) kompaktne (zbijene) tvornice betona (slika desno i slika desno dole), s zatvorenim dijelovima postrojenja ukljuujui zatvorene cilindrine ili bunker-silose za kamenu sitne od metala, kod kojih preovladava koncepcija zbijenog rasporeda njezinih glavnih dijelova manje vie u jednoj razini njihove postave, - (3) toranjske betonare ili tvornice betona (ustvari podvrsta kompaktnih betonara, slika dolje lijevo) kao oblik potpuno zatvorene koncepcije odnosno jedinstvene cjeline strojnotehnolokih dijelova a zbijenog rasporeda tih glavnih dijelova smjetenih jedan izbnad drugoga u vie razina njihove postave. Na donjoj slici se uoavaju slijedee osnovni dijelovi toranjske betonare (ostalo ini nosiva konstrukcija i oprema pogona i upravljanja betonarom elektrika, automatika, robotika, informatika itd): - uspravni elevator za punjenje kamene sitnei u uspravne silose (desno uz nosivu konstrukciju tornja betonare na slici lijevo), - razdjelnik za punjenje pojedinih silosa od vrha elvatora do iznad silosa za kamenu sitne (unutar pokrova iznad silosa kamene sitnei na slici lijevo), - silosi za kamenu sitne (desni vei silosi na slicilijevo) - silosi za cement (lijevi manji silosi na slici desno takoer na treoj razini odozdo), - vage (dozatori)(ispod silosa a iznad mjealice na drugoj razini odozdo na slici lijevo) - mjealica za beton (ispod vaga ili dozatoraa iznad dijelova za punjenje automjealica na prvoj razini odozdo na slici gore lijevo) Obiljeja suvremenih betonara ili tvornica betona su automatizacija, mogua robotizacija s programskom (kompjuterskom) podrkom proizvodno-tehnolokog postupka te koncepcije modularnih sustava u smislu organizacije postave dijelova strojnih konstrukcija betonare ili tvornice betona. Veliina betonara ili tvornica u smislu radnog uinka proizvodnje svjeeg betona utvruje - manje betonare uinka 10 do 25 m3/sat (djelomino automatizirane) - srednje betonare ili tvornice betona 30 do 60 m3/sat (automatizirane i djelomino programirane) - velike tvornice 80 do 600 m3/sat (potpuno automatizirane i programirane odnosno u nekim dijelovima ak i robotizirane).